Šta je donio opći kolektivni ugovor

TA DONOSI OPI KOLEKTIVNI UGOVORPredstavnici Saveza samostalnih sindikata i Udruenja poslodavaca Federacije BiH su prole sedmice potpisali Opi kolektivni ugovor za ovaj bh. entitet. Potpisnici ugovora ispred stranaka su bili Ismet Bajramovi, Predsjednik Saveza samostalnih Sindikata BiH i Safudin engi, Predsjednik Udruenja poslodavaca u FBiH. Ovim ugovorom ustanovljena je, izmeu ostalog, i minimalna plaa za radnike u FBiH, koja od sada iznosi 203 eura. Ugovorom su konano zadovoljne obje strane, obzirom da je drama oko potpisivanja trajala etiri mjeseca. NAJZNAAJNIJI AKT ZA RADNIKE U FBiH

Ismet Bajramovi je izrazio veliko zadovoljstvo zbog potpisivanja Ugovora, rekavi da je to dokument koji je za radnike bitniji nego Zakon o radu. Posebno je istaknuo injenicu da su se obe strane dogovorile same, bez pritisaka i arbitrae. Po tome moemo biti primjer i za Brisel, prokomentarisao je Ismet Bajramovi. Vlada Federacije BiH je, takoe, pozdravila potpisivanje ovog Ugovora. Premijer Federacije, Fadil Novali, je izjavio kako je potpisivanje Ugovora sigurna potvrda da je u Federaciji BiH mogu socijalni dijalog. Ugovor znai i korak naprijed u ostvarivanju ciljeva reformskog procesa, a kompromis koji je postignut nije idealan ni za jednu stranu, ali je bio neophodan. Vlada FBiH pozdravlja potpisivanje, a mi smo se zalagali za harmonizaciju Opeg kolektivnog ugovora sa Zakonom o radu i Reformskom agendom da bi bili osigurani jednaki uvjeti i postepeno pribliavanje, sada asimetrinih uvjeta izmeu radnika u privredi i javnih slubenika, dodao je Novali. Informacija koja je najvie zanimale predstavnike Sindikata i koja je bila povod odlaganja potpisivanja Ugovora, svakako je visina minimalne plae. No, Opi kolektivni ugovor ne tie se samo plae, nego ureuje i mnoge druge segmente odnosa izmeu radnika i poslodavaca. SATNICE, PLAE, BOLOVANJA, TOPLI OBROK...Opim kolektivnim ugovorom se ureuju: plae, najnie satnice i najnie plae, poveanje plaa, sadraj granskih kolektivnih ugovora, djelovanje i uslovi rada sindikata. Osim toga, ugovor definie i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja i zakljuivanja kolektivnih ugovora, trajanje i vaenje kolektivnog ugovora i, naposlijetku, trajk.

Najniu plau za teritoriju FBiH utvruje Ekonomsko socijalno vijee. Kljuni faktor za odreivanje najnie satnice je rast i pad BDP-a (bruto domaeg proizvoda). Najnia satnica za ovu godinu iznosi 2,31 KM. Meutim, ovaj iznos moe biti i nii, ukoliko se uzmu u obzir kolektivni ugovori na nivou Kantona, a ona ne moe biti nia od 1,62 KM. Ova satnica obuhvata neto satnicu i uraunati porez na dohodak koji plaa radnik.

Radnik koji je na ugovoru o radu ima pravo na poveanu plau za prekovremeni rad (najmanje 25% satnice), noni rad (najmanje 25% satnice), rad na dan sedminog odmora (najmanje 15% satnice) i rad u dane dravnih praznika (najmanje 40% satnice). Osnovna plaa se prema Ugovoru poveava za 0.4% za svaku godinu radnog staa.

Radnici mogu raunati i na osiguranu isrhanu u toku radnog dana (topli obrok). Ukoliko ona nije osigurana, radniku se isplauje naknada od 0.5 1.0% od prosjene neto plae isplaene u FBiH.

Veoma bitan dio novog Kolektivnog ugovora o radu su granski kolektivni ugovori, kojima se reguliu: nain ustvrivanja plae i radnog uinka, nain i visina obrauna poveanja plae po osnovu oteanih uvjeta za rad. Granskim kolektivnim ugovorom se definiu i naknade plaa za sluaj smrti radnika i lanova ue porodice, vrijeme odsustva sa rada, vrijeme bolesti radnika i rad na terenu. Naknade za slubena putovanja, naknade za odustvo sa rada ena za vrijeme trudnoe i pravo na otpremninu se takoe definiu granskim kolektivnim ugovorom.

Sindikat je ugovorom dobio pravo da se iz plae radnika, uz njihovu pismenu saglasnost, odbija sindikalna lanarina i uplauje na raun sindikata. to se tie kolektivnih ugovora za javna preduzea, njih zakljuuju reprezentativni sindikati i osnivai, odnosno nosioci dravnog kapitala. Kolektivni ugovor zakljuuje se na period od dvanaest mjeseci. PROBLEM SIVE EKONOMIJEPrema trenutnim podacima, ukupan broj registriranih privrednih subjekata u BiH je oko 102.000. Meutim, ne postoje tani podaci o tome koliko ljudi radi na crno. Na osnovu istraivanja koje je uradilo Udruenje poslodavaca FBiH, moe se tvrditi da siva ekonomija uestvuje sa oko polovinom privrednih aktivnosti u legalnoj ekonomiji. Federalni premijer je izjavio kako se od 17,7 milijardi dolara, koliko iznosi BDP Bosne i Hercegovine, oko tri milijarde odnosi na zaradu u sivoj ekonomiji, to je mnogo optimistiniji rezultat od do kojeg je dolo Udruenje poslodavaca. Ovi podaci ukazuju da se odredbe Opeg kolektivnog ugovora odnose na poprilino mali procenat radnika koji imaju ugovor o radu. Najgore stanje je u djelatnostima prodaje brana i proizvodnje hljeba, gdje se oko 60% aktivnosti obavi u zoni sive ekonomije. Uee nelegalne ekonomije dosta je veliko i u graevinarstvu, trgovini, saobraaju i ugostiteljstvu. Uzroci postojanja velikog broja organizacija koje su ukljuene u aktivnosti sive ekonomije svakako su nizak porezni moral i prilino kruta regulativa trita rada. Zakoni koji nalau poslodavcu da, pored plae, isplauje i veliki procenat na socijalna davanja, obeshrabruju ga da zaposli nekog radnika po ugovoru o radu. Kazne rijetko poluuju dobre rezultate i potrebne su sveobuhvatne reforme koje e natjerati poslodavce da ne isplauju plae bez plaanja poreza i doprinosa, ali i smanjiti broj regulativnih prepreka za to konkurentniji nastup na tritu. Reformski proces koji je zapoela Vlada Federacije svakako je na tom tragu, a novi Opi kolektivni ugovor je bitan korak naprijed koji e natjerati poslodavce i radnike na veu odgovornost. ANTERFILE: MINIMALNE PLAE U EUROPI I REGIONUBosna i Hercegovina podnijela je ove sedmice aplikaciju za lanstvo u Europsku uniju. Aplikacija je samo prvi korak, a kada se radi o tritu rada, EU e svakako zahtijevati dosta veu sprovedbu zakona, smanjenje sive ekonomije, te dosta lagodniju zakonsku regulativu kada se radi o lahkoi poslodavca i radnika da slobodnije nastupaju na tritu. Ukoliko naa zemlja postane lanica EU, pristupie drutvu zemalja u kojima vlada velika razlika kada se radi o minimalnim plaama. Naime, prema rezultatima Eurostata iz 2015. godine, minimalna plaa u Luksemburgu je iznosila 1,923 eura, dok je bugarski radnik primao najmanje 184 eura. Razlika je manja kada se u obzir uzme kupovna mo graana, obzirom da su namirnice dosta skuplje u Luksemburgu nego u Bugarskoj. No, razlika je i dalje vellika.

Eurostat je izvrio podjelu lanica EU koje su izglasale minimalne plae, tako da postoje tri glavne grupe. Deset zemalja, meu kojima su Bugarska, Rumunija, Litvanija, eka, Maarska, Latvija, Slovaka, Estonija, Hrvatska i Poljska, imaju minimalne plae manje od 500 eura. Pet zemalja (Portugal, Grka, Malda, panija i Slovenija) se nalaze u grupi zemalja iji dravljani mogu raunati na minimalnu plau u iznosu od 500 do 1,000 eura. U preostalih sedam zemalja (Velika Britanija, Francuska, Irska, Njemaka, Belgija, Holandija i Luksemburg, spadaju u grupu zemalja iji dravljani imaju minimalnu plau iznad 1,000 eura.