sociologija kultura i društvo
Post on 16-Oct-2021
1 Views
Preview:
TRANSCRIPT
PSIHOLOGIJA
Učenje
Šta sve učimo?
• Stičemo znanje i veštine
• Emocije i nove motive
• Stavove i vrednosti
• Nove oblike ponašanja
• Socijalne veštine
• Jezičke veštine
• Načine zadovoljenja potreba
• Psihopatološke oblike ponašanja
Najčešda definicija • Učenje je trajna ili relativno trajna promena u
individui koja se pod određenim uslovima može manifestovati u njenoj aktivnosti i koja je rezultat prethodne aktivnosti.
• Da li je adaptacija (snalaženje u prirodnoj i socijalnoj sredini) osnovna funkcija učenja?
Razmatranje definicije • Prva primedba - Da li naučeno mora da se
manifestuje u ponašanju? Postoji i latentno učenje.
• Obično se pod učenjem misli na progresivnu promenu. Ali mogu da se uče i pogrešni načini reagovanja.
• Da li možemo da učimo i pasivno ili učenje mora da bude uvek aktivno?
• Da li možemo da učimo kroz unutrašnje doživljaje?
Definicija: (Radonjid, 2004)
• Učenje - trajna ili relativno trajna i relativno specifična promena individue, koja se manifestuje u njenom doživljavanju ili iskustvu i u njenoj aktivnosti, a koja je rezultat prethodnih doživljavanja ili iskustva ili aktivnosti individue.
• Kratko rečeno – učenje je relativno trajna promena u ponašanju nastala na osnovu iskustva.
• da individua sada misli, opaža ili reaguje na sredinu na nov način
• da je promena rezultat iskustva te osobe, doživljaja ili aktivnosti tj. da predstavlja rezultat ponavljanja, učenja, prakse ili posmatranja aktivnosti drugih
• da je nastala promena relativno trajna.
Vrste učenja • Habituacija
• Klasično uslovljavanje
• Instrumentalno učenje
• Učenje uviđanjem
• Učenje po modelu
Habituacija i senzitizacija
• Habituacija - kada organizam prestaje da reaguje na određenje draži nakon nekog vremena, tako da ga te draži više ne ometaju (na primer, fenomen tolerancije kod narkomana)
• Senzitizacija- organizam je sve osetljiviji na određene nadražaje
Ivan Petrovič Pavlov-ruski nobelovac, fiziolog
Učenje uslovljavanjem
• Pavlovljeva istraživanja – proučavao je reflekse povezane sa ishranom kod pasa
• Osnovni pojmovi klasičnog uslovljavanja:
• prirodna draž
• bezuslovni refleks
• uslovna draž
• uslovni refleks
• Bezuslovna draž (BD, US)
• Bezuslovna reakcija (BR, UR)
• Uslovna draž (UD, CS)
• Uslovna reakcija (UR, CR)
• Sticanje
• Gašenje
• Spontano obnavljanje
Proces uslovljavanja
Emocionalno uslovljavanje: Votson i Rajnerova
Eksperiment sa malim Albertom
• Eksperiment su izveli Votson (začetnik bihejviorizma) i Rajnerova
• BD-iznanadan jak zvuk; BR-strah; UD-bela životinja; UR-strah od bele životinje
• Cilj: dokaz u prilog teorijskoj postavci bihejviorizma da se emocionalne reakcije uče (kroz proces klasičnog uslovljavanja)
Emocionalno uslovljavanje - odlike
• Lako se stiče
• Teško se gasi
• Lako se generalizuje
• Uče se i negativne emocije
• Averzivne draži – izazivaju negativne reakcije
• Apetitivne draži – služe zadovoljenju osnovnih nagona
Torndajkov eksperiment
Instrumentalno uslovljavanje
• Učenje na osnovu posledica našeg ponašanja
• Zakon efekta – radnje se uče zavisno od posledica
• Učenje putem pokušaja i pogrešaka
• Važnost motivacije za uspeh učenja (značaj potkrepljenja)
Opis eksperimenta
• Zadatak mačke je bio da dosegne ribu koja se nalazila van kaveza (bilo je potrebno da povuče konopac koji je oslobađao rezu)
• Slepi pokušaji i slučajni uspesi zakon efekta – radnje bivaju učvršdene ili eleminisane zavisno od efekta do kojih dovode
• Šta je princip potkrepljenja?
Operantno uslovljavanje
• Berhus Frederik Skiner
• Dao je novi naziv za instrumentalno uslovljavanje – operativno uslovljavanje
• Skinerov kavez
• Kod operantnog uslovaljavanja Skiner je merio učestalost javljanja odgovora (eksperimenti sa pacovima)
Oblikovanje ponašanja • Metod sukcesivnih aproksimacija
• Osnovni oblik potkrepljenja – primarni potkrepljivači i sekundarni potkrepljivači (uparivanje neutralnih draži sa primarnim potkrepljivačima)
• Primer: nagradidemo dete za jednu sklonjenu igračku, a onda postepeno povedavamo zahteve za dobijanje nagrade dok ne dođemo do konačnog cilja, da pospremi sve igračke.
• Uvremenjenost, doslednost
Poređenje klasičnog i instrumentalnog uslovljavanja
• Klasično:
• Dve draži (UD i BD)
• Prate se nevoljne radnje i refleksi
• Uparivanje draži
• Instrumentalno:
• Ponašanje i ishod
• Voljne radnje
• Pradenje ponašanja
Kažnjavanje
• Potkrepljenje – usmereno na osnaživanje ponašanja
• Kažnjavanje – utiče na slabljenje ponašanja, suzbijanje određenog ponašanja (privremeni prestanak)
• Gašenje – prestanak davanja potkrepljenja za ponašanje (način eliminisanja neželjenog ponašanja)
Latentno učenje i kognitivne mape
• Edvard Tolman – pacovi formiraju kognitivne mape tokom učenja
• Eksperiment sa pacovima ( učili su mapu lavirinta iako to nije bilo vidljivo u njihovom ponašanju)
• Učenje se prikazuje formulom S-O-R. Način na koji jedinka doživljava određenu draž (O) utiče na krajnji ishod učenja.
Kelerovi eksperimenti
Učenje putem uviđanja
• Volfgang Keler – istraživanje sa šimpanzama
• Za vreme I sv. rata osnovao laboratoriju na Tenerifima
• Ispituje ponašanje majmuna u problem situaciji
• Uviđanje odnosa među elementima koji sačinjavaju situaciju je osnova ovog učenja
Učenje uviđanjem
• Učenje iz jednog pokušaja
• Uče se odnosi
• Postoji transfer naučenog
• Učestvuju viši kognitivni procesi
Učenje po modelu – opis eksperimenta
• Bandura-čuvena istraživanja sa Bobo-lutkom
• Deci od 4-5 godina prikazan je film u kojem se osoba agresivno ponaša prema lutki.
• Deca oponašaju ponašanje uzora u zavisnosti od posledica koje po njega ima dato ponašanje
• Dve vrste učenja po modelu: opservaciono i vikarijsko učenje
Učenje po modelu • Opservaciono-posmatranje uzora, nema
potkrepljenja • Vikarijsko-model opseracionog
učenja+posmatrano ponašanje je nagrađivano ili kažnjavano
• Učenje po modelu: Stiču se novi oblici ponašanja, opšta pravila ponašanja, stavovi, vrednosti
• Motivisanost i sposobnost da se imitira • Brzo i trajno učenje, spontano (bez bez
svesne namere uzora) • Efikasnije od verbalnog uputstva
Nekoliko predloga za učenje • Učenje nije lako. Evo kako ovaj stav argumentujem.
• Prvo, učenje zahteva dosta vremena i energije.
• Drugo, potrebno je konstantno, nekada satima održavati pažnju.
• Trede, ponekad zbog učenja propustimo važne stvari u životu, što znači da zahteva izvestan stepen odricanja.
• Ali rezultat je ono što nas najčešde motiviše?
Motivacija i učenje
• Koliko nam, na primer, položeni ispit znači, šta nam donosi?
• Savet - da postanete svesni koliko vam je cilj važan, da veoma često primenjujete tehnike samomotivacije, da se osvrnete na dobre stvari koje ste uradili, da realno i motivišude postavite nove ciljeve, da tragate za načinima da postignete rezultate, a da pri tom sebe i nagradite...Namera je najvažnija, namere i odlučnost da se gradivo savlada...
Aktivnost prilikom učenja
• Pa zar nisam aktivan dok čitam? Samo mehaničko čitanje gradiva nije dovoljno. Važan je rad na gradivu koje se uči.
• Rad je kada tragam za celinama koje de mi pomodi da organizujem gradivo, kada izdvajam najvažnije delove, kada pravim beleške, crteže i grafikone, kada studiozno iščitavam pasuse sve dok ne razumem smisao rečenog, kada više puta ponavljam ono što sam naučila...
Smisao
• Najvažnije je uviđanje smisla onoga što se uči...to je trenutak kada nakon ulaganja napora i razmišljanja kažemo u sebi...aha, shvatila sam!
• Dobro je zapisati svojim rečima, na margini, u svesci, povezati sa onim što ved znamo...i eto načina da se novo gradivo poveže sa starim i bolje zapamti.
U isto vreme i na istom mestu
• Tehnika učenja je individualna stvar, ali postoje i neka korisna pravila.
• Neke osobe bolje uče pre podne, drugima je pažnja najbolja u kasnim večernjim satima...Kada god možemo, dobro je da sledimo svoj prirodni ritam i da učimo uvek u isto vreme, najbolje i na istom mestu.
Rasporediti gradivo
• Dobro je učenje rasporediti u vremenu...to potvrđuju i istraživanja. Lakše se nauči obimno i teško gradivo ako se rasporedi u vremenu. To praktično znači da svakoga dana pređemo određenu količinu gradiva.
• Kod “kampanjskog” učenja informacije koje dolaze do naših „memorija“, kako kratkotrajne, tako i dugotrajne, krade ostaju i ne zadržavaju se dovoljno dugo da bi se znanje povezalo, osmislilo i zadržalo u dugotrajnoj memoriji.
top related