sportski turizam seminar

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

REKREATIVNI SPORT U PONUDI DESTINACIJE

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2015.

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

REKREATIVNI SPORT U PONUDI DESTINACIJE

SEMINARSKI RAD

Opatija, studeni 2015.

2

Student:

Matični broj:

Smjer: Poduzetništvo

Kolegij: Sportski turizam

Mentor: Prof. Zlatko Verunica

Sadržaj

UVOD..............................................................................................................................................3

1. DEFINICIJA SPORTSKOG I REKREATIVNOG TURIZMA..........................................5

1.1. Održavanje zdravlja kretanjem.........................................................................................7

2. RAZVOJ SPORTSKOG I REKREATIVNOG TURIZMA................................................8

2.1. Stručni kadar u provođenju sportsko-rekreativog razvoja u turizmu..............................10

ZAKLJUČAK................................................................................................................................12

LITERATURA:.............................................................................................................................13

3

UVOD

Sport i turizam su masovne društveno-ekonomske pojave koje su po mnogo čemu

međusobno povezane. Povezanost turizma i sporta ogleda se kroz: faktore turizma i sporta,

funkcije koje generiraju turizam i sport te kroz njihove ekonomske učinke. Iako se sport u

turizmu pojavljuje u različitim oblicima, u suvremenom turizmu dominantnu ulogu ima “sport za

sve” koji se u našoj terminologiji može poistovjetiti sa sportskom rekreacijom. Sportska

rekreacija s brojnim sadržajima osnovna je poluga aktivnog odmora u turizmu. Nove tendencije

u razvoju turizma pokazuju da promjene u turističkim trendovima zamjenjuju tradicionalne

motive odmora s motivima i sadržajima aktivnog odmora.

Kako su sport i sportska rekreacija ključni motivi i sadržaji aktivnog odmora, njihov razvoj utiče

na sadržaj i kvalitetu aktivnog odmora u turizmu. Cilj je ovog rada da ukaže na neke pravce

razvoja i mogućnosti unapriđenja kvalitete sporta i sportske rekreacije u turizmu uopće. Odmor,

sport, lov, ribolov, zabava, opuštanje, itd. samo su neki od motiva zbog kojih se ljudi uključuju u

turistička kretanja. Svi se oni baziraju na osnovnoj čovjekovoj potrebi za odmorom i

rekreacijom, a danas se smatra kako je “rekreacija osnovna turistička potreba”. Na osnovi

iskazanih motiva za putovanjem obavlja se i klasifikacija pojedinih specifičnih oblika turizma pa

tako razlikujemo turizam vezan za odmore, nautički, lovni, ribolovni, te posebno sportski

turizam. Iako se sportski stručnjaci svojim radom mogu pojaviti u gotovo svim oblicima

turizma, u ovom nas radu zanimaju prije svega kretanja motivirana sportom i sportskom

rekreacijom, odnosno sportski turizam. Kako bi se na adekvatan način pružile usluge sporta i

sportske rekreacije u okviru turističkih kretanja, u realizaciji ovakvih programa morao bi

sudjelovati stručni kadar educiran u području sporta i sportske rekreacije.

Sportska rekreacija kao specifično područje, usmjerena je na zadovoljenje osnovnih ljudskih

potreba i interesa kroz bogatstvo raznovrsnih sportsko-rekreativnih aktivnosti, koje su svima

dostupne i usaglašene sa nivoom sposobnosti, zdravstvenim stanjem, spolnom i uzrasnim

karakteristikama svakog pojedinca. Sadržaje i oblike rekreacije turist bira prema vlastitoj želji,

potrebi i mogućnostima. Oni se mijenjaju i prilagođavaju kulturnim i socijalnim potrebama

čovjeka. U skladu s potrebama suvremenih turista posebno se ističe sportska rekreacija kao

značajan motiv odabira turističke destinacije.

4

Aktivan odmor je sinonim turističkog odmora, a on podrazumjeva sportske sadržaje,

uključujući i brojne aktivnosti u atraktivnom prirodnom ambijentu. U tom kontekstu istražujući

potrebe suvremenog čovjeka kojem nedostaje fizička aktivnost, kontakt sa prirodom, koji živi

prebrzo i stresno, dolazimo do konstatacije da turizam treba ostvariti brojne ciljeve koje će na

kraju dovesti do oporavka i zadovoljstva. Sadržaji sportske rekreacije imaju dominantnu ulogu u

zadovoljavanju potreba za kretanjem i odgovarajućom aktivnošću, što je danas imperativ

kvalitetnog odmora. Zbog toga nije neobično što sport i turizam doživljavaju zajedničku

ekspanziju zbog sve većeg interesa, ali i potrebe sve većeg broja turista.

Suvremeni turizam iziskuje nove, sofisticirane tehnike u kreaciji optimalnih modela turističke

ponude. Jedno od osnovnih obilježja turističkog tržista jeste njegova e1astičnost, zbog čega je

neophodno permanentno pratiti sve elemente koji dovode do turističkih potreba i potražnje.

Ekspanzija turizma u svijetu rezultat je niza dinamičnih društveno-ekonomskih odnosa razvijenih

zemalja vezanih uz povećanje potreba, prava, ekonomske moći, uz navike, kulturu, obrazovanje

te trendove u interakciji s pružateljima usluga. Odnosi između potražnje i ponude isprepleteni su

brojnim međusobnim funkcionalnim vezama.

5

1. DEFINICIJA SPORTSKOG I REKREATIVNOG TURIZMA

Kako bi bilo jasnije o kakvim se turističkim kretanjima radi, odnosno u kakvim uslovima

djeluju sportski stručnjaci u turizmu, definiramo najprije što podrazumijevamo pod pojmom

sportski turizam. Sportski turizam svrstavamo u tzv. specifične oblike turizma koje se

zasnivaju na motivaciji za putovanjem, odnosno ono što je važno za njihovo razlikovanje jest

“motivacija za putovanjem i sadržaj boravka u određenoj turističkoj destinaciji.” Tako sportski

turizam definramo kao “turizam u kojem je sport glavni motiv putovanja i boravka turista u

turističkom odredištu.”

Sportski se turizam pojavljuje u različitim oblicima i to:

• natjecateljski sportski turizam,

• zimski sportsko-rekreativni turizam i

• ljetni sportsko-rekreativni turizam.

Pod pojmom natjecateljski sportski turizam podrazumijevaju se “sva putovanja radi

sudjelovanja u određenim sportskim natjecanjima , od domaćih do međunarodnih”.

Osnovni motiv putovanja jest neka sportska manifestacija bilo da sudionici aktivno sudjeluju u

njoj (sportaši) ili su, pak, pasivni sudionici (gledatelji). S druge strane sportsko-rekreacijski

turizam podrazumijeva bavljenje turista tim aktivnostima, odnosno “kao motiv turističkih

putovanja u suvremenom turizmu sve se više javlja sportska rekreacija kojom se aktivno bave

turisti na odmoru.

Sportska rekreacija u pravilu nema ni natjecateljski niti promatrački karakter. To je

sportska aktivnost turista izabrana po vlastitom izboru sa svrhom zadovoljavanja potreba za

kretanjem, igrom, aktivnim odmorom i razonodom. Sportska rekreacija je slobodno izabrana,

individualna ili organizirana djelatnost, koja sredstvima fizičkog vježbanja i sportsko-

rekreativnim aktivnostima omogućuje ljudima aktivan odmor, zdravu zabavu i razonodu , koja

im pomaže da održe dobro zdravlje, fizičku i radnu kondiciju te da istaknu svoje stvaralaštvo,

koje im je specijaliziranim radom u velikoj mjeri uskraćeno.

Suština i cilj sportske rekreacije jeste da omogući optimalne uslove i mogućnost suvremenom

čovjeku da kroz raznovrsne sportko-rekreativne aktivnosti:

6

-zadovoljava svoju bio-psiho-sociološku potrebu za kretanjem i igrom,

-sadržajnije, korisnije i kreativnije provodi slobodno vrijeme,

-čuva i unapređuje zdravlje,

-održava vitalnost, životni i radni optimizam,

-održava i unapređuje svoje opće fizičke, funkcionalne i radne sposobnosti,

-otklanja prijevreremenu pojavu starenja i produžava radni vijek i kreativnost do duboke

starosti.

Kao značajan sadržaj slobodnog vremena sportska rekreacija podrazumjeva aktivno, stvaralačko,

a nikako pasivno posmatračko sudjelovanje u sportsko-rekreacijskim aktivnostima.

Zimski se sportsko-rekreacijski turizam provodi u planinskim zimskim centrima, ali i u

toplicama, kao i na moru, a ljetni na moru, u planinama, na rijekama, jezerima i sl. Postoje

sportsko-rekreacijske aktivnosti karakteristične za pojedinu sezonu, pa se tako u okviru zimskog

sportsko-rekreacijskog turizma pojavljuju skijanje, skijaško trčanje, klizanje, sportske igre na

snijegu i ledu i druge, a u okviru ljetnog šetnje, trčanje, planinarenje, sportovi na vodi, sportske

igre, golf, tenis, jahanje itd. U ovom nas radu zanima dio sportskog turizma u kojem se turisti

pojavljuju kao aktivni sudionici u raznim sportsko-rekreacijskim aktivnostima budući je uloga

sportskih stručnjaka ovdje iznimno naglašena. Oni su ti koji kreiraju, organiziraju, ali i provode

brojne sportsko-rekreacijske programe koji se pružaju u okviru sportsko-rekreacijskog turizma.

Neki od sportsko-rekreacijskih programa koji se pojavljuju kao sastavni dio turističke ponude su:

_ iznajmljivanje različitih sportskih objekata,

_ korištenje sportskih objekata i opreme,

_ škole učenja raznih sportskih vještina,

_ sportske igre, turniri i razna natjecanja,

_ sportsko-zabavne atrakcije).

S obzirom na raznolikost i specifičnost tih programa lako je zaključiti kako su u turizmu

potrebni različiti stručnjaci sportskog profila, jer jedino takav, stručno educiran kadar može

kvalitetno provoditi aktivnosti kreiranja, organiziranja, ali i samog provođenja ovih programa. A

upravo o kvalitetu pružene usluge zavisi zadovoljstvo turista što posljedično utiče na želju za

ostankom ili pak povratkom u destinaciju, ali i na strukturu potrošnje turista. Za postizanje

kvalitetne usluge u sportskom turizmu odgovorni su svi sudionici ovog procesa .

7

1.1. Održavanje zdravlja kretanjem

Blaži stupanj od umorog odmora jeste pasivni odmor. Njime ne napadamo organizam

prekomjerim unosom hrane i raznih tekućina, već više sjedimo i ne vježbamo.

Neprogramirani aktivni odmori prihvaćeni su upravo zato što se povremeno bira sportsko-

rekreativna aktivnost. To može biti slučajan izbor ribolova u plićaku, obiteljski nogomet, trčanja,

kupanja, plivanja, jedrenja, veslanja u čamcu, košarke za dvoje i ostalih mnogobrojnih

aktivnosti. Programirani aktivni odmori omogućavaju točno dozirane određene kineziološke

rekreativne aktivnosti radi podizanja fizičkih i ostalih bio-psiho-socijalnih sposobnosti

organizma. Same aktivnosti mogu biti kao i u neprogramiranim aktivnim odmorima. Medicinski

programirani aktivni odmori podrazumijevaju redovna fizička vježbanja prema utvrđenom

planu i programu. Vođeni su interdisciplinarno, od kvalitetnih stručnjaka, doktora specijalista

sportske medicine i kineziologa - specijalista sportske rekreacije. Jasno da određeni cilj

uslovljava oblik, učestalost, intenzitet i trajanje medicinski programirane vježbe.

Aerobno vježbanje čine različite vježbe i fizičke aktivnosti koje stimuliraju aktivnost srca

i pluća dovoljno dugo da bi proizvele korisne efekte u organizmu. Glavni cilj aerobnog vježbanja

je da poveća maksimalnu količinu kisika koju organizam može utrošiti u toku određenog

vremena. Aerobni efekti najlakše se osiguravaju primjenom prirodnih oblika kretanja ( hodanje,

trčanje, pješačenje ), cikličnih vježbi ( vožnja bicikla, plivanja, skijaškog trčanja ) i drugih

aktivnosti. Aerobne vježbe efikasno utiču na povećanje aerobne sposobnosti; doprinose očuvanju

i unapređenju zdravlja; otklanjanju i/ili ublažavanju zdravstvenih tegoba; povećavaju radne

sposobnosti i produžavaju aktivan radni i životni vijek. Svaka aktivnost čovjeka zasniva se na

potrošnji energije. Tijelo proizvodi energiju sagorijevanjem hranljivih materija – masti, ugljenih

hidrata i bjelančevina. Za sagorjevanje hrane potreban je kisik. Tijelo može da deponira rezerve

hrane najviše u vidu masnih naslaga. Zahvaljujući tome čovjek može bez hrane da živi više dana,

pa čak i nekoliko tjedana. Međutim, u organizmu se ne mogu deponirati rezerve kisika. Zato je

potrebno da se kisik stalno doprema u organizam. To se osigurava neprekidnim disanjem. Što je

mišićna aktivnost intenzivnija, što uključuje veće mišićne grupe, to je veća potrošnja kisika.

8

2. RAZVOJ SPORTSKOG I REKREATIVNOG TURIZMA

Upravo sportsko-rekreativni sadržaji u turizmu predstavljaju sve više snažan faktor

turističke ponude i potražnje. Aktivan odmor posljednjih je desetljeća postao biološka nužnost,

kompenzacija za nedovoljno kretanje i ubrzani životni tempo suvremenog čovjeka i turista.

Programi sportsko-rekreativnih aktivnosti omogućuju smišljen boravak turista čime se planski

ostvaruju njihove osnovne potrebe za kvalitetnim odmorom u turizmu. “Aktivnosti kojima se

mjenjaju (poboljšavaju) sposobnosti i funkcije organizma nazivaju se transformacijski programi.

Turizam je idealno mjesto za njihovo provođenje u prirodnom atraktivnom okruženju (sve

cikličke aktivnosti: hodanje, trčanje, tracking, planinarenje, vožnja bicikla, veslanje, plivanje

i sl.) čime se podižu brojni povoljni uticaji na organizam, posebno kardiovaskularni sistem.

Dio sportsko-rekreativnih programa odnosi se na sistem vježbi za relaksaciju i opuštanje čija je

osnovna svrha otklanjanje i umanjivanje stresa. Drugi dio sportsko-rekretivnih aktivnosti vezan

je uz socijalizaciju kroz grupne sportove i sportske igre (tenis, košarka, odbojka i dr.), a dio se

odnosi na avanturističke oblike aktivnosti, na primjer: rafting, ronjenje, slobodno penjanje,

speleologija i sl. Društveno zabavne igre i aktivnosti upotpunjuju sportsko-rekreativne programe

zbližavajući ljude kroz prizmu zabave i ugode. Istraživanjem potreba turista, došlo se do brojnih

spoznaja vezanih za oblikovanje sportsko-rekreativne ponude u turizmu. Neke od njih upućuju

na naglašenu potrebu turista za aktivnim sudjelovanjem u različitim sportsko-rekreativnim

aktivnostima. “Prosječna dob turista u našoj zemlji je iznad 40 godina starosti, a oni iskazuju

znatno veći interes prema organiziranim oblicima sportsko-rekreativnih aktivnosti od mlađih

turista.”

To samo potvrđuje važnost planiranja sportsko-rekreativnih sadržaja čiji nositelji mogu biti

isključivo stručne i kompetentne osobe. Kada govorimo o natjecateljskom sportskom turizmu,

njegov razvoj prije svega zavisi o ukupnom razvoju natjecateljskog sporta, poglavito

najkvalitetnijih sportova u kojima naši sportaši sudjeluju u međunarodnim natjecanjima. Takvi

oblici sportskog turizma najčešće se ostvaruju u većim gradovima ali i u manjim gradovima na

moru i u unutrašnjosti. Ovi oblici turizma uspješno se mogu razvijati u planinama, ali i u

toplicama, kao i na moru.

U toplicama bi se određeni sportski program mogli uspješno kombinirati s nekim programima

zdravstvenog turizma, na primjer, za oporavak sportaša, rekreativaca, osoba s invaliditetom i dr. 9

U tome posebne mogućnosti pružaju programi wellnessa . Najveće mogućnosti za razvoj

sportskog turizma pruža tzv. ljetni sportskorekreativni turizam i to na moru, ali i na rijekama,

jezerima i u planinama.

Novu sportsko-rekreativnu ponudu trebalo bi usmjeriti prema planovima budućeg razvoja

turizma. Postojeće sportsko-rekreativne centre i sportske objekte na moru i planinama koji su

građeni za masovne oblike turizma, trebalo bi više orijentirati na individualne sportove koji će

pružiti “više diskrecije” i mogućnosti individualnim gostima. U onim, pak, turističkim mjestima

koja će razvijati ekskluzivni turizam za “bogatije goste”, trebalo bi graditi sportske objekte i

sadržaje koji su komplementarni s takvim oblicima turističke ponude. Treba istražiti koje i kakve

sportove turisti žele, osobito kada se radi o “skupim sportovima” tipa golfa, jahanja, sportova na

vodi i sl.

Dosadašnja iskustva u drugim razvijenim receptivnim turističkim zemljama pokazala su da

ulaganje u razvoj sportskog turizma doprinosi unapređenju ukupnog kvaliteta turizma. Osim

toga, istraživanja pokazuju da su ovakve investicije profitabilne posebno kod nekih sportskih

sadržaja i programa .

2.1. Stručni kadar u provođenju sportsko-rekreativog razvoja u turizmu

Kada govorimo o stručnom kadru u okviru provođenja sportsko-rekreativnih programa u

turizmu mislimo na “sportske animatore iz raznih sportova, instruktore ili voditelje sportskih

aktivnosti (tenis, golf, jahanje, skijanje, jedrenje, veslanje, ronjenje i sl.), trenere u raznim

sportovima (npr. u nogometu, košarci i sl.), organizatore i voditelje sportskih aktivnosti,

profesore tjelesne kulture i dr.” Iz navedenoga može se vidjeti kako u turizmu postoji potreba za

brojnim stručnjacima iz područja sporta i sportske rekreacije. Već zavisno o programima koji se

pružaju u pojedinoj destinaciji svaki profil ovakvih stručnjaka može pronaći svoj interes i

zaposlenje u turizmu. Ovdje ćemo se ipak ograničiti na jedan segment tih stručnjaka i to

sportskih animatora.

Animacija je sastavni dio turističke ponude koji znači obogaćenje te ponude raznim sadržajima

te kao poticaj turistima na sadržajniji turistički boravak. Ona se pojavljuje u tri osnovna oblika

odnosno programa i to zabavni, sportsko-rekreacijski i ostali programi animacije .Dakle,

10

sportska animacija predstavlja sastavni dio programa animacije koji su pak sastavni do turističke

ponude. Nositelji ovakvih programa nazivaju se sportskim animatorima. Drugim riječima

osnovna zadaća sportskih animatora u turizmu jest kreiranje odgovarajućih sportsko-

rekreacijskih programa te njihovo provođenje s određenim grupama turista. Da bi mogli na

adekvatan način obavljati svoju osnovnu zadaću moraju posjedovati određena znanja i vještine

što dobivaju kroz edukaciju. Takve oblike specijalne edukacije u svijetu provode veliki hotelski

lanci, turoperatori i agencije za organizaciju zabave, tzv. “entertainment agencies” i to nakon što

su već selekcionirali kadar koji odgovara njihovim potrebama. No, osnovno je polazište

selekcije kadrova u odabiru onih koji već imaju određena znanja, vještine, iskustvo i karakterne

osobine. Drugim riječima “prema iskustvima ostalih receptivnih turističkih zemalja, možemo

zaključiti da se profili kadrova sportske rekreacije u turizmu prije ulaska u djelatnu funkciju

educiraju na dva nivoa:

1. Edukacija na visokim školama i fakultetima pojedine zemlje prema njihovim nastavnim

programima,

2. Dodatna edukacija na načelu tečajeva i seminara kompanija koje direktno zapošljavaju

određene profile za vlastite potrebe.

Ti se kadrovi pojavljuju na tržištu radne snage, a produkt su ili formalnog obrazovanja na višim

ili visokoškolskim institucijama ili neformalnog obrazovanja u različitim sportskim,

kulturnim, etnološkim, likovnim, inovacijskim i drugim udruženjima. Stručni bi kadar, koji je

educiran na kineziološkim (ili sportskim) fakultetima koji već posjeduje potrebna znanja i

vještine za kreiranje i provođenje sportskih i sportsko-rekreativnih programa u turizmu, trebao

imati određene prednosti pri selekcioniranju kadrova za poslove sportskog animatora. Nakon

početne selekcije obavlja se specijalna edukacija tog kadra prema potrebama kompanije koja ih

je zaposlila i prema programima koje ona kreira. Te programe specijalne edukacije provode u

načelu sportski animatori koji rade u tom području već neko vrijeme tj. posjeduju određeno

znanje i iskustvo te su na taj način dobili ulogu edukatora.

Pored specifičnih znanja i vještina vezanih uz poznavanje turizma i sportsko rekreativnih

programa od sportskih se animatora zahtjeva posjedovanje i posebnih osobina kao što su

psihofizičke osobine, talent i osjećaj za kontakt s gostom te traženi nivo obrazovanja. Uloga

sportskih animatora u turizmu ne svodi se samo na sportske aktivnosti nego oni provode i ostale

11

programe animacije iz područja kulture, umjetnosti, zabave, hobija i sl. Osnovna načela koja

animatori trebaju uvažavati su načela slobode i načelo aktivnosti. Načelo slobode podrazumijeva

slobodno sudjelovanje svih sudionika, a načelo aktivnosti uključivanje svih sudionika u

odabrane programe. U tome ključnu ulogu imaju animatori. U turističkoj praksi u nekim

zemljama na poslovima animacije i voditelja sportsko-rekreativnih programa vrlo često se

angažuju kadrovi koji nisu obrazovani u području kineziologije, osposobljeni samo kroz kurseve

sportske animacije. Oni mogu voditi jednostavnije sportsko-rekreativne programe. Međutim, za

kreiranje i provođenje stručnih programa koji utiču na zdravlje sudionika potrebni su isključivo

stručnjaci kineziolozi. Na primjer, radi se o MPAO programima wellness programima,

programima edukacije i treninga u raznim sportovima i sl.

Budući da je animacija djelatnost koja “pridonosi postizanju ekonomskih učinaka,

odnosno povećanju ukupne potrošnje turista” svakoj je turističkoj destinaciji, odnosno subjektu

turističke ponude, u interesu ponuditi što kvalitetnije programe animacije, pa tako i sportske

animacije što se postiže prije svega zapošljavanjem stručnog kadra.

12

ZAKLJUČAK

Analiza različitih turističkih resursa, poput prirodnih, klimatskih, kulturoloških, hotelsko-

ugostiteljskih, sportsko-rekreativnih, kadrovskih i dr., pokazuje da RH ima izuzetne

komparativne prednosti za razvoj različitih oblika sporta i rekreacije u turizmu. Tome pogoduju i

trendovi suvremene turističke potražnje posebno iz zapadnoeuropskih zemalja koje gravitiraju

prema nama. Međutim, za budućnost sportskog turizma potrebno je inovirati zastarjelu

turističko-sportsku ponudu novim objektima i sadržajima prema suvremenim zahtjevima

turističke potražnje. Kvalitet sportsko-rekreativne ponude potrebno je inovirati

kroz brojne sportsko-rekreativne programe koje mogu uspješno programirati i realizirati

stručnjaci sporta i sportske rekreacije. Dosadašnja iskustva u RH i u nekim receptivnim

turističkim zemljama pokazuju da su ulaganja u ovaj oblik turizma kvalitetna i profitabilna

investicija Sastavni dio turističke ponude predstavljaju sportski i sportsko-rekreativni programi.

S obzirom na njihovu raznolikost i specifičnost, stručnjaci koji mogu kvalitetno kreirati,

organizirati, ali i provoditi ovakve programe moraju biti stručno educirani. Pri tome je naglašena

uloga sportskih animatora kao nositelja programa sportske animacije. Iskustva su pokazala kako

se edukacija tih kadrova prije njihova uključivanja u aktivnosti sportske animacije provodi na

dva nivoa: na visokim školama i fakultetima te dodatnom edukacijom na načelu tečajeva i

seminara kompanija koje direktno zapošljavaju određene profile ovih kadrova za vlastite potrebe.

Budući se njihova uloga ne svodi samo na poznavanje sportskih aktivnosti nego i svih drugih

aktivnosti animacije te komunikacije s gostima, zahtjevi koji se postavljaju pred njih su dosta

visoki. Pored specifičnih znanja i vještina turizma i sportsko-rekreativnih programa moraju

posjedovati određene psihofizičke osobine, talent i osjećaj za kontakt s gostom te određeni nivo

obrazovanja. U tom bi smislu stručnjaci educirani na kineziološkim (ili sportskim) fakultetima s

obzirom na znanja koja stiču obrazovanjem, trebali imati određene prednosti pri zapošljavanju.

Osobito se naglašava činjenica kako su za kreiranje i provođenje stručnih programa koji utiču na

zdravlje sudionika potrebni isključivo stručnjaci kineziolozi.

13

LITERATURA:

Bartoluci, M. i Andrijašević, M. : Aktivni odmor u unapređenju kvalitete turističke ponude. Hotelska kuća,2006. Opatija

Vukajlović V., Mr Vukajlović D., : Sportski turizam i wellness, Panevropski univerzitet, 2011.

Banja Luka

Relac i Bartoluci, : Turizam i sportska rekreacija. Informator. 1987. Zagreb

Internet izvori : www.world-tourism.org

14