standardi kvalifikacija programa odgajatel · 2016-12-25 · 7 ka i magistara ranoga i...
Post on 25-Feb-2020
0 Views
Preview:
TRANSCRIPT
1
STANDARDI KVALIFIKACIJAI UNAPREĐIVANJE KVALITETE STUDIJSKIH
PROGRAMA ODGAJATELJA I UČITELJA
Uredile:
Jasna Krstović, Lidija Vujičić, Petra Pejić Papak
Rijeka, srpanj 2016.
3
SADRŽAJ
1. PREDGOVOR ......................................................................................... 5
2. OSOBNA KARTA PROJEKTA ............................................................... 9 2.1. O Projektu ...................................................................................... 9 2.2. Projektni tim ................................................................................. 12 2.3. Hodogram aktivnosti .................................................................... 14 2.4. Mjerljivi ciljevi projektnih aktivnosti ........................................... 25
3. OKVIR ZA PROMIŠLJANJE PROJEKTNOGA PRIJEDLOGA ......... 27
4. REZULTATI RADA NA PROJEKTNIM AKTIVNOSTIMA ............... 33 4.1. Standard zanimanja odgajatelja i standard zanimanja stručnoga suradnika odgajatelja ................................................... 33 4.2. Standardi kvalifikacija .................................................................. 44 4.2.1. Standard cjelovite kvalifikacije za prvostupnika ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja ................... 45 4.2.2. Standard cjelovite kvalifikacije za odgajatelja magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja .... 59 4.2.3. Standard cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja ...................................................................... 74
5. IMPLIKACIJE PROJEKTNIH REZULTATA NA UNAPREĐIVANJE KVALITETE STUDIJSKIH PROGRAMA ZA PRVOSTUPNIKE, MAGISTRE U RANOME I PREDŠKOLSKOME TE PRIMARNOME ODGOJU I OBRAZOVANJU ................................... 95 5.1. Temeljna polazišta za unapređivanje kvalitete studijskih programa ...................................................................... 96
6. PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE KVALITETE STUDIJSKIH PROGRAMA ................................................................. 99 6.1. Struktura studijskih programa ...................................................... 99 6.2. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa prvostupnika i magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja ................................................................................. 101
4
6.2.1. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa prvostupnika ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFRI-ja .................................................... 102 6.2.2. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFRI-ja ........................................................................... 105 6.2.3. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa prvostupnika ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFZG-a .................................................... 109 6.2.4. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFZG-a .................................................... 112 6.3. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa magistra primarnoga odgoja i obrazovanja UFRI-ja ................................. 116
ULOMCI IZ RECENZIJA ............................................................................ 123
LITERATURA .............................................................................................. 128
5
1. PREDGOVOR
Priručnik Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih pro-grama odgajatelja i učitelja nastao je kao rezultat rada na istoimenome projektu ostvarenom putem Poziva na dostavu projektnih prijedloga Unapređivanje kva-litete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira Operativnoga programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013. Europskoga socijalnog fonda.
Europski socijalni fond (ESF) jedan je od glavnih instrumenata Europske unije usmjeren na provedbu mjera za unapređivanje prilagodljivosti radnika i poduzeća, jačanje ljudskoga kapitala te pristupa i sudjelovanja na tržištu rada povećanjem socijalne uključenosti skupina u nepovoljnome položaju, sprečava-nje diskriminacije, poticanje neaktivnih osoba na ulazak u tržište rada promi-čući načelo partnerstva, a osobito kroz reformu sustava obrazovanja kako bi se povećala mogućnost zaposlenja sudionika tržišta rada, relevantnost i kvaliteta inicijalnoga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te visokoga obrazova-nja, i kontinuirano unapređivanje kompetencija zaposlenika s ciljem stvaranja inovativnih ekonomija utemeljenih na znanju.
Odlukom Europske komisije (17. listopada 2013.) usvojen je Operativni program Razvoj ljudskih potencijala za pomoć u okviru cilja konvergencije u Hrvatskoj za programsko razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013. U okviru Operativnoga programa identificirano je pet prioriteta. Poziv na do-stavu projektnih prijedloga Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira provodio se u okviru Prioriteta 3 Operativnoga programa Razvoj ljudskih potencijala – Unapređenje ljudskoga kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju.
Motiv za prijavu projektnoga prijedloga Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci pronašao je u općem cilju navedenoga Poziva Unapređivanje kvalitete visokoga obrazovanja kroz razvoj i provedbu HKO-a.
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) uspostavljen je kao ključan reform-ski instrument kojim se uređuje sustav kvalifikacija i osnova je za unapređiva-
Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja
6
nje kvalitete studijskih programa usklađivanjem sa standardima kvalifikacija, potrebama tržišta rada i cjeloživotnoga učenja. Osim reformske uloge u pove-zivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, HKO utječe i na podizanje razine kvalitete obrazovanja.
Politika kvalitete Učiteljskoga fakulteta u Rijeci temelj je sveukupnoga djelovanje kojom iskazuje usmjerenost prema kontinuiranom promicanju vi-sokih standarda kvalitete. Fakultet prepoznaje kvalitetu kao jednu od temeljnih vrijednosti te prihvaća međunarodna i nacionalna mjerila kvalitete u ocjenji-vanju svih svojih djelatnosti. Na temelju svoje misije i vizije Fakultet se opre-dijelio za stalan razvoj kulture kvalitete studiranja, a posebno kroz neprekidni razvoj kvalitete studiranja na temelju europskih standarda i smjernica, nacional-nih i sveučilišnih kriterija te standarda kvalitete.
Pri tome je naglašena važnost razvoja studijskih programa temeljenih na rezultatima najnovijih znanstvenih istraživanja koji rezultiraju visokom razi-nom postignutih ishoda učenja ostvarenih izvedbom studijskih programa ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja te primarnoga obrazovanja. Zalaganjem za kvalitetu kao višedimenzionalan i dinamičan koncept u kojem se naglasak stavlja na udovoljavanje općeprihvaćenim standardima i očekivanjima društva u cjelini uz težnju za stalnim unapređenjem svih procesa i njihovih ishoda Fa-kultet trajno prati i ispituje svoje postupke osiguravanja kvalitete kako bi sebi i drugima osigurao djelovanje u skladu s europskim i nacionalnim standardima za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju.
Priručnik Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih pro-grama odgajatelja i učitelja slijedi sljedeću strukturu:
U prvome poglavlju izložene su osnovne informacije o Projektu, aktivno-stima i tijeku provedbe primjenom metodologija HKO-a.
U drugome poglavlju prikazane su aktivnosti na kojima se temeljila pro-vedba projektnih zadaća primjenom metodologije HKO-a.
U trećemu poglavlju dan je okvir za promišljanje projektnoga prijedloga.U četvrtome poglavlju prikazane su aktivnosti vezane uz razvoj i izradu
prijedloga standarda zanimanja, razvoj i izradu prijedloga cjelovitih kvalifi-kacija i unapređivanje postojećih studijskih programa/kurikuluma u skladu s HKO-om.
O implikacijama projektnih rezultata na unapređivanje kvalitete studij-skih programa za prvostupnike, magistre u ranom i predškolskom i primarnom odgoju i obrazovanju bavili smo se u petome poglavlju.
U posljednjem su poglavlju prikazane preporuke za unapređivanje studij-skih programa za obrazovanje magistara primarnoga obrazovanja te prvostupni-
7
ka i magistara ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja koji se izvode na ustanovama uključenima u rad na Projektu.
Implikacije rezultata rada na projektu Standardi kvalifikacija i unapre-đivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja višestruke su. U funkciji su stvaranja pretpostavki za kvalitetnu rekonstrukciju aktualnih stu-dijskih programa primjenom metodologije HKO-a kao nedvojbeno snažnoga instrumenta za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju. Isto tako, s ob-zirom na to da su učiteljska i odgajateljska zanimanja utvrđena kao regulirane profesije u Republici Hrvatskoj1 rezultati rada na Projektu sasvim će sigurno utjecati na osnaživanje djelatnosti u kojoj se ostvaruju i afirmirati kvalitetno obrazovanje kao pretpostavku jačanja profesionalnoga identiteta odgajatelja i učitelja. Želimo doprinijeti stvarnoj primjeni alata HKO-a kao snažnoga instru-menta osiguravanja kvalitete u visokome obrazovanju kroz uspostavu Registra standarda zanimanja i standarda kvalifikacija na kojima će se temeljiti Okviri nacionalnih standarda kvalifikacija obiju profesija kao podloge za stvaranje kvalitetnih sveučilišnih studijskih programa.
U radu na projektu Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete stu-dijskih programa odgajatelja i učitelja sudjelovali su, uz projektni tim Učitelj-skoga fakulteta u Rijeci, i partneri s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu, nastavnici i studenti obiju ustanova, stručnjaci iz prakse, predstavnici tijela obrazovne politike te djelatnici Učiteljskoga fakulteta koji su pružili stručnu i administrativnu potporu projektu.
Zahvaljujemo svim sudionicima na predanoj podršci i stručnoj pomoći kojom su omogućili provođenje Projekta.
Voditeljica Projekta prof. dr. sc. Jasna Krstović
1 Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija – („Narodne novine“ broj 82/15)
8
9
2. OSOBNA KARTA PROJEKTA
2.1. O Projektu
Naziv projekta: Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studij-skih programa odgajatelja i učitelja
Nositelj projekta: Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci
Partner na projektu: Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet2
Ukupna vrijednost projekta: 1.049.101,86 kn, od čega se 996.646,77 kn financira iz Europskoga socijalnog fonda i Državnoga proračuna Republike Hrvatske
Posredničko tijelo razine 1: Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta
Posredničko tijelo razine 2: Agencija za strukovno obrazovanje i obra-zovanje odraslih – Organizacijska jedinica za upravljanje strukturnim instru-mentima (DEFCO)
Metodologija provedbe projekta uvjetovana je definiranim propozicija-ma projektnoga prijedloga Unapređivanje kvalitete u visokome obrazovanju uz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira Operativnoga programa „Razvoj ljudskih potencijala“ 2007. – 2013. Europskoga socijalnog fonda
Opći cilj poziva na dostavu projekta prijedloga bio je: • unapređivanje kvalitete visokoga obrazovanja kroz razvoj i provedbu
HKO-a
2 U dijelu izrade standarda zanimanja odgajatelja i stručnoga suradnika odgajatelja te razvoja standarda cjelovitih kvalifikacija za sveučilišnoga prvostupnika te magistra ranoga i predš-kolskoga odgoja i obrazovanja.
Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja
10
Posebni ciljevi projekta su:• izrada standarda zanimanja odgajatelja • izrada standarda zanimanja stručnoga suradnika odgajatelja• izrada standarda cjelovitih kvalifikacija za sveučilišnoga prvostupnika
i magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja te magistra pri-marnoga obrazovanja
• unapređivanje postojećih studijskih programa ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja te primarnoga obrazovanja
• unapređivanje kompetencija nastavnika primjenom kompetencijskoga pristupa koji u središte stavlja studente
Svrha projekta: doprinijeti unapređivanju kvalitete visokoga obrazova-nja ranoga i predškolskoga te primarnoga odgoja i obrazovanja
Ciljane skupine na projektu: studenti i nastavnici Učiteljskoga fakulteta u Rijeci i Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu
Pokazatelji provedbe (indikatori):• Broj razvijenih standarda zanimanja – dva:
1. razvijeni standard zanimanja odgajatelja2. razvijeni standard zanimanja stručnoga suradnika odgajatelja
• Broj razvijenih standarda kvalifikacija – tri:1. Prijedlog standarda cjelovitih kvalifikacija za sveučilišnoga pr-
vostupnika 2. Prijedlog standarda cjelovitih kvalifikacija za magistra ranoga i
predškolskoga odgoja i obrazovanja3. Prijedlog standarda cjelovitih kvalifikacija za magistra primarnoga
obrazovanja
• Broj razvijenih studijskih programa temeljenih na ishodima učenja – pet:
1. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa prvostupnika ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFRI-ja
2. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa magistra rano-ga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFRI-ja
3. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa prvostupnika ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFZG-a
4. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa magistra rano-ga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFZG-a
11
5. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa magistra pri-marnoga odgoja i obrazovanja UFRI-ja
• Broj nastavnika i suradnika koji je sudjelovao u specifičnim aktivnosti-ma stručnoga usavršavanja:
nastavnika – 125studenata – 640
Projektne aktivnosti: 1. Aktivnosti povezane s upravljanjem provedbom Projekta 2. Aktivnosti povezane uz:
1.1. Razvoj i izradu standarda cjelovitih kvalifikacija 1.2. Razvoj i izradu standarda zanimanja1.3. Unapređivanje postojećih studijskih programa/kurikuluma u
skladu s HKO-om 3. Aktivnosti povezane s informiranjem javnosti i vidljivošću.
12
2.2. Projektni tim3
IME I PREZIME FUNKCIJA
prof. dr. sc. Jasna Krstović voditeljica Projekta
izv. prof. dr. sc. Željko Boneta projektni koordinator
izv. prof. dr. sc. Lidija Vujičić voditeljica radne skupine RPOO-a
doc. dr. sc. Petra Pejić Papak voditeljica radne skupine US-a
izv. prof. dr. sc. Anka Lozančić koordinatorica partnera
izv. prof. art. Antonija Balić Šimrak članica radne skupine partnera RPOO-a
doc. dr. sc. Lidija Cvikić članica radne skupine partnera RPOO-a
Akvilina Čamber Tambolaš, asistentica članica radne skupine RPOO-a
Željka Ivković, asistentica članica radne skupine RPOO-a
doc. dr. sc. Dunja Anđić članica radne skupine US-a
Antonija Ćurić, asistentica članica radne skupine US-a
doc. dr. sc. Marinko Lazzarich koordinator za osiguravanje kvalitete
doc. dr. sc. Jasminka Mezak web-administratorica
Hana Grubišić Krmpotić, mag. prim. educ. administratorica Projekta
Veljko Grozdanić, dipl. iur. koordinator za pravna pitanja
Jadranka Žic Veletanlić, dipl. oec. koordinatorica za financijska pitanja
Helena Smokrović, upr. iur. administrativna podrška
Josipa Prskalo, upr. iur. administrativna podrška
3 U prijavi Projekta sudjelovala je asistentica Danijela Blanuša Trošelj, a u radu radne skupine US-a do 31. siječnja 2016. doc. dr. sc. Darko Lončarić.
13
19.6.2015. Potpisivanje ugovora u MZOS-u, Ministar
znanosti, obrazovanja i sporta prof.dr.sc. Vedran
Mornar, dekanica Učiteljskog fakulteta u Rijeci prof. dr.sc. Jasna Krstović i Mile Živčić,
prof., ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i
obrazovanje odraslih
24.6.2015. Prvi sastanak projektnog tima
13.7.2015. Dekanica UFRI prof.dr.sc. Jasna Krstović i
dekan UNZG prof.dr.sc. Ivan Prskalo potpisuju Sporazum
o partnerstvu
14
2.3. Hodogram aktivnosti
15
Aktivnosti po mjesecimaA
KTI
VN
OST
I PO
MJE
SEC
IMA
DA
TUM
M
JESE
C, G
OD
INA
SU
RA
DN
ICI U
R
EALI
ZAC
IJI
AK
TIV
NOST
I
lip
anj 2
015.
ra
spisi
vanj
e nat
ječa
ja i
odab
ir ad
min
istra
tora
gr
afičk
i diza
jn i
izrad
a pr
omot
ivni
h m
ater
ijala
iz
rada
inte
rnet
ske s
tran
ice P
roje
kta
24. 6
. sa
stan
ak p
roje
ktno
ga ti
ma
29
. 6.
sast
anak
radn
e sku
pine
US-
a: st
udij
doku
men
taci
je –
ispi
tivan
je d
osad
ašnj
e pra
kse
sr
panj
201
5.
13
. 7.
javn
o pr
edst
avlja
nje P
roje
kta
i pot
pisiv
anje
Spo
razu
ma
o pa
rtner
stvu
– ko
nfer
enci
ja za
med
ije
1.
7.
sast
anak
radn
e sku
pine
RPO
O-a
8. 7
. sa
stana
k rij
ečko
ga d
ijela
radn
e sku
pine
RPO
O-a
13. 7
. sa
stan
ak ra
dne s
kupi
ne R
POO
-a
20
. 7.
sast
anak
radn
e sku
pine
US-
a: st
udij
doku
men
taci
je –
ispi
tivan
je d
osad
ašnj
e pra
kse
ru
jan
2015
.
8. 9
. sa
stana
k rij
ečko
ga d
ijela
radn
e sku
pine
RPO
O-a
14. 9
. ob
uka
vodi
telja
foku
s-gr
upa
do
c. dr
. sc.
Ani
ta L
auri
Kor
ajlij
a
21. –
29.
9.
stud
ijsko
put
ovan
je u
Fin
sku
radi
pri
mje
ra d
obre
pra
kse
21
. 9. –
27.
9.
stud
ijsko
put
ovan
je u
Fin
sku
radi
pri
mje
ra d
obre
pra
kse
10
. 9.
sast
anak
radn
e sku
pine
US-
a: st
udij
doku
men
taci
je –
ispi
tivan
je d
osad
ašnj
e pr
akse
16. 9
. H
rvat
ski k
valif
ikac
ijski
okv
ir, te
mat
ska
radi
onic
a za
nas
tavn
ike
Ivan
Zor
ić, d
ipl.
iur.
16
lis
topa
d 20
15.
28
. 10.
sa
stan
ak p
roje
ktno
ga ti
ma
12
. – 1
4. 1
0.
foku
s-gr
upe
s pot
enci
jaln
im p
oslo
davc
ima
(rav
nate
ljim
a, st
ručn
im su
radn
icim
a i
odga
jate
ljim
a) u
Rije
ci
Luci
ja J
anče
c, p
rof.,
Lin
da F
rkov
ić
Len
ac, m
ag. p
raes
c.ed
u., J
adra
nka
Tom
ljano
vić,
pro
f.
7. –
13.
10.
fo
kus-
grup
e s p
oten
cija
lnim
pos
loda
vcim
a (r
avna
telji
ma,
stru
čnim
sura
dnic
ima
i od
gaja
telji
ma)
u Z
agre
bu
Boži
ca Ž
ilić,
pro
f., H
elen
a Bu
rić,
pr
of.,
Edi
ta R
ogul
j, pr
of.
12. 1
0.
Raz
voj k
arije
re, e
duka
tivna
rad
ioni
ca z
a st
uden
te U
FRI-
ja
mr.
sc. G
orda
n Đ
urov
ić, v
. pre
d.,
prod
ekan
za
opće
pos
love
FFR
I-ja
19
. 10.
R
azvo
j kar
ijere
, edu
kativ
na r
adio
nica
za
stud
ente
UFZ
G-a
m
r. sc
. Gor
dan
Đur
ović
, v. p
red.
, pr
odek
an z
a op
će p
oslo
ve F
FRI-
ja
23. 1
0.
refle
ksiv
ni p
rakt
ikum
s bi
všim
stud
entim
a U
FRI-
ja: P
ropi
tivan
je k
ljučn
ih p
oslo
va
u st
anda
rdu
zani
man
ja z
a od
gaja
telja
i st
ručn
og su
radn
ika
odga
jate
lja
23. 1
0.
refle
ksiv
ni p
rakt
ikum
s bi
všim
stud
entim
a U
FZG
-a: P
ropi
tivan
je k
ljučn
ih p
oslo
va
u st
anda
rdu
zani
man
ja z
a od
gaja
telja
i st
ručn
og su
radn
ika
odga
jate
lja
7. 1
0.
Uči
telj
– pr
ofes
ija?,
tem
atsk
a ra
dion
ica
za n
asta
vnik
e U
FRI-
ja
prof
. dr.
sc. V
latk
a D
omov
ić,
prof
. dr.
sc. V
last
a V
izek
Vid
ović
20
. 10.
sa
stan
ak r
adne
skup
ine
US-
a
29
. 10.
sa
stan
ak r
adne
skup
ine
US-
a: r
azra
da sk
upov
a ish
oda
učen
ja
st
uden
i 201
5.
16
. – 1
7.
11.
sast
anak
rad
ne sk
upin
e R
POO
-a: d
ovrš
avan
je P
rije
dlog
a st
anda
rda
zani
man
ja
(Opa
tija)
2. 1
1.
Zani
man
je o
dgaj
atel
j/ica
u sv
ijetlu
tržiš
ta ra
da, r
adio
nica
za
nast
avni
ke U
FRI-
ja
Jele
na P
avič
ić, p
rof.
vodi
telji
ca
Služ
be z
a us
klađ
ivan
je p
otre
ba
trži
šta
rada
i ob
razo
vanj
a M
RM
S-a
2. 1
1.
Zani
man
je o
dgaj
atel
j/ica
u sv
ijetlu
tržiš
ta ra
da, r
adio
nica
za
nast
avni
ke U
FZG
-a
Jele
na P
avič
ić, p
rof.
vodi
telji
ca
Služ
be z
a us
klađ
ivan
je p
otre
ba
trži
šta
rada
i ob
razo
vanj
a M
RM
S-a
5. 1
1.
sast
anak
rad
ne sk
upin
e U
S-a:
izra
da p
rije
dlog
a st
anda
rda
kval
ifika
cije
19. 1
1.
sast
anak
rad
ne sk
upin
e U
S-a:
izra
da p
rije
dlog
a st
anda
rda
kval
ifika
cije
17
pr
osin
ac 2
015.
1. 1
2.
sast
anak
radn
e sku
pine
RPO
O-a
: dog
ovor
o iz
radi
Prij
edlo
ga st
anda
rda
kval
ifika
cije
3.
12.
pr
edsta
vlja
nje p
roje
kta
na N
acio
naln
om vi
jeću
za o
dgoj
i ob
razo
vanj
e RH
7. 1
2.
Novi
tren
dovi
u eu
rops
kom
e pro
storu
viso
koga
obr
azov
anja
: raz
umije
mo
li ko
ncep
te ko
mpe
tencij
a i i
shod
e uče
nja
Ulog
a H
KO-a
u o
sigur
avan
ju k
valit
ete vi
soko
ga o
braz
ovan
ja, r
adio
nice
za n
asta
vnik
e UF
RI-ja
prof
. dr.
sc. S
njež
ana P
rijić-
Sam
aržij
a, p
rore
ktor
ica U
NIRI
-ja
mr.
sc. A
na T
ecila
zić G
oršić
, viša
sa
vjet
nica
u O
djel
u za
HK
O
15. 1
2.
Ulog
a H
KO-a
u o
sigur
avan
ju k
valit
ete vi
soko
ga o
braz
ovan
ja, r
adio
nice
za n
asta
vnik
e u
UFZG
-a
mr.
sc. A
na T
ecila
zić G
oršić
, viša
sa
vjet
nica
u O
djel
u za
HK
O
14. 1
2.
Konc
epti
kom
peten
cija
i ish
oda
učen
ja u
stud
ijski
m p
rogr
amim
a - p
ersp
ektiv
a stu
dena
ta,
eduk
ativ
na ra
dion
ica za
stud
ente
UFR
I-ja
Alek
sand
ar Š
ušnj
ar, p
reds
jedn
ik
Stud
entsk
oga
zbor
a UN
IRI-
ja
16. 1
2.
Kon
cept
i kom
peten
cija
i ish
oda
učen
ja u
stud
ijski
m p
rogr
amim
a - p
ersp
ektiv
a stu
dena
ta, e
duka
tivna
radi
onica
za st
uden
te U
FZG
-a
Alek
sand
ar Š
ušnj
ar, p
reds
jedn
ik
Stud
entsk
oga
zbor
a UN
IRI-
ja
14. 1
2.
Zapi
sivan
je ish
oda
učen
ja u
cjelo
vitoj
kva
lifik
aciji
mag
istra
prim
arno
ga o
braz
ovan
ja,
tem
atsk
a ra
dion
ice s
nasta
vnici
ma
izv
. pro
f. dr
. sc.
Vesn
a Kov
ač
17. 1
2.
sast
anak
radn
e sku
pine
US-
a: a
naliz
a ra
dion
ice s
nast
avni
cima
sij
ečan
j 201
6.
22
. 1.
Sasta
nak
radn
e sku
pine
RPO
O-a
: dov
ršav
anje
Prij
edlo
ga st
anda
rda
cjelo
vitih
kv
alifi
kacij
a za
sveu
čilišn
oga
prvo
stupn
ika
te m
agist
ra ra
noga
i pr
edšk
olsk
oga
odgo
ja i
obra
zova
nja
25. 1
. Cj
elov
ita k
urik
ular
na re
form
a, ra
dion
ica za
nas
tavn
ike U
FRI-j
a dr
. sc.
Boris
Jok
ić, v
odite
lj ek
sper
tne
skup
ine z
a pr
oved
bu C
jelo
vite
ku
riku
larn
e ref
orm
e 19
. 1.
Istra
živan
je zn
anja
i ko
mpe
tencij
a, ra
dion
ica za
nas
tavn
ike U
FZG
-a
prof
. dr.
sc. V
lasta
Vize
k Vi
dovi
ć 22
. i 2
5. 1
. fo
kus-g
rupe
: istr
aživ
anje
o sta
vovi
ma i
pot
reba
ma s
tude
nata
o is
hodi
ma
učen
ja
14
. 1.
sast
anak
radn
e sku
pine
US-
a: a
naliz
a va
njsk
e pro
cjen
e Prij
edlo
ga st
anda
rda
cjelo
vite
kva
lifik
acije
za m
agist
ra p
rimar
noga
obr
azov
anja
va
njsk
a pr
ocje
na P
rijed
loga
stan
dard
a cj
elovi
te k
valif
ikac
ije
prof
. dr.
sc. V
latk
a Do
mov
ić pr
of. d
r. sc
. Vla
sta V
izek
Vido
vić
18
ve
ljača
201
6.
2.
2.
sast
anak
rad
ne sk
upin
e R
POO
-a
17
. –18
.2.
sast
anak
rad
ne sk
upin
e R
POO
-a: r
aspr
ava
o re
cenz
ijam
a va
njsk
ih e
kspe
rata
te
ispr
avlja
nje
zavr
šnih
dok
umen
ata
s obz
irom
na
njih
ove
prep
oruk
e (R
avna
Gor
a)
va
njsk
a pr
ocje
na P
rije
dlog
a st
anda
rda
cjel
oviti
h kv
alifi
kaci
ja z
a sv
euči
lišno
ga
prvo
stup
nika
i m
agis
tra
RPO
O-a
iz
v. p
rof.
dr. s
c. J
urka
Lep
ični
k V
odop
ivec
, izv
. pro
f. dr
. sc.
Ves
nica
M
linar
ević
8.
2.
eduk
acija
vod
itelja
foku
s-gr
upa
doc.
dr.
sc. A
nita
Lau
ri K
oraj
lija
11. 2
. sa
stan
ak r
adne
skup
ine
US-
a: p
ripr
ema
foku
s-gr
upa
i ana
liza
opte
reće
nja
stud
enat
a
15. –
29.
2.
foku
s-gr
upe
s uči
telji
ma,
stru
čnim
sura
dnic
ima
i rav
nate
ljim
a u
škol
ama
vodi
telji
dr.
sc. M
arko
Tur
k, A
mal
ija
Jure
tić, m
ag. p
rim
. edu
c.
21. i
23.
2.
Eva
luac
ija i
sam
oeva
luac
ija u
kon
teks
tu p
rove
dbe
škol
ske
prak
se, t
emat
ska
radi
onic
a za
stud
ente
Ja
sna
Vuk
onić
Žun
ič, m
ag. p
rim
. ed
uc.
ož
ujak
201
6.
15
. 3.
pred
stav
ljanj
e pr
ojek
ta n
a in
stitu
ciji
part
nera
UN
IZG
15. 3
. sa
stan
ak r
adne
skup
ine
RPO
O-a
: pri
prem
a pr
ovođ
enja
eva
luac
ije st
uden
tske
pra
kse
2.
-3.3
. fo
kus-
grup
e s u
čite
ljim
a, st
ručn
im su
radn
icim
a i r
avna
telji
ma
u šk
olam
a vo
dite
lji d
r. sc
. Mar
ko T
urk,
A
mal
ija J
uret
ić, m
ag. p
rim
. edu
c.
10. 3
. sa
stan
ak r
adne
skup
ine
US-
a: a
naliz
a i i
nter
pret
acija
pod
atak
a fo
kus-
grup
a
30. 3
. st
udijs
ko p
utov
anje
u L
jubl
janu
rad
i pri
mje
ra d
obre
org
aniz
acije
stru
čne
prak
se
stud
enat
a
tr
avan
j 201
6.
11
. 4.
sast
anka
pro
jekt
noga
tim
a
18. 4
. sa
stan
ak r
adne
skup
ine
RPO
O-a
: pri
prem
a pr
otok
ola
za p
rovo
đenj
e fo
kus-
grup
a
26. 4
. ev
alua
cija
stud
ents
ke p
raks
e - U
FRI
27
. 4.
eval
uaci
ja st
uden
tske
pra
kse
- UFZ
G
28
. – 3
0.4.
st
udijs
ko p
utov
anje
u It
aliju
(Reg
gio
Em
ilia)
15. 4
. sa
stan
ak r
adne
skup
ine
US-
a: sm
jern
ice
za u
napr
eđen
je p
rove
dbe
stud
ents
ke p
raks
e,
zakl
jučc
i i p
repo
ruke
za
unap
ređe
nje
kval
itete
stud
ijsko
ga p
rogr
ama
11. –
15.
4.
anke
tno
istr
aživ
anje
: isp
itiva
nje
i eva
luac
ija šk
olsk
e pr
akse
stud
enat
a
19
sv
iban
j 201
6.
10
. 5.
sast
anak
radn
e sku
pine
RPO
O-a
: zak
ljučc
i o re
zulta
tima
eval
uaci
je st
uden
tske
pra
kse i
iz
rada
pre
poru
ka za
mod
el d
obre
stud
ents
ke p
raks
e
11. 5
. Vj
eštin
e kor
išten
ja so
ftver
a za
mon
tažu
u sv
rhu
prov
ođen
ja vi
deor
efle
ksije
u sk
lopu
stud
entsk
e pr
akse
, rad
ioni
ce za
stud
ente
De
jan
Ljub
obra
tovi
ć, pr
of.
18. 5
. Vj
eštin
e kor
išten
ja so
ftver
a za
mon
tažu
u sv
rhu
prov
ođen
ja vi
deor
efle
ksije
u sk
lopu
stud
entsk
e pr
akse
, rad
ioni
ce za
stud
ente
De
jan
Ljub
obra
tovi
ć, pr
of.
19. 5
. sa
stan
ak ra
dne s
kupi
ne U
S-a:
izvj
ešta
j i p
repo
ruke
za u
skla
điva
nje s
tudi
jskog
a pr
ogra
ma
US-
a s P
rije
dlog
om st
anda
rda
kval
ifika
cija
lip
anj 2
016.
1. 6
. sa
stan
ak p
roje
ktno
ga ti
ma
2.
6.
pred
stav
ljanj
e pro
jekt
a na
Fak
ulte
tu za
odg
one i
obr
azov
ne zn
anos
ti u
Osij
eku
3. 6
. pr
edst
avlja
nje p
roje
kta
na 5
. Međ
unar
odno
m st
ručn
o-zn
anst
veno
m sk
upu
za d
jela
tnik
e u
rano
m i
pred
škol
skom
odg
oju
u O
sijek
u
13. 6
. N
ovi m
ediji
u su
vrem
enom
e obr
azov
anju
, rad
ioni
ca za
nas
tavn
ike U
FRI-
ja
prof
. dr.
sc. P
ero
Lučin
, re
ktor
UNI
RI-
ja
16. –
17.
6.
sast
anak
radn
e sku
pine
RPO
O-a
i U
S-a:
prij
edlo
zi stu
dijsk
ih p
rogr
ama
(Fuž
ine)
20. 6
. sa
stan
ak ra
dne s
kupi
ne U
S-a:
zakl
jučc
i
sr
panj
201
6.
1.
7.
Nov
i med
iji u
suvr
emen
om o
braz
ovan
ju, r
adio
nica
za n
asta
vnik
e UFZ
G-a
Sa
ndra
Kuč
ina
Softi
ć, po
moć
nica
ravn
atelj
a SR
CE-
a 18
. 7.
sast
anak
pro
jekt
noga
tim
a
18. 7
. za
vršn
a ko
nfer
encij
a, p
rikaz
ostv
aren
ih re
zulta
ta, i
nfor
mira
nje j
avno
sti i
med
ija o
Pro
jekt
u
20
23.10.2015. Refl eksivni praktikum na UFZG
12.-14.10.2015. Fokus grupe s poslodavcima
21.-27.9.2015. Studijski posjet Finskoj
21
14.12.2015. Radionica s nastavnicima UFRI
16.-17.11.2015. Finalizacija
Prijedloga standarda zanimanja (Opatija)
25.1.2016. Predavanje dr.sc. B. Jokića
22
17.-18.2.2016. Sastanak radne grupe RPOO (Ravna Gora)
2.3.2016. Fokus grupa s ravnateljima osnovnih škola
23
30.3.2016. Studijski posjet radne grupe US Ljubljani
28.-30.4.2016. Studijsko putovanje radne grupe RPOO u Italiju (Reggio Emilia)
24
13.6.2016. Predavanje rektora UNIRI prof.dr.sc. P. Lučina
19.5.2016. Sastanak radne
grupe US
18.5.2016. Radionica za studente UFZG
25
2.4. Mjerljivi ciljevi projektnih aktivnosti
Aktivnosti povezane s upravljanjem provedbom Projekta
1. izabran administrator (1) na puno radno vrijeme 2. pozivi na sastanke, fotografije, 5 potpisnih lista sudionika i 5 zapisnika
proizašlih sa sastanaka3. pripremljeni redovni sadržajni i financijski izvještaji/zahtjevi za nadokna-
dom sredstava 4. zapisnici sastanaka radnih skupina, fotografije, izvještaji sa studijskih pu-
tovanja, evaluacijske liste, potpisne liste5. kvalitetna komunikacija s partnerom i suradnicima – ostvarene aktivnosti
i ciljevi Projekta6. sistematična i uredna projektna dokumentacija, odobreni periodični izvje-
štaji, redovito izvještavanje o aktivnostima na internetskoj stranici Projek-ta
7. evaluacijske liste, kvalitetno upravljanje aktivnostima i pravovremeno osmišljavanje komunikacijskih strategija te rješavanje komunikacijskih šumova, izvještaji osobe za kvalitetu i tima vanjskoga vrednovanja Pro-jekta
Aktivnosti povezane uz razvoj i izradu standarda cjelovitih kvalifikacija, razvoj i izradu standarda zanimanja te unapređivanje postojećih studijskih programa/kurikuluma u skladu s HKO-om
1. zapisnici sa sastanaka radne sku-pine
2. izrada dvaju prijedloga standarda zanimanja s obrazloženjem, tri-ju prijedloga standarda cjelovitih kvalifikacija
3. evaluacijski listići i popisne liste s radionica
4. izvještaji sa studijskih putovanja5. materijali pripremljeni za radioni-
ce6. materijali pripremljeni za reflek-
sivne praktikume
7. izvještaji o rezultatima istraži-vanja sa studentima
8. izvještaji o rezultatima istraži-vanja s bivšim studentima
9. snimke i transkripti fokus-grupa10. izvještaj o rezultatima fokus-
grupa11. recenzije prijedloga standarda
kvalifikacija
26
Aktivnosti povezane s informiranjem javnosti i vidljivošću
1. broj odazvanih medija, objav-ljenih članaka i priloga, foto-grafije i tekst na internetskim stranicama Projekta
2. broj distribuiranih letaka, os-tvareni kontakti
3. broj priopćenja u medijima, ostvareni kontakti
4. broj sudionika okrugloga sto-la po kategorijama (studenti, nastavnici...), evaluacije sudi-onika i gostiju okrugloga stola
5. broj posjeta internetske strani-ce, ostvareni kontakti, objav-ljeni sadržaji
6. izrada priručnika7. distribucija priručnika u tis-
kanome obliku, broj preuzi-manja elektroničkoga oblika priručnika, objavljeni radovi u priručniku, broj suradnika uključenih u stvaranje priruč-nika, tekstovi u medijima
8. broj prisutnih sudionika cilj-nih skupina, broj odazvanih medija, evaluacije sudionika, tekstovi u medijima
9. distribucija audiovizualne pro-dukcije, broj suradnika uklju-čenih u izradu produkcije
Informacija o projektu u časopisu “Dijete, vrtić, obitelj” (80/81, 2016.)
27
3. OKVIR ZA PROMIŠLJANJE PROJEKTNOGA PRIJEDLOGA
Projekt Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih pro-grama odgajatelja i učitelja višestruko je važan za Učiteljski fakultet u Rijeci i partnera Učiteljski fakultet u Zagrebu zbog činjenice da je realiziran u okviru Europskoga socijalnog fonda koji predstavlja glavni financijski instrument Eu-ropske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Poznato je da Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti, a među njima je i Republika Hrvatska. O strategiji i pro-računu ESF-a dogovaraju se i o njima donose odluku države članice Unije, Eu-ropski parlament i Europska komisija. Na toj osnovi planiraju se sedmogodišnji operativni programi koje donose države članice s Komisijom, a operativne pro-grame zatim implementiraju razne organizacije javnoga i privatnoga sektora.
Prijavom na poziv Europskoga socijalnog fonda, Učiteljski fakultet u Ri-jeci uspješno je iskoristio mogućnost korištenja sredstava strukturnih fondova u skladu s institucionalnim ciljevima i smjernicama koje se odnose na razvoj institucijskoga sustava kvalitete u domeni svoje temeljne djelatnosti – izvođenje preddiplomskih i diplomskih studija u ranome i predškolskome te primarnome odgoju i obrazovanju. Pri tom smo se posebno vodili činjenicom da je Projektni prijedlog Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvat-skoga kvalifikacijskog okvira pokrenut na temelju ocjene da prilikom uvođenja novih programa usklađenih s Bolonjskom reformom u Hrvatskoj nisu definirani izlazni parametri, kao što su ishodi učenja studenata. Uz rijetke iznimke, novi studijski programi izrađeni su u okviru visokih učilišta bez posebnih konzul-tacija s drugim dionicima kao što su poslodavci, odgovarajuća državna tijela i drugi. Rezultat toga je izražena neujednačenost u kvaliteti različitih programa, u njihovom prihvaćanju od strane tržišta rada kao i u njihovom općem doprinosu društvu.
Navedena se je ocjena u velikoj mjeri odnosila i na studijske programe koji se izvode na Učiteljskome fakultetu u Rijeci te smo prijavu na Projekt oci-jenili kao priliku za njezino poboljšanje.
Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja
28
Posebno smo bili motivirani mogućnošću korištenja Hrvatskoga kvali-fikacijskog okvira (HKO) kao alata za ujednačavanje kvalitete studijskih pro-grama. To je važno iz više razloga jer se radi o ključnome reformskom instru-mentu kojim se uređuje sustav kvalifikacija uz unapređenje studijskih programa usklađenih sa standardima kvalifikacije i njihovih sastavnih dijelova te skupova ishoda učenja s ciljem podizanja kvalitete. Njime su postavljeni jasni kriteriji skupa kompetencija koje se stječu po završetku obrazovanja za kvalifikaciju određene razine.
HKO implicira hrvatsku obrazovnu tradiciju, obuhvaća sadašnje stanje te potrebe razvoja gospodarstva, pojedinca i društva u cjelini. Istovremeno uva-žava odrednice Europskoga kvalifikacijskog okvira, europske smjernice i me-đunarodne propise, što je dio vanjske politike Republike Hrvatske. Izgradnja konkurentnoga europskog (time i hrvatskoga) gospodarskog prostora zahtije-va pokretljivost kompetencija (što uključuje i pokretljivost građana) te njihovo prepoznavanje i korištenje na dobrobit radnika, poslodavaca i cijele zajednice. HKO predstavlja jedinstven sustav koji omogućuje da se ishodi učenja mjere i uspoređuju jedni s drugima, a ima jednostavnu temeljnu građu te sadržava cjelo-vit i minimalan broj osnovnih elemenata. Važnost se HKO-a ogleda i u kvalitet-nijem povezivanju potreba tržišta rada s provođenjem obrazovnih programa te u vrednovanju svih ishoda učenja. HKO daje temelj za razumijevanje i transpa-rentan pregled postojećih kvalifikacija, njihov međusobni odnos te razvoj novih kvalifikacija. Treba reći da se sveobuhvatno usustavljivanje kvalifikacija odnosi na sve kvalifikacije koje pojedinac ima, neovisno o načinu na koji ih je stekao (formalno i informalno). To može voditi do učinkovitijega povezivanja potreba tržišta rada s obrazovnom ponudom i vrednovanjem njezinih ishoda. Uvođenje kompetencijskoga pristupa i naglašavanje ishoda učenja novost je koja mijenja pristup dosadašnjem planiranju i programiranju odgojno-obrazovnoga procesa, a predstavlja osnovu za uvođenje svake pojedine kvalifikacije. Skupovi ishoda učenja predstavljaju „najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja iste razi-ne, obujma i profila“ (Zakon o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru, 2013: 7).
Imajući to na umu, Pravilnik o Registru Hrvatskoga kvalifikacijskog okvi-ra (2014) definira postupak upisa standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i skupova ishoda učenja u Registar. Pri tome, standardi kvalifikacije trebaju biti usklađeni sa standardima zanimanja što će rezultirati time da su obrazovnim institucijama jasni zahtjevi o tome koje kompetencije trebaju studenti steći za određenu kvalifikaciju. Stoga, svaki studijski program treba imati jasne i mjer-ljive ishode učenja usmjerene na stvarnu provjeru usvojenosti istih. Takvi ishodi učenja trebaju biti potvrđeni odgovarajućom kvalifikacijom koja je upisana u Registar HKO-a.
29
Osim reformske uloge u povezivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, HKO utječe i na podizanje razine kvalitete obrazovanja. Podloga je za raz-voj unutarnjega i vanjskoga sustava osiguravanja kvalitete kojim se osigurava da se programom propisani ishodi učenja stječu i provjeravaju na kraju obra-zovnoga procesa. Stoga će samo oni obrazovni programi koji su usklađeni sa standardima kvalifikacija iz Registra HKO-a imati pravo na korištenje njegove oznake i razine, odnosno pravo na izravno povezivanje s razinama Europskoga kvalifikacijskog okvira (European Qualifications Framework, EQF).
Na temelju toga definirali smo projektnu ideju: razvoj prijedloga stan-darda cjelovitih kvalifikacija za sveučilišnoga prvostupnika te magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja i magistra primarnoga obrazovanja. U skladu s tim uskladiti i unaprijediti kvalitetu studijskih programa s obzirom na ishode učenja i potrebe tržišta rada. Osim toga, Projektom je obuhvaćena izrada prijedloga standarda zanimanja odgajatelja i stručnoga suradnika odgajatelja.
Postojalo je nekoliko razloga za promišljanje tako definirane projektne ideje. Prije svega, visoka učilišta koja izvode predmetne studijske programe nisu dovoljno usuglašena i ograničena su specifičnostima svoje neposredne sve-učilišne okoline zbog tradicije ili paradigmi od kojih polaze pri izradi studijskih programa i kvalifikacija. Osim toga, na visokim učilištima studenti su nedovolj-no uključeni u proces unapređenja studijskih programa kako u komunikaciji s bivšim studentima tako i u stalnome te organiziranome praćenju njihova profe-sionalnog razvoja.
Nadalje, ustaljeno je shvaćanje da se prvostupnici i magistri završetkom studija zapošljavaju samo u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazova-nje te osnovnim školama pa postoje neistražene zone mogućega zapošljavanja unutar javnoga i privatnoga sektora iz čega je vidljivo da ne postoji dovoljna razina komunikacije između visokih učilišta i potencijalnih poslodavaca. To za posljedicu ima to da visoka učilišta ne prate razvoj tržišta rada, a potencijalni su poslodavci nedovoljno informirani o novim spoznajama u odgojno-obrazovnim znanostima koje mijenjaju i razvijaju odgajateljsku i učiteljsku profesiju. Ovaj nerazmjer vidljiv je najviše u pogledu definiranja standarda zanimanja i standar-da kvalifikacije magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja.
Na ovome su se Projektu okupili ključni sudionici (visoka učilišta, stu-denti, bivši studenti, poslodavci) s ciljem izrade standarda zanimanja odgajate-lja i stručnoga suradnika odgajatelja, standarda cjelovitih kvalifikacija za sveu-čilišnoga prvostupnika, magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja te magistra primarnoga obrazovanja, kao i s ciljem unapređenja postojećih stu-dijskih programa koji pripremaju za navedene kvalifikacije. Projektni ciljevi su
30
uključivali i stručno usavršavanje nastavnika zaposlenih na visokim učilištima uključenima u Projekt.
Projekt bi trebao pridonijeti ravnomjernijem razvoju visokoga obrazova-nja u ranome i predškolskome te primarnome odgoju i obrazovanju na područ-ju cijele Hrvatske jer je prijavitelj, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci, uz partnera Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ostvario suradnju i s drugim sličnim visokim učilištima u državi kroz predstavljanje rezultata Projekta, ali i neprekidno radio na uspostavljanju bolje usklađenosti između studija za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te studija za primarno obrazovanje.
Projekt je rađen u skladu sa sljedećim dokumentima: • Preporukama Europskoga parlamenta i Europskog vijeća iz 2008. godi-
ne o uspostavljanju Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (Službeni list EZ-a C 111, 6. 5. 2008.)
• Zaključcima Vijeća o modernizaciji visokoga obrazovanja (Službeni list EZ-a 2011/C 372/09)
• Zaključcima Vijeća o globalnoj dimenziji visokoga obrazovanja iz 2013. godine i Obrazovnom strategijom Europske unije Obrazovanje i usavršavanje 2020. na razini Europske unije
• Strateškim planom 2014. – 2016. Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
• Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije • Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN,123/03,
198/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13. i 139/13) i Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN, 22/13)
• Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09).
Ciljane skupine na Projektu bili su studenti preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja te integrirano-ga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija primarnoga obrazovanja te nastavnici Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, visokih učilišta uključenih u Projekt.
Studenti uključeni u Projekt pretežito su ženskoga spola u dobi od 18 do 24 godine i ukupno ih ima oko 2330. Za vrijeme studiranja studenti kao ključne probleme u nastavi ističu nedovoljnu povezanost ishoda učenja sa zahtjevima rada u budućoj struci te nedostatak kvalitetne studentske prakse koja bi im omo-gućila jačanje vještina, primjenu teorijskoga znanja u praksi i susret sa stvarnim situacijama iz struke koje bi ih na vrijeme pripremile za rad. Zbog navedenoga
31
se studenti pri kraju ili po završetku studija sve češće odlučuju na volonterski angažman iz instrumentalnih razloga jer ga vide kao sredstvo proširivanja ste-čenih kompetencija i osobne profesionalne mreže.
Studenti se po završetku studija u pravilu zapošljavaju u javnome sektoru, u ustanovama predškolskoga odgoja i u osnovnim školama. U ostalim područji-ma javnoga sektora, ali i privatnome sektoru, nisu dovoljno prepoznati u smislu svojih kompetencija, što je posljedica određenih zastarjelih shvaćanja odgaja-teljske i učiteljske profesije s jedne strane i loše komunikacije između visokih učilišta i potencijalnih poslodavaca s druge. Također, u Hrvatskoj još uvijek ne postoje sveučilišni poslijediplomski studiji za daljnji razvoj njihove kvalifikaci-je stečene na diplomskoj sveučilišnoj razini.
U studenata postoji snažan interes za unapređivanjem kvalitete studijskih programa, osobito studentske prakse u svrhu boljega izgrađivanja profesional-nih kompetencija i bržega pronalaženja zaposlenja. Zbog toga im je potrebna jaka institucionalna i financijska podrška kako bi zajednički s nastavnicima vi-sokih učilišta uspjeli ostvariti svoje ciljeve i potrebe.
Adresiranjem navedenih problema studenata Projekt je izravno pridonio ispunjenju ciljeva poziva, prije svega onim dijelovima koji se odnose na razvoj i unapređivanje postojećih studijskih programa te razvoj i primjenu kompetencij-skoga pristupa koje u središte stavlja studente. Aktivnosti kojima se to postiglo uključivale su istraživanje stavova studenata o postojećim studijskim programi-ma, istraživanje potreba potencijalnih poslodavaca, evaluaciju studentske prakse kroz fokus-grupe, refleksivne rasprave i dokumentiranje, edukativne radionice za studente završnih godina te susrete i razmjenu iskustava sadašnjih studenata s članovima alumnija u sklopu refleksivnoga praktikuma. Rezultati i izvještaji proizašli iz svih navedenih aktivnosti korišteni su na sastancima radnih skupina u svrhu izrade standarda zanimanja i standarda cjelovitih kvalifikacija te una-pređenja postojećih studijskih programa.
Prijavitelj i partner Projekta planiraju i dalje raditi na unapređivanju kva-litete postojećih studijskih programa te će obavljati aktivnosti evaluacije i usa-vršavanja studijskih programa te studentske prakse, ostvarivati daljnju komuni-kaciju s članovima alumnija i poslodavcima putem refleksivnih praktikuma te predstavljati rezultate Projekta.
Druga ciljana skupina bili su nastavnici Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nastavnici ovih visokih učilišta su pretežito stručnjaci iz područja odgojno-obrazovnih znanosti. Speci-fični su u odnosu na nastavnike visokih učilišta drugih znanstvenih područja u tome što već imaju znanja o kompetencijama i ishodima učenja, odnosno dobar
32
dio njih su i stručnjaci za ta pitanja. Procjena je da su najmanje informirani i educirani o standardima zanimanja i potrebama tržišta rada, odnosno njihove povezanosti sa standardima kvalifikacija i studijskim programima. Zato su se u sklopu Projekta provodile radionice stručnoga usavršavanja za nastavnike iz navedenoga područja. Kroz istraživačko-evaluacijske aktivnosti, stavovi i isku-stva nastavnika uzeta su kao relevantne informacije u procesu izrade standarda cjelovitih kvalifikacija i unapređivanja postojećih studijskih programa.
33
4. REZULTATI RADA NA PROJEKTNIM AKTIVNOSTIMA
4.1. Standard zanimanja odgajatelja i standard zanimanja stručnoga suradnika odgajatelja
Standard zanimanja je skup normativa kojima se određuje sadržaj stru-kovne kvalifikacije na određenoj razini složenosti i određuju potrebna znanja, vještine te strukovne kompetencije ili se utvrđuju poslovi i aktivnosti unutar tih poslova te kompetencije potrebne za njihovo obavljanje onako kako ih iskazuje tržište rada, a u funkciji je izradbe standarda kvalifikacije i studijskih programa/kurikuluma. Ujedno predstavlja svojevrstan koncept koji osigurava da kvali-fikacije imaju podlogu u potražnji na tržištu rada. Iskazuje se popisom svih poslova koje pojedinac obavlja u određenome zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje.
Standard zanimanja rezultat je dogovora između svih relevantnih sudioni-ka na tržištu rada i obrazovanja o optimalnome sadržaju pojedinoga zanimanja te o znanjima i vještinama uz pripadajuću samostalnost i odgovornost (kompe-tencijama).
Standardi zanimanja odgajatelja i stručnoga suradnika odgajatelja izrađe-ni su na osnovi analitičkih podataka o potrebama tržišta rada Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Kako smo ocijenili da su oni pretežito u funkciji praćenja postojećega stanja u opsegu navedenoga zanimanja, a nedovoljno u funkciji planiranja njegovoga daljnjeg razvoja, navedene analitičke podloge razvojno su prilagođene (u određenim granicama) ciljevima Projekta. To se posebno odno-silo na izradu standarda zanimanja odgajatelja stručnoga suradnika. Provedbom ankete među poslodavcima željeli smo analizirati potrebe tržišta rada za struč-nim suradnikom odgajateljem. Držimo da se radi o novome zanimanju koje obuhvaća poslove i zadaće koji funkcioniraju kao svojevrsni odgovori na za-htjeve za fleksibilnijim i kompleksnijim razumijevanjem rada s djecom od šest mjeseci do polaska u školu. Istovremeno, njima se afirmira novi prostor rada za profesionalca u ranome i predškolskome odgoju i obrazovanju jer premošćuju i povezuju rad u vrtićkoj skupini s upravljačkim aktivnostima, aktivnostima vođenja Projekata i aktivnostima sudjelovanja u stvaranju obrazovnih politika.
Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja
34
Zbog toga je ovo istraživanje bilo razvojno funkcionalno i cilj mu je bio nadopuniti i proširiti analize potreba tržišta rada na stručnoga suradnika od-gajatelja. Dobivene podatke prema zadanoj, gore opisanoj proceduri, propitali smo kroz deset fokus-grupa, odnosno ukupno 50 potencijalnih poslodavaca u Zagrebu i Rijeci. Cilj je razgovora bio provjera i relevantnost elemenata stan-darda zanimanja odgajatelja i stručnoga suradnika odgajatelja koje su predlo-žili članovi radne skupine. Glavni kriteriji kvalitete standarda zanimanja jesu u njihovoj povezanosti sa stvarnom situacijom na nekome radnom mjestu te povezanost s potrebama i očekivanjima obrazovnoga sustava u izradi smjernica obrazovnih programa.
U svrhu završavanja prijedloga standarda zanimanja stručnoga suradnika odgajatelja pripremljen je anketni upitnik za bivše studente diplomskoga sveu-čilišnog studija. Anketiranjem smo obuhvatili 26 bivših studenata Učiteljskoga fakulteta u Rijeci i 24 bivša studenta Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu. Za po-trebe daljnjeg pojašnjenja izrade prijedloga standarda zanimanja stručnoga su-radnika odgajatelja, izdvajamo samo one poslove za koje su naveli da ih njihovi poslodavci ne prepoznaju i ne traže od njih, a oni su ih tijekom studiranja stekli. Nadređeni ne prepoznaje i ne traži:
• evaluaciju integriranoga kurikuluma• primjenu akcijskih istraživanja u praksi• primjenu etnografskih istraživanja u praksi• primjenu anketnih istraživanja u praksi• vođenje stručne skupine odgajatelja• suradnju unutar radnoga kolektiva• kritičko praćenje nove znanstveno-stručne literature• primjenu novih spoznaja u praksi• suradnju s visokoškolskim ustanovama• sudjelovanje u stvaranju obrazovne politike u ranome i predškolskome
odgoju i obrazovanju• sudjelovanje u radu državnih tijela ili tijela lokalne i regionalne samou-
prave u ranome i predškolskome odgoju i obrazovanju• profesionalno umrežavanje• izradu znanstvenih i stručnih radova• sudjelovanje u radu visokoškolskih ustanova• demonstriranje sposobnosti vođenja u interdisciplinarnome timu struč-
njaka.
To su ukratko bili razlozi bavljenja izradom prijedloga standarda zani-manja odgajatelja i stručnoga suradnika odgajatelja, kao i educiranjem dviju ciljnih skupina, nastavnika o potrebama tržišta rada i njihovom povezanošću s
35
oblikovanjem ishoda učenja. Prijedlog standarda zanimanja povezan je s izra-dom prijedloga standarda cjelovitih kvalifikacija za sveučilišnoga prvostupnika te magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, unapređivanjem po-stojećih studijskih programa u ranome i predškolskome odgoju i obrazovanju te unapređivanjem kompetencija nastavnika primjenom kompetencijskoga pristu-pa koji u središte stavlja studente.
36
Standard zanimanja odgajatelja i stručnoga suradnika odgajateljaV
RST
E PO
SLO
VAK
LJU
ČN
I PO
SLO
VI
KO
MPE
TE
NC
IJE
– o
dgaj
atel
jK
OM
PET
EN
CIJ
E –
str
učni
sur
adni
k od
gaja
telj
1.Pl
anira
nje,
or
gani
zaci
ja i
anal
iza
rada
1. S
udje
lova
nje
u iz
radi
go
dišn
jeg
plan
a i p
ro-
gram
a ra
da i
kurik
u-lu
ma
dječ
jeg
vrtić
a i
pred
škol
e
- Poz
nava
ti za
kons
ku re
gula
tivu
u ra
nom
i pr
edšk
olsk
om o
dgoj
u i o
braz
ovan
ju- P
rove
sti g
odiš
nji p
lan
i pro
gram
na
osno
vi
prać
enja
i pr
epoz
nava
nja
potre
ba d
jete
ta- P
rimije
niti
suvr
emen
e m
odel
e in
kluz
ivno
g od
-go
ja i
obra
zova
nja
- Sud
jelo
vati
u tim
skom
radu
sa st
ručn
im su
radn
icim
a i
ravn
atel
jem
ust
anov
e pr
i izr
adi g
odiš
njeg
pla
na i
pro-
gram
a, k
urik
ulum
a dj
ečje
g vr
tića
i pre
dško
le- S
udje
lova
ti u
izra
di in
divi
dual
izira
nih
inkl
uziv
nih
prog
ram
a
2. P
lani
ranj
e i v
red-
nova
nje
odg
ojno
-obr
a-zo
vnog
pro
cesa
(dne
v-no
, tje
dno,
mje
sečn
o,
godi
šnje
)
- Pla
nira
ti dn
evne
, tje
dne,
mje
sečn
e i g
odiš
nje
aktiv
nost
i na
osno
vi p
raće
nja
i pre
pozn
avan
ja
potre
ba i
inte
resa
dje
teta
- S
udje
lova
ti u
proc
esu
razv
ijanj
a re
fleks
ivni
h vj
eštin
a, sp
osob
nost
i pra
ćenj
a i v
rjedn
ovan
ja
djet
etov
a na
čina
uče
nja
i rje
šava
nja
prob
lem
a u
razl
ičiti
m si
tuac
ijam
a
- Dem
onst
rirat
i zna
nje
u pr
omat
ranj
u, d
okum
entir
anju
i p
rocj
eni d
jete
tovi
h ak
tivno
sti i
mog
ućno
sti k
ao p
ret-
post
avci
kon
stru
kcije
inte
grira
nog
kurik
ulum
a u
smis
-lu
odg
ovor
a na
nje
gove
razv
ojne
i od
gojn
o-ob
razo
vne
potre
be- U
napr
jeđi
vati
kval
itetu
odg
ojno
-obr
azov
ne p
raks
e (p
ro)v
ođen
jem
refle
ksiv
nih
prak
tikum
a u
vlas
titoj
us
tano
vi i/
ili m
reži
međ
usob
no p
ovez
anih
ust
anov
a (v
ođen
je, u
smje
rava
nje
i pom
oć d
rugi
m o
dgaj
atel
ji-m
a u
razv
ijanj
u nj
ihov
ih re
fleks
ivni
h um
ijeća
i un
aprje
điva
nju
njih
ove
refle
ksiv
ne p
raks
e)3.
Osm
išlja
vanj
e pr
os-
torn
ih, m
ater
ijaln
ih,
vrem
ensk
ih i
osta
lih
uvje
ta z
a pr
ovođ
enje
od
gojn
o-ob
razo
vnog
pr
oces
a
- Kre
irati
pros
torn
o-m
ater
ijaln
o ok
ruže
nje
u sk
ladu
s po
treba
ma
i int
eres
ima
djet
eta
- Rea
lizira
ti fle
ksib
ilan
vrem
ensk
i rita
m
živl
jenj
a dj
ece
u dj
ečje
m v
rtiću
i od
vija
nja
razl
ičiti
h ak
tivno
sti s
cilj
em z
adov
olja
vanj
a po
treba
i in
tere
sa sv
akog
dje
teta
4. R
azvi
janj
e i v
ođen
je
tima
u us
tano
vi ra
nog
i pr
edšk
olsk
og o
dgoj
a i
obra
zova
nja
(RPO
O)
- Akt
ivno
sudj
elov
ati u
tim
skom
radu
- Dem
onst
rirat
i vje
štin
e kv
alite
tnog
rješ
avan
ja
prob
lem
a, k
oope
raci
je i
kom
unik
acije
- Poz
nava
ti pr
oces
i m
odel
e gr
upno
g dj
elov
anja
i kr
eira
nja
timsk
og id
entit
eta
- Dem
onst
rirat
i vje
štin
e vo
đenj
a i k
valit
etne
kom
uni-
kaci
je- P
osta
viti
cilje
ve i
norm
e tim
a, a
ktiv
irati
tem
eljn
e vr
i-je
dnos
ti tim
a- R
azvi
jati
međ
usob
no p
ovje
renj
e i g
rupn
u ko
hezi
ju u
tim
u- P
otic
ati i
razv
ijati
spre
mno
st, o
tvor
enos
t i m
otiv
i-ra
nost
za
rad
u in
terd
isci
plin
arno
m ti
mu
37
VR
STE
POSL
OVA
KLJ
UČ
NI P
OSL
OV
IK
OM
PET
EN
CIJ
E –
odg
ajat
elj
KO
MPE
TE
NC
IJE
– st
ručn
i sur
adni
k od
gaja
telj
2.Pr
ipre
ma
radn
og
mje
sta
1. P
lani
ranj
e i v
redn
ova-
nje
odgo
jno-
obra
-zo
vnog
kon
teks
ta
- Dem
onstr
irati
spos
obno
st kr
eira
nja
i ob
ogać
ivan
ja o
dgoj
no-o
braz
ovno
g ko
ntek
-sta
uva
žava
jući
pri
tom
dje
čje
spos
obno
sti,
potre
be i
inte
rese
i na
tim
osn
ovam
a os
tvar
iva-
ti i v
redn
ovat
i int
egrir
anu
odgo
jno-
obra
zovn
u pr
aksu
2. O
smišl
java
nje,
prip
re-
ma
i izr
ada
potic
aja
- Osm
isliti
i pr
ipre
miti
pro
stor z
a po
četa
k od
goj-
no-o
braz
ovno
g pr
oces
a- O
smisl
iti i
izra
diti
potic
aje
3. P
lani
ranj
e i p
ripre
ma
aktiv
nosti
- Org
aniz
irati
aktiv
nosti
- P
otic
ati r
azno
vrsn
e sa
moi
nici
raju
će i
sam
oorg
aniz
iraju
će a
ktiv
nosti
dje
ce
4. U
ređe
nje
cent
ara
ak-
tivno
sti- K
ontin
uira
no p
rom
išlja
ti, o
smišl
java
ti i m
ije-
njat
i pro
storn
o-m
ater
ijaln
o ok
ruže
nje
(pro
m-
jene
u o
rgan
izac
iji p
rosto
ra, c
enta
ra a
ktiv
nosti
i m
ater
ijala
) u sk
ladu
s uo
čeni
m in
tere
sima
i po
treba
ma
djec
e
38
VR
STE
PO
SLO
VA
KL
JUČ
NI P
OSL
OV
IK
OM
PE
TE
NC
IJE
– o
dgaj
atel
jK
OM
PE
TE
NC
IJE
– s
truč
ni s
urad
nik
odga
jate
lj
3.O
pera
tivni
po
slov
i ve
zani
za
zani
man
ja /
radn
o m
jest
o
1. R
ealiz
acija
odg
ojno
-ob
razo
vnog
pro
cesa
(n
epos
redn
i rad
; ind
i-vi
dual
ni i
grup
ni p
ris-
tup)
- Pr
imije
niti
suvr
emen
e te
orije
dje
čjeg
razv
oja
i uč
enja
u in
tegr
iran
om k
urik
ulum
u-
Prat
iti i
potic
ati i
ndiv
idua
lni r
azvo
j dje
teta
- Pr
imije
niti
konc
epte
inte
rkul
tura
lnos
ti
- D
emon
stri
rati
višu
razi
nu z
nanj
a, ra
zum
ijeva
nja
i pr
aktič
ne p
rim
jene
naj
novi
jih z
nans
tven
ih s
pozn
aja
o ra
zvoj
u i u
čenj
u dj
etet
a ra
ne i
pred
škol
ske
dobi
u
inte
grir
anom
kur
ikul
umu
- Po
kazi
vati
razu
mije
vanj
e su
vrem
enog
dje
tinj-
stva
na
inte
rdis
cipl
inar
noj r
azin
i, po
znav
anje
m i
uvaž
avan
jem
psi
holo
ških
, kul
turn
ih, p
ovije
snih
, so
ciol
oški
h i d
rugi
h sp
ozna
ja-
Dem
onst
rira
ti sp
osob
nost
vođ
enja
na
razi
ni s
amo-
stal
nog
i tim
skog
rada
u in
terd
isci
plin
arno
m ti
mu
stru
čnja
ka k
oji d
jelu
ju u
rano
m i
pred
škol
skom
od-
goju
i ob
razo
vanj
u2.
Vođ
enje
pro
gram
a pr
edšk
ole
- Iz
vodi
ti ku
riku
lum
pre
dško
le-
Kre
irat
i i iz
vodi
ti ku
riku
lum
pre
dško
le
3. R
ealiz
acija
pos
ebni
h od
gojn
o-ob
razo
vnih
pr
ogra
ma
- Iz
vodi
ti po
sebn
e i a
ltern
ativ
ne o
dgoj
no-o
bra-
zovn
e pr
ogra
me
i pro
gram
e ja
vnih
pot
reba
- K
reir
ati i
vod
iti p
oseb
ne i
alte
rnat
ivne
odg
ojno
-obr
a-zo
vne
prog
ram
e i p
rogr
ame
javn
ih p
otre
ba
4. D
okum
entir
anje
odg
oj-
no-o
braz
ovno
g pr
oces
a-
Kor
istit
i raz
ličite
met
ode
doku
men
tiran
ja
odgo
jno-
obra
zovn
og p
roce
sa-
Vre
dnov
ati r
ealiz
aciju
god
išnj
eg p
lana
i pr
o-gr
ama
dječ
jeg
vrtić
a na
tem
elju
dok
umen
ta-
cije
- D
emon
stri
rati
znan
je u
pro
mat
ranj
u i p
rocj
eni
djet
etov
ih a
ktiv
nost
i i m
oguć
nost
i kao
pre
t-po
stav
ci z
a ko
nstr
ukci
ju in
tegr
iran
og k
uri-
kulu
ma
tem
elje
nog
na ra
zvoj
nim
i od
gojn
o-ob
razo
vnim
pot
reba
ma
djec
e
- D
emon
stri
rati
višu
razi
nu z
nanj
a u
prom
atra
nju,
do
kum
entir
anju
i pr
ocje
ni d
jete
tovi
h ak
tivno
sti i
m
oguć
nost
i kao
pre
tpos
tavc
i za
(su)
kons
trui
ranj
e ku
riku
lum
a u
skla
du s
dje
čjom
pri
rodo
m
5. Im
plem
entir
anje
i ev
alua
cija
inte
grir
anog
ku
riku
lum
a u
ukup
-no
sti s
vih
razv
oj-n
ih
podr
učja
- Id
entifi
cira
ti kl
jučn
e as
pekt
e od
gojn
o-ob
razo
vnih
pot
reba
i fo
rmul
irat
i str
ate-
giju
za
njih
ovo
rješ
avan
je u
kin
ezio
lošk
om,
umje
tnič
kom
, jez
ično
-kom
unik
acijs
kom
, is
traž
ivač
ko-s
pozn
ajno
m p
odru
čju
- Pr
imje
njiv
ati s
poso
bnos
t kva
litat
ivno
viš
e ra
zine
in
terp
reta
cije
i ev
alua
cije
zna
nstv
eno-
istr
aživ
ački
h po
data
ka u
nuta
r pro
fesi
onal
nog
polja
rada
4.A
dmin
istr
a-tiv
nipo
slov
i
1. V
ođen
je p
ropi
sane
pe
dago
ške
doku
men
-ta
cije
- Vo
diti
prop
isan
u pe
dago
šku
doku
men
taci
ju i
evid
enci
ju o
dje
ci-
Izra
diti
godi
šnje
izvj
ešće
39
VR
STE
POSL
OVA
KLJ
UČ
NI P
OSL
OV
IK
OM
PET
EN
CIJ
E –
odg
ajat
elj
KO
MPE
TE
NC
IJE
– st
ručn
i sur
adni
k od
gaja
telj
5.K
omer
cija
lni
poslo
vi1.
Pro
moc
ija i
prez
enta
-ci
ja d
ječj
eg v
rtića
u
užoj
i šir
oj z
ajed
nici
- Pr
ezen
tirat
i rad
dje
čjeg
vrti
ća ro
dite
ljim
a i
loka
lnoj
zaj
edni
ci
- Pr
edsta
viti
elem
ente
rada
dje
čjeg
vrti
ća n
a ra
znim
javn
im m
anife
staci
jam
a, st
ručn
im sk
u-po
vim
a
- Pr
edsta
viti
elem
ente
rada
dje
čjeg
vrti
ća n
a ra
znim
ja
vnim
man
ifesta
cija
ma,
stru
čnim
i zn
anstv
enim
sku-
povi
ma
- Pr
ema
potre
bam
a ra
zlič
itih
koris
nika
razv
ijati
razl
ičite
spec
ijaliz
irane
kra
će p
rogr
ame
- Ra
zviti
vje
štine
org
aniz
iranj
a sk
upov
a, p
rom
ocija
, pr
edsta
vlja
nja
2. P
oslo
vi m
enad
žmen
ta
u ob
razo
vanj
u-
Prim
ijeni
ti sp
ecifi
čna
znan
ja o
men
adžm
entu
odg
oj-
no-o
braz
ovni
h us
tano
va-
Dem
onstr
irati
pozn
avan
je u
loge
odg
ojno
-obr
azov
nih
orga
niza
cija
u h
rvat
skom
i gl
obal
nom
kon
teks
tu
- Pr
ikup
ljati
doda
tna
sred
stva
za ra
d dj
ečje
g vr
tića
pute
m ja
vnih
nat
ječa
ja, d
onac
ija i
uslu
žnih
dje
lat-
nosti
- Pr
imije
niti
nove
obr
azov
ne te
hnol
ogije
u u
prav
ljanj
u od
gojn
o-ob
razo
vnim
org
aniz
acija
ma
- Ra
zvija
ti po
slovn
u uč
inko
vito
st na
tem
elju
ist
raži
vanj
a ja
vnog
mni
jenj
a3.
Odn
osi s
javn
ošću
- Pr
imije
niti
osno
vna
prav
ila p
oslo
vne
kom
unik
acije
- K
orist
iti p
roce
dure
pos
lovn
og i
građ
ansk
og p
roto
kola
ka
o sta
ndar
dizi
rano
g ob
lika
odno
sa s
javn
ošću
put
em
med
ija, p
reze
ntac
ija i
skup
ova
- Pr
ipre
miti
i pl
asira
ti po
slovn
e in
form
acije
pre
ma
razl
ičiti
m k
orisn
icim
a (n
pr. p
isana
pro
mid
žba,
m
režn
e str
anic
e dj
ečje
g vr
tića,
...)
40
VR
STE
POSL
OVA
KLJ
UČ
NI P
OSL
OV
IK
OM
PET
EN
CIJ
E –
odg
ajat
elj
KO
MPE
TE
NC
IJE
– st
ručn
i sur
adni
k od
gaja
telj
6.K
omun
ikac
ija
i sur
adnj
a s
drug
ima
1. K
omun
ikac
ija i
su-
radn
ja u
nuta
r dje
čjeg
vr
tića
- Po
kaza
ti od
gova
raju
će p
reze
ntac
ijske
i ko
mu-
nika
cijsk
e vj
eštin
e: fl
eksib
ilnos
t, ot
vore
nost,
em
patij
u, a
serti
vnos
t i a
ktiv
no sl
ušan
je-
Dem
onstr
irati
prof
esio
naln
u od
govo
r-no
st u
svak
odne
vnom
radu
pre
ma
djec
i i
sustr
učnj
acim
a2.
Kom
unik
acija
i su
rad-
nja
s rod
itelji
ma
- Pr
ipre
miti
i pr
ovod
iti su
vrem
ene
mod
alite
te
ili o
rgan
izac
ijske
form
e za
real
izac
iju p
artn
er-
stva
(kre
ativ
ne ra
dion
ice,
gru
pni r
odite
ljski
sa
stanc
i, pr
osla
ve, p
osje
ti)-
Info
rmira
ti i k
onzu
ltira
ti ro
dite
lje te
iska
zati
em
patij
u u
indi
vidu
alno
m ra
du s
djec
om i
rodi
telji
ma
(skr
bnic
ima)
- U
spos
tavi
ti su
radn
ju s
rodi
telji
ma
na p
artn
er-
skoj
razi
ni
- Ra
zum
jeti
utje
caj p
ojed
inih
asp
ekat
a ro
dite
ljstv
a i
rodi
teljs
kih
postu
paka
na
djet
etov
razv
oj i
odgo
j-
Osig
urat
i odg
ovar
ajuć
u in
stitu
cion
alnu
i str
učnu
pot
-po
ru ro
dite
ljstv
u (e
duka
cija
i os
naži
vanj
e ro
dite
lja,
orga
nizi
rati
i vod
iti o
braz
ovne
radi
onic
e, d
iskus
ijske
gr
upe.
..)-
Kor
istiti
ele
men
te sa
vjet
ovan
ja u
radu
s ro
dite
ljim
a-
Prov
oditi
suvr
emen
e ob
like
partn
erstv
a s r
odite
ljim
a s c
iljem
njih
ovog
ukl
juči
vanj
a u
(su)
kons
trukc
iju
kurik
ulum
a dj
ečje
g vr
tića
- K
orist
iti su
vrem
ene
tehn
olog
ije u
kom
unik
aciji
s ro
dite
ljim
a3.
Kom
unik
acija
i su
-ra
dnja
s os
novn
om
škol
om
- U
spos
tavi
ti su
radn
ju n
a pa
rtner
skoj
razi
ni-
Sura
điva
ti sa
stru
čnim
tim
om šk
ole
u pr
ocje
ni p
ri-pr
emlje
nosti
dje
teta
za
škol
u
4. K
omun
ikac
ija i
sura
d-nj
a s l
okal
nom
zaj
edni
-co
m
- O
stvar
ivat
i sur
adnj
u s k
ultu
rnim
usta
nova
ma
i ci
viln
im d
ruštv
om-
Ostv
ariv
ati s
urad
nju
sa st
ručn
jaci
ma
sa fa
kulte
ta
41
VR
STE
POSL
OVA
KLJ
UČ
NI P
OSL
OV
IK
OM
PET
EN
CIJ
E –
odg
ajat
elj
KO
MPE
TE
NC
IJE
– st
ručn
i sur
adni
k od
gaja
telj
7.Is
traži
vanj
a,
razv
ojni
po
slovi
, in
ovac
ije
1. O
smišl
java
nje
i pr
ovođ
enje
razl
ičiti
h m
etod
a ili
stra
tegi
ja
istra
živa
nja
- A
ktiv
no su
djel
ovat
i u p
rovo
đenj
u ist
raži
vanj
a-
Plan
irati,
osm
išlja
vati
i pro
vodi
ti ist
raži
vanj
a s c
iljem
bo
ljeg
razu
mije
vanj
a i u
napr
eđiv
anja
odg
ojno
-obr
a-zo
vne
prak
se-
Prim
jenj
ivat
i raz
ličite
met
ode
ili st
rate
gije
ist
raži
vanj
a i t
ehni
ke p
rikup
ljanj
a po
data
ka-
Prim
jenj
ivat
i rez
ulta
te is
traži
vanj
a u
odgo
jno-
obra
-zo
vnoj
pra
ksi
2. R
azvi
janj
e i
unap
ređi
vanj
e sp
ozna
ja iz
pod
ručj
a ra
nog
i pre
dško
lskog
od
goja
i ob
ra-
zova
nja
znan
stven
o-ist
raži
vačk
om
djel
atno
šću
- D
emon
strira
ti sp
osob
nost
oblik
ovan
ja z
nanj
a i
struč
nog
mišl
jenj
a po
štuju
ći z
ahtje
ve i
prav
ila a
ka-
dem
ske
rasp
rave
- D
emon
strira
ti sp
osob
nost
gene
riran
ja n
ovih
spoz
naja
iz
pod
ručj
a ra
nog
i pre
dško
lskog
odg
oja
i obr
azov
an-
ja i
njih
ove
prez
enta
cije
u o
blik
u str
učno
g ili
zna
nst-
veno
g ra
da-
Asis
tirat
i u z
nans
tven
o-na
stavn
om ra
du n
a vi
soko
škol
skim
usta
nova
ma
- K
orist
iti se
zna
nstv
enom
i str
učno
m li
tera
turo
m n
a str
anom
jezi
ku
- O
rgan
izira
ti zn
anstv
ene
i stru
čne
skup
ove
za o
d-ga
jate
lje i
osta
le st
ručn
jake
ukl
juče
ne u
dje
latn
ost
rano
g i p
redš
kolsk
og o
dgoj
a i o
braz
ovan
ja3.
Akt
ivno
sudj
elov
anje
u
krei
ranj
u ob
razo
vne
polit
ike
u ra
nom
i pr
edšk
olsk
om o
dgoj
u i
obra
zova
nju
- Po
znav
ati z
nača
jne
hrva
tske
i međ
unar
odne
dok
u-m
ente
koj
ima
se u
ređu
je p
odru
čje
obra
zovn
e po
litik
e-
Ana
lizira
ti i r
azum
jeti
odno
s izm
eđu
obra
zovn
e po
litik
e i n
jene
impl
emen
taci
je u
obr
azov
ne su
stave
, pr
oble
me
i dile
me
tijek
om to
g pr
oces
a-
Sudj
elov
ati u
radu
drž
avni
h tij
ela
ili ti
jela
jedi
-ni
ca lo
kaln
e i p
odru
čne
(regi
onal
ne) s
amou
prav
e či
ji dj
elok
rug
rada
obu
hvać
a sk
rb o
dje
ci, r
ani i
pr
edšk
olsk
i odg
oj i
obra
zova
nje
42
VR
STE
POSL
OVA
KLJ
UČ
NI P
OSL
OV
IK
OM
PET
EN
CIJ
E –
odg
ajat
elj
KO
MPE
TE
NC
IJE
– st
ručn
i sur
adni
k od
gaja
telj
8.O
sigur
anje
kv
alite
te1.
Vre
dnov
anje
i sa
mo-
vred
nova
nje
usta
nove
za
rani
i pr
edšk
olsk
i od
goj i
obr
azov
anje
- Su
djel
ovat
i u p
roce
su v
redn
ovan
ja i
sam
o-vr
edno
vanj
a us
tano
ve R
iPO
O-
Pozn
avat
i poj
mov
e i k
once
pte
orga
niza
cijsk
og ra
z-vo
ja-
Pozn
avat
i i p
rimije
niti
elem
ente
vre
dnov
anja
us
tano
ve R
iPO
O-
Pozn
avat
i i p
rimije
niti
elem
ente
pro
cesa
sam
ovre
d-no
vanj
a/ in
tern
e ev
alua
cije
- Pr
ovod
iti p
roce
s sam
ovre
dnov
anja
usta
nove
ko
rište
njem
ade
kvat
nih
poda
taka
2. U
napr
jeđi
vanj
e i m
i-je
njan
je u
stano
ve z
a ra
ni i
pred
škol
ski o
d-go
j i o
braz
ovan
je
- D
efini
rati
pojm
ove
strat
eško
g i a
kcijs
kog
plan
iranj
a-
Razu
mje
ti ul
ogu
razl
ičiti
h no
sitel
ja in
tere
sa u
pro
-ce
su ra
zvoj
a pr
edšk
olsk
e us
tano
ve-
Sudj
elov
ati u
form
iranj
u i r
adu
tima
za st
rate
ško
plan
iranj
e ra
zvoj
a pr
edšk
olsk
e us
tano
ve-
Razu
mje
ti i f
orm
ulira
ti sv
e et
ape
razv
oja
strat
eško
g pl
ana
- Im
plem
entir
ati s
trate
ški p
lan
razv
oja
usta
nove
3. V
redn
ovan
je o
dgoj
no-
obra
zovn
og p
roce
sa
- K
ritič
ki p
rosu
diti
uspj
ešno
st re
aliz
acije
kur
i-ku
lum
a dj
ečje
g vr
tića
/ sku
pine
- A
naliz
irati
i vre
dnov
ati e
lem
ente
odg
ojno
-ob
razo
vnog
pro
cesa
- Po
kaza
ti vj
eštin
u re
fleks
ije i
sam
orefl
eksij
e
- K
ritič
ki p
rosu
diti
uspj
ešno
st re
aliz
acije
kur
ikul
uma
dječ
jeg
vrtić
a / s
kupi
ne-
Ana
lizira
ti i v
redn
ovat
i ele
men
te o
dgoj
no-o
bra-
zovn
og p
roce
sa-
Poka
zati
vješ
tinu
refle
ksije
i sa
mor
eflek
sije
na ra
zini
tim
a dj
ečje
g vr
tića
9.Za
štita
zd
ravl
ja i
okol
iša
1. P
rovo
đenj
e pr
oto-
kola
vez
anih
za
njeg
u i
zašti
tu z
drav
lja
- Pr
idrž
avat
i se
prot
okol
a ve
zani
h za
zdr
avstv
e-no
-hig
ijens
ke u
vjet
e ra
da i
sigur
nost
- U
očiti
mog
uće
prep
reke
u z
aštit
i zdr
avlja
i sig
urno
sti2.
Pro
vođe
nje
sigur
nos-
nih
prot
okol
a i p
reve
n-tiv
nih
prog
ram
a
- Pr
edvi
djet
i pot
enci
jaln
o op
asne
situ
acije
-
Prov
oditi
pre
vent
ivne
mje
re u
zaš
titi z
drav
lja
i sig
urno
sti
43
VR
ST
E
PO
SL
OV
AK
LJU
ČN
I P
OS
LO
VI
KO
MP
ET
EN
CIJ
E –
od
gaja
telj
KO
MP
ET
EN
CIJ
E –
str
učn
i su
rad
nik
od
gaja
telj
10.
Pro
fesi
onal
ni
razv
oj1.
Kon
tinu
iran
o st
ručn
o us
avrš
avan
je- P
lani
rati
, izr
ađiv
ati i
pro
vodi
ti o
sobn
i pla
n ko
ntin
uira
nog
stru
čnog
usa
vrša
vanj
a- P
rati
ti s
truč
nu i
znan
stve
nu li
tera
turu
- Dem
onst
rira
ti s
poso
bnos
t pri
lago
đava
nja
novi
m i
neoč
ekiv
anim
sit
uaci
jam
a na
nač
in
akti
vne
prim
jene
ste
čeni
h zn
anja
, vje
štin
a i
spos
obno
sti
- Ide
ntifi
cira
ti i
anal
izir
ati k
once
pte
cjel
oživ
otno
g uč
enja
zal
agan
jem
za
osob
ni
prof
esio
naln
i raz
voj
- Vod
iti m
apu
prof
esio
naln
og r
azvo
ja
- Pre
uzet
i ulo
gu r
ukov
odit
elja
u p
održ
avan
ju p
rofe
sio-
naln
og r
azvo
ja u
stan
ove
- Osm
išlj
avat
i i p
rovo
diti
pro
gram
e ko
ntin
uira
nog
pro-
fesi
onal
nog
usav
ršav
anja
odg
ajat
elja
- P
ruži
ti p
rofe
sion
alnu
pod
ršku
dru
gim
odg
ajat
elji
ma
2. R
azvi
ti p
rofe
sion
alnu
et
ično
st i
druš
tven
u od
govo
rnos
t
- Akt
ivno
dje
lova
ti n
a ra
zvoj
pro
fesi
onal
izm
a i
osob
nog
prof
esio
naln
og id
enti
teta
- Zna
ti i
prak
tici
rati
pro
fesi
onal
ni e
tičk
i kod
eks
- Pro
mov
irat
i pro
fesi
onal
nu e
tičn
ost
- Zag
ovar
ati p
rofe
sion
alni
raz
voj k
ao n
ačel
o - R
azvi
ti s
peci
jali
zira
no z
nanj
e i e
kspe
rtiz
u iz
pod
ručj
a et
ike
odga
jate
ljsk
e pr
ofes
ije
- Izr
adit
i eti
čki k
odek
s od
gaja
telj
a- I
nteg
rira
ti e
tičk
i kod
eks
u po
liti
ku i
prak
su R
iPO
O- Z
alag
ati s
e za
pra
ksu
RiP
OO
ute
mel
jenu
na
najv
išim
na
čeli
ma
etič
nost
i3.
Pro
fesi
onal
no
umre
žava
nje
(stv
aran
je
prof
esio
naln
e m
reže
)
- Akt
ivno
sur
ađiv
ati s
dru
gim
ust
anov
ama
rano
g i p
redš
kols
kog
odgo
ja i
obra
zova
nja
s ci
ljem
ra
zmje
ne id
eja,
info
rmac
ija,
isku
stav
a,...
- Akt
ivno
par
tici
pira
ti u
pro
fesi
onal
nim
udr
u-ga
ma
i org
aniz
acij
ama
- Ini
cira
ti, o
stva
riva
ti i
održ
avat
i sur
adnj
u s
drug
im
usta
nova
ma
rano
g i p
redš
kols
kog
odgo
ja i
obra
zova
n-ja
s c
ilje
m u
mre
žava
nja
- Osn
ivat
i pro
fesi
onal
ne u
drug
e i r
ukov
odit
i nji
hovi
m
rado
m
- Zag
ovar
ati z
nača
j pro
fesi
onal
nog
udru
živa
nja
4. M
ento
rstv
o st
uden
tim
a (s
truč
na p
raks
a, p
rakt
i-ku
mi,.
..) i
prip
ravn
ici-
ma
(pri
prav
ničk
i sta
ž)
- Bit
i spr
eman
i sp
osob
an p
reuz
eti o
dgov
orno
st z
a pr
užan
je p
odrš
ke p
rofe
sion
alno
m r
azvo
ju s
tude
nata
i pr
ipra
vnik
a - U
tjec
ati n
a ra
zvoj
pro
fesi
onal
nog
iden
tite
ta p
ripr
avni
-ka
i st
uden
ata
- V
odit
i i p
ripr
emit
i pri
prav
nika
tije
kom
pri
prav
ničk
og
staž
a za
sam
osta
lno
prov
ođen
je o
dgoj
no-o
braz
ovno
g ra
da
- Uvo
diti
stu
dent
e ti
jeko
m s
truč
ne p
raks
e u
glav
ne a
s-pe
kte
odga
jate
ljsk
og p
osla
- Osm
isli
ti i
vodi
ti p
rakt
ične
vje
žbe
i pra
ktik
ume
za
stud
ente
ran
og i
pred
škol
skog
odg
oja
i obr
azov
anja
na
vis
okoš
kols
kim
ust
anov
ama
11.
Ost
alo
- Dem
onst
rira
ti o
snov
nu r
azin
u di
gita
lne
pis-
men
osti
- Dem
onst
rira
ti n
apre
dnu
razi
nu d
igit
alne
pis
men
osti
44
4.2. Standardi kvalifikacija
Kvalifikacija je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete. Dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.
Ideja standardiziranosti prisutna je u samoj definiciji kvalifikacije prema Europskom kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje gdje se kvalifikacija definira kao formalan rezultat postupka ocjenjivanja i vrednovanja kojim nad-ležna tijela potvrđuju da je pojedinac postigao ishode učenja sukladno utvrđe-nim standardima.
Standard cjelovite kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikaci-je, a uključuje sve podatke za određivanje razine (1 – 8), obujma (broj bodova) i profila kvalifikacije (ishodi učenja) te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređivanje kvalitete standarda kvalifikacije (minimalni zajednički ishodi učenja koji trebaju biti sadržani u svakom programu koji se povezuje s tim stan-dardom kvalifikacije).4
Standard cjelovite kvalifikacije je podloga s kojom se povezuju pojedini obrazovni i studijski programi. Opisuju se skupovima i ishodima učenja kojima je zadaća da poslodavcu, obrazovnoj ustanovi i samom studentu učine jasniji-ma kompetencije koje se stječu završetkom određenoga programa za stjecanje kvalifikacije.
Izradu standarda kvalifikacije moguće je postaviti na temelju određenih načela. U ishodima učenja treba jasno navesti što polaznik mora biti u stanju znati ili napraviti kako bi se smatrao kompetentnim nakon provedenoga ocje-njivanja. Ishode učenja treba osmisliti tako da se njihovim spajanjem u skup može jasno prepoznati postignuće u učenju za koje će polaznik dobiti kreditne bodove na odgovarajućoj razini. Ishodi trebaju pružiti odgovor na pitanje Što će polaznici znati, razumjeti ili biti u stanju učiniti kao rezultat ovoga iskustva učenja? Odgovori u obliku navoda koji izražavaju rezultate procesa učenja za-pravo su ishodi učenja.
Svaki skup ishoda učenja obično sadrži pet do deset ishoda učenja koji čine logičnu cjelinu i povezani su i međusobno i s nazivom skupa. Nazivi sku-pova ishoda učenja ne trebaju odražavati razinu, ali trebaju odražavati ishode učenja.
Razina se dodjeljuje skupovima ishoda učenja, ne pojedinačnim ishodima učenja. Razlog tomu je što se vrednovanje (ispit) ne provodi na jednome ishodu, već za cijeli skup ishoda učenja.
4 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta: Upute za izradu standarda kvalifikacija (www.kvalifikacije.hr/fgs.axd?id=924)
45
Ishodi učenja niže razine (6.) obuhvaćaju ishode učenja više razine (7.).Ishodi učenja sastoje se od temeljnih dvaju dijelova: aktivnosti i konteksta
na koji se odnosi.Pojedinačni skupovi ishoda učenja trebaju biti povezani s idejom kvalifi-
kacije, odnosno s kompetencijama za koje se očekuje da će ih pojedinac imati nakon stjecanja odgovarajuće kvalifikacije. To znači da se cjelovite kompeten-cije kvalifikacije trebaju hijerarhijski organizirati u skupove. Više pojedinačnih skupova ishoda učenja daju doprinos određenim kompetencijama kvalifikacije i obratno. Jedan određeni skup ishoda učenja daje doprinos većem broju kom-petencija određene kvalifikacije. Važno je osigurati da ishodi učenja budu pove-zani s kompetencijama (koje definiraju ideju dotične kvalifikacije), odnosno da jedan skup ishoda učenja utječe na više kompetencija.
4.2.1. Standard cjelovite kvalifikacije za prvostupnika ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
SKUPOVI ISHODA UČENJA – prvostupnik ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, 6. razina
BROJ ISHODA (46)
1. IGRA, UČENJE I RAZVOJ DJETETA 8
2. OKRUŽENJE ZA UČENJE 7
3. OBLIKOVANJE KURIKULUMA 9
4. REFLEKSIJA I SAMOREFLEKSIJA 6
5. SURADNJA S OBITELJI I ZAJEDNICOM 7
6. PROFESIONALNI RAZVOJ 9
46
Skup ishoda učenja
1. IGRA, UČENJE I RAZVOJ DJETETA
Opis skupa ishoda učenja:
Odgojno-obrazovni proces zahtijeva visoku razinu prilagodljivosti kon-kretnim mogućnostima, različitim potrebama, sposobnostima i interesima djece. Zbog toga se od odgajatelja prvostupnika očekuje da zna osigurati i vrednovati odrednice dobrobiti za dijete. Dobrobit podrazumijeva usmjerenost planiranja odgojno-obrazovnoga procesa na dijete, a razumijevanje njezinih dimenzija proizlazi iz znanja i očekivanja odgajatelja te njegovih shvaćanja djeteta, dje-tinjstva, socijalizacije, odgoja i obrazovanja, što znači da je psihološki, peda-goški i didaktički utemeljeno. Planiranje odgojno-obrazovnoga procesa usmje-reno je na promišljanje dobrobiti i načine na koji se ona može ostvariti, a ne na parcijalne ciljeve, odnosno područja i sadržaje učenja, nezavisno od osobnosti svakoga djeteta. Raznolikost i stalna dostupnost materijala promoviraju neovi-snost i autonomiju igre, učenja i razvoja djece. Sadržajno bogatstvo materijala djeci različitih interesa i različitih razvojnih mogućnosti pružaju različite izbore.
U ostvarivanju kvalitetnoga kurikuluma skupine (dječjega vrtića) od od-gajatelja prvostupnika očekuje se da bude u stanju stvarati odgovarajuće orga-nizacijske uvjete koji se temelje na suvremenome shvaćanju djeteta, odnosno shvaćanju djeteta kao cjelovitoga bića, kao istraživača i aktivnoga stvaratelja znanja, kao socijalnoga subjekta sa specifičnim potrebama, pravima i kulturom, kao aktivnoga građanina zajednice te kao kreativnoga bića sa specifičnim stva-ralačkim i izražajnim potencijalima.
Pri tome mora biti u stanju dokumentirati i interpretirati igru te aktivno-sti djece kao podloge za pripremu okruženja, primjerenih odgojno-obrazovnih intervencija i usklađivanja cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada s individu-alnim različitostima djece (različitim interesima, mogućnostima, potrebama, predznanjem, stilovima učenja). Očekuje sa da zna i razumije funkciju priku-pljene dokumentacije kao podloge za razumijevanje djece i procese njihova od-goja i učenja, odnosno razinu postignutih kompetencija. Svrha dokumentacije nije procjena djeteta u određenim kategorijama ni njegova kategorizacija prema općenitim razvojnim razinama, nego gledanje, slušanje i razumijevanje djeteta te na tim osnovama podržavanje procesa njegova odgoja, razvoja i učenja.
47
IGRA, UČENJE I RAZVOJ DJETETA
ISHODI UČENJA (prvostupnik može):
1. odabrati i primijeniti suvremene teorije dječjega razvoja i učenja
2. prepoznati djetetove sposobnosti, mogućnosti i interese u funkciji potica-nja njegova učenja i razvoja
3. poduprijeti proces učenja djeteta na temelju praćenja i prepoznavanja nje-gova cjelokupnog razvoja
4. organizirati i provoditi fleksibilan vremenski ritam življenja djece u dječ-jem vrtiću
5. prilagoditi tijek aktivnosti u (ne)planiranim okolnostima i situacijama
6. objasniti vrste i ulogu igre te je primijeniti u procesu razvoja i učenja dje-teta
7. prepoznati posebnosti igre, učenja i razvoja djece s posebnim potrebama i pravima te djelovati u skladu s njima
8. opisati i protumačiti osobnu, emocionalnu, tjelesnu i socijalnu dobrobit
48
Skup ishoda učenja
2. OKRUŽENJE ZA UČENJE
Opis skupa ishoda učenja:
Kvalitetno prostorno-materijalno okruženje dječjega vrtića je neophodan izvor učenja djece s obzirom na to da ona uče aktivno (istražujući, čineći) te surađujući s drugom djecom i odraslima. U stvaranju prostorno-materijalno-ga okruženja za učenje naglasak je na prihvaćanju prirode učenja djeteta koja je integrirana, odnosno holistička pa se različite odgojno-obrazovne aktivnosti ne dijele po područjima koja pripadaju određenim metodikama ili predmetnim područjima. Od odgajatelja prvostupnika očekuje se da zna koristiti različite strategije u organiziranju prostorno-materijalnoga okruženja dječjega vrtića, a to uključuje osiguranje bogatstva i promišljenosti izbora materijala koji djecu potiču na otkrivanje i rješavanje problema, omogućuju postavljanje hipoteza, istraživanje, eksperimentiranje te konstruiranje znanja i razumijevanja. Razu-mije da poticajno okruženje dječjega vrtića djetetu omogućuje stupanje u in-terakcije s različitim sadržajima učenja (glazbenim, jezičnim, matematičkim, prirodoslovnim i drugim), koji za dijete trebaju imati istraživački karakter.
Od odgajatelja se prvostupnika očekuje preuzimanje odgovornosti za or-ganizaciju kvalitetnoga okruženja te primjenu strategija kojima će djeci omogu-ćiti istraživanje različitih logičkih, matematičkih te fizikalnih fenomena i poja-va, istraživanja prirode, istraživanja različitih mogućnosti organizacije prostora, istraživanja zvukova, tonova, melodija, glazbe i pokreta, istraživanja različitih likovnih tehnika i različitih mogućnosti njihova korištenja i slično. Okruženje za učenje treba biti multisenzorično, odnosno mora poticati djecu na istraživa-nje i angažiranje različitih osjetilnih modaliteta (istraživanje tekstura, mirisa, zvukova, tonova, melodija, pokreta i sl.). Odgajatelj prvostupnik treba biti u stanju pokazati i specifična znanja u organizaciji prostora dječjega vrtića koja određuje i kvalitetu socijalnih interakcija djece međusobno, kao i djece s odra-slima pa je usmjerena promoviranju susreta, komunikacije i interakcija. Važno je osigurati jednu kulturu dječjega vrtića koja podržava osjećaj pripadanja i dobrodošlice tako da okruženje i pedagoški proces odražavaju različita obilježja sve djece i njihovih obitelji.
49
OKRUŽENJE ZA UČENJE
ISHODI UČENJA (prvostupnik može):
1. pripremiti prostorno-materijalno okruženje u skladu s razvojnim potrebama i interesima djeteta
2. identificirati kulturu dječjega vrtića
3. izraditi, prikupiti i pripremiti poticaje za učenje, istraživanje i stvaranje
4. identificirati prednosti i nedostatke u organizaciji prostorno-materijalnoga okruženja
5. prepoznati i riješiti moguće prepreke u zaštiti zdravlja i sigurnosti djece
6. predvidjeti potencijalno opasne situacije u odgojno-obrazovnome kontekstu
7. procijeniti i kritički analizirati podržava li organizacija prostora socijalne, emocionalne, tjelesne i kognitivne sposobnosti djeteta
50
Skup ishoda učenja
3. OBLIKOVANJE KURIKULUMA
Opis skupa ishoda učenja:
U planiranju i oblikovanju kurikuluma od odgajatelja prvostupnika oče-kuje se da zna koristiti različite alate (tehnike i metode) praćenja, promatranja te dokumentiranja aktivnosti u odgojno-obrazovnome radu s djecom. Doku-mentiranje podrazumijeva sustavno prikupljanje dokumentacije (etnografskih zapisa), koje omogućuje promatranje i bolje razumijevanje akcija djeteta, a time i osiguranje kvalitetnije potpore njegovu razvoju. Oblici dokumentacije su pi-sane anegdotske bilješke, dnevnici, transkripti razgovora različitih subjekata i druge narativne forme, dječji likovni radovi, grafički prikazi i makete te audio- i videozapisi, fotografije, slikokazi i dr. Upotrebom se i razumijevanjem proce-sa dokumentiranja od prvostupnika odgajatelja ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja očekuje kritičko vrednovanje i kritičko mišljenje u osiguranju specifične potpore procesu odgoja i učenja svakoga djeteta posebno, usklađene s njegovim individualnim i razvojnim mogućnostima. Ona olakšava razumi-jevanje aktivnosti koje su u tijeku te promišljanje načina na koji bi se njihov razvoj mogao podržati. Planiranje i oblikovanje kurikuluma temelji se na kvali-tetnoj komunikaciji i profesionalnoj suradnji odgajatelja, kao i drugih stručnih djelatnika dječjega vrtića. Ono uključuje zajedničko promišljanje, ostvarivanje i procjenu odgojno-obrazovnoga procesa odražavajući uvjerenje da je kvalitetna odgojno-obrazovna praksa kolektivno, a ne individualno postignuće.
Sve je navedeno pretpostavka razumijevanja i oblikovanja kurikuluma u različitim odgojno-obrazovnim programima koji se u dječjem vrtiću mogu provoditi.
51
OBLIKOVANJE KURIKULUMA
ISHODI UČENJA (prvostupnik može):
1. identificirati ključne aspekte odgojno-obrazovnih potreba djeteta
2. kreirati aktivnosti na osnovi praćenja djeteta i njegovih interesa
3. planirati, provoditi i vrednovati kurikulum skupine
4. osmisliti, provoditi i vrednovati kurikulum predškole
5. vrednovati ostvarivanje godišnjeg plana i programa dječjega vrtića na temelju dokumentacije
6. provoditi i vrednovati ostvarivanje posebnih i alternativnih odgojno-obrazovnih programa
7. koristiti različite metode dokumentiranja odgojno-obrazovnoga procesa
8. formulirati strategije za zadovoljavanje odgojno-obrazovnih potreba u kineziološkom, umjetničkom, jezično-komunikacijskom i istraživačko-spoznajnom području
9. provoditi kurikulum za inkluziju i vrednovati ga u suradnji sa sustručnja-cima
52
Skup ishoda učenja
4. REFLEKSIJA I SAMOREFLEKSIJA
Opis skupa ishoda učenja:
Uvažavanjem suvremenih znanstvenih spoznaja u području pedagogije i drugih srodnih znanstvenih disciplina, cilj je obrazovati odgajatelja kao kritič-koga intelektualca i refleksivnoga praktičara koji će biti u stanju razumjeti da je teorija bez primjene i provjere u praktičnim situacijama bez svrhe i značenja. Od odgajatelja prvostupnika očekuje se da upravlja procesom suradnje i razvija samorefleksivnu te refleksivnu praksu, kao i da preuzima odgovornost refleksiv-noga praktičara, aktivnoga pojedinca koji istražuje različite strategije i načine svoga djelovanja, kao i odgovore na praktične probleme te osmišljava i pri-mjenjuje odgovarajuće pedagoške akcije i strategije svoga djelovanja. Upravo osvješćivanje vlastitih ponašanja u odgojno-obrazovnoj praksi te poduzimanje akcija i aktivnosti, s ciljem njihova mijenjanja i unapređivanja, dugotrajan je proces koji zahtijeva stalan angažman i usmjerenost na kvalitetu. U svrhu osvje-šćivanja i ispravljanja, odnosno usklađivanja implicitne i eksplicitne pedagogi-je odgajatelja, ali i ostalih čimbenika odgojno-obrazovnoga procesa, nužno je osiguravanje takvih uvjeta u ustanovi ranoga odgoja u kojima se njeguje praksa otvorenih rasprava i dijaloga. Istodobno, to je kultura stalnoga učenja, promjena i inovacija. Profesionalni razvoj refleksivnoga praktičara podrazumijeva da se na njegov razvoj ne gleda kao na statične i nepromjenjive kvalitete postignute jednom zauvijek, već kao na trajni proces produbljivanja osobne vizije i na-predovanja prema novoj kvaliteti. Navedene sposobnosti mogu razvijati samo ljudski potencijali organizacije koja uči i koja se neprekidno razvija sukladno individualnim i zajedničkim refleksijama.
53
REFLEKSIJA I SAMOREFLEKSIJA
ISHODI UČENJA (prvostupnik može):
1. vrednovati i samovrednovati kvalitetu rada u ustanovi RPOO-a
2. analizirati i vrednovati elemente odgojno-obrazovnoga procesa
3. objasniti, protumačiti i primijeniti vještinu refleksije i samorefleksije
4. primijeniti osnovnu razinu digitalne pismenosti u postupku (samo) reflek-sije
5. primjenjivati i razvijati komunikacijske vještine
6. argumentirati mišljenje i kritički prosuđivati odabir strategija svoga dje-lovanja
54
Skup ishoda učenja
5. SURADNJA S OBITELJI I ZAJEDNICOM
Opis skupa ishoda učenja:
Cilj je partnerske suradnje roditelja i odgajatelja prikladno odgovoriti na trenutne potrebe djeteta, a to je moguće ako su u stalnoj i kvalitetnoj interakci-ji. Od odgajatelja prvostupnika očekuje se upravljanje složenim preduvjetima ostvarivanja kvalitetnoga partnerskog odnosa s roditeljima. U tom odnosu pr-vostupnik treba znati preuzimati etičku odgovornost za poštovanje i uvažava-nje, ravnopravnost, aktivno slušanje, dvosmjernu komunikaciju, primjereno te usklađeno odgojno djelovanje prema djetetu (roditelja i odgajatelja) s ciljem djetetove dugoročne dobrobiti. Izgrađivanje partnerstva nije polazište zajednič-kih odnosa, već je to proces kojeg obilježava učinkovita međuljudska komuni-kacija, poštivanje etičkih načela, podrška i povjerenje. Za uspostavljanje kvali-tetne suradnje iznimno je važno omogućiti roditelju učestalo praćenje i aktivno sudjelovanje u neposrednome odgojno-obrazovnom procesu, provođenje vre-mena sa svojom djecom u odgojnim skupinama te upoznavanje djeteta u druga-čijem kontekstu od obiteljskoga. Stalna je komunikacija i uključivanje roditelja u aktivnosti koje se provode u ustanovi ranoga odgoja, energija i produktivnost ostvarenoga partnerstva povezana s mnogim razvojnim ishodima djeteta i stoga je suradnja na partnerskoj razini neophodno potrebna i nužna.
Odgajatelj prvostupnik treba znati upravljati komunikacijom i interak-cijom u socijalnome okruženju dječjega vrtića koje se temelji na demokratič-nim osnovama, što uključuje međusobno poštovanje i ostvarivanje recipročne komunikacije svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa. Takav oblik za-jedničkoga življenja vodi autonomiji i emancipaciji djece, odgajatelja i ostalih čimbenika odgojno-obrazovnoga procesa. Omogućuje i preuzimanje osobne i zajedničke odgovornosti svih subjekata za tijek, ali i za krajnji ishod institucij-skoga odgoja i obrazovanja – sretno, kompetentno i samopouzdano dijete, ospo-sobljeno za preuzimanje inicijative, zauzimanje za sebe i odgovorno ponašanje prema sebi i drugima.
55
SURADNJA S OBITELJI I ZAJEDNICOM
ISHODI UČENJA (prvostupnik može):
1. primijeniti vještine uspostavljanja suradničkih odnosa
2. prepoznati značaj profesionalne odgovornosti u odnosu s djecom, rodite-ljima i sustručnjacima
3. koristiti suvremene modalitete rada u ostvarivanju partnerstva s roditelji-ma
4. prepoznati i razumjeti suvremeno roditeljstvo i obiteljski kontekst
5. planirati i provoditi suradnju s osnovnom školom na partnerskoj razini
6. demonstrirati odgovarajuće prezentacijske i komunikacijske vještine
7. poznavati posebnosti sudionika i planirati suradnju
56
Skup ishoda učenja
6. PROFESIONALNI RAZVOJ
Opis skupa ishoda učenja:
Profesionalni je razvoj proces u kojem odgajatelj neprekidno, samostalno te u suradnji s drugima unapređuje svoje kompetencije, proširuje svoje znanje i razumijevanje procesa učenja te razvoja djece rane i predškolske dobi kako bi postigao i održao visoku kvalitetu profesionalnosti u skladu sa suvremenim znanstvenim i stručnim znanjima u polju svoga djelovanja.
Od odgajatelja prvostupnika očekuje se da može aktivnim sudjelovanjem i kritičkim promišljanjem u timskoj interakciji s drugim sustručnjacima unapre-đivati ukupnost kvalitete svoga profesionalnog rada, osnažiti svoj profesional-ni identitet, promovirati profesiju te povećati razinu odgovornosti ustanove da svakom djetetu osigura najbolju podršku za igru, razvoj i učenje. Od odgajatelja prvostupnika očekuje se da zna odabirati i kreativno promišljati, reflektirati, (samo)procjenjivati i tražiti povratnu informaciju o kvaliteti vlastite pedagoške prakse i razini profesionalnoga znanja te na temelju toga izraditi individualan plan profesionalnoga razvoja, kao i predviđati strategije za njegovo ostvariva-nje.
Profesionalno obavljanje vlastitoga posla implicira činjenje i odlučivanje na temelju jasno iskazanih etičkih normi ponašanja. Kolektivna se odgovornost za kvalitetu svoga rada ostvaruje jačanjem svijesti o značaju profesionalnoga udruživanja kao alata za preuzimanje kontrole nad profesionalnim znanjem, standardima i praksom.
57
PROFESIONALNI RAZVOJ
ISHODI UČENJA (prvostupnik može):
1. poznavati i primjenjivati pravila skupnoga djelovanja i timskoga rada
2. razumjeti i analizirati elemente profesionalnoga razvoja
3. identificirati i analizirati koncepte cjeloživotnoga učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj
4. voditi mapu profesionalnoga razvoja
5. predstavljati rad dječjega vrtića roditeljima, sustručnjacima i drugim su-dionicima, na javnim manifestacijama i stručnim skupovima
6. objasniti temeljne postavke profesionalizma i profesionalnoga identiteta
7. objasniti i primijeniti načela profesionalnoga etičkog kodeksa odgajatelja
8. razumjeti važnost profesionalnoga udruživanja i profesionalnih mreža ustanova RPOO-a s ciljem razmjene ideja i iskustava
9. interpretirati i primijeniti nove spoznaje iz stručne i znanstvene literature
58
59
4.2.2. Standard cjelovite kvalifikacije za odgajatelja magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
SKUPOVI ISHODA UČENJA – magistar ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, 7. razina
BROJ ISHODA (56)
1. IGRA, UČENJE I RAZVOJ DJETETA 7
2. OBLIKOVANJE KURIKULUMA I OKRUŽENJA ZA UČENJE 9
3. SURADNJA S OBITELJI I ZAJEDNICOM 7
4. PROFESIONALNI RAZVOJ 9
5. ISTRAŽIVANJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU 9
6. ORGANIZACIJA DJEČJEGA VRTIĆA 9
7. OBRAZOVNE POLITIKE 6
60
Skup ishoda učenja
1. IGRA, UČENJE I RAZVOJ DJETETA
Opis skupa ishoda učenja:
Djeca jednake kronološke dobi u velikoj se mjeri mogu razlikovati po svojim razvojnim mogućnostima i kompetencijama. Zbog toga se kompetencije potiču i promatraju u kontekstu razvojnih mogućnosti svakoga djeteta posebno, a ne njegove kronološke dobi.
U oblikovanju kurikuluma odgajatelj potiče dijete na promišljanje i stva-ranje novoga znanja temeljenoga na promišljanju, a ne pamćenju i ponavljanju već postojećega. Takav pristup odstupa od uvjerenja da se sva djeca određene kronološke dobi uče i igraju na jednak način, da imaju jednaka predznanja i interese te da su im razvojne potrebe i mogućnosti istovjetne. Time se napušta praksa uprosječivanja djece, a težište se stavlja na razvoj individualiteta i iden-titeta svakoga djeteta te poticanje njegova samoregulirajućega učenja. Učenje je i društveni proces u kojem različitost perspektiva, znanja i razumijevanja djece predstavlja snažan potencijal zajedničkoga učenja. Znanje nastaje u procesu za-jedničke konstrukcije ili sukonstrukcije subjekata koji uče i ono je najbolje kada je sudioničko, proaktivno i suradničko. Dokumentacija omogućuje vizualizaci-ju načina na koji se dijete razvija i uči. Djecu se promatra u mnogim situacijama i na mnogo načina kako bi se stvorila što cjelovitija slika o njihovim interesima, aktivnostima, mogućnostima i kompetencijama. Prikupljena dokumentacija od-gajateljima omogućuje razumijevanje djece i procese njihova odgoja i učenja, odnosno razinu postignutih kompetencija. Svrha dokumentacije nije procijeniti dijete u određenim kategorijama niti ga kategorizirati prema općenitim razvoj-nim razinama, nego ga gledati, slušati i razumjeti te na tim osnovama podržati proces njegova odgoja i učenja.
Uspješnost djeteta u obavljanju određenih aktivnosti određuje splet više različitih kompetencija, čiji se pojavni oblici suptilno pretapaju s pojavnim ob-licima mnogih drugih kompetencija. Zbog toga se kompetencije djece procje-njuju cjelovito, a ne izdvojeno iz konteksta cjeline ostalih.
61
IGRA, UČENJE I RAZVOJ DJETETA
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. kritički prosuđivati suvremene teorije dječjega razvoja i učenja
2. projicirati tijek odgojno-obrazovnoga procesa kao odgovor na djetetove potrebe
3. argumentirati procjenu djetetovih aktivnosti i mogućnosti nakon proma-tranja i dokumentiranja
4. protumačiti suvremeno djetinjstvo na interdisciplinarnoj razini
5. prepoznati i analizirati pripremljenost djeteta za školu
6. planirati i primijeniti suvremene strategije poticanja igre, učenja i razvoja djece s posebnim potrebama i pravima
7. generirati i integrirati razumijevanja dobrobiti za uspješno individualno funkcioniranje i pozitivne socijalne odnose u kvalitetnom okruženju
62
Skup ishoda učenja
2. OBLIKOVANJE KURIKULUMA I OKRUŽENJE ZA UČENJE
Opis skupa ishoda učenja:
Podlogu tvorbe kurikuluma ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja predstavlja okruženje dječjega vrtića. Briga o postizanju i održavanju kvalitete toga okruženja (različite dimenzije okruženja), kao i njegove kulture u cjelini, predstavlja temeljni preduvjet kvalitete odgojno-obrazovnoga procesa u dječjeg vrtiću. S obzirom na aktivnu, integriranu i istraživačku prirodu učenja djece te razvojne, integrirane, humanističke i sukonstruktivistički orijentirane značajke suvremenoga kurikuluma, od odgajatelja se magistra očekuju visoko specijali-zirana znanja u planiraju kontekstualnih uvjeta (okruženja) za održavanje raz-ličitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih iskustava djece.
Iz tih razloga posebno ističemo važnost dokumentiranja odgojno-obra-zovnoga procesa. Dokumentiranje odgajateljima omogućuje bolje razumije-vanje različitih segmenata odgojno-obrazovnoga procesa, a osobito kvalitetu okruženja za učenje djece te kvalitetu vlastitih odgojno-obrazovnih interven-cija. Ono olakšava procjenjivanje aktualnoga znanja i razumijevanja djece te modificiranje složenosti ponuđenih materijala i aktivnosti.
Od magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja očekuje se da o oblikovanju kurikuluma dječjega vrtića raspravlja kao o odgojno-obrazovnoj koncepciji koja se zajednički razvija, odnosno sukonstruira u određenome dječ-jem vrtiću i koja se podudara s kvalitetom uvjeta za življenje (fizičkoga i druš-tvenoga okruženja te organizacijske kulture), učenje i odgoj djece u njemu. Od njega se očekuje da preuzme odgovornost, vođenje i upravljanje kurikulumom dječjega vrtića u ukupnosti odgojno-obrazovnih interakcija u sklopu fizičkoga i društvenoga okruženja dječjega vrtića. Očekuje se i da može primijeniti složena i visokospecijalizirana znanja i vještine u korištenju te oblikovanju kurikuluma dječjega vrtića u odnosu na njegovu kulturu i tradiciju okruženja u kojem se ustanova nalazi, neprekidno ju propituje i unapređuje.
63
OBLIKOVANJE KURIKULUMA I OKRUŽENJE ZA UČENJE
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. osmisliti i vrednovati godišnji plan i program dječjega vrtića u suradnji s ostalim sustručnjacima
2. osmisliti, razviti i vrednovati kurikulum dječjega vrtića
3. osmisliti i voditi posebne te alternativne odgojno-obrazovne programe i programe javnih potreba
4. dokumentirati djetetove aktivnosti i mogućnosti za (su)konstrukciju kuri-kuluma
5. osmisliti i vrednovati kurikulum za inkluziju u suradnji sa sustručnjacima
6. planirati kontekstualne uvjete (okruženje) za ostvarivanje odgojno-obra-zovnih aktivnosti
7. kritički prosuđivati kontekstualne uvjete okruženja za učenje
8. konstruirati i primijeniti različite oblike dokumentiranja odgojno-obrazov-noga procesa
9. kritički prosuđivati kulturu dječjega vrtića
64
Skup ishoda učenja
3. SURADNJA S OBITELJI I ZAJEDNICOM
Opis skupa ishoda učenja:
Odgajatelji prihvaćaju i uvažavaju roditelje kao ravnopravne članove (partnere) ustanove ranoga odgoja koji svojom posebnošću, vlastitom kulturom i potencijalima učestalo doprinose kvaliteti zajedničkoga života. Pružanjem pri-mjerene podrške roditelju otvara se put prema građenju kvalitetnoga partnerstva u kojem roditelji postaju zadovoljniji i sigurniji u svoje roditeljsko djelovanje, a odgajatelji otvoreniji za nove odnose i spoznaje o potrebama i interesima djete-ta. Od odgajatelja magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja očeku-je se da razumije i zna uspostaviti odnos povjerenja, bliskosti i prihvaćenosti s roditeljima, kompetentno uskladiti očekivanja, norme i zahtjeve koje postavlja pred sebe i roditelje, što uvjetuje da u neposrednoj pedagoškoj praksi primje-njuje suvremene odgojne postupke partnerstva. Suvremeni modaliteti partner-stva podrazumijevaju učestalo informiranje (brošure, letci, komunikaciju pu-tem interneta, sudjelovanje odgojitelja u radu različitih timova koji su dio šire profesionalne zajednice, radionice, raspravljačke skupine i sl.), ali i pedagoško osposobljavanje roditelja za roditeljsku ulogu. Obitelj, ustanova ranoga odgoja i mjesna zajednica doživljavaju se kao međusobno povezani sustavi koji su u stalnoj interakciji i međudjelovanju.
65
SURADNJA S OBITELJI I ZAJEDNICOM
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. prepoznati i razumjeti utjecaj specifičnih aspekata roditeljstva i roditeljskih postupaka
2. primijeniti odgovarajuće strategije potpore roditeljstvu
3. primijeniti raznovrsne elemente savjetovanja u radu s roditeljima
4. predstaviti elemente rada dječjega vrtića na javnim manifestacijama, struč-nim i znanstvenim skupovima
5. provoditi suradnju s visokoškolskim institucijama, profesionalnim udruže-njima i organizacijama
6. upotrijebiti suradničke vještine u korištenju resursa lokalne zajednice
7. pokazati informiranost o mogućnostima sudjelovanja u domaćim i među-narodnim projektima i programima
66
Skup ishoda učenja
4. PROFESIONALNI RAZVOJ
Opis skupa ishoda učenja:
Svojim djelovanjem u složenim i slojevitim procesima ranoga i predškol-skoga odgoja, magistar RPOO-a utječe na oblikovanje profesionalne kulture te pomiče granice standardnoga poimanja odgajateljske profesije. Magistar ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja posvećen je izvrsnosti, predanosti radu uz visoki stupanj autonomije i nezavisnosti uvažavajući pri tome značenje i važnost timskoga te suradničkoga rada i učenja. Od njega se očekuje da može preuzeti osobnu i timsku odgovornost za strateško odlučivanje i izvršavanje preuzetih zadataka. Aktivan je stvaralac osobnoga profesionalnog razvoja, a time snažno utječe na stvaranje profesionalnoga identiteta odgajatelja. Jačanjem intrinzične motivacije u radu, jasnoćom profesionalnih ciljeva, osnaživanjem odgovornosti i transformacijom profesionalnih stavova i vrijednosti u skladu sa suvremenim značajkama polja rada, promovira koncept novoga profesionalizma. Uzor je etičkoga i profesionalnoga djelovanja, koji svojim primjerom stvara temelje za jačanje profesionalne zajednice korištenjem resursa zajednice, profesionalnim udruživanjem i dijeljenjem profesionalnoga znanja i sposobnosti. Upravo dije-ljenjem profesionalnih savjeta (temeljenih na znanju i sustavu vrijednosti koji predstavlja cijelu skupinu) između članova skupine i u široj profesionalnoj za-jednici utječe na stvaranje profesionalne mreže i doprinosi društvenome ugledu profesije. Svojim je ponašanjem profesionalan uzor studentima, pripravnicima i kolegama.
67
PROFESIONALNI RAZVOJ
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. identificirati promjene u profesionalnoj zajednici te aktivno promicati njen razvoj
2. planirati i vrednovati planove profesionalnoga razvoja drugih odgajatelja
3. razumjeti procese mentoriranja, nadgledanja i vrednovanja profesionalnih zajednica
4. objasniti važnost dijeljenja profesionalnoga znanja i izvora s drugim pro-fesionalcima, roditeljima i zajednicom
5. demonstrirati vještine vođenja i kvalitetne komunikacije sa suradnicima
6. razviti refleksivna umijeća važna za unapređivanje refleksivne prakse
7. promovirati vrijednosti profesionalne etike odgajatelja u profesionalnoj i društvenoj zajednici
8. podupirati razvoj profesionalnoga udruživanja i profesionalnih mreža ustanova RPOO-a s ciljem razmjene ideja i iskustava
9. oblikovati profesionalnu kulturu i promovirati koncept novoga profesiona-lizma
68
Skup ishoda učenja
5. ISTRAŽIVANJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Opis skupa ishoda učenja:
Od suvremenoga se odgajatelja očekuje da bude istraživač svoje vlastite prakse s ciljem unapređivanja odgojno-obrazovnoga rada s djecom rane i pred-školske dobi te razvijanja dječjega vrtića kao zajednice stalnoga istraživanja i razvoja. Od magistra se ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja očekuje da razumije kako upravo on postaje glavni nositelj istraživanja u svojoj odgojnoj skupini i ustanovi te da ima razvijenu svijest o tome da kvaliteta odgojno-obra-zovne prakse ovisi o njemu, o kulturi dječjega vrtića i kontekstu u kojem se zbi-va učenje, odgoj i obrazovanje djece. Dubljim razumijevanjem odgojne prakse postupno se stvara znanje koje primjenom u praksi stvara novo gledanje i nove pomake u razumijevanju odgojne zbilje. Od magistra se ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja očekuje da podržava i razvija originalno razmišljanje i znanstveno istraživanje te povezuje znanja među različitim područjima. Posje-duje znanja za izradu instrumenata, alata i materijala u istraživanjima (kvalita-tivnim i kvantitativnim) te posjeduje metodologijsku pismenost u planiranju, ostvarivanju i interpretaciji istraživanja.
69
ISTRAŽIVANJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. vrednovati i unapređivati odgojno-obrazovnu praksu provedbom istraži-vanja
2. prepoznati istraživački problem u odgojno-obrazovnoj praksi i odabrati primjerenu metodu istraživanja
3. osmisliti nacrt istraživanja i provesti istraživanje
4. razlikovati i kritički prosuditi znanstveno i zdravorazumsko mišljenje u ranome i predškolskome odgoju i obrazovanju
5. pretražiti i organizirati odgovarajuće informacije iz baza podataka te dru-gih internetskih i knjižničnih izvora
6. pridržavati se etičkih načela prilikom provedbe istraživanja
7. kritički prosuditi znanstveni rad s vlastitoga paradigmatskoga polazišta
8. interpretirati rezultate istraživanja i izraditi stručni rad
9. predstaviti rezultate istraživanja na znanstveno-stručnim skupovima
70
Skup ishoda učenja
6. ORGANIZACIJA DJEČJEGA VRTIĆA
Opis skupa ishoda učenja:
Značajka kvalitetne organizacije i njezina vođenja nije usmjerena na upravljanje ljudima ili procesima u ustanovi, nego na razvoj odnosa, osnaživa-nje partnerstva te na razvoj timova i mreža učenja. Umjesto naređivanja i auto-kratskoga donošenja odluka, djelatnike ustanove treba poticati na suodlučivanje i pronalaženje različitih strategija rješavanja problema. Kvaliteta življenja djece i svih ostalih sudionika procesa u ustanovi za rani odgoj uvelike ovisi o kvaliteti njihovih odnosa, pri čemu djelatnike valja poticati na suodlučivanje i pronalaže-nje različitih strategija rješavanja problema, modela komunikacije na različitim razinama unutar ustanove, dostupnosti uprave, otvorenost prema prijedlozima djelatnika, način rada, strategije rješavanja problema, otvorenost ustanove pre-ma novim idejama i metodama rada i dr. Djelatnici određene ustanove de-finiraju vlastitu kulturu organizacije kao način življenja određen zajedničkim ritualima, rutinama, normama i vrijednostima te uobičajenim ponašanjem ljudi. Svaka ustanova za rani odgoj doprinosi interaktivnom povezivanju organizacij-skih struktura (fizičke, vremenske i društvene), koje se temelje na dubljim razi-nama njezine kulture (stajalištima, vrijednostima, uvjerenjima odgojitelja i sl.). U pozadini svake organizacijske strukture leže određeni aspekti njezine kulture koji svakoj od struktura daju uporište, smisao i opravdanje. Niz organizacijskih obilježja i zakonitosti koje vrijede u jednoj ustanovi i koje proizlaze iz njezine kulture ne moraju vrijediti i u drugoj ustanovi, čak ni u drugom objektu iste ustanove. Kultura određene ustanove svojevrstan je filtar koji određuje što se u njoj može smatrati mogućim i poželjnim, odnosno nemogućim i nepoželjnim, a ta se nepisana pravila življenja u određenoj ustanovi teško mogu svesti pod ka-kav oblik generalizacije koji bi bio primjenjiv u svim ustanovama. Zbog toga se kvaliteta odgojno-obrazovne prakse ne može preslikavati, odnosno jednostavno prenositi iz jedne ustanove za rani odgoj i obrazovanje u drugu. Mijenjanje kulture ustanove suptilan je i složen proces za koji ne postoje gotovi recepti ni standardizirane formule. Zbog toga nijedan pokušaj unapređenja kvalitete u ustanovi za rani odgoj, koji ne uzima u obzir upoznavanje i razumijevanje nje-zine kulture, neće dati željeni rezultat.
Od magistra RPOO-a očekuje se da će moći razumjeti kontekst djelo-vanja kulture organizacije, poznavati pravila poslovnoga komuniciranja te uv-jete za ostvarenje uspješne organizacije. Moći će kritički analizirati postojeće
71
probleme koji negativno utječu na razinu organizacijske učinkovitosti i razvi-jati strategije za njihovo prevladavanje (kvalitetu učinkovitosti komunikacije na razini dječjega vrtića, potrebu za boljom organizacijom procesa, kvalitetu ljudskih potencijala i resursa organizacije, kritički analizirati distribuciju odgo-vornosti i sl.)
ORGANIZACIJA DJEČJEGA VRTIĆA
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. opisati uloge odgojno-obrazovnih organizacija u nacionalnome i globalno-me kontekstu
2. opisati koncepte organizacijskoga razvoja i vođenja odgojno-obrazovne ustanove
3. primjenjivati posebna znanja o menadžmentu odgojno-obrazovnih organi-zacija
4. objasniti i primijeniti elemente vrednovanja ustanove RPOO-a
5. objasniti i primijeniti elemente procesa samovrednovanja, odnosno interne evaluacije
6. objasniti ulogu različitih nositelja interesa u procesu organizacijskoga ra-zvoja predškolske ustanove
7. identificirati financijske izvore i opisati načine prijave projekata
8. opisati i primijeniti strategije i pravila poslovne komunikacije
9. identificirati i analizirati poslovnu učinkovitost organizacije
72
Skup ishoda učenja
7. OBRAZOVNE POLITIKE
Opis skupa ishoda učenja:
Posljednjih se godina važnost visokokvalitetnoga ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja odražava u mnogim zajedničkim promišljanjima Europske komisije i država članica o politikama i programima. Od zaključaka Vijeća iz 2011. godine o predškolskome odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci sve se veći naglasak stavlja na važnost odgoja i obrazovanja u ranoj dobi ne samo zbog su-djelovanja roditelja na tržištu rada nego i zbog smanjivanja socio-ekonomskih nejednakosti te, što je najvažnije, zbog osobnoga razvoja djece.
Od magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja očekuje se da će moći prepoznati značaj odabranih aspekata obrazovnih politika (ciljeve, pla-niranje promjena, upravljanje obrazovanjem i sl.), što je pretpostavka za razvoj ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja kao dijela odgojno-obrazovnoga sustava.
Moći će identificirati i kritički prosuđivati ključne probleme u obrazovnoj politici koji svojim djelovanjem umanjuju ukupnost učinaka ranoga i predškol-skoga odgoja i obrazovanja. Razvit će visokospecijalizirana znanja važna za donošenje strateških odluka pri izradi rješenja za njihovo ostvarivanje, zatim pri odlučivanju, planiranju, obrazovnom administriranju i donošenju strategija za njihovo provođenje na makro- i mikrorazini.
73
OBRAZOVNE POLITIKE
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. identificirati značaj ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja u obra-zovnome sustavu i društvenome kontekstu
2. analizirati i razumjeti odnos između obrazovne politike i njezinoga uklju-čivanja u obrazovne sustave
3. poznavati hrvatske i međunarodne dokumente kojima se uređuje područje obrazovne politike
4. pripremiti i odaslati poslovne te stručne informacije prema različitim sudi-onicima
5. identificirati načine funkcioniranja državnih tijela ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kreiranju politike skrbi o djeci te ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
6. objasniti i primijeniti načela etičkoga kodeksa u obrazovnoj politici
74
4.2.3. Standard cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja
Prijedlog standarda cjelovite kvalifikacije odnosi se na razinu sveučiliš-noga integriranog preddiplomskog i diplomskoga studija, razinu 7 po Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kojom se stječe 300 ECTS-bodova.
Proces definiranja skupova ishoda učenja oslanjao se na primjere dobre prakse te na korištenje raznovrsnih izvora informacija koji govore o zahtjevima posla i ulozi učitelja u odgojno-obrazovnoj ustanovi, kao i na rezultate istraživa-nja (Vizek Vidović, Domović, 2005, 2006, 2011, 2014) koji ukazuju da učitelji prepoznaju važnost kompetencija i potrebu za njihovim sustavnim razvijanjem. Značaj se pridao i analizi studijskih programa za inicijalno obrazovanje učitelja na fakultetima kojima se trebaju definirati izlazne kompetencije i ishodi učenja. Aktivnosti projekta Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja, pod elementom izrade Prijedloga standarda cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja, uključivale su ra-dionice s nastavnicima Učiteljskoga fakulteta u Rijeci usmjerene na zapisivanje ishoda učenja i rad na materijalu prijedloga cjelovite kvalifikacije.
Kao osnovno polazište za izradu Standarda cjelovite kvalifikacije za ma-gistra primarnoga obrazovanja, poslužili su rezultati projekata u području ob-razovanja Razvoj standarda kvalifikacije za učitelje kao podloga za uvođenje sustava licenciranja učitelja (Grant shema – IPA Komponenta IV Operativni program za razvoj ljudskih potencijala, mjera 3.1. – Daljnji razvoj i provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira) u okviru kojega je razvijen Prijedloga na-cionalnog standarda kvalifikacije za učitelje.
Dodatno je prijedlog Standarda cjelovite kvalifikacije za magistra primar-noga obrazovanja usklađen i s Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama koji je u veljači 2016., u obliku pre-poruke, kao krovni dokument za razvoj učiteljske struke u Hrvatskoj donijelo stručno i strateško tijelo koje prati kvalitetu sustava predškolskoga, osnovnoš-kolskoga te srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj pri Nacionalnome vijeću za odgoj i obrazovanje.
U prijedlogu Standarda cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja ishodi učenja organizirani su u skupove prema glavnim kompeten-cijama nužnima za kvalitetno obavljanje ključnih poslova i aktivnosti u svakod-nevnome radu učitelja te za njihov profesionalni razvoj.
Definirano je devet skupova ishoda učenja s ukupno 83 ishoda učenja.
75
SKUPOVI ISHODA UČENJA BROJ ISHODA (83)
1. UČENJE, POUČAVANJE I RAZVOJ UČENIKA 9
2. OBLIKOVANJE KURIKULUMA 8
3. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUČJA KURIKULUMA 10
4. VREDNOVANJE 8
5. OKRUŽENJE ZA UČENJE 10
6. OBRAZOVNI SUSTAV I ORGANIZACIJA ŠKOLE 9
7. SURADNJA S OBITELJI I ZAJEDNICOM 9
8. PROFESIONALNI RAZVOJ I KOMUNIKACIJA 10
9. ISTRAŽIVANJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU 10
76
Skup ishoda učenja
1. UČENJE, POUČAVANJE I RAZVOJ UČENIKA
Opis skupa ishoda učenja:
Učitelj mora dobro poznavati znanstvene spoznaje o procesima učenja i mišljenja te razumjeti psihofizičke predispozicije učenika za uspješno učenje i poučavanje. Od budućeg se učitelja očekuje da odabire i primjenjuje odgojno-obrazovne oblike i metode poučavanja kojima poticajno djeluje na kognitivni, emocionalni, socijalni i tjelesni razvoj te sve aktivnosti za učenje oblikuje tako da budu primjerene razvojnoj dobi učenika. Proces poučavanja usmjerava na učenike i prilagođava odgojno-obrazovni rad pojedinačnim potrebama, sposob-nostima i interesima učenika kako bi se učenicima pružila podrška u učenju i osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga pojedinca. Također, pruža pomoć i suradnju učenicima s teškoćama u razvoju te prepoznaje i prati darovite uče-nike. Bez obzira na individualne razlike među učenicima, pri planiranju organi-zacije i tempa nastave poseban se značaj mora pridavati motivaciji te nastavne sadržaje činiti razumljivim i smislenim uz uvažavanje različitih stilova učenja učenika. Osmišljava i primjenjuje interaktivne suradničke strategije rada, pru-ža učenicima mogućnost izbora i odlučivanja te usmjerava proces poučavanja samostalnome učenju, konstrukciji znanja i učenju na temelju suodlučivanja. Nužno je da osvještava kod učenika važnost primjene stečenoga znanja u sva-kodnevnome djelovanju i omogućava učenicima da postupno stječu sve višu razinu samostalnosti i samoregulacije u učenju.
77
UČENJE, POUČAVANJE I RAZVOJ UČENIKA
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. primijeniti znanstvene spoznaje o procesima učenja i poučavanja u plani-ranju poučavanja usmjerenoga na učenika
2. prilagoditi proces učenja i poučavanja tjelesnom, emocionalnom, socijal-nom i kognitivnom razvoju učenika
3. razumjeti razvojne karakteristike učenika, uključujući i učenike s poseb-nim odgojno-obrazovnim potrebama
4. prepoznati i pratiti pokazatelje razvoja djeteta u cjelini te pružati odgova-rajuću podršku u učenju
5. prilagoditi pristupe, metode, nastavne strategije individualnim mogućno-stima i interesima učenika uvažavajući različite stilove učenja kod učeni-ka
6. primijeniti oblike poučavanja koji potiču na aktivno uključivanje učenika u proces učenja
7. analizirati i primijeniti metode poučavanja iskustvenoga učenja s ciljem razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te emocionalne inteligencije
8. prepoznati različite motivacije za učenjem, temperamente te samopoima-nja osobina ličnosti kod učenika
9. planirati poučavanje koje potiče samoregulirano učenje učenika
78
Skup ishoda učenja
2. OBLIKOVANJE KURIKULUMA
Opis skupa ishoda učenja:
Oblikovanje kurikuluma temelji se na znanstvenim spoznajama o učenju i poučavanju i jasno definiranim ishodima učenja kojima učenici trebaju ovladati. Planiranje sadržaja pri oblikovanju kurikuluma uključuje zajedničko promišlja-nje, ostvarivanje i evaluaciju odgojno-obrazovnoga procesa. Poznavanje teorije kurikuluma te nacionalnih kurikularnih dokumenta ključno je u planiranju pro-cesa poučavanja. Posebno je značajno da učitelj poučavanje usklađuje s cilje-vima poučavanja definiranima u nacionalnim dokumentima te specifičnostima školskoga kurikuluma. Karakteristike sukonstrukcije kurikuluma i kompetenci-je učenika u odgojno-obrazovnim područjima omogućit će budućim učiteljima oblikovanje ciljeva i ishoda učenja u predmetnim kurikulumima. Očekuje se da budući magistar primarnoga obrazovanja u oblikovanje kurikuluma uključi i sadržaje međupredmetnih tema (osobni i socijalni razvoj, zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša, učiti kako učiti, poduzetništvo, uporaba informacijske i komu-nikacijske tehnologije, građanski odgoj i obrazovanje te kompetencije koje se stječu sudjelovanjem u različitim samostalnim, razrednim i školskim projekti-ma) primijenjenih uzrastu i karakteristikama učenika. Učitelj mora primjenjiva-ti različite oblike dokumentiranja odgojno-obrazovnoga procesa radi kritičkoga promišljanja kvalitete odgojno-obrazovne prakse rada.
79
OBLIKOVANJE KURIKULUMA
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. objasniti teoriju kurikuluma i karakteristike (su)konstrukcije kurikuluma
2. analizirati Nacionalni okvirni kurikulum u pripremi plana poučavanja od-gojno-obrazovnih područja primjerenoga uzrastu i različitim karakteristi-kama učenika
3. biti informirani o Nacionalnome kurikulumu ranoga i predškolskoga od-goja i obrazovanja
4. analizirati sadržaje odgojno-obrazovnih područja kurikuluma
5. izdvojiti temeljne kompetencije učenika u odgojno-obrazovnim područji-ma i oblikovati ishode učenja
6. pokazati razumijevanje kurikulumskih sadržaja te kritički prosuđivati i uključivati sadržaje kurikuluma međupredmetnih tema
7. koristiti dokumente koji omogućuju planiranje i ostvarivanje odgojno-obrazovnoga procesa
8. primjenjivati različite oblike dokumentiranja odgojno-obrazovnoga proce-sa
80
Skup ishoda učenja
3. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUČJA KURIKULUMA
Opis skupa ishoda učenja:
S ciljem omogućavanja cjelovitoga (holističkog) pristupa razvoja učenič-kih kompetencija, nužan je interdisciplinarni pristup i međupredmetno povezi-vanje koje je u strukturiranju kurikuluma sve izraženije kroz odgojno-obrazovna područja. Odgojno-obrazovna područja predstavljaju povezanost cjelina srod-nih predmeta, međupredmetnih tematskih cjelina i konceptualnu povezanost odgojno-obrazovnih sadržaja. Stoga se očekuje od budućega učitelja da poznaje razvoj znanstvene discipline te područja učenja i poučavanja, određenoga sadr-žaja u određenoj cjelini, i to: jezično-komunikacijskoga, matematičkog, priro-doslovnog, tehničkog i informatičkog, društveno-humanističkog, umjetničkog te tjelesno-zdravstvenoga područja. Te su kompetencije određene kao znanja, vještine i stavovi te vrijednosti koje mora posjedovati učitelj od početka procesa planiranja, pripremanja do ostvarivanja u odgojno-obrazovnoj praksi rada s uče-nicima kroz jasno definiranje odgojno-obrazovnih ishoda koje učenici trebaju steći i moći pokazati po završetku odgojno-obrazovnoga ciklusa.
Budući magistar primarnoga obrazovanja osposobljen je planirati pouča-vanje (na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj i godišnjoj razini) te detaljnije razrađivati u sklopu kurikuluma škole plan za druge oblike nastave (dodatna nastava, do-punska nastava, izvannastavne aktivnosti). Mora poznavati didaktičko-metodič-ke zakonitosti procesa učenja i poučavanja kao međusobno povezanih procesa koji se tijekom nastave odvijaju istodobno i u zavisnosti. Osposobljen je pro-voditi razvojno primjereno poučavanje učenika koje omogućuje aktivno, samo-stalno učenje i praktičnu primjenu naučenoga uporabom različitih relevantnih izvora znanja i informacijsko-komunikacijske tehnologije kojima potiče sudje-lovanje, promatranje, samostalno istraživanje, eksperimentiranje, otkrivanje te zaključivanje.
Poznavanje strukturiranja kurikuluma pojedinoga nastavnog predmeta određenoga odgojno-obrazovnog područja unutar ovoga skupa ishoda učenja prikazano je na generičkoj razini koja se može primijeniti za svaki predmet poučavanja. Ishodi učenja vezani uz ovo područje ostvaruju se primarno u inte-griranome preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom učiteljskom studiju za učitelje u primarnome obrazovanju.
81
ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUČJA KURIKULUMA
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. objasniti povijesni razvoj znanstvene discipline na kojoj se temelji pod-ručje poučavanja te njezinu ulogu u znanosti i društvu
2. primijeniti didaktičko-metodičke spoznaje o planiranju poučavanja učenika u jezično-komunikacijskom, matematičkom, prirodoslovnom, tehničko-informatičkom, društveno-humanističkom, umjetničkom te tje-lesno-zdravstvenom području
3. oblikovati sadržaje poučavanja prema načelima korelacije, integracije i interdisciplinarnosti
4. planirati poučavanje na godišnjoj, mjesečnoj i izvedbenoj razini koje je usklađeno s nacionalnim dokumentima u području obrazovanja i s plani-ranim ishodima učenja
5. objasniti materijalno-tehničke pretpostavke učenja i poučavanja s obzi-rom na posebnosti odgojno-obrazovnoga područja
6. planirati učenje i poučavanje sadržaja odgojno-obrazovnoga područja u različitim okruženjima u školi i izvan nje
7. koristiti informacijsko-komunikacijsku obrazovnu tehnologiju u planira-nju poučavanja sadržaja odgojno-obrazovnih područja
8. osmišljavati sadržaje i oblike poticanja dječjeg stvaralaštva u odgojno-obrazovnim područjima kurikuluma
9. planirati izvannastavne aktivnosti određenoga odgojno-obrazovnoga po-dručja usmjerene na interese učenika
10. predstaviti pristupe koji potiču problemsko-istraživačke aktivnosti uče-nika u odgojno-obrazovnim područjima kurikuluma
82
Skup ishoda učenja
4. VREDNOVANJE
Opis skupa ishoda učenja:
Vrednovanje se temelji na cjelovitome pristupu sustavnoga praćenja i po-ticanja individualnoga razvoja učenika uz pozitivnu usmjerenost na učeniko-vu osobnost i postignuća. Budući je učitelj osposobljen provoditi formativno i sumativno vrednovanje. Formativnim vrednovanjem učitelj kontinuirano prati učenikovo napredovanje u svrhu planiranja procesa učenja i poučavanja, una-pređujući njegovu samostalnost u učenju, potičući motivaciju za učenje i razvi-jajući vještine učenja. Vrednovanje naučenoga podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja, vještina i vrijednosti u odnosu na kurikulumom definirane odgojno-obrazovne ishode.
Sumativnim vrednovanjem, izraženim bodovima ili ocjenama, učitelj pro-cjenjuje rezultate učenja dajući učeniku informaciju o razini ostvarenih posti-gnuća na kraju određenoga obrazovnog ciklusa. Poseban značaj učitelj treba pridavati poticanju i vođenju učenika kako bi ocjenjivali vlastito učenje i uspjeh na različite načine i tako razvijali sposobnosti samoocjenjivanja i samovredno-vanja. Također je značajna i učiteljeva samoprocjena pristupa vrednovanju u ostvarivanju željenih ishoda učenja.
Učitelji posebnu pozornost moraju usmjeriti na motivacijsku (poticanje), dijagnostičku (raspoznavanje) i prognostičku (predviđanje) funkciju ocjene. Školsko ocjenjivanje treba sadržavati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu svih učenikovih postignuća i zalaganja: prosudbu vrijednosti učenikova usmenoga i pisanoga odgovora, procjenu učenikovih sposobnosti i mogućnosti za ulaga-nje napora, procjenu o učenikovu korištenju vlastitih mogućnosti i procjenu učenikova zalaganja i rada u školi. U odgojno-obrazovnoj praksi učitelj pri-mjenjuje temeljne dokimološke spoznaje, vrijednosna načela (kriterije) i načine (strategije) ocjenjivanja, odgovarajuće tehnike procjene i samoprocjene ishoda učenja. Primjena spoznaja mora ići u smjeru kontinuiranoga praćenje i davanja povratnih informacija o učenikovu radu kojima se potiče učenikova motivacija za učenje i učinkovitost u učenju.
83
VREDNOVANJE
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. analizirati dokimološku praksu u odgojno-obrazovnome procesu na nacio-nalnoj i međunarodnoj razini
2. razlikovati pristupe i instrumente za formativno i sumativno utvrđivanje postignuća učenika
3. osmisliti instrumente i utvrditi kriterije za praćenje i ocjenjivanje napretka učenika primjerene dobi, sposobnostima i postignućima učenika.
4. procijeniti ishode učenja pridavanjem brojčane i/ili opisne vrijednosti re-zultatima učenikova rada
5. primijeniti tehnike i instrumente koje će učeniku omogućiti samovredno-vanje i prilagodbu strategija učenja
6. objasniti važnost dokumentiranja učenikova sudjelovanja i doprinosa ra-zličitim aktivnostima učenja
7. oblikovati poticajnu usmenu i pisanu povratnu informaciju učeniku te ro-diteljima o rezultatima praćenja učenikovih postignuća
8. analizirati vlastiti pristup vrednovanju u svrhu prepoznavanja i uklanjanja pristranosti
84
Skup ishoda učenja
5. OKRUŽENJE ZA UČENJE
Opis skupa ishoda učenja:
Okruženje za učenje podrazumijeva stvaranje ugodnoga odgojno-obra-zovnoga, razrednoga i školskoga ozračja koje potiče zanimanje i motivaciju učenika za učenje te im omogućava fizičku, psihičku i društvenu sigurnost i osigurava dobre međuljudske odnose, međusobno pomaganje, uvažavanje i po-štivanje.
Poticajno okruženje za učenje omogućuje svakom učeniku da sudjelo-vanjem u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima ostvari svoje interese i po-tencijale. Budući je učitelj osposobljen identificirati čimbenike koji doprinose stvaranju sigurnoga, zdravog i poticajnoga okruženja. Značaj pridaje primjeni metoda i postupaka za stvaranje sigurnoga okruženja povoljnoga za socijalni i emocionalni razvoj djeteta, kao i socijalnih oblika rada kojima se uspostav-lja ozračje međusobnoga poštovanja, povjerenja, solidarnosti i predmetalnosti. Učitelj poznaje propise, zakone i konvencije koji se odnose na prava djeteta. Omogućava učenicima sudjelovanje u kreiranju i razvoju svoga okruženja za učenje te upoznaje učenike s pravima i odgovornostima. Istovremeno, budu-ći je učitelj upućen na traženje stručne pomoći suradnika u rješavanju kriznih situacija i disciplinskih problema u razredu. Učenicima pruža različite oblike podrške, i to posebno učenicima koji su suočeni s teškoćama, osiguravajući okruženje koje potiče cjeloviti razvoj primjeren dobi i individualnim potrebama svakoga učenika.
85
OKRUŽENJE ZA UČENJE
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. analizirati propise, zakone i konvencije koji se odnose na zaštitu prava i interesa djeteta
2. identificirati čimbenike te primjenjivati metode i postupke koji doprinose stvaranju sigurnoga, zdravog i poticajnoga okruženja za socijalni, emocio-nalni i psihofizički razvoj djeteta
3. opisati utjecaj okruženja za učenje s obzirom na različite obrazovne potre-be i interese učenika zastupajući njihova prava i odgovornosti
4. provoditi dogovorena pravila ponašanja kao preduvjet za stvaranje pozi-tivnoga ozračja za odgojno-obrazovni rad i inkluziju
5. planirati socijalne oblike i suradničke strategije rada kojima se uspostavlja ozračje međusobnoga poštivanja i solidarnosti
6. opisati i interpretirati različite oblike stereotipiziranja, etiketiranja i diskri-minacije djece s obzirom na društvene kategorije roda, etničke i vjerske pripadnosti, socioekonomski status i kulturni kapital
7. prepoznati krizne situacije i primijeniti načela prevencije i intervencije u rješavanju problema u ponašanju, kao i disciplinskih problema u razredu
8. planirati procese učenja i poučavanja u različitim okruženjima i izvan ško-le (zajednica, pojedinci i institucije u zajednici) kako bi se omogućilo uče-nje u stvarnim životnim situacijama
9. osmisliti oblike organizacije i estetskoga uređenja prostora kako bi pota-knuo učenike na suradnju i učenje
86
Skup ishoda učenja
6. SURADNJA S OBITELJI I ZAJEDNICOM
Opis skupa ishoda učenja:
Suradnja učitelja s obitelji i zajednicom neizostavni je dio rada učitelja utemeljenoga na vrijednostima uključenosti u društvena zbivanja. Kako je su-radnja škole, učitelja i obitelji značajno uvjetovana društvenim, ekonomskim, čak i političkim događanjima, poznavanje utemeljenja raznih oblika suradnje, koncepata i pristupa nastalih na povijesno uvjetovanim, filozofskim, pedagoš-kim, psihološkim, sociološkim čimbenicima, primarni je dio obrazovanja učite-lja u širem smislu. U užem smislu, poznavanje razvoja obiteljske zajednice, us-poređivanje diskursa o obiteljima i djetinjstvu s obzirom na različite društvene i povijesne kontekste, analiziranje specifičnosti obitelji i djetinjstva u hrvatskom društvenom kontekstu, prepoznavanje pozitivnih i negativnih čimbenika koji utječu na ostvarivanje partnerstva učitelja, odnosno škole i obitelji, čini drugi splet ključnih znanja. Zato budući magistar primarnoga obrazovanja posjeduje znanje o razvoju obiteljske zajednice, o dinamici i odnosima unutar obitelji, o oblicima i stilovima roditeljstva, roditeljske i školske odgovornosti i prava te kompetencije koje uključuju identifikaciju načina i osmišljavanja mogućnosti stvaranja kvalitetne komunikacije i interakcije. U izgradnji partnerstva obite-lji i škole osmišljava aktivnosti zajedničkoga rada različitim vrstama podrške obitelji u svrhu osiguravanja djetetova razvoja. Osposobljen je za ostvarivanje raznovrsnih oblika suradnje i načina uključivanja roditelja u rad i život odgojno-obrazovne zajednice i škole.
Učitelj razumije važnost suradnje sa zajednicom u oblikovanju pojedinih aspekata svoje odgojno-obrazovne prakse uključivanjem suradnika (institucije, organizacije, udruge) u konstrukciju posebnosti, prepoznatljivosti i stvaranja identiteta škole. Značaj se pridaje preuzimanju aktivne uloge u traganju i pro-nalaženju mogućnosti za suradnju, umrežavanjem i istraživanjem prigoda za uključivanjem u projekte na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
87
SURADNJA S OBITELJI I ZAJEDNICOM
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. objasniti i kritički prosuđivati teorije socijalizacije, obitelji i djetinjstva
2. interpretirati i usporediti teorijska gledišta kojima se tumače posebnosti odgojnoga djelovanja u suvremenoj obitelji
3. razlikovati suvremene stilove obiteljskoga odgoja i objasniti članovima obitelji važnost obiteljske podrške u razvoju i učenju djeteta
4. pokazati informiranost o djelokrugu rada specijaliziranih institucija i stručnjaka u zajednici koji obitelji i učeniku mogu pružiti odgovarajuću podršku i pomoć
5. izložiti pristupe i strategije za uspostavljanje suradnje i partnerstva s čla-novima obitelji i zajednicom
6. predložiti oblike savjetodavne podrške članovima obitelji koji skrbe za dijete
7. analizirati odnose s obiteljima i suradnicima u zajednici radi njihova una-pređenja
8. pripremati učenike na dodatnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima za sudjelovanje na smotrama i natjecanjima
88
Skup ishoda učenja
7. OBRAZOVNI SUSTAV I ORGANIZACIJA ŠKOLE
Opis skupa ishoda učenja:
Djelovanje učitelja u profesionalnome okružju i njegov profesionalni rad podrazumijeva posjedovanje kompetencija koje uključuju poznavanje razvo-ja i značajki obrazovnih politika na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini, njihova utemeljenja na filozofskim, društvenim i inim konceptima u povijesno-me diskursu te poveznice sa suvremenim obrazovnim politikama i pedagoškim pitanjima i problemima. Budui je učitelj upoznat s nacionalnim obrazovnim politikama, njihovim utjecajem na školski sustav, reformama obrazovanja, or-ganizacijskom strukturom obrazovnih institucija te vođenjem i upravljanjem školskim sustavom, što je posebice značajno za učiteljev profesionalni rad i cjeloživotno obrazovanje.
Učitelj treba posjedovati znanje o zakonskim osnovama obrazovnoga su-stava, pratiti promjene i poznavati značajke pojedinih obrazovnih razina. Oče-kuje se da sudjeluje u razvoju škole uključivanjem u rad školskih tijela. Budući je učitelj upoznat i osviješten o važnosti razumijevanja zakonske i etičke odgo-vornosti i obveza u školi. Od učitelja se očekuje da svojim nastavnim i profe-sionalnim radom doprinosi unapređivanju kvalitete rada škole te kontinuirano reflektira svoj stav i ulogu u razvoju škole kao organizacije koja uči.
89
OBRAZOVNI SUSTAV I ORGANIZACIJA ŠKOLE
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. kritički promišljati o poveznicama filozofskoga i obrazovnoga diskursa u povijesnoj i suvremenoj perspektivi te njihovom utjecaju na politike obra-zovanja
2. analizirati obrazovnu politiku uz osobit osvrt na ulogu i društveni status učitelja i drugih ključnih sudionika obrazovnoga sustava
3. usporediti suvremene međunarodne trendove u obrazovanju sa specifično-stima nacionalnoga odgojno-obrazovnog sustava
4. objasniti organizacijsku strukturu, djelokrug rada i ovlasti odgojno-obra-zovnih ustanova
5. objasniti institucionalne okvire djelovanja škole i elemente za osiguravanje i razvoj kvalitete škole
6. objasniti načine vođenja i upravljanja školom i školskim sustavom
7. pokazati informiranost o pedagoškoj dokumentaciji škole i djelokrugu rada i ovlasti stručnih školskih tijela
8. kritički raspravljati o školi kao organizaciji koja uči i društvu koje uči
9. raspraviti o načinima razvijanja surađujuće i pozitivne školske klime i kul-ture
90
Skup ishoda učenja
8. PROFESIONALNI RAZVOJ I KOMUNIKACIJA
Opis skupa ishoda učenja:
Profesionalni razvoj učitelja podrazumijeva kontinuirano učenje, unapre-đivanje i razvoj učitelja kao profesionalca u svojem poslu s temeljnom zadaćom usavršavanja, unapređivanja i razvijanja kvalitete vlastitoga rada i rada škole prema etičkim načelima i pravilima struke. Budući je učitelj upoznat s temelj-nim značajkama profesionalnoga rada i profesionalne etike buduće profesije te je osposobljen za analizu, preispitivanje, konstruktivnu i kritičku samorefleksiju u svrhu unapređenja vlastite prakse rada. Upoznat je s formalnim, neformal-nim i informalnim oblicima obrazovanja i učenja te osposobljen za kritičko promišljanje o cjeloživotnom obrazovanju. Razumije važnost planiranja svoga osobnog rasta i razvoja, značenju dokumentiranja svojih viđenja, preispitivanja i stvaranja individualnoga plana usavršavanja koji će doprinositi njegovom pro-fesionalnom razvoju i procesima unapređivanja vlastite prakse.
Osposobljen je za samostalno korištenje i kritičku analizu relevantne stručne i znanstvene literature, kao i prosuđivanje suvremenih odgojnih tren-dova. U procesu razvoja profesionalnih kompetencija, razumije značenje dje-lotvorne suradnje kroz konstruktivni dijalog s kolegama, suradnicima, ali i značajnim subjektima odgojno-obrazovnoga procesa, učenicima i roditeljima. Osposobljen je za primjenu pravila hrvatskoga standardnog jezika u govornoj i pisanoj komunikaciji, uz primjenu i informacijsko-komunikacijske tehnologi-je primjerene situacijama i postavljenim ciljevima te analizu različitih metoda rješavanja sukoba. Analiza vlastitih komunikacijskih interakcijskih učinaka u različitim profesionalnim situacijama u procesu samovrednovanja ključna je za unapređivanje vlastitoga rada.
91
PROFESIONALNI RAZVOJ I KOMUNIKACIJA
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. primijeniti komunikacijska načela i tehnike učinkovite profesionalne ko-munikacije
2. demonstrirati oblike komunikacije u usmenom, pisanom i digitalnom obli-ku sa subjektima odgojno-obrazovnoga procesa
3. interpretirati temeljna etička načela profesionalne prakse rada učitelja u školama
4. samoprocijeniti profesionalni identitet i profesionalne vrijednosti
5. analizirati mogućnosti profesionalnoga usavršavanja i razvoja
6. kritički promišljati o cjeloživotnome obrazovanju i vrednovati svoj odnos prema formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju i učenju
7. predstaviti plan osobnoga rasta i profesionalnoga razvoja
8. koristiti se znanstvenom i stručnom literaturom te kritički preispitivati re-levantne znanstvene spoznaje o unapređivanju profesionalne prakse
9. samovrednovati postupke i provedene aktivnosti u stvarnoj nastavnoj situ-aciji
10. kritički prosuđivati i analizirati suvremene obrazovne trendove i njihove implikacije u području cjeloživotnoga obrazovanja
92
Skup ishoda učenja
9. ISTRAŽIVANJA U ODGOJU I BRAZOVANJU
Opis skupa ishoda učenja:
Kompetencije koje učitelj stječe tijekom svoga inicijalnog obrazovanja čine temelj njegova profesionalnoga razvoja. Temeljna pretpostavka profesio-nalnom razvoju i unapređenju vlastite prakse je mogućnost primjene sustavnoga istraživačkog pristupa. Očekuje se da budući magistar primarnoga obrazovanja posjeduje metodološka znanja koja uključuju poznavanje etičkih načela u plani-ranju istraživanja, kreiranju nacrta istraživanja, analizu literature, konstruiranje mjernih instrumenta te planiranje pristupa, metoda i tehnika kvalitativnoga i kvantitativnoga istraživanja. Osposobljen je za provođenje istraživanja, odno-sno planiranje, organizaciju, prikupljanje podataka i njihovu analizu.
Suvremena odgojno-obrazovna praksa temelji se na rezultatima znanstve-nih istraživanja. Stoga je značajno da učitelji budu osposobljeni za stvaranje nove baze profesionalnih znanja te razvoj obrazovnih znanosti.
93
ISTRAŽIVANJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU
ISHODI UČENJA (magistar može):
1. objasniti svrhu i primjerenost odabira kvantitativnih i kvalitativnih meto-da istraživanja u odgoju i obrazovanju
2. definirati istraživački problem u odgojno-obrazovnoj praksi i odabrati primjerenu metodu istraživanja
3. pretraživati znanstvene baze podataka radi analize teorijskih koncepata i postavljanja ciljeva i hipoteza
4. pripremiti istraživački nacrt i provesti istraživanje
5. koristiti primjerene statističke metode za obradu podataka
6. interpretirati rezultate istraživanja i izraditi stručni/znanstveni rad
7. predlagati unapređivanje prakse temeljeno na rezultatima istraživanja
8. predstaviti rezultate istraživanja na znanstveno-stručnim skupovima
9. primijeniti etička načela u provedbi istraživanja
94
95
5. IMPLIKACIJE PROJEKTNIH REZULTATA NA UNAPREĐIVANJE KVALITETE STUDIJSKIH PROGRAMA ZA PRVOSTUPNIKE TE MAGISTRE U RANOME I PREDŠKOLSKOME TE PRIMARNOME ODGOJU I OBRAZOVANJU
Razvoj kulture kvalitete u visokome obrazovanju jedan je od ključnih pokazatelja svake visokoškolske institucije. Iako je pojam kulture kvalitete sve-obuhvatan i sadrži opće prihvaćene obrasce ponašanja i poslovanja institucije, moguće ga je inventarizirati kroz jasno definirane indikatore kvalitete. Svaka institucija treba izgrađivati svoj vlastiti i svrsishodnom sustav za osiguranje kvalitete i procedure za njen razvoj, što znači sustavno djelovanje na podizanju razine svih indikatora kvalitete a posebno u dimenziji temeljnih djelatnosti vi-sokih učilišta – organizaciji i izvedbi studijskih programa. To podrazumijeva sustavno istraživanje uspješnosti studiranja i uzroka neuspješnoga studiranja unutar institucije, uspješnosti na ispitima i organizacije ispita, uspješnosti poje-dinih predmeta i katedri, osmišljanje i provođenje testiranja kvalitete konačnoga ishoda učenja (learning outcome), provođenje internoga vrednovanja i postu-paka samovrednovanja, pripremanje vanjskoga vrednovanja, stalne rasprave o unapređenju nastave, istraživanje kompetencija nastavnoga osoblja, organizaci-ja edukacije osoblja i sl. Na tim se aktivnostima stvaraju pretpostavke za rede-finiranje i redizajniranje studijskih programa kao svojevrsni odgovor na uočene nedostatke i probleme.
Na tom su tragu rezultati projekta Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja. Već je istaknuto da nam je osnovni cilj bio usmjeren ka unapređenju kvalitete studijskih programa koji se izvode na instituciji nositeljici Projekta i partneru na Projektu. Slijedeći meto-dologiju Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira krenuli smo u realizaciju složene i zahtjeve izrade standarda zanimanja odgajateljske profesije i na njemu gradili dvorazinski standard cjelovite kvalifikacije.
Istovremeno, promišljalo se je o standardu cjelovite kvalifikacije za ma-gistra primarnoga obrazovanja zbog potrebe da se aktualni studijski program
Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja
96
rekonstruira u skladu s novijim spoznajama o polju rada u kojem djeluje učitelj u razrednoj nastavi, ali i onih koji se naznačuju u suvremenijim dokumentima obrazovne politike (npr. Yerevan Communique).
Radi se o daljnjim aktivnostima u procesima promjene paradigme u vi-sokoškolskome obrazovnom prostoru snažnijim naglaskom na obrazovanju te-meljeno na potrebe tržište rada uz istovremeno značajnije osluškivanje potreba studenata i njihovih percepcija kvalitete studijskih programa i kompetencija nakon završetka studija.
Na taj smo način, uz sasvim konkretne implikacije na procese unapređiva-nje kvalitete studijskih programa na našim institucijama, željeli otvoriti postupke standardiziranja studijskih programa temeljenih na isto takvim standardima kvalifikacija koja se ostvaruje upisom u registar HKO-a.
5.1. Temeljna polazišta za unapređivanje kvalitete studijskih programa
Temeljna polazišta za unapređivanje kvalitete studijskih programa pred-stavljaju svojevrsna uporišta na kojima se odvijaju procesi njihovoga rekonstru-iranja i revidiranja. Zbog svoje prirode ona su obvezna za sve dionike pri izradi i primjeni studijskih programa. Polazišta su suštinski odraz skupova ishoda učenja na razini studijskoga programa i predstavljaju bitnu sastavnicu kojom se osigurava unutarnja usklađenost svih sastavnica studijskih programa i surad-ničko djelovanje sudionika u tijeku njihove izrade i primjene.
Temeljna polazišta su: 1. usklađenost, interdisciplinarnost te unutarnja konzistentnost studijskih
programa (npr. formiranjem zajedničke kompetencijskih jezgri na ra-zini pojedinoga studijskog profila core-competencies i sl.)
2. okrupnjavanje predmeta na razini skupova ishoda učenja (npr. jednoga zajedničkoga seminarskog rada na razini skupa ishoda učenja ili kom-petencijske jezgre)
3. konstruiranje studijskoga programa na temelju jednosemestralnih predmeta uz iznimke koje imaju uporište u prirodi ishoda učenja na pojedinim predmetima (npr. razvoj vještina). Takvi predmeti u pravilu imaju veći broj ECTS-kreditnih bodova.
4. osnažiti princip kontinuiranosti u konstrukciji studijskoga programa isticanjem preduvjeta za upis predmeta
5. svi predmeti u studijskim programima završavaju završnim obveza-ma/ispitima
97
6. redefinirati omjer obveznih i izbornih i fakultativnih predmeta7. povećati izbornost predmeta8. unaprijediti studijski program u dionici skupova ishoda učenja u koji-
ma je naglasak na razvoju praktičnih kompetencija 9. završni semestar studijskoga programa funkcionalno strukturirati u
smjeru izrade završnih/diplomskih radova
98
99
6. PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐIVANJE KVALITETE STUDIJSKIH PROGRAMA
6.1. Struktura studijskih programa
I. OBVEZNI PREDMETI
1. PREDMETI TEMELJNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA
Predmeti temeljnih znanstvenih disciplina predstavljaju općeobrazovnu jezgru studijskih programa. Uključuju pedagošku, psihološku, sociološku, filo-zofsku i edukacijsko-rehabilitacijsku skupinu predmeta.
Obrazovanje budućih odgajatelja i magistara primarnoga obrazovanja po-drazumijeva razvoj kompetencija koje uključuju rad s ljudima, s društvom, s informacijama i tehnologijama te razumijevanje društvenoga i kulturološkoga značaja razvoja djece/učenika u kontekstu odgoja i obrazovanja. Studijskim ob-vezama navedene skupine predmeta studenti dobivaju opće akademske i obra-zovne temelje.
2. SUPSTRATNE ZNANOSTI I INTEGRIRANO-METODIČKI PREDMETI
Podloga za definiranje supstratnih znanosti i integrirano-metodičkih pred-meta jesu odgojno-obrazovna područja kurikuluma u primarnom obrazova-nju: jezično-komunikacijsko područje, matematičko područje, prirodoslovno područje, tehničko i informatičko područje, društveno-humanističko područje, umjetničko područje, tjelesno i zdravstveno područje te međupredmetne teme.
Podloga za definiranje supstratnih znanosti i integrirano-metodičkih pred-meta u ranome i predškolskome odgoju i obrazovanju su područja razvoja dje-teta.
Obvezni predmeti povezani su s akademskom disciplinom predmeta i na-dovezujućom metodikom predmeta svakoga od navedenih odgojno-obrazovnih područja u odnosu na predmetne kurikulume u odgojno-obrazovnoj praksi.
Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja
100
Ova skupina predmeta uključuje razvoj kompetencija znanja i primjene znanja iz pedagogija, psihologija i pojedinih odgojno-obrazovnih područja te vođenja i podržavanja učenikova razvoja u procesima učenja i poučavanja. Uz opće akademsko znanje i znanstvenu utemeljenost predmeta, ističe se značaj me-đupredmetne povezanosti i interdisciplinarnosti područja te predmeta za razvoj praktičnih kompetencija studenata kao refleksivnih praktičara i profesionalaca.
3. PREDMETI ZA RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH KOMPETENCIJA
Obrazovanje budućega stručnog suradnika odgajatelja i magistra primar-noga obrazovanja podrazumijeva razvoj kompetencija koje uključuju istraživa-nje vlastite prakse s ciljem unapređivanja odgojno-obrazovnoga rada s djecom. Stoga je potrebno da posjeduje znanja za izradu instrumenata, alata i materijala u istraživanjima (kvalitativnim i kvantitativnim) te posjeduje metodologijsku pismenost u planiranju, realizaciji i interpretaciji istraživanja.
4. PREDMETI ZA RAZVOJ PRAKTIČNIH KOMPETENCIJA
Razvoj praktičnih kompetencija studenata realizira se kroz oblike rada - vježbi unutar pojedinih predmeta općeobrazovne jezgre programa, putem prakse u obliku hospitacija u dječjim vrtićima i školama, unutar metodičke skupine predmeta kao samostalne i ocjenske aktivnosti studenata te putem organizirane istraživačke prakse namijenjene oblikovanju završnoga/diplomskoga rada. Kroz predmete za razvoj praktičnih kompetencija studenata preispituju se i primje-njuju postojeće spoznaje, ali i istražuju i primjenjuju nova znanja, vještine te se unapređuje postojeća praksa rada povezivanjem sa znanstveno istraživačkim do-sezima suvremenoga obrazovanja. Planirani oblici rada razvoja praktičnih kom-petencija predstavljaju istodobno za studente vidove propitivanja buduće profe-sije i njezine uloge u društvu otvarajući različite puteve cjeloživotnoga učenja.
II. IZBORNI PREDMETI
Izbornim se predmetima u poveznici s predmetima temeljnih znanstvenih disciplina proširuje opće i temeljno akademsko i stručno obrazovanje studenata dok se specifičnim izbornim predmetima koji su povezani s akademskim dis-ciplinama i odgojno-obrazovnim područjima kurikuluma i metodikama rada, razvijaju teorijska i praktična znanja i vještine studenata te potiče daljnji razvoj i postavljaju dobri temelji za budući profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje.
Izbornost je usmjerena na podržavanje osobnih interesa i mogućnost krei-ranja personaliziranoga programa studiranja prema drugim srodnim fakultetima.
101
6.2. Prijedlozi za unapređivanje studijskoga programa prvostupnika i magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
Na temelju postojećih studijskih programa Učiteljskoga fakulteta u Rijeci i Zagrebu sa studentima preddiplomskoga i diplomskoga studija napravljena je analiza ishoda učenja unutar predmeta koji su usmjereni na izravno razvijanje praktičnih kompetencija studenata. Realizirane su fokus-grupe sa studentima u kojima se otvorio niz pitanja za koja studenti procjenjuju da mogu utjecati na kvalitetu studijskih programa koja su ujedno bila i sadržaj rasprave zajedničkih sastanaka članova radne skupine.
Prijedlozi za unapređivanje kvalitete studijskih programa za prvostupnike i magistre ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja temelje se i na prihva-ćanju nove paradigme djeteta i djetinjstva na kojoj se utemeljuje suvremeni institucijski rani i predškolski odgoj i obrazovanje:
Zaključci i preporuke za unapređivanje kvalitete studijskih programa preddiplomske i diplomske razine Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja temelje se na dobivenim pokazateljima provedenih aktivnosti u okviru izrade standarda zanimanja, standarda cjelovitih kvalifikacija i suvremenih polazišta (znanstveno utemeljenih) u organizaciji kvalitetnog institucijskog ranog i pred-školskog odgoja i obrazovanja.
102
6.2.1. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa prvostupnika ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFRI-ja
SKUPOVI ISHO-DA UČENJA ISHODI UČENJA SKUPINE PREDMETA
IGRA, UČENJE I RAZVOJDJETETA
• odabrati i primijeniti suvremene teorije dječjega razvoja i učenja
• prepoznati djetetove sposobnosti, mo-gućnosti i interese u funkciji poticanja njegova učenja i razvoja
• poduprijeti proces učenja djeteta na te-melju praćenja i prepoznavanja njegova cjelokupnoga razvoja
• organizirati i provoditi fleksibilan ritam života djece u dječjem vrtiću
• prilagoditi tijek aktivnosti u (ne)planira-nim okolnostima i situacijama
• objasniti vrste i ulogu igre te je primije-niti u procesu razvoja i učenja djeteta
• prepoznati posebnosti igre, učenja i razvoja djece s posebnim potrebama i pravima te djelovati u skladu s njima
• opisati i protumačiti osobnu, emocio-nalnu, tjelesnu i socijalnu dobrobit
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
• supstratne znanosti i integrirano-metodički predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompetencija
OKRUŽENJE ZA UČENJE
• pripremiti prostorno-materijalno okru-ženje u skladu s razvojnim potrebama i interesima djeteta
• identificirati kulturu dječjega vrtića• izraditi, prikupiti i pripremiti poticaje za
učenje, istraživanje i stvaranje• identificirati prednosti i nedostatke u
organizaciji prostorno-materijalnoga okruženja
• prepoznati i riješiti moguće prepreke u zaštiti zdravlja i sigurnosti djece
• predvidjeti potencijalno opasne situacije u odgojno-obrazovnome kontekstu
• procijeniti i kritički analizirati podržava li organizacija prostora socijalne, emo-cionalne, tjelesne i kognitivne sposob-nosti djeteta
• supstratne znanosti i integrirano-metodički predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
103
OBLIKOVANJE KURIKULUMA
• identificirati ključne aspekte odgojno-obrazovnih potreba djeteta
• stvarati aktivnosti na osnovi praćenja djeteta i njegovih interesa
• planirati, provoditi i vrednovati kuriku-lum skupine
• osmisliti, provoditi i vrednovati kuriku-lum predškole
• vrednovati ostvarivanje godišnjega pla-na i programa dječjega vrtića na temelju dokumentacije
• provoditi i vrednovati ostvarivanje posebnih i alternativnih odgojno-obra-zovnih programa
• koristiti različite metode dokumentira-nja odgojno-obrazovnoga procesa
• formulirati strategije za zadovoljavanje odgojno-obrazovnih potreba u kinezi-ološkom, umjetničkom, jezično-komu-nikacijskom, istraživačko-spoznajnom području
• provoditi kurikulum za inkluziju i vred-novati ga u suradnji sa sustručnjacima
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
• supstratne znanosti i integrirano-metodički predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompetencija
REFLEKSIJA I SAMOREFLEK-SIJA
• vrednovati i samovrednovati kvalitetu rada u ustanovi RPOO-a
• analizirati i vrednovati elemente odgoj-no-obrazovnoga procesa
• objasniti, protumačiti i primijeniti vje-štinu refleksije i samorefleksije
• primijeniti osnovnu razinu digitalne pismenosti u postupku (samo)refleksije
• primjenjivati i razvijati komunikacij-ske vještine
• argumentirati mišljenje i kritički prosu-đivati odabir strategija svoga djelovanja
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompetencija
SURADNJA S OBITELJI I ZA-JEDNICOM
• primijeniti vještine uspostavljanja su-radničkih odnosa
• prepoznati značaj profesionalne odgo-vornosti u odnosu s djecom, roditeljima i sustručnjacima
• koristiti suvremene modalitete rada u ostvarivanju partnerstva s roditeljima
• prepoznati i razumjeti suvremeno rodi-teljstvo i obiteljski kontekst
• planirati i provoditi suradnju s osnov-nom školom na partnerskoj razini
• demonstrirati odgovarajuće prezentacij-ske i komunikacijske vještine
• poznavati posebnosti sudionika i plani-rati suradnju
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
104
PROFESIONAL-NI RAZVOJ
• poznavati i primjenjivati pravila sku-pnoga djelovanja i timskoga rada
• razumjeti i analizirati elemente profesi-onalnoga razvoja
• identificirati i analizirati koncepte cjelo-životnoga učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj
• voditi mapu profesionalnoga razvoja • predstavljati rad dječjega vrtića rodi-
teljima, sustručnjacima i drugim sudi-onicima, na javnim manifestacijama i stručnim skupovima
• objasniti temeljne postavke profesiona-lizma i profesionalnoga identiteta
• objasniti i primijeniti načela profesio-nalnoga etičkog kodeksa odgajatelja
• razumjeti važnost profesionalnoga ud-ruživanja i profesionalnih mreža usta-nova RPOO-a s ciljem razmjene ideja i iskustava
• interpretirati i primijeniti nove spoznaje iz stručne i znanstvene literature
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
• supstratne znanosti i integrirano-metodički predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompetencija
SKUPINE PREDMETA UDIO U %
OBVEZNI PREDMETI
PREDMETI TEMELJNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA 15 – 35
70SUPSTRATNE ZNANOSTI I INTEGRIRANO-METODIČKI PREDMETI 25 – 45
PREDMETI ZA RAZVOJ PRAKTIČNIH KOMPETENCIJA 10 – 30PREDMET ZA RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH KOMPETENCIJA 5 – 15
IZBORNI PREDMETI
PREDMETI TEMELJNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA 0 – 15
30SUPSTRATNE ZNANOSTI I INTEGRIRANO-METODIČKI PREDMETI 0 – 15
PREDMET ZA RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH KOMPETENCIJA 0 – 15OSTALI PREDMETI 0 – 15
105
6.2.2. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFRI-ja
SKUPOVI ISHO-DA UČENJA ISHODI UČENJA SKUPINE PREDMETA
IGRA, UČENJE I RAZVOJDJETETA
• kritički prosuđivati suvremene teorije dječjega razvoja i učenja
• projicirati tijek odgojno-obrazovnoga procesa kao odgovor na djetetove po-trebe
• argumentirati procjenu djetetovih ak-tivnosti i mogućnosti nakon promatra-nja i dokumentiranja
• protumačiti suvremeno djetinjstvo na interdisciplinarnoj razini
• prepoznati i analizirati pripremljenost djeteta za školu
• planirati i primijeniti suvremene stra-tegije poticanja igre, učenja i razvoja djece s posebnim potrebama i pravima
• generirati i integrirati razumijevanja dobrobiti za uspješno individualno funkcioniranje i pozitivne društvene odnose u kvalitetnom okruženju
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
• supstratne znanosti i integrirano-metodički predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompetencija
OBLIKOVANJE KURIKULUMA I OKRUŽENJE ZA UČENJE
• osmisliti i vrednovati godišnji plan i program dječjega vrtića u suradnji s ostalim sustručnjacima
• osmisliti, razviti i vrednovati kuriku-lum dječjega vrtića
• osmisliti i voditi posebne te alterna-tivne odgojno-obrazovne programe i programe javnih potreba
• dokumentirati djetetove aktivnosti i mogućnosti za (su)konstrukciju kuriku-luma
• osmisliti i vrednovati kurikulum za inkluziju u suradnji sa sustručnjacima
• planirati kontekstualne uvjete (okruže-nje) za ostvarivanje odgojno-obrazov-nih aktivnosti
• kritički prosuđivati kontekstualne uvje-te okruženja za učenje
• konstruirati i primijeniti različite oblike dokumentiranja odgojno-obrazovnoga procesa
• kritički prosuđivati kulturu dječjega vrtića
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
• supstratne znanosti i integrirano-metodički predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompetencija
106
SURADNJA S OBITELJII ZAJEDNICOM
• prepoznati i razumjeti utjecaj specifič-nih aspekata roditeljstva i roditeljskih postupaka
• primijeniti odgovarajuće strategije potpore roditeljstvu
• primijeniti raznovrsne elemente savje-tovanja u radu s roditeljima
• predstaviti elemente rada dječjega vrtića na javnim manifestacijama, stručnim i znanstvenim skupovima
• provoditi suradnju s visokoškolskim institucijama, profesionalnim udruže-njima i organizacijama
• upotrijebiti suradničke vještine u kori-štenju resursa mjesne zajednice
• pokazati informiranost o mogućnosti-ma sudjelovanja u domaćim i međuna-rodnim projektima i programima
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompetencija
PROFESIONAL-NI RAZVOJ
• identificirati promjene u profesionalnoj zajednici te aktivno promicati njezin razvoj
• planirati i vrednovati planove profesio-nalnoga razvoja drugih odgajatelja
• razumjeti procese mentoriranja, nad-gledanja i vrednovanja profesionalnih zajednica
• objasniti važnost dijeljenja profesional-noga znanja i izvora s drugim profesio-nalcima, roditeljima i zajednicom
• demonstrirati vještine vođenja i kvali-tetne komunikacije sa suradnicima
• razviti refleksivna umijeća važna za unapređivanje refleksivne prakse
• promovirati vrijednosti profesionalne etike odgajatelja u profesionalnoj i društvenoj zajednici
• podupirati razvoj profesionalnoga udruživanja i profesionalnih mreža ustanova RPOO-a s ciljem razmjene ideja i iskustava
• oblikovati profesionalnu kulturu i pro-movirati koncept novoga profesionaliz-ma
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
• supstratne znanosti i integrirano-metodički predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompetencija
107
ISTRAŽIVANJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU
• vrednovati i unapređivati odgojno-obrazovnu praksu provedbom istraži-vanja
• prepoznati istraživački problem u odgojno-obrazovnoj praksi i odabrati primjerenu metodu istraživanja
• osmisliti nacrt istraživanja i provesti istraživanje
• razlikovati i kritički prosuditi znan-stveno i zdravorazumsko mišljenje u ranome i predškolskome odgoju i obra-zovanju
• pretražiti i organizirati odgovarajuće informacije iz baza podataka te drugih internetskih i knjižničnih izvora
• pridržavati se etičkih načela prilikom provedbe istraživanja
• kritički prosuditi znanstveni rad s vla-stitoga paradigmatskog polazišta
• interpretirati rezultate istraživanja i izraditi stručni rad
• predstaviti rezultate istraživanja na znanstveno-stručnim skupovima
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompetencija
ORGANIZACIJA DJEČJEGAVRTIĆA
• opisati uloge odgojno-obrazovnih organizacija u nacionalnome i global-nome kontekstu
• opisati koncepte organizacijskoga razvoja i vođenja odgojno-obrazovne ustanove
• primjenjivati posebna znanja o menad-žmentu odgojno-obrazovnih organiza-cija
• objasniti i primijeniti elemente vredno-vanja ustanove RPOO-a
• objasniti i primijeniti elemente procesa samovrednovanja, odnosno interne evaluacije
• objasniti ulogu različitih nositelja inte-resa u procesu organizacijskoga razvo-ja predškolske ustanove
• identificirati financijske izvore i opisati načine prijave projekata
• opisati i primijeniti strategije i pravila poslovne komunikacije
• identificirati i analizirati poslovnu učinkovitost organizacije
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
• predmeti za razvoj praktičnih kompetencija
108
OBRAZOVNE POLITIKE
• identificirati značaj ranoga i predškol-skoga odgoja i obrazovanja u obrazov-nome sustavu i društvenome kontekstu
• analizirati i razumjeti odnos između obrazovne politike i njezinoga uključi-vanja u obrazovne sustave
• poznavati hrvatske i međunarodne dokumente kojima se uređuje područje obrazovne politike
• pripremiti i odaslati poslovne te struč-ne informacije prema različitim sudio-nicima
• identificirati načine funkcioniranja državnih tijela ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kreiranju politike skrbi o djeci te rano-ga i predškolskoga odgoja i obrazova-nja
• objasniti i primijeniti načela etičkoga kodeksa u obrazovnoj politici
• predmeti temeljnih znanstvenih disciplina
SKUPINE PREDMETA UDIO U %
OBVEZNI PREDMETI
PREDMETI TEMELJNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA 25 – 40
70SUPSTRATNE ZNANOSTI I INTEGRIRANO-METODIČKI PREDMETI 10 – 25
PREDMETI ZA RAZVOJ PRAKTIČNIH KOMPETENCIJA 10 – 25PREDMET ZA RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH KOMPETENCIJA 20 – 35
IZBORNI PREDMETI
PREDMETI TEMELJNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA 0 – 15
30SUPSTRATNE ZNANOSTI I INTEGRIRANO-METODIČKI PREDMETI 0 – 15
PREDMET ZA RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH KOMPETENCIJA 0 – 15OSTALI PREDMETI 0 – 15
109
6.2.3. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa prvostupnika ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFZG-a
SKUPOVI ISHO-DA UČENJA ISHODI UČENJA PREDMETI
IGRA, UČENJE I RAZVOJ DJE-TETA
• odabrati i primijeniti suvremene teorije dječjega razvoja i učenja
• prepoznati djetetove sposobnosti, mo-gućnosti i interese u funkciji poticanja njegova učenja i razvoja
• poduprijeti proces učenja djeteta na te-melju praćenja i prepoznavanja njegova cjelokupnoga razvoja
• organizirati i provoditi fleksibilni vre-menski ritam življenja djece u dječjem vrtiću
• prilagoditi tijek aktivnosti u (ne)plani-ranim okolnostima i situacijama
• objasniti vrste i ulogu igre te ju primi-jeniti u procesu razvoja i učenja djeteta
• prepoznati posebnosti igre, učenja i razvoja djece s posebnim potrebama i pravima te djelovati u skladu s njima
• opisati i protumačiti osobnu, emocio-nalnu, tjelesnu i socijalnu dobrobit
• Pedagogija ranoga odgoja• Razvojna psihologija• Inkluzivna pedagogija• Socioemocionalni razvoj i dječja
prava• Primijenjena razvojna psihologija
OKRUŽENJE ZA UČENJE
• pripremiti prostorno-materijalno okru-ženje u skladu s razvojnim potrebama i interesima djeteta
• identificirati kulturu dječjega vrtića• izraditi, prikupiti i pripremiti poticaje
za učenje, istraživanje i stvaranje• identificirati prednosti i nedostatke u
organizaciji prostorno-materijalnoga okruženja
• prepoznati i riješiti moguće prepreke u zaštiti zdravlja i sigurnosti djece
• predvidjeti potencijalno opasne situaci-je u odgojno-obrazovnome kontekstu
• procijeniti i kritički analizirati podržava li organizacija prostora socijalne, emo-cionalne, tjelesne i kognitivne sposob-nosti djeteta
• Profesija odgojitelja i refleksivna praksa
• Primijenjena razvojna psihologija• Razvoj kurikuluma ranoga odgoja• Zaštita zdravlja i njega predškol-
skoga djeteta• Metodika hrvatskoga jezika i
književnosti• Kineziološka metodika• Metodika upoznavanja okoline• Metodika glazbene kulture• Metodika likovne kulture
110
OBLIKOVANJE KURIKULUMA
• identificirati ključne aspekte odgojno-obrazovnih potreba djeteta
• kreirati aktivnosti na osnovi praćenja djeteta i njegovih interesa
• planirati, provoditi i vrednovati kuriku-lum skupine
• osmisliti, provoditi i vrednovati kuriku-lum predškole
• vrednovati realizaciju godišnjeg plana i programa dječjega vrtića na temelju dokumentacije
• provoditi i vrednovati ostvarivanje po-sebnih i alternativnih odgojno-obrazov-nih programa
• koristiti različite metode dokumentira-nja odgojno-obrazovnoga procesa
• formulirati strategije za zadovoljavanje odgojno-obrazovnih potreba u kinezi-ološkom, umjetničkom, jezično-komu-nikacijskom, istraživačko-spoznajnom području
• provoditi kurikulum za inkluziju i vred-novati ga u suradnji sa sustručnjacima
• Profesija odgojitelja i refleksivna praksa
• Primijenjena razvojna psihologija• Metodika hrvatskoga jezika i
književnosti• Kineziološka metodika• Metodika upoznavanja okoline• Metodika glazbene kulture• Metodika likovne kulture• Metode znanstvenoga istraživa-
nja • Inkluzivna pedagogija• Partnerstvo dječjega vrtića, obite-
lji i škole• Jezično izražavanje
REFLEKSIJA I SAMOREFLEK-SIJA
• vrednovati i samovrednovati kvalitetu rada u ustanovi RPOO-a
• analizirati i vrednovati elemente odgoj-no-obrazovnoga procesa
• objasniti, protumačiti i primijeniti vje-štinu refleksije i samorefleksije
• primijeniti osnovnu razinu digitalne pismenosti u postupku (samo)refleksije
• primjenjivati i razvijati komunikacij-ske vještine
• argumentirati mišljenje i kritički prosu-đivati odabir strategija svoga djelovanja
• Profesija odgojitelja i refleksivna praksa
• Komunikologija• Hrvatski jezik
SURADNJA S OBITELJII ZAJEDNICOM
• primijeniti vještine uspostavljanja su-radničkih odnosa
• prepoznati značaj profesionalne odgo-vornosti u odnosu s djecom, roditeljima i sustručnjacima
• koristiti suvremene modalitete rada u ostvarivanju partnerstva s roditeljima
• prepoznati i razumjeti suvremeno rodi-teljstvo i obiteljski kontekst
• planirati i provoditi suradnju s osnov-nom školom na partnerskoj razini
• demonstrirati odgovarajuće prezentacij-ske i komunikacijske vještine
• poznavati posebnosti sudionika i plani-rati suradnju
• Partnerstvo dječjega vrtića, obite-lji i škole
• Komunikologija• Inkluzivna pedagogija• Primijenjena razvojna psihologija• Hrvatski jezik
111
PROFESIONAL-NI RAZVOJ
• poznavati i primjenjivati pravila sku-pnoga djelovanja i timskoga rada
• razumjeti i analizirati elemente profesio-nalnoga razvoja
• identificirati i analizirati koncepte cjelo-životnoga učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj
• voditi mapu profesionalnoga razvoja• predstavljati rad dječjega vrtića rodite-
ljima, sustručnjacima i drugim dionici-ma, na javnim manifestacijama i struč-nim skupovima
• objasniti temeljne postavke profesiona-lizma i profesionalnoga identiteta
• objasniti i primijeniti načela profesio-nalnoga etičkog kodeksa odgajatelja
• razumjeti važnost profesionalnoga udru-živanja i profesionalnih mreža ustanova RPOO-a s ciljem razmjene ideja i isku-stava
• interpretirati i primijeniti nove spoznaje iz stručne i znanstvene literature
• Komunikologija• Profesija odgojitelja i refleksivna
praksa• Filozofija odgoja• Uvod u statistiku• Hrvatski jezik• Likovna kultura• ICT u odgoju i obrazovanju• Kineziologija• Glazbena kultura• Dječja književnost• Osnove metodologije znanstve-
noga i stručnoga rada
SKUPINE PREDMETA UDIO U %
OBVEZNI PREDMETI
PREDMETI TEMELJNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA 25 – 40
70SUPSTRATNE ZNANOSTI I INTEGRIRANO-METODIČKI PREDMETI 10 – 25
PREDMETI ZA RAZVOJ PRAKTIČNIH KOMPETENCIJA 10 – 25PREDMET ZA RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH KOMPETENCIJA 20 – 35
IZBORNI PREDMETI
PREDMETI TEMELJNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA 0 – 15
30SUPSTRATNE ZNANOSTI I INTEGRIRANO-METODIČKI PREDMETI 0 – 15
PREDMET ZA RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH KOMPETENCIJA 0 – 15OSTALI PREDMETI 0 – 15
112
6.2.4. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja UFZG-a
SKUPOVI ISHO-DA UČENJA ISHODI UČENJA PREDMETI
IGRA, UČENJE I RAZVOJDJETETA
• kritički prosuđivati suvremene teorije dječjega razvoja i učenja
• projicirati tijek odgojno-obrazovnoga procesa kao odgovor na djetetove po-trebe
• argumentirati procjenu djetetovih aktiv-nosti i mogućnosti nakon promatranja i dokumentiranja
• protumačiti suvremeno djetinjstvo na interdisciplinarnoj razini
• prepoznati i analizirati pripremljenost djeteta za školu
• planirati i primijeniti suvremene stra-tegije poticanja igre, učenja i razvoja djece s posebnim potrebama i pravima
• generirati i integrirati razumijevanja dobrobiti za uspješno individualno funk-cioniranje i pozitivne socijalne odnose u kvalitetnom okruženju
• Psihologija roditeljstva• Suvremene književne teorije u
dječjoj književnosti• Kineziološke transformacije• Suvremeno djetinjstvo• Teorije dječjega jezičnog razvoja• Klasični i novi mediji u ranoj
dobi• Inkluzivni kurikulum• Dijete u krizi
OBLIKOVANJE KURIKULUMA I OKRUŽENJE ZA UČENJE
• osmisliti i vrednovati godišnji plan i program dječjega vrtića u suradnji s ostalim sustručnjacima
• osmisliti, razviti i vrednovati kurikulum dječjega vrtića
• osmisliti i voditi posebne te alternativne odgojno-obrazovne programe i progra-me javnih potreba
• dokumentirati djetetove aktivnosti i mo-gućnosti za (su)konstrukciju kurikuluma
• osmisliti i vrednovati kurikulum za inkluziju u suradnji sa sustručnjacima
• planirati kontekstualne uvjete (okruže-nje) za ostvarivanje odgojno-obrazovnih aktivnosti
• kritički prosuđivati kontekstualne uvjete okruženja za učenje
• konstruirati i primijeniti različite oblike dokumentiranja odgojno-obrazovnoga procesa
• kritički prosuđivati kulturu dječjega vrtića
• Suvremene metodičke teorije• Metodologija programiranja u
TZK-u• Suvremeno djetinjstvo• Inkluzivni kurikulum
113
SURADNJA S OBITELJII ZAJEDNICOM
• prepoznati i razumjeti utjecaj specifičnih aspekata roditeljstva i roditeljskih postu-paka
• primijeniti odgovarajuće strategije pot-pore roditeljstvu
• primijeniti raznovrsne elemente savjeto-vanja u radu s roditeljima
• predstaviti elemente rada dječjega vrtića na javnim manifestacijama, stručnim i znanstvenim skupovima
• provoditi suradnju s visokoškolskim institucijama, profesionalnim udruženji-ma i organizacijama
• upotrijebiti suradničke vještine u kori-štenju resursa lokalne zajednice
• pokazati informiranost o mogućnostima sudjelovanja u domaćim i međunarod-nim projektima i programima
• Psihologija roditeljstva• Dijete, odgojitelj, roditelji, mediji• Obiteljska pedagogija• Teorije dječjega jezičnoga razvo-
ja
PROFESIONAL-NI RAZVOJ
• identificirati promjene u profesionalnoj zajednici te aktivno promicati njezin razvoj
• planirati i vrednovati planove profesio-nalnoga razvoja drugih odgajatelja
• razumjeti procese mentoriranja, nad-gledanja i vrednovanja profesionalnih zajednica
• objasniti važnost dijeljenja profesional-noga znanja i izvora s drugim profesio-nalcima, roditeljima i zajednicom
• demonstrirati vještine vođenja i kvalitet-ne komunikacije sa suradnicima
• razviti refleksivna umijeća važna za unapređivanje refleksivne prakse
• promovirati vrijednosti profesionalne etike odgajatelja u profesionalnoj i druš-tvenoj zajednici
• podupirati razvoj profesionalnoga udru-živanja i profesionalnih mreža ustanova RPOO-a s ciljem razmjene ideja i isku-stava
• oblikovati profesionalnu kulturu i pro-movirati koncept novoga profesionaliz-ma
• Samovrednovanje i razvoj predš-kolske ustanove
• Odnosi s javnošću• Obiteljska pedagogija• Inkluzivni kurikulum
114
ISTRAŽIVANJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU
• vrednovati i unapređivati odgojno-obra-zovnu praksu provedbom istraživanja
• prepoznati istraživački problem u odgoj-no-obrazovnoj praksi i odabrati primje-renu metodu istraživanja
• osmisliti nacrt istraživanja i provesti istraživanje
• razlikovati i kritički prosuditi znanstve-no i zdravorazumsko mišljenje u ranome i predškolskome odgoju i obrazovanju
• pretražiti i organizirati odgovarajuće informacije iz baza podataka te drugih internetskih i knjižničnih izvora
• pridržavati se etičkih načela prilikom provedbe istraživanja
• kritički prosuditi znanstveni rad s vlasti-toga paradigmatskog polazišta
• interpretirati rezultate istraživanja i izraditi stručni rad
• predstaviti rezultate istraživanja na znanstveno-stručnim skupovima
• Metodologija istraživanja u ra-nom odgoju i obrazovanju
• Istraživanje dječjega likovnog stvaralaštva
• Istraživanje dječjega glazbenog stvaralaštva
• Etika• Tekstovi odgojiteljske struke na
njemačkom i engleskom jeziku• Kvalitativna istraživanja u
RPOO-u• Kvantitativna istraživanja u
RPOO-u• Hrvatski jezik akademske komu-
nikacije
ORGANIZACI-JA DJEČJEGA VRTIĆA
• opisati uloge odgojno-obrazovnih orga-nizacija u nacionalnome i globalnome kontekstu
• opisati koncepte organizacijskoga razvoja i vođenja odgojno-obrazovne ustanove
• primjenjivati posebna znanja o menad-žmentu odgojno-obrazovnih organizaci-ja
• objasniti i primijeniti elemente vredno-vanja ustanove RPOO-a
• objasniti i primijeniti elemente procesa samovrednovanja, odnosno interne evaluacije
• objasniti ulogu različitih nositelja inte-resa u procesu organizacijskoga razvoja predškolske ustanove
• identificirati financijske izvore i opisati načine prijave projekata
• opisati i primijeniti strategije i pravila poslovne komunikacije
• identificirati i analizirati poslovnu učin-kovitost organizacije
• Osnove menadžmenta• Odnosi s javnošću• Hrvatski jezik akademske komu-
nikacije• Timski rad
115
OBRAZOVNE POLITIKE
• identificirati značaj ranoga i predškol-skoga odgoja i obrazovanja u obrazov-nome sustavu i društvenome kontekstu
• analizirati i razumjeti odnos između obrazovne politike i njezinoga uključi-vanja u obrazovne sustave
• poznavati hrvatske i međunarodne do-kumente kojima se uređuje područje obrazovne politike
• pripremiti i odaslati poslovne te stručne informacije prema različitim sudionici-ma
• identificirati načine funkcioniranja dr-žavnih tijela ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kreiranju politike skrbi o djeci te ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
• objasniti i primijeniti načela etičkoga kodeksa u obrazovnoj politici
• Obrazovna politika i rani odgoj i obrazovanje
• Obiteljska pedagogija
SKUPINE PREDMETA UDIO U %
OBVEZNI PREDMETI
PREDMETI TEMELJNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA 25 – 40
70SUPSTRATNE ZNANOSTI I INTEGRIRANO-METODIČKI PRED-METI
10 – 25
PREDMETI ZA RAZVOJ PRAKTIČNIH KOMPETENCIJA 10 – 25PREDMET ZA RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH KOMPETENCIJA 20 – 35
IZBORNI PREDMETI
PREDMETI TEMELJNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA 0 – 15
30SUPSTRATNE ZNANOSTI I INTEGRIRANO-METODIČKI PRED-METI
0 – 15
PREDMET ZA RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH KOMPETENCIJA 0 – 15OSTALI PREDMETI 0 – 15
116
6.3. Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa magistra primarnoga odgoja i obrazovanja UFRI-ja
U svrhu unapređenja postojećih studijskih programa u području primar-noga obrazovanja na visokim učilištima analiziran je postojeći studijski pro-gram Integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog Učiteljskog studija te su analizirana dosad provedena kvantitativna istraživanja koja su, uz prijedloge okvira standarda kvalifikacija za magistra primarnoga obrazovanja, dala podlogu za kvalitativno istraživanje kroz fokus-grupe. Ispitivanje i evalu-acija elemenata studijskoga programa kroz skupine ishoda učenja ostvarena je putem fokus-grupa s magistrima primarnoga obrazovanja, ravnateljima i struč-nim suradnicima iz odabranih osnovnih škola (grad Rijeka, prsten grada Rijeke, Gorski kotar, otoci). Istovremeno je organiziran i program usavršavanja putem tematske radionice za nastavnike Učiteljskoga fakulteta u Rijeci u primjeni kon-cepta ishoda učenja i pravilnoj razradi predviđenih ishoda učenja u poveznici sa skupovima ishoda učenja Prijedloga kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja.
U kontekstu evaluacije stručne prakse i prijedloga unapređenja razvoja praktičnih kompetencija studenata, na osnovu studijskoga boravka članova rad-ne skupine u Sloveniji analiziran je i interpretiran model dobre organizacije stručne prakse studenata. Kroz organizirane tematske radionice pod vodstvom vanjskoga stručnjaka, educirani su studenti o evaluaciji i samoevaluaciji pro-vedbe školske prakse te je putem ankete ispitano zadovoljstvo studenata Uči-teljskoga fakulteta u Rijeci provedbom školske prakse.
Zaključci i preporuke za unapređenje studijskoga programa Integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog Učiteljskog studija temelje se na dobivenim pokazateljima provedenih aktivnosti, primjenom kompetencijskoga pristupa koje u središte stavlja studente s uporištima u skupovima ishoda učenja Prijedloga standarda kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja.
117
118
SKUPOVI ISHO-DA UČENJA ISHODI UČENJA SKUPINE PRED-
META
UČENJE, POU-ČAVANJE I RA-ZVOJ UČENIKA
• primijeniti znanstvene spoznaje o procesima učenja i poučavanja u planiranju poučavanja usmjerenoga na učenika
• prilagoditi proces učenja i poučavanja tjelesnom, emocionalnom, socijalnom i kognitivnom razvoju učenika
• razumjeti razvojne karakteristike učenika, uključuju-ći i učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potre-bama
• prepoznati i pratiti pokazatelje razvoja djeteta u cjelini te pružati odgovarajuću podršku u učenju
• prilagoditi pristupe, metode, nastavne strategije individualnim mogućnostima i interesima učenika uvažavajući različite stilove učenja učenika
• primijeniti oblike poučavanja koji potiču na aktivno uključivanje učenika u proces učenja
• analizirati i primijeniti metode poučavanja iskustve-noga učenja s ciljem razvoja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te emocionalne inteligencije
• prepoznati različite motivacije za učenjem, tempera-mente te samopoimanja osobina ličnosti kod učenika
• planirati poučavanje koje potiče samoregulirano učenje učenika
• predmeti temeljnih znanstvenih discipli-na
• supstratne znanosti i integrirano- meto-dički predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompe-tencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompe-tencija
OBLIKOVANJE KURIKULUMA
• objasniti teoriju kurikuluma i karakteristike (su)konstrukcije kurikuluma
• analizirati Nacionalni okvirni kurikulum u pripremi plana poučavanja odgojno-obrazovnih područja primjerenoga uzrastu i različitim karakteristikama učenika
• biti informiran o Nacionalnom kurikulumu ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
• analizirati sadržaje odgojno-obrazovnih područja kurikuluma
• izdvojiti temeljne kompetencije učenika u odgojno-obrazovnim područjima i oblikovati ishode učenja
• pokazati razumijevanje kurikulumskih sadržaja te kritički prosuđivati i uključivati sadržaje kurikuluma međupredmetnih tema
• koristiti dokumente koji omogućuju planiranje i realizaciju odgojno-obrazovnoga procesa
• primjenjivati različite oblike dokumentiranja odgoj-no-obrazovnoga procesa
• predmeti temeljnih znanstvenih discipli-na
• supstratne znanosti i integrirano-metodič-ki predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompe-tencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompe-tencija
Prijedlog za unapređivanje studijskoga programa magistra primarnoga odgoja i obrazovanja UFRI-ja
119
ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUČJA KURIKULUMA
• objasniti povijesni razvoj znanstvene discipline na kojoj se temelji područje poučavanja te njezinu ulo-gu u znanosti i društvu
• primijeniti didaktičko-metodičke spoznaje o planira-nju poučavanja učenika u jezično-komunikacijsko-me, matematičkom, prirodoslovnom, tehničko-infor-matičkom, društveno-humanističkom, umjetničkom te tjelesno-zdravstvenom području
• oblikovati sadržaje poučavanja prema načelima korelacije, integracije i interdisciplinarnosti
• planirati poučavanje na godišnjoj, mjesečnoj i izvedbenoj razini koje je usklađeno s nacionalnim dokumentima u području obrazovanja i s planiranim ishodima učenja
• objasniti materijalno-tehničke pretpostavke učenja i poučavanja s obzirom na posebnosti odgojno-obra-zovnoga područja
• planirati učenje i poučavanje sadržaja odgojno-obra-zovnoga područja u različitim okruženjima u školi i izvan nje
• koristiti informacijsko-komunikacijsku obrazovnu tehnologiju u planiranju poučavanja sadržaja odgoj-no-obrazovnih područja
• osmišljavati sadržaje i oblike poticanja dječjeg stva-ralaštva u odgojno-obrazovnim područjima kurikulu-ma
• planirati izvannastavne aktivnosti određenoga od-gojno-obrazovnoga područja usmjerene na interese učenika
• predstaviti pristupe koji potiču problemsko-istra-živačke aktivnosti učenika u odgojno-obrazovnim područjima kurikuluma
• predmeti temeljnih znanstvenih discipli-na
• supstratne znanosti i integrirano-metodič-ki predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompe-tencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompe-tencija
VREDNOVANJE • analizirati dokimološku praksu u odgojno-obrazov-nome procesu na nacionalnoj i međunarodnoj razini
• razlikovati pristupe i instrumente za formativno i sumativno utvrđivanje postignuća učenika
• osmisliti instrumente i utvrditi kriterije za praćenje i ocjenjivanje napretka učenika primjerene dobi, spo-sobnostima i postignućima učenika.
• procijeniti ishode učenja pridavanjem brojčane i/ili opisne vrijednosti rezultatima učenikova rada
• primijeniti tehnike i instrumente koje će učeniku omogućiti samovrednovanje i prilagodbu strategija učenja
• objasniti važnost dokumentiranja učenikova sudjelo-vanja i doprinosa različitim aktivnostima učenja
• oblikovati poticajnu usmenu i pisanu povratnu infor-maciju učeniku te roditeljima o rezultatima praćenja učenikovih postignuća
• analizirati vlastiti pristup vrednovanju u svrhu pre-poznavanja i uklanjanja pristranosti
• predmeti temeljnih znanstvenih discipli-na
• supstratne znanosti i integrirano-metodič-ki predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompe-tencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompe-tencija
120
OKRUŽENJE ZA UČENJE
• analizirati propise, zakone i konvencije koji se odno-se na zaštitu prava i interesa djeteta
• identificirati čimbenike te primjenjivati metode i po-stupke koji doprinose stvaranju sigurnoga, zdravog i poticajnoga okruženja za socijalni, emocionalni i psihofizički razvoj djeteta
• opisati utjecaj okruženja za učenje s obzirom na različite obrazovne potrebe i interese učenika zastu-pajući njihova prava i odgovornosti
• provoditi dogovorena pravila ponašanja kao predu-vjet za stvaranje pozitivnoga ozračja za odgojno-obrazovni rad i inkluziju
• planirati socijalne oblike i suradničke strategije rada kojima se uspostavlja ozračje međusobnoga poštiva-nja i solidarnosti
• opisati i interpretirati različite oblike stereotipizira-nja, etiketiranja i diskriminacije djece s obzirom na društvene kategorije roda, etničke i vjerske pripad-nosti, socioekonomski status i kulturni kapital
• prepoznati krizne situacije i primijeniti načela pre-vencije i intervencije u rješavanju problema u pona-šanju, kao i disciplinskih problema u razredu
• planirati procese učenja i poučavanja u različitim okruženjima i izvan škole (zajednica, pojedinci i institucije u zajednici) kako bi se omogućilo učenje u stvarnim životnim situacijama
• osmisliti oblike organizacije i estetskoga uređenja prostora kako bi potaknuo učenike na suradnju i učenje
• predmeti temeljnih znanstvenih discipli-na
• supstratne znanosti i integrirano- meto-dički predmeti
OBRAZOVNI SUSTAV IORGANIZACI-JA ŠKOLE
• kritički promišljati o poveznicama filozofskoga i obrazovnoga diskursa u povijesnoj i suvremenoj per-spektivi te njihovom utjecaju na politike obrazovanja
• analizirati obrazovnu politiku uz osobit osvrt na ulogu i društveni status učitelja i drugih ključnih sudionika obrazovnoga sustava
• usporediti suvremene međunarodne trendove u obra-zovanju sa specifičnostima nacionalnoga odgojno-obrazovnog sustava.
• objasniti organizacijsku strukturu, djelokrug rada i ovlasti odgojno-obrazovnih ustanova
• objasniti institucionalne okvire djelovanja škole i elemente za osiguravanje i razvoj kvalitete škole
• objasniti načine vođenja i upravljanja školom i škol-skim sustavom
• pokazati informiranost o pedagoškoj dokumentaciji škole i djelokrugu rada i ovlasti stručnih školskih tijela
• kritički raspravljati o školi kao organizaciji koja uči i društvu koje uči
• raspraviti o načinima razvijanja surađujuće i pozitiv-ne školske klime i kulture
• predmeti temeljnih znanstvenih discipli-na
• supstratne znanosti i integrirano- meto-dički predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompe-tencija
121
SURADNJA S OBITELJI IZAJEDNICOM
• objasniti i kritički prosuđivati teorije socijalizacije, obitelji i djetinjstva
• interpretirati i usporediti teorijska gledišta kojima se tumače posebnosti odgojnoga djelovanja u suvreme-noj obitelji
• razlikovati suvremene stilove obiteljskoga odgoja i objasniti članovima obitelji važnost obiteljske podrš-ke u razvoju i učenju djeteta
• pokazati informiranost o djelokrugu rada specijalizi-ranih institucija i stručnjaka u zajednici koji obitelji i učeniku mogu pružiti odgovarajuću podršku i pomoć
• izložiti pristupe i strategije za uspostavljanje surad-nje i partnerstva s članovima obitelji i zajednicom
• predložiti oblike savjetodavne podrške članovima obitelji koji skrbe za dijete
• analizirati odnose s obiteljima i suradnicima u zajed-nici radi njihova unapređenja
• pripremati učenike na dodatnoj nastavi i izvanna-stavnim aktivnostima za sudjelovanje na smotrama i natjecanjima
• predmeti temeljnih znanstvenih discipli-na
• predmeti za razvoj praktičnih kompe-tencija
PROFESIONAL-NI RAZVOJ I KOMUNIKA-CIJA
• primijeniti komunikacijska načela i tehnike učinko-vite profesionalne komunikacije
• demonstrirati oblike komunikacije u usmenome, pisanom i digitalnom obliku sa subjektima odgojno-obrazovnoga procesa
• interpretirati temeljna etička načela profesionalne prakse rada učitelja u školama
• samoprocijeniti profesionalni identitet i profesional-ne vrijednosti
• analizirati mogućnosti profesionalnoga usavršavanja i razvoja
• kritički promišljati o cjeloživotnome obrazovanju i vrednovati svoj odnos prema formalnom, neformal-nom i informalnom obrazovanju i učenju
• predstaviti plan osobnoga rasta i profesionalnoga razvoja
• koristiti se znanstvenom i stručnom literaturom te kritički preispitivati relevantne znanstvene spoznaje o unapređivanju profesionalne prakse
• samovrednovati postupke i provedene aktivnosti u realnoj nastavnoj situaciji
• kritički prosuđivati i analizirati suvremene obrazov-ne trendove i njihove implikacije u području cjeloži-votnoga obrazovanja
• predmeti temeljnih znanstvenih discipli-na
• supstratne znanosti i integrirano-metodič-ki predmeti
• predmeti za razvoj praktičnih kompe-tencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompe-tencija
122
ISTRAŽIVANJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU
• objasniti svrhu i primjerenost odabira kvantitativnih i kvalitativnih metoda istraživanja u odgoju i obrazo-vanju
• definirati istraživački problem u odgojno-obrazovnoj praksi i odabrati primjerenu metodu istraživanja
• pretraživati znanstvene baze podataka radi analize teorijskih koncepata i postavljanja ciljeva i hipoteza
• pripremiti istraživački nacrt i provesti istraživanje• koristiti primjerene statističke metode za obradu
podataka• interpretirati rezultate istraživanja i izraditi stručni/
znanstveni rad• predlagati unapređivanje prakse temeljene na rezul-
tatima istraživanja• predstaviti rezultate istraživanja na znanstveno-struč-
nim skupovima• primijeniti etička načela u provedbi istraživanja
• predmeti temeljnih znanstvenih discipli-na
• predmeti za razvoj praktičnih kompe-tencija
• predmeti za razvoj istraživačkih kompe-tencija
SKUPINE PREDMETA UDIO U %
OBVEZNI PREDMETI
PREDMETI TEMELJNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA 15 – 35
70SUPSTRATNE ZNANOSTI I INTEGRIRANO-METODIČKI PREDMETI 25 – 45
PREDMETI ZA RAZVOJ PRAKTIČNIH KOMPETENCIJA 5 – 20PREDMET ZA RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH KOMPETENCIJA 5 – 20
IZBORNI PREDMETI
PREDMETI TEMELJNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA 0 – 15
30SUPSTRATNE ZNANOSTI I INTEGRIRANO-METODIČKI PREDMETI 0 – 15
PREDMET ZA RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH KOMPETENCIJA 0 – 15OSTALI PREDMETI 0 – 15
123
ULOMCI IZ RECENZIJA
Recenzija Standarda kvalifikacija za odgajatelja prvostupnika te magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
U uvodnome teorijskom okviru jasno su obrazloženi pojedini pojmovi i zahtjevi koji prethode donošenju HKO-a: na čemu se zasniva Hrvatski kvali-fikacijski okvir, europske smjernice i međunarodni propisi, odnosno odrednice Europskoga kvalifikacijskog okvira te važnost HKO-a u kvalitetnijemu pove-zivanju potreba tržišta rada s provođenjem obrazovnih programa. Naglasak se stavlja na vrednovanje svih ishoda učenja, uvođenje kompetencijskoga pristu-pa i naglašavanje ishoda učenja u studijskim programima Republike Hrvatske, što predstavlja osnovu za uvođenje svake pojedine kvalifikacije te usklađenost standarda kvalifikacije sa standardima zanimanja, a ishodi učenja se potvrđuju odgovarajućom kvalifikacijom koja je upisana u Registar HKO-a.
Obrazlažu se i pojašnjavaju osnovna načela za izradu okvira standarda kvalifikacija: što su ishodi, sastavnice, razine te važnost povezanosti ishoda učenja s kompetencijama.
Šest (6) skupova ishoda učenja za 6. razinu (odgojitelj prvostupnik) i sedam (7) skupova ishoda učenja za 7. razinu (magistar ranoga i predškolsko-ga odgoja i obrazovanja) te pripadajućih ECTS-bodova rezultira Okvirom za izradu standarda kvalifikacije za odgajatelja prvostupnika i magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. Za svaki skup ishoda učenja jasno su opisani ishodi učenja.
Postavljeni su jasni kriteriji stjecanja skupa kompetencija koje sudionik obrazovanja može očekivati da će imati po završetku obrazovanja za kvalifi-kaciju određene razine (6. razine i 7. razine) i obujma. Hrvatski kvalifikacijski okvir obiju razina sadržava jednostavnu i konkretnu temeljnu građu te mini-malan broj osnovnih elemenata i omogućava da se ishodi učenja mjere i uspo-ređuju jedni s drugima. Polazi se od ciljeva ishoda koji se trebaju ostvarivati, kao i svih aktivnosti i zadaća koje je potrebno provoditi za njihovo uspješno ostvarenje. Svi se dijelovi povezuju s Europskim kvalifikacijskim okvirom, Na-
Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja
124
cionalnim kvalifikacijskim sustavom i Nacionalnim kvalifikacijskim okvirom te Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te je vidljiva prohodnost kompetencija na višoj razini. Korištena su osnovna svojstva kvalifikacije razina (skup mjerljivih pokazatelja kroz doseg i složenost steče-nih kompetencija), obujam (količina stečenih kompetencija iskazanih ECTS-bodovima), profil (područje rada i učenja stečenih kompetencija, a iskazano nazivima odgajatelj prvostupnik te magistar ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja), kvaliteta (pouzdanost izdane jasne isprave u odnosu na razinu, obujam i stečenih kompetencija (6. razina i 7. razina)) i kvaliteta kvalifikacije/ishoda učenja (pouzdanost izdane javne isprave u odnosu na iskazanu razinu, obujam i profil stečenih kompetencija). Mjerljivi pokazatelji razina iskazani su opisanim ishodima učenja određene razine koji su jasni, vidljiva je prohodnost i složenost na višoj razini te povezano s ECTS-bodovima koji iskazuju obujam stečenih kompetencija određenih prosječno ukupno utrošenim vremenom koje je studentu potrebno za stjecanje tih kompetencija.
izv. prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević
125
Recenzija besedila Standarda kvalifikacija za odgajatelje prvostupnika i magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, Učiteljskoga
fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Struktura besedila je naslednja: Uvodno polazište, Osnovna načela za izradu ovira standarda kvalifikacija, Ishodi učenja, okvir za izradu standarda kvalifikacija za odgajatelje prvostupnika i magistra ranoga i predškolskoga od-goja i obrazovanja, okvir za izradu standarda kvalifikacije za odgajatelja pr-vostupnika, 6. razina, okvir za izradu standarda kvalifikacije magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, 7. razina.
V uvodnih poglavjih so opredeljeni razlogi za uvedbo Okvira za izradu standarda kvalifikacija za odgajatelja prvostupnika i magistra ranoga i pred-školskoga odgoja i obrazovanja. Pri tem se opirajo na relevantne dokumente v republiki Hrvatski, na okvir Evropskega kvalifikacijskega okvira, evropskih smernic in mednarodnih predpisov. Opredeljena so temeljna načela za izdelavo okvirjev standarda kvalifikacij in predvidene izhode učenja, ki jih sestavljata dva dela in sicer Aktivnosti in kontekst na katerega se nanaša.
V nadaljevanju sta predstavljeni poglavji okvir za izradu standarda kva-lifikacije za odgajatelja prvostupnika 6. razina, okvir za izradu standarda kva-lifikacije magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, 7. razina. V vsakem od njih so prikazana področja izhodov učenja na 6. in 7. ravni z ECTS.
Navedeni sklopi se vsebinsko smiselno nadaljujejo v okvir za izradu stan-darda kvalifikacije magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, 7. razina.
Ugotovitve
Predlagatelj strokovno in argumentirano utemeljuje potrebo po uvedbi Okvira za izradu standarda kvalifikacija za odgajatelje prvostupnika i magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja.
Sklep
Na podlagi proučitve podanega besedila dokumentov in zgoraj zapisanih ugotovitev dajem k okviru za izradu standarda kvalifikacija za odgajatelje pr-vostupnika i magistra ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja pozitivno mnenje.
prof. dr. sc. Jurka Lepičnik Vodopivec
126
Recenzija Standarda cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja
Okvir za izradu prijedloga standarda cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja (dalje Okvir) izrađen je u okviru četvrtoga elementa projekta Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja.
Okvir je izrađen u skladu s metodologijom koju propisuje Hrvatski kvali-fikacijski okvir (HKO) i iz njega izvedeni dokumenti.
Okvirom su definirani skupovi ishoda učenja s pripadajućim pojedinačnim ishodima učenja prema glavnim kompetencijama koje magistar primarnoga ob-razovanja treba razviti do završetka inicijalnoga obrazovanja. Proces definiranja skupova ishoda učenja oslanjao se na do sada provedena istraživanja u području kompetencija učitelja, kompetencijskih standarda za učitelje, kao i na primjere dobre prakse. Analizirani su aktualni studijski programi za inicijalno obrazova-nje magistara primarnoga obrazovanja te su provođene radionice s nastavnicima Učiteljskoga fakulteta u Rijeci. Okvir je usklađen i s Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama koji je u velja-či 2016., u obliku preporuke, donijelo Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje.
Okvir se odnosi na razinu 7 po Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Predložena cjelovita kvalifikacija stječe se završetkom sveučilišnoga studija (300 ECTS-bodova). Okvir za izradu prijedloga standarda cjelovite kva-lifikacije za magistra primarnoga obrazovanja potreban je i važan dokument za hrvatski obrazovni sustav, kao i za tržište rada. Ovaj dokument dobra je pod-loga za nastavak rada na razvoju i definiranju standarda cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja. Standard kvalifikacije koji bi mogao biti razvijen na temelju ovoga Okvira služio bi kao informacija različitim društve-nim sudionicima o kompetencijama koje su učitelji dužni razviti do završetka inicijalnoga obrazovanja, odnosno bio bi jasna poruka svim zainteresiranima o odgovornostima koje u formiranju učiteljskih kompetencija preuzimaju fakul-teti na kojima se budući učitelji školuju. Standard bi služio i kao podloga za redefiniranje postojećih i razvoj novih programa inicijalnoga obrazovanja učite-lja, odnosno za (re)definiranje ishoda učenja na razini programa, ali i pojedinih kolegija.
prof. dr. sc. Vlatka Domović
127
Recenzija Standarda cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja
Dokument Okvir za izradu prijedloga standarda cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja obuhvaća 19 stranica teksta i tablica. Do-kument je razvijen u sklopu projekta Standardi kvalifikacija i unapređivanje kvalitete studijskih programa odgajatelja i učitelja, a odnosi se na definiranje skupova ishoda učenja i pripadajućih pojedinačnih ishoda učenja.
U uvodnome dijelu dokumenta autori se pozivaju na referentnu zako-nodavnu podlogu, Zakon o hrvatskome kvalifikacijskom okviru i prateće do-kumente, kojima se određuju ključni koncepti i metodologija izrade standarda kvalifikacije.
U drugome dijelu dokumenta navedeni su recentni i relevantni izvori te primjeri dobre prakse, uključujući i aktualne studijske programe za obrazovanje magistara primarnoga obrazovanja koji su poslužili kao orijentir pri određenju skupova ishoda učenja. Valja napomenuti da je dokument usklađen i s najno-vijim Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama koji je u veljači 2016., u obliku preporuke, donijelo Nacional-no vijeće za odgoj i obrazovanje.
Predloženi Okvir za izradu prijedloga standarda cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja odnosi se na razinu 7 po Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s kojom se po završetku sveučilišnoga studija stječe 300 ECTS-bodova. Okvir za izradu prijedloga standarda cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja dobra je podloga za dalju razradu Stan-darda cjelovite kvalifikacije za magistra primarnoga obrazovanja u skladu s Pravilnikom o registru HKO-a.
S obzirom da je određivanje skupova ishoda ključni preduvjet za razra-du Standarda kvalifikacije (obujam skupa, način provjere pojedinačnih ishoda, uvjeti pristupanja ostvarivanju skupa) ovakav pristup je opravdan zato što omo-gućava postupno građenje i unapređivanje modela u kontinuiranom dijalogu s ostalim sudionicima.
Predloženi Okvir izravno se naslanja na ciljeve Strategije znanosti, obra-zovanja i tehnologije (2014.) te je i primjer dobre prakse kako operacionalizirati mjere definirane u Cilju 4. Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
prof. dr. sc. Vlasta Vizek Vidović
128
LITERATURA
♦ Antulić, S. (ur.) (2012). Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
♦ Domović, V. (2006). Profesionalne kompetencije studenata nastavničkih fakulteta i predmetnih nastavnika. Metodika – časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. 7, 12, 43 – 52.
♦ Domović, V. (2011). Učiteljska profesija i profesionalni identitet učitelja. U: V. Vizek Vidović (ur.) Učitelji i njihovi mentori. Zagreb: Institut za društve-na istraživanja.
♦ Dželalija, M. (ur.) (2009). Hrvatski kvalifikacijski okvir – Uvod u kvalifi-kacije. Zagreb: MZOS.
♦ ESF programme „Development of the profession system“ (2013). Professi-onal standard, Teacher EstQF level 7. www.kutsekoda.ee/fwk/fb/10552237
♦ Europska Komisija/EACEA/Eurydice/Eurostat(2014). Ključni podaci o predškolskom odgoju i obrazovanju u Europi, Izdanje 2014. g. Izvješće Eurydice i Eurostata. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije.
♦ Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014). Zagreb: MZOS
♦ Okvir nacionalnog standarda za učitelje u osnovnim i srednjim školama (2016). Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje
♦ Pravilnik o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (2014). ♦ Razvoj standarda kvalifikacije za učitelje kao podloga za uvođenje sustava
licenciranja učitelja (2015). Grant shema – IPA Komponenta IV Operativni program za Razvoj ljudskih potencijala, mjera 3.1. – Daljnji razvoj i proved-ba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
♦ Vizek Vidović, V. (2011). Profesionalni razvoj učitelja. U V. Vizek Vidović (ur.), Učitelji i njihovi mentori. Zagreb: Institut za društvena istraživanja. 39 – 96.
♦ Vizek Vidović, V. (ur.) (2005). Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
♦ Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (2013). http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_22_359.html
♦ Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (2013). Zagreb: MZOS.
top related