specifiČnosti gradnje i odrŽavanja … - dr. sc. bozidar... · uzastopnih isklopa i uklopa...
Post on 06-Feb-2018
212 Views
Preview:
TRANSCRIPT
OKRUGLI STOL: SIGURNOST NAPAJAJA ELKTRIČNOM ENERGIJOM JADRANSKIH OTOKA Zagreb, 20. 03. 2013.
SPECIFIČNOSTI GRADNJE I ODRŽAVANJA
ELRKTROENERGETSKIH OBJEKATA NA
OTOCIMA
dr. sc. BOŽIDAR FILIPOVIĆ-GRČIĆ
SADRŽAJ
1. UVOD
2. MEHANIZAM NASTAJANJA POSOLICE - POSLJEDICE I
OTKLANJANJE
3. POŽARI
4. KVAROVI
5. POLIGON ZA ISPITIVANJE UTJECAJA POSOLICE NA DV 110 kV KARLOBAG-NOVALJA
6. ZAKLJUČCI
2
1. UVOD
1.1. SVRHA PREZENTACIJE
• Na temelju pogonskih događaja ukazati na
specifičnosti izgradnje, pogona i održavanja
električne mreže na otocima;
• Kao primjer koristili smo događaje u 110 kV mreži
otoka Paga, zbog ekstremnih klimatskih uvjeta i
njihovih utjecaja na opremu;
• Ukazati na značaj rezultata ispitivanja na poligonu
DV 110 kV Karlobag – Novalja;
• Predložiti kratkoročne i dugoročne mjere za
rješavanje tih problema s ciljem smanjenja
kratkotrajnih i dugotrajnih ispada.
3
1.2. 110 kV MREŽA OTOKA PAGA S OKRUŽENJEM
4
1.2. DV 110 kV KARLOBAG-NOVALJA: KK TORETA
5
2. MEHANIZAM NASTAJANJA POSOLICE - POSLJEDICE I
OTKLANJANJE
2.1. MEHANIZAM NASTAJANJA POSOLICE
• Sitne kapljice mora i kristali soli nošeni burom talože se na
izolaciji eksponencijalno s brzinom vjetra;
• Zbog pada temperature i porasta relativne vlažnosti dolazi do orošavanja; • Kristali soli se otapaju, nastaje otopina elektrolita koja sadrži
kloride i sulfate natrija i magnezija:
MeX↔Me+ + X Me – metal (natrij, magnezij...); X – anion (sulfat, klorid...) • Ioni, nositelji naboja, uzrokuju struju odvođenja.
6
2.2. POSLJEDICE POSOLICE
• Povećane struje odvoda uzrokuju lokalna sušenja praćena parcijalnim izbijanjima;
• Javlja se korona praćena svjetlosnim efektima;
• Pjeskarenjem se oštećuje površinski sloj izolacije;
• Krajnji rezultat je veliki broj prolaznih i trajnih kvarova;
• Prolazni kvarovi eliminiraju se brzim APU. Zbog velikog broja uzastopnih isklopa i uklopa prekidači se ubrzano troše;
• Dolazi do intenzivne korozije svih metalnih dijelova postrojenja.
7
2.2. POSLJEDICE POSOLICE: TALOŽENJE
TS PAG: POSOLICA NA IZOLATORU NAKON
PRESTANKA BURE
8
2.3. POSLJEDICE POSOLICE: KORONA
TS PAG: KORONA NA SABIRNICAMA 110 kV
9
TS PAG: KORONA NA SABIRNICAMA 110 kV
2.3. POSLJEDICE POSOLICE: KORONA
10
2.3. POSLJEDICE POSOLICE: KORONA
KK TORETA: KORONA NA PROVODNIM IZOLATORIMA I
IZOLATORSKOM LANCU
11
2.4. POSLJEDICE POSOLICE: KVAROVI
TS PAG: OŠTEĆENJE POTPORNOG IZOLATORA
KAO POSLJEDICA KRATKOG SPOJA
12
2.4. POSLJEDICE POSOLICE: KVAROVI
DV 110 kV NOVALJA – KARLOBAG: OŠTEĆENJE
PORCULANSKOG IZOLATORA KOD KRATKOG SPOJA
13
2.4. POSLJEDICE POSOLICE: KVAROVI DV 110 kV NOVALJA – KARLOBAG: OŠTEĆENJE ŠTAPNOG
SILIKONSKOG IZOLATORA KOD KRATKOG SPOJA
14
2.5. POSLJEDICE POSOLICE: ABRAZIJA I UV ZRAČENJE
KK DEDA: PROVODNI IZOLATOR
15
2.5. POSLJEDICE POSOLICE: ABRAZIJA I UV ZRAČENJE
KK DEDA: PROVODNI IZOLATOR
16
2.6. POSLJEDICE POSOLICE: KOROZIJA
17
2.6. POSLJEDICE POSOLICE: KOROZIJA
18
2.7. OTKLANJANJE POSLJEDICA
• Posolica se odstranjuje pranjem za što se koriste posebni
uređaji i aditivi.
• Često se očišćeni dijelovi nakon pranja premazuju posebnim
mastima.
• To se radi u beznaponskom stanju tj. dalekovodi odnosno
trafostanice moraju se isključiti iz pogona.
• Postupak je dugotrajan, posebno na dalekovodima a mora se
ponavljati svaki put nakon veće posolice.
19
2.7. OTKLANJANJE
POSLJEDICA
PRANJE IZOLATORA U
TRAFOSTANICI
20
2.3. OTKLANJANJE POSLJEDICA
PRANJE IZOLATORA NA DALEKOVODU
21
2.3. OTKLANJANJE POSLJEDICA
PRANJE IZOLATORA NA DALEKOVODU
22
3. POŽARI
3.1. KARAKTERISTIKE
• Iako je samo manji dio požara uzrokovan kvarovima na
dalekovodima, percepcija javnosti je potpuno suprotna;
• Gašenje je otežano zbog nepristupačnih terena, bure i vrste
raslinja;
• U većini slučajeva opožareno je nisko raslinje, ali su
zabilježene i velike štete (masline, vinogradi, nastambe), a
nekoliko puta katastrofe su izbjegnute u posljednji čas;
• Najveći broj događa se ljeti. Prisutnost većeg broja turista
povećava paniku i mogućnost nesreća;
• Za vrijeme gašenja dalekovodi se moraju isključiti, što dodatno
otežava organizaciju gašenja.
23
3.2. POŽAR U TRASI 110 kV DALEKOVODA
24
3.3. POŽARIŠTE U TRASI TRI DALEKOVODA
25
3.4. POGLED NA OPOŽARENO PODRUČJE
26
3.5. ŠIRENJE POŽARA NA VINOGRADE
27
3.6. POGLED IZ DALJINE
28
3.7. KAKO TO IZGLEDA NOĆU
29
3.8. GAŠENJE KANADEROM
30
3.9. DOPREMA VODE I EKIPA ZA GAŠENJE
31
3.10. GAŠENJE U BLIZINI TRAFOSTANICE
32
4. KVAROVI
• Kvarove na kabelima po uzroku dijelimo na električne i
mehaničke. Uzrok posljednjih su: sidrenje, kočarenje, namjerna
oštećenja…;
• U svim slučajevima popravak je kompliciran i dugotrajan:
pronalaženje mjesta, dizanje kabela na brod, izrada dvostruke
spojnice, ispitivanje kabela, a kod uljnih kabela i dodatne
manipulacije s uljem. Popravak se ne može raditi ukoliko
vremenski uvjeti nisu povoljni;
• Ukoliko ne postoji rezervno napajanje prekidi opskrbe
električnom energijom su dugotrajni.
33
4.1. PRIMJER NAMJERNOG OŠTEĆENJA 110 kV KABELA
34
4.2. POPRAVAK: PODIZANJE KABELA NA BARŽU
35
4.2. POPRAVAK: PODIZANJE KABELA NA BARŽU
36
4.3. POPRAVAK: IZRADA SPOJNICA
37
5. POLIGON ZA ISPITIVANJE UTJECAJA POSOLICE NA
DV 110 kV KARLOBAG-NOVALJA
5.1. KARAKTERISTIKE POLIGONA
• Lokacija poligona: dionica DV 110 kV Karlobag-Novalja,
KS Toreta - stup 52 - stup 59;
• Ekstremni klimatski uvjeti glede posolice: blizina mora,
izloženost;
• Dionica (poligon) direktno izložena jakoj buri.
Zabilježeni udari bure i do 60 m/s.
38
5.2. LOKACIJA POLIGONA
39
5.2. LOKACIJA POLIGONA: KK TORETA
40
5.3. KARAKTERISTIKE IZOLATORA
Proizvođač Vrsta izolatora Faza Strujna staza
(ukupno)
Strujna staza
mm/kV
SEDIVER stakleni L3 3.560 28,9
SEFAG silikonski L1 3100 25
CERAM porculanski L2 6.500 45
Zahtjev
projektanta silikonski 3.075 25
41
5.4. KARAKTERISTIKE I UZROCI KVAROVA
U PERIODU 3 GODINE
5.4.1. KARAKTERISTIKE KVAROVA
• Ukupno je registrirano 146 kvarova. Specifični broj kvarova
(br. kvarova u god. dana/100 km DV-a ) je vrlo visok i iznosi
905,6;
• 105 uspješnih APU;
• 34 definitivna ispada (7 ispada s prethodnim APU). Od toga
28 prolaznih i 6 trajnih (kvarovi na izolaciji).
• 4 puta dispečeri su preventivno isključili dalekovod zbog
velikog broja uzastopnih APU.
42
5.4. KARAKTERISTIKE I UZROCI KVAROVA
U PERIODU 3 GODINE
5.4.2. VRSTE KVAROVA PREMA UZROKU I TRAJANJU
Prema uzroku:
• Posolica 109
• Grmljavina 21
• Vjetar, ostalo 16
Prema trajanju:
• Najveći broj kvarova bili su prolazni kvarovi;
• Trajnih kvarova je bilo 6
• Svi trajni kvarovi bili su na kapastim staklenim
izolatorima Sediver (faza L3).
43
5.5. STATISTIKA ISPADA PO FAZAMA
Vrsta kvara Faze
L1(k) L2(p) L3(s) L1-2 L1-3 L2-3 L1-2-3
APU (+) 38 10 46 1 2 1 8
APU ( -) - - 7 - - - -
DEF. ISKLJ. 4 - 22 1 1 1 7
UKUPNO 42 10 75 2 3 2 15
(k) - kompozitni izol.; (p) – porculanski izol,; (s) – stakleni izol.
44
5.6. KOMENTAR STATISTIKE
• Najveći broj kvarova, oko 63%, bio je u fazi L3 koja ima staklene izolatore. Svi trajni kvarovi dogodili su se u toj fazi;
• 30% kvarova dogodilo se u fazi L1 koja ima silikonske izolatore;
• Samo 7% kvarova bilo je u fazi L2 s porculanske izolatore. Dakle, ispravnim izborom izolacije broj kvarova može se bitno smanjiti;
• Veliki broj APU pojačano troši prekidače pa održavanju treba posvetiti veliku pažnju. Obvezan monitoring prekidača;
• Iskustva s poligona su dragocjena, čak i u svjetskim razmjerima, zbog kombinacije ekstremnih klimatskih uvjeta. To treba koristiti kod izgradnje i rekonstrukcije elektroenergetskih objekata;
• HEP bi mogao ponuditi proizvođačima opreme ugradnju na poligonu u svrhu testiranja u realnim uvjetima.
45
6. ZAKLJUČCI
1. Postojeću paradigmu planiranja i izgradnje elektroenergetske mreže na otocima treba promijeniti uvažavajući:
• Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine;
• OIE koji se planiraju graditi na otocima;
• Nove tehnologije građenja elektroenergetskih mreža i
trafostanica;
• Mogućnosti obnove i izgradnje mreže na otocima korištenjem pretpristupnih fondova EU.
46
6. ZAKLJUČCI (1)
2. U strategiji se predviđaju investicije od 7 milijardi € i prihod od
18,5 milijardi €. Za pretpostaviti je da će dio novih objekata biti
građen na otocima. U tom slučaju pojaviti će se dva problema:
• Neke veze kopno – otoci i otoci – otoci neće imati dovoljan kapacitet;
• Kriterij n – 1 koji je sada upitan biti će dominantan, jer razvoj otoka, ljetni i zimski turizam i sl., neće više tolerirati višestruke, dugotrajne ispade.
3. Osim turističkih objekata, na otocima se planira značajna
izgradnja OIE (uglavnom PV) s priključkom na NN i SN mrežu.
Kod planiranja mreže treba uzeti u obzir:
• potrebne kapacitete za priključak OIE;
• Činjenicu da će distribucijska mreža postati „aktivna mreža”.
47
6. ZAKLJUČCI (2)
4. Treba promijeniti dosadašnju praksu projektiranja i izgradnje
elektroenergetskih mreža:
• Korištenjem masovnog kabliranja na svim naponskim nivoima;
• Umjesto klasičnih (AIS) postrojenja treba graditi trafostanice u
GIS izvedbi na svim naponskim nivoima;
• Transformatore staviti u jeftine zgrade;
• Budući da novi podmorski kabeli ne sadrže ulje, kabelske
kućice nisu potrebne. Skupe su i potencijalna su mjesto
kvarova;
• Na dalekovodima ugraditi izolaciju koja ima bolje karakteristike
kod posolice, odvodnike prenapona duž voda i posebnu
zaštitu stupova od korozije;
• Primijeniti sva provjerena rješenja smart grida.
48
6. ZAKLJUČCI (3)
5. Istražiti mogućnosti korištenja pretpristupnih fondova EU u
obnovi i izgradnji mreže na otocima:
• Iskoristiti okrugli stol za pokretanje inicijative u tom pravcu;
• Izraditi studiju razvoja elektroenergetske mreže svih otoka do 2025;
• Objediniti naturalne i financijske rezultate i nominirati projekt za financiranje iz fondova EU;
49
HVALA NA PAŽNJI !
50
top related