socijalna mobilizacija u skrininguarhivaprojekta.skriningsrbija.rs/sites/default/files/djurdja...
Post on 09-Oct-2019
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
SOCIJALNA MOBILIZACIJA U SKRININGUPrim. dr ĐurĊa Kisin, dr Biljana Kilibarda
16. – 17. novembar 2011. godine
• Dobro zdravlje pomaţe ljudima da razviju
maksimalan potencijal i da imaju aktivnu ulogu u
drustvu, a društvu omogućava da napreduje u
kulturnom, socijalnom i ekonomskom smislu
• Zdravlje se moţe sagledati u pozitivnom smislu kao
fiziĉka i duševna snaga i sposobnost prilagodjavanja
i suoĉavanja sa razliĉitim okolnostima
• U internacionalnom kontekstu koncept promovisanja zdravlja pojavio se na konferenciji SZO u Alma Ati (1978)
• Neke od kljuĉnih odrednica deklaracije:
Poziv vladama da štite i promovišu zdravlje ljudi
Poziv ekonomskom i društvenom razvoju kako bi se postiglo zdravlje za sve i smanjio jaz meĊu zemljama
Promocija zdravlja fokusirana je na dostizanje jednakosti u zdravlju
Ljudi ne mogu dosegniti svoj puni zdravstveni potencijal
ukoliko nisu u mogućnosti da preuzmu kontrolu nadstvarima koje odreĊuju njihovo zdravlje
• Promocija zdravlja / brojne definicije
• Dr Milan Jovanović Batut (1847 -1940)
”Za uspešnu borbu protiv bolesti i telesnog opadanja u narodu valja spremiti troje:
1. Dobre, savremene zdravstvene, sanitetske zakone i ustanove.
2. Potreban broj spremnog i savesnog struĉnog osoblja
3. Dobro obavešten narod, da sve to moţe razumeti, pravilno shvatiti, pa dragovoljno i taĉno usvojiti, a po mogućstvu i sam oko svog zdravlja prionuti”
• Rad za narod, rad sa narodom
• Osnov savremenog zdravstvenog vaspitanja i aktivnosti na promociji zdravlja
Osamdeset godina u službi zdravlja naroda. Đokić D, Dovijanić P i saradnici
Kako ljudi donose odluke koje
utiču na njihovo zdravlje i zašto
se rizično ponašaju ?
Koji resursi su potrebni ljudima
da bi nešto promenili ?
Na koji način planirati
intervencije koje imaju za cilj
promenu stavova i ponašanja ?
Većina teorija u oblasti promocije zdravlja je preuzeta iz
drugih nauĉnih disciplina.
MODIFIKACIJA-PROMENA PONAŠANJA
PROMENE PONAŠANJA (SZO) MOGU BITI:
- PRIRODNE-OKOLINSKE PROMENE I OKOLNOSTI ČESTO DOVODE I DO
INDIVIDUALNIH SPONTANIH PROMENA (BEZ POSEBNOG- SVESNOG
ANGAŢOVANJA)
- PLANIRANE PROMENE- SVESTAN ORGANIZOVANI NAPOR INDIVIDUE,
PROFESIONALACA ILI OBA AKTERA
PLANIRANE PROMENE = MODIFIKACIJA PONAŠANJA
VASPITANJE ZA ZDRAVLJE
EFEKTI USPEŠNE MODIFIKACIJE PONAŠANJA:
• SMANJENJE STOPE OBOLJEVANJA I UMIRANJA
• PRODUŢENJE ŢIVOTA - „ŢIVOTU DODATI GODINE“
• VIŠE GODINA U KOJIMA INDIVIDUA ŢIVI BEZ SIMPTOMA ILI KOMLIKACIJA
HRONIČNIH OBOLJENJA - „GODINAMA DODATI ŢIVOT“
• MNOGOBROJNE KORISTI: KVALITET ŢIVOTA, SMANJENI TROŠKOVI
GREEN:
„ MODIFIKACIJA PONAŠANJA PODRAZUMEVA ŠIROK DIJAPAZON
AKTIVNOSTI, OD POLITIČKIH DO EDUKATIVNIH, KOJE SU USMERENE
NA VEĆ FORMIRANO PONAŠANE“
TAYLOR:
KOGNITIVNI ASPEKT tj. neophodno je pruţiti adekvatnu, pravovremenu i
pravu informaciju i podići nivo znanja za odreĊeni problem ili pojam
AFEKTIVNI što podrazumeva formiranje svesti o uticaju ponašanja na zdravlje
kroz usvajanje odreĊenih stavova
BIHEVIORALNI kako bi se donela odluka o promeni ponašanja i primeni te
odluke u praksi
SOCIJALNI kojim se ostvaruje ukupni uticaj zdravstvenog vaspitanja na
zajednicu
Brojne teorije i modeli se koriste da bi se objasnilo i predvidelo ponašanje u vezi sa zdravljem i sprovele inetrvencije u oblasti promocije zdravlja:
1.Model socijalnog učenja
2. Model socijalnog marketinga
3. PROCEDE MODEL-Predisponirajuće-osnažujuće-podražavajuće4. Model zdravstvenih ubeđenja
5. Model preventivnog ponašanja
6. Model akcije za zdravlje
7. Dinamički model
8. Teorija planiranog ponašanja Theories of Reasoned Action
and Planned Behaviour -Dr Marjeta Keršič Svetel
NAJBOLJI-IDEALNO PREPORUČLJIV MODEL NE POSTOJI
• Modeli predstvaljaju praktiĉna sredstva za
primenu teorije.
• Omogućavaju profesionalcima u oblasti zdravlja
da se opredele za odgovarajuću interveciju.
• Postoje brojni dokazi da korišćenje teorija u
dizajniranju i implemnentaciji programa
promocije zdravlja povećavaju efikasnost
intervencije.
1. MODEL SOCIJALNOG UČENJA po kome
• LJUDSKO PONAŠANJE U ODNOSU NA ZDRAVLJE ZAVISI OD STAVA
OKOLINE, ODNOSNO OD PRISUSTVA OSNAŢAVAJUĆIH FAKTORA
(KAZNA-NAGRADA) KOJI UTIĈU NA:
• FORMIRANJE PONAŠANJA
• NJEGOVO ODRŢAVANJE
• TO JE USMERAVANJE AKTIVNOSTI NA OSPOSOBLJAVANJE MLADIH I
ODRASLIH ZA SPECIFIĈNE VEŠTINE ODUPIRANJU PRITISCIMA KOJI
VODE DO RIZIĈNOG-NEZDRAVOG PONAŠANJA (bolesti zavisnosti)
MODEL IMA ZADATAK „PLANIRANJE ZDRAVSTVENO-VASPITNIH AKCIJA“
2. MODEL SOCIJALNOG MARKETINGA
• METODOLOŠKI PRISTUP DA SE DIZAJNIRA,
USPOSTAVI I KONTROLIŠE PROGRAM USMEREN
DA ODMAH UTIĈE NA INDIVIDUALNO PONAŠANJE
(AIDS).
• PRIMENJUJE SE U KAMPANJAMA KOJE KORISTE
KOMBINACIJE SA MAS MEDIJIMA.
3. PROCEDE MODELMODEL
PREDISPONIRAJUĆE-OSNAŢUJUĆE-PODRŢAVAJUĆE FAKTORE
DEFINIŠE OKVIR UNUTAR KOGA SE, ODREĐENO NIZOM
FAKTORA, RAZVIJA PONAŠANJE VEZANO ZA ZDRAVLJE.
FAKTORI SU:
1.PREDISPONIRAJUĆI: ZNANJE, STAVOVI, ZDRAVSTVENO
UBEĐENJE
ZDRAVSTVENO VASPITNA INTERVENCIJA KORISTI:
• TRADICIONALNE,
•JEDNOSTAVNE,
• DIDAKTIĈKE METODE,
• METODE MASOVNIH KOMUNIKACIJA I INTERAKTIVNE
KOMUNIKACIJE
2.OSNAŢUJIĆI: DOBIJAJU NA ZNAĈAJU SA POJAVOM TEORIJE O
PREVASHODNO SOCIJALNOJ USLOVLJENOSTI PONAŠANJA (prihvatanje
odreĊene zdravstvene prakse kao što je nagrada, povelja i osnaţivanje namere
da se u tome istraje).
3.PODRAŢAVAJUĆI: PODRŠKA OKOLINE (porodica, škola, radni kolektiv) za
odluku.PODRŠKA UKLJUČUJE:
• SUŠTINSKO PRIHVATANJE,
• ODOBRAVANJE OD STRANE OKOLINE,
• STVARANJE USLOVA I RESURSA ZA REALIZACIJU ODLUKE
ZAHTEVA PLANIRANJE POSEBNIH EDUKATIVNIH NAPORA PREMA OKOLINI.
UKLJUĈUJE:
• ODGOVORNOST ZA ZDRAVLJE DEFINISANA KAO PRETEŢNO INDIVIDUALNA
• POLITIĈKI FAKTORI,
• REGULATORNI
• ORGANIZACIONI
MODEL IMA ZADATAK „PLANIRANJE ZDRAVSTVENO-VASPITNIH AKCIJA“
4. MODEL ZDRAVSTVENIH UBEĐENJA
Najšire primenjivan i najuticajni model u zdravstvenom vaspitanju.
- ZAŠTO LJUDI NE/SARAĐUJU U PREVENTIVNIM AKCIJAMA I
NE/PRIHVATAJU PREVENTIVNE MERE?
PREMA MODELU REAGOVANJE LJUDI JE U FUNKCIJI 4 OSNOVNE
LIČNE PERCEPCIJE ILI ZDRAVSTVENIH UBEĐENJA:
-INDIVIDUALNO UBEĐENJE U VEZI SA VLASTITOM OSETLJIVOŠĆU NA
(ZA) BOLEST KOJU TREBA PREVENIRATI,
-OZBILJNOST, TEŢINA BOLESTI KOJA SE PREVENIRA,
-UBEĐENJE U EFIKASNOST PREVENTIVNE AKCIJE, PROMENE
PONAŠANJA,
-PROCENA OKOLINSKIH I LIČNIH BARIJERA U PRIHATANJU I
PODSTICANJU PROMENA PONAŠANJA.
MODEL IMA ZADATAK „PLANIRANJE ZDRAVSTVENO-VASPITNIH AKCIJA“
5. MODEL PREVENTIVNOG PONAŠANJA
PREVENTIVNO PONAŠANJE PO OVOM MODELU JE ODREĐENO SA TRI
OSNOVNE DETERMINANTE:
- PRIMARNA DETERMINANTA
- SEKUNDARNA DETERMINANTA
- POKRETAĆKA-MIG ILI SIGNAL ZA AKCIJU
PRIMARNA DETERMINANTA JE CENTRALNI DEO MODELA I SASTOJI SE
OD NIZA MENTALNIH ATRIBUTA (POPUT UBEĐENJA) KOJI ODREĐUJU
HOĆE LI OSOBA PREDUZETI NEKE AKTIVNOSTI U ODNOSU NA SVOJE
ZDRAVLJE ILI NEĆE.
PRIMARNE DETERMINANTE IMAJU SNAGU DA OBJASNE LJUDSKO
PONAŠANJE U ODNOSU NA ZDRAVLJE:
•EFIKASNOSTI PREVENTIVNOG PONAŠANJA,
•OSETLJIVOST NA BOLEST, POVREDU ILI PRERANU SMRT,
•BARIJERE ZA AKCIJU,
•SAMOPROCENA KONTROLE NAD VLASTITIM ZDRAVLJEM (MOTIV ZA
ZDRAVLJE).
SMATRA SE DA SU PRIMARNE DETERMINANTE SAME PO SEBI
DOVOLJNE DA OBJASNE PREVENTIVNO PONAŠANJE I DA OBEZBEDE
NJEGOVU PRIMENU.
SEKUNDARNE DETERMINANTE
SEKUNDARNE DETERMINANTE SE GRUPIŠU U TRI KATEGORIJE I
KARAKTERISTIĈNO ZA NJIH JE DA IMAJU SPOSOBNOST DA STUPE U
INTERAKCIJU SA PODSTREKAĈIMA ZA AKCIJU I TIME OLAKŠAJU
DELOVANJE PRIMARNIM DETERMINANTAMA:
• DEMOGRAFSKE ( POL, EDUKACIJA, DOHODAK)
• KOGNITIVNE (ZNANJE)
• AFEKTIVNE (LIĈNA SPOSOBNOST-NESPOSOBNOST)
• KULTURNE VREDNOSTI
• SOCIJALNA MREŢA
MODEL IMA ZADATAK „PLANIRANJE ZDRAVSTVENO-VASPITNIH AKCIJA“
6. MODEL AKCIJE ZA ZDRAVLJEGLAVNI FAKTORI KOJI ODREĐUJU PONAŠANJE:
- OKOLINSKI (OKRUŢENJE)
- INTERPERSONALNI
- INTRAPERSONALNI
MODEL PRUŢA ELEMENTE ZA ANALIZU VEZE IZMEĐU:
- KOGNITIVNIH FAKTORA (ZNANJE, UBEĐENJE),
- MOTIVACIONOG SISTEMA (VREDNOSTI, STAVOVI, POKRETAĈKE SNAGE),
- PRITISAK SOCIJALNIH NORMI,
- DRUGIH ZNAĈAJNIH FAKTORA IZ NAŠE OKOLINE.
SVI OVI FAKTORI UTIĈU NA NAŠU „NAMERU PONAŠANJA“
•NAMERA PONAŠANJA → ISPOLJENO PONAŠANJE
•FAKTORI OLAKŠAVAJU ILI INHIBIRAJU (UZ UTICAJ OKOLINSKOG FAKTORA)
-MODEL AKCIJE ZA ZDRAVLJE SE BAVI I SOCIJALNIM I OKOLINSKIM
KOMPONENTAMA → KONCEPT PROMOCIJE ZDRAVLJA
- PREMA MODELU AKCIJE ZA ZDRAVLJE ZDRAVA JAVNOZDRAVSTVENA
POLITIKA JE OSNOVNI FAKTOR KOJI INDIVIDUI/POJEDINCU OMOGUĆAVA
DA NAPRAVI PRAVI IZBOR.
18
7. DINAMIČKI MODEL(Prochaska i saradnici 1992) ukazuje na teškoće da se kratkotrajnim edukativnim
ili terapijski naporima postigne promena
Faze promene ponanja
Kontemplacija
(razmišljanje)
Akcija
Faza prekontemplacije
(pre razmišljanja)
Priprema promene
Odrţavanje
Trajni izlaz
FAZE U PROMENI PONAŠANJA:
1. PRE RAZMIŠLJANJA (PREKONTEMPLACIJA)
NEMA NAMERU PROMENE PONAŠANJA
NIJE SVESNA PROBLEMA U PONAŠANJU
NE PREPOZNAJE UTICAJ PONAŠANJA NA ZDRAVLJE
2. RAZMIŠLJANJE;
SVESNOST I PREPOZNAVANJE PROBLEMA
POKUŠAJ ZA ODLUKU-PROMENA PONAŠANJA ILI NE (NAVIKA, PRIJATNOST,
ŠTETNOST-POSLEDICA)
3.FAZA PRIPREME PROMENE
- PROMENA PONAŠANJA
- MANJE KORAKCIJE PONAŠANJA
4. FAZA AKCIJE
- PROCES PROMENE PONAŠANJA U CILJU REŠENJA PROBLEMA (VREME,
ENERGIJA, NIZ FAKTORA..)
- DONOŠENJE ODLUKE
5. FAZA ODRŢAVAJA
-NAPOR INDIVIDUE DA SE ODRŢI NOVI OBLIK PONAŠANJA TJ. PREVENIRA
VRAČANJE NA STARI OBLIK PONAŠANJA
ISTRAŢIVANJE ZDRAVLJA STANOVNIKA REPUBLIKE SRBIJE, 2006.
MINISTARSTVO ZDRAVLJA REPUBLIKE SRBIJE
INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SRBIJE „Dr MILAN JOVANOVIĆ BATUT“
UZORAK 14.522 stanovnika od 20 i više godina
SAMOPROCENA ZDRAVLJA
Vrlo loše 3,1% Loše 12,6% Prosečno 37,1%
Dobro 33,2% Vrlo dobro 13,8% Bez odgovora 0,2%
SAMOPROCENA ZDRAVLJA U ODNOSU NA PRE 12 MESECI U ODNOSU NA
ISTRAŢIVANJE
MNOGO LOŠIJE 2,9% NEŠTO LOŠIJE 15%
STAV O ODGOVORNOSTI ZA SOPSTVENO ZDRAVLJE
- ISPRAVAN/POŢELJAN STAV 24,4%
- NEUTRALAN 6,4%
- NEISPRAVAN/NEPOŢELJAN 0,8%
IZABRANI LEKAR 50,6%
RAZLOZI POSETE PRIVATNOM LEKARU
• NEMA ČEKANJA 66,5%
• KVALITETNIJI RAD 51,9%
• LJUBAZNOST 37,0%
ZADOVOLJSTVO SADAŠNJIM ŢIVOTOM 6,6
OCENA ŢIVOTNIH VREDNOSTI (skala do 10)
PREMA ZNAČAJU NA LESTVICI ŢIVOTNIH VREDNOSTI NA PRVOM MESTU JE ZDRAVLJE
• BAVLJENJE POLITIKOM 8,4
• BIZNIS 6,8
• RELIGIJA 6,7
• ZANIMLJIV POSAO 5,4
• PUNO PARA 4,6
• SLOBODA 4,4
• SREĆA U LJUBAVI 3,8
• ŢIVOT U MIRU 3,5
• DOBRO ZDRAVLJE 1,5
PROMENA PONAŠANJA PREMA ZDRAVLJU U PROTEKLOJ GODINI 37,8%:
- ZBOG BOLESTI 20,8%
- ZBOG ZDRAVIJEG NAĈINA ŢIVOTA 13,3%
- ZBOG LEPŠEG IZGLEDA 1,4%
NAJVAŢNIJI UZROCI RAZBOLJEVANJA PREMA MIŠLJENJU ODRASLOG STANOVNIŠTVA SU:
• STRES 73,1%
• TEŠKI ŢIVOTNI USLOVI 56,6%
• POGREĐNA ISHRANA 33,3%
• PUŠENJE 31,6%
• ALKOHOL 16,3%
• NEDOVOLJNA FIZIČKA AKTIVNOST 8,0%
• NEDOVOLJNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 9,7%
KORIŠĆENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
- ŢENE UZRASTA 20 I VIŠE G. KOJE NIKADA NISU POSETILE GINEKOLOGA 9,1%
- 30,9% ŢENA STARIJIH OD 20 G. JEDNOM GODIŠNJE POSETI GINEKOLOGA, OD
ČEGA 49,8% ŢENA ODLAZI KOD GINEKOLOGA ZBOG KONTROLE ZDRAVLJA
- PROSEČNA STAROST ŢENA PRILIKOM PRVE POSETE GINEKOLOGU 21,3 god.
• MAMOGRAFSKI PREGLED (52-69 godina)- 3,5%
• MAMOGRAFIJA U POSLEDNJE TRI GODINE 10,4%
• MAMOGRAFIJA U ORGANIZOVANOM SKRININGU 2,0%
• SAMOPREGLED DOJKI JEDNOM MESEČNO 34,1%
• PAP TEST (20 i više godina) 30,5%
• PAP TEST U ORGANIZOVANOM SKRININGU 2,0%
• PAP TEST U POSLEDNJE TRI GODINE 34,9%
ZDRAVSTVENI SISTEM 2011. GODINE U REPUBLICI SRBIJI
mreţa 24 instituta i zavoda za javno zdravlje, 161 doma zdravlja (PZZ), bolniĉke institutucije SZZ i VZZ
RESURSI KADRA, OPREME I PROSTORA ??? !!!
NACIONALNI PROGRAM ZA PREVENCIJU RAKA GRLIĆA MATERICE материце („Službeni glasnik RS“, broj 54/08)
NACIONALNI PROGRAM ZA PREVENCIJU RAKA DOJKE
(„Službeni glasnik RS“ broj 15/09)
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
NACIONALNI PROGRAM SRBIJA PROTIV RAKA
NACIONALNI MILENIJUMSKI CILJEVI RAZVOJA U REPUBLICI SRBIJI
Vlada Republike Srbije, 2006. godina
NACIONALNI PROGRAM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA, DECE I
OMLADINE
("Sl. glasnik RS", br. 28/09)
Правилник о садржају и обиму права на здравствену заштиту iз обавезног здравственог
осигурања и о патриципацији за 2010. годину (“ Сл. Гласник РС” бр. 7/09)
Анализа
ПРЕВЕНТИВНИ ПРЕГЛЕДИ укупно 2009. реализовано 38,8%
ПРЕВЕНТИВНИ ГИНЕКОЛОШКИ ПРЕГЛЕДИ ЖЕНА (од 15 +) –
планиран обухват 20% жена 2009. = 10,7% 2010. = 7%
ЦИЉАНИ ПРЕГЛЕД НА РАК ГРЛИЋА МАТЕРИЦЕ ЖЕНА (од 20 до 65 година) –
планиран обухват 30% 2009. = 15,11% 2010. = 10%
ЦИЉАНИ ПРЕГЛЕДИ НА ОТКРИВАЊЕ РАКА ДОЈКЕ
-КЛИНИЧКИ ПРЕГЛЕД (изнад 40 год) – планиран обухват 30%
-МАМОГРАФИЈА (изнад 50 год) Обухват 30%
2009. =13,75% 2010. = 10%
Socijalna mobilizacija- definicije
• Proces spajanja i angaţovanja partnera u zajednici iz razliĉitih sektora u cilju postizanja zajedniĉkog cilja
• Pokret širokog opsega koji angaţuje ljude da uĉestvuju u postizanju specifiĉnih ciljeva kroz napore na sopstvenom jaĉanju
• Mobilizacija je proces tokom koga ĉlanovi zajednice postaju svesni problema, identifikuju ga kao visoko prioritetan i odluĉuju koji su koraci u njegovom rešavanju(Thompson and Pertschuk 1992).
Socijalna mobilizacija
• Socijalna mobilizacija se razlikuje od socijalnog marketinga koji se u velikoj meri bazira na apelovanju na pojedinca
• Socijalna mobilizacija je “lepak koji koji povezuje aktivnosti na lobiranju i planirane, na istraţivanjima zasnovane, programske aktivnosti”(McKee)
• Naći naĉine da se dopre do
osetljivih populacionih grupa
i onih pod povećanim
rizikom ukljuĉujući naĉine
prevazilaţenja izazova
vezanih za tehnologiju, jezik
i drugaĉije navike
• Posebne poruke za ove
grupe stanovništva u
osmišljavanje treba ukljuĉiti
predstavnike ovih grupa koji
će pomoći i u plasiranju
poruka
INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SRBIJE “DR MILAN JOVANOVIĆ BATUT”Centar za promociju zdravlja
Centar za prevenciju i kontrolu bolesti
Cеntаr zа аnаlizu, plаnirаnjе i оrgаnizаciјu zdrаvstvеnе zаštitе
PR
MEDIJI 23 regionalna
instituta/zavoda za javno zdravlje
Centar za promociju zdravlja
Centar za prevenciju i kontrolu
bolesti
Cеntаr zа аnаlizu, plаnirаnjе i
оrgаnizаciјu zdrаvstvеnе zаštitе
PR
Predstavnici
Ministarstva za kulturu
i informisanje
Ministarstva za rad
i socijalnu politiku
Ministarstvo za drţavnu
upravu
i loklalnu samoupravu
Republiĉki fond
zdravstvenog osiguranja
Republički CK
Verske
organizacije
Vojne ustanove
Republički zavod
za statistiku
(spiskovi)
Plan socijalne mobilizacije u RS
23 regionalna
instituta/zavoda za javno zdravljeCentar za promociju zdravlja
Centar za prevenciju i kontrolu bolesti
Cеntаr zа аnаlizu, plаnirаnjе i оrgаnizаciјu
zdrаvstvеnе zаštitе
PR
PredstavniciMinistarstva za kulturu
i informisanje
Ministarstva za rad
i socijalnu politiku
Republiĉki fond zdravstvenog
Osiguranja i okruţne filijale
- Republički CK
- Socijalne
ustanove
- Verske
organizacije
- Vojne ustanove
LOKALNI
MEDIJI
ZDRAVSTVO
Domovi zdravljaDirektor
Glavna sestra
Centar za prevenciju
Izabrani lekar i ginekolog
Patronaţna sluţba
Bolnice
KBC centri
Klinički centri
Instituti i zavodiDirektor
Glavna sestra
Naĉelnici odeljenja
USTANOVE
SZ
LOKALNA
ZAJEDNICA
Odbori za zdravlje
Odbori za
obrazovanje SO
Opštinske
organizacije CK
NGO
Marginalizovane
grupe
ZDRAVSTVO
Domovi zdravlja
Bolnice
LOKALNA
ZAJEDNICA
Odbori za zdravlje
Odbori za obrazovanje
SO
Opštinske organizacije CK
Zaposleni u
svim sluţbama
DZ
Stanovništvo
U bolnicama
Naĉelnici
GS odeljenja
Svi ZR
Zdravstveni
saradnici
Ostali zaposleni
?
• EDUKACIJA EDUKATORA
• Dalje edukativne aktivnosti na okruţnom i lokalnom nivoupodrazumevaju odrţavanje predavanja, tribina, okruglih stolova, rada u grupi i radionica.
• SOCIJALNA MOBILIZACIJA
• Izrada i štampanje promotivnog i edukativnog materijala
• Distribucija promotivnog i edukativnog materijala- Preko mreţe 23 okruţna instituta i zavoda za javno zdravlje prema
svim partnerima u realizaciji edukativnih i promotivnih aktivnosti
• PLANIRANJE, ORGANIZACIJA I IZVOĐENJE SKRININGA
• RUKOVOĐENJE I KOORDINACIJA
• Monitoring, evaluacija i izveštavanje
Dobra komunikacija sa medijima moţe
pomoći u:
• izgradnji, odrţavanju i obnavljanju poverenja
• Podizanju nivoa znanja i razumevanja
• Podsticanje adekvatnog ponašanja,
donošenju ispravnih odluka
• Ohrabrivanje saradnje
Efektivna komunikacija sa medija tokom
javnozdravstvenih akcija
• Proceniti potrebe, ograničenja i kapacitete medija
• Napraviti ciljeve, planove i strategije
• Edukovati osobe zadužene za odnose sa medijima i osobu koja će uglavnom davati izjave
• Pripremiti poruke(poruka treba biti jasna, koncizna, usmerena na ciljnu grupu i da adresira interese onih kojim je upućena)
• Identifikovati medije (elektronski, štampani); utvrditi koji sunajefektivniji (po ciljnim grupama) i napraviti plan aktivnosti
• Proslediti poruke
• Evaluacija (medijska pokrivenost, reakcija javnosti..) i preispitivanje plana aktivnosti na osnovu rezultata
Obezbediti profesionalnu medijsku obukuEffective Media Communication during Public Health Emergencies: A WHO Handbook. Hyer RN and Covello VT.
Geneva, World Health Organization (WHO/CDS/2005.31) 2005; July.
KAMPANJE
JAVNOG
ZDRAVLJA
• Instii
HVALA NA PAŢNJI
INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE SRBIJE
“Dr Milan Jovanović Batut”
Centar za promociju zdravlja
Prim. dr Đurđa Kisin
e mail: djurdja_kisin@batut.org.rs
tel/fax 011 3614 580
centrala 011 2684 566 lokal 121
Dr BiljanaKilibarda
e mail: kilibarda_b@batut.org.rs
centrala 011 2684 566 lokal 127
top related