stres na radu – uticaj na zdravlje zdr
Post on 09-Jul-2016
232 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Stres na radu – uticaj na zdravlje zdr radnika
Prof dr Sinisa Ristic,
Zeljko Vukovic, master zdr njege
2
WHO opisuje zdravlje kao „stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i socijalnog zdravlja, a ne samo odsustvo bolesti i zdravstvenih poteškoća“,
• čime je istaknuta važnost koju za čovjeka pored fizičke komponente zdravlja imaju i njegova psihička i socijalna komponenta.
• Životna radost i dobro raspoloženje sastavni su dio dobrog psihičkog zdravlja, na koje povoljno utječu i dobri odnosi u obitelji, na poslu, u školi i u slobodnom vremenu.
Psihički poremećaji spadaju u najčešća oboljenja uopće,
svaka treća osoba pati od njih bar jednom u životu.
Neki ljudi psihičku krizu prevladaju vlastitim snagama,
svakoj desetoj osobi potrebno je liječenje
3
Integracija - INES
Tijelo, Oblik/ Znanje, mišljenje
Duša, emocije
Duh
4
Prema načelima UNO-a, WHO-a, i ILO-a svaki čovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruženje, koje će mu omogućiti normalan socijalni i ekonomski produktivan život.
• provodimo trećinu života radeći.
• Radom se omogućava ekonomski nezavisan život, razvijanje sposobnosti i ostvarivanje socijalnih kontakata.
• Na drugoj strani, zaposleni su često izloženi opasnim situacijama i doživljavaju stres na radnom mjestu.
• Uzroci su različiti i mnogobrojni. Stres nastaje na klasičan način preopterećenjem na radnom mjestu i nedostatkom vremena, čije uzroke često treba tražiti u samoj organizaciji, nivou edukacije radnika ili u nesigurnosti u pogledu povjerenih zadataka
• Nesporazumi i komplikacije gomilaju se u multikulturnim timovima i zbog slabog poznavanja jezika zemlje u kojoj se boravi, ali i zbog različitih kulturnih normi i načina komunikacije.
• rad i sa ostalim problematičnim (npr. traumatiziranim) grupama je isto kompleksan
• U više istraživanjima ustanovljeno je da 90% ispitanika stres na svome radnom mjestu opisuje nivoa srednjeg do jakog , dok 40% smatra da je jako intenzivan.
• okruženje na radnom mjestu a posebno stres pozitivno ili negativno se odražava na zdravlje i cjelokupno stanje, kako fizičko tako i psihičko.
5
EUSTRESS
(pozitivan)
DISTRESS
(negativan)
STRESS
Skala stresa vezanog za profesionalne aktivnosti 6
Stres vezan uz posao
• situacija u kojoj faktori posla u interakciji sa radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje do mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja
• rezultat neodgovarajućih zahtjeva radne okoline koji su u neskladu sa mogućnostima zaposlenih
• Burn-out • Mobing
7
Obilježja stresne radne sredine
• vremenski pritisak rokova• nejasno definisane uloge • premalo saradnika u timu• preopterećenost brojem
slučajeva• loša organizacija rada• loši odnosi sa saradnicima • natjecateljski odnos
• nedostatak edukacije potrebne za posao
• nedostatak komunikacije i podrške osoblja
• nejasna pravila napredovanja • nejasna pravila korištenja godišnje
odmora • nedostatak stručne i organizirane
supervizije• nedostatak autonomije• neadekvatna opremljenost radnog
mjesta
8
• Burn out je progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao rezultat frustracija i
stresa na poslu.
• Izgaranje na poslu nije isto što i umor.
• Umor ne uključuje promjene stavova prema poslu i ponašanje prema klijentima.
9
10
eng. to mob = prostački napasti, nasrnuti “emocionalno silovanje” engl. mob =svjetina, masa, mafija, banda, fukara ...
• Mobing se razvija zbog različitih postupaka kojima
• jedna osoba ili više njih sustavno psihički terorizira drugu osobu
• sa svrhom ugrožavanja njenog integriteta, ugleda i dostojanstva, tj. ponižavanjem, sve do eliminacije.
• socijalna interakcija, kroz koju jedna osoba (rijetko više od jedne) biva napadnuta, gotovo svakodnevno kroz razdoblje od više mjeseci od strane jedne ili više osoba (rijetko više od četiri),
• emocionalno zlostavljanje na radnom mjestu,
• težnja suradnika, podređenih ili nadređenih da putem glasina, prijetnji, ponižavanja, iskorištavanja i izolacije nekog otjeraju sa posla,
• zlobno, neseksualno, neracionalno, generalno zlostavljanje.
• pojavljivanje različitih simptoma i znakova u izloženih osoba
• nastalih kao posljedice nakupljenog negativnog stresa
• uslijed svojevrsnog psihoterora,• među suradnicima
Psihičko zlostavljanje u smislu novoga Zakona
je ono koje predstavlja proces (događanje) kojim počinitelj odnosno počinitelji vrši/vrše,( stalne)
sustavne napadaje i povrede izražavanja i mogućnost izražavanja, slobodu donošenja odluka, ograničavanje
prava osobnosti, ograničavanje izražavanja vlastitih vrijednosti, socijalnih kontakata, dostojanstva, časti i
ugleda, te mogućnosti izražavanja ovih zaštićenih vrijednosti u procesu rada.
MOBING
11
Oblici mobinga• vodoravni mobing – unutar istog
intenziteta autoriteta i moći na radnom mjestu
• okomiti mobing tip A – od nadređenih prema podređenima (autoritet, moć)
• strateški mobing
• okomiti mobing tip B – od podređenih k nadređenima (pasivna agresija, neizvršavanje zadataka, opstrukcije..)
12
Mobbing prolazi kroz 5 osnovnih razvojnih faza:
• I. faza: konfliktna situacija• Izvorni se sukob ubrzo zaboravlja, a zaostale agresivne težnje usmjeravaju se prema
odabranoj osobi. • II. faza. U drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u psihoteror. U vrtlogu spletki, poniženja,
prijetnji i psihičkog zlostavljanja i mučenja žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo i počinje se osjećati i postaje manje vrijednim subjektom koji u svojem radnom okruženju gubi ugled, potporu, pravo glasa...
• III. faza: U trećoj fazi već obilježena i permanentno zlostavljana osoba postaje "vrećom za udarce", "dežurnim krivcem" za sve propuste i neuspjehe kolektiva.
• IV. faza karakteristična je po očajničkoj "borbi za opstanak" žrtve, kod koje se tada pojavljuje sindrom izgaranja na poslu, tj. hronični sindrom UMORA (BURN-OUT ), psihosomatski ili depresivni poremećaji
• V. faza: U petoj fazi, uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja, žrtve obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja, napuštaju posao ili posežu za suicidalnim izlazom.
13
Zdravstvene posljedice
• dovode do bolovanja (apsentizma)• napuštanja radnog mjesta
• ili dobivanja otkaza (zbog stečene nesposobnosti npr.)
• u Njemačkoj su troškovi liječenja kao posljedica mobinga oko 15 milijardi Eura godišnje (Wolmerath, 2000).
• Gubitak za pojedinca ali i kolektiv
14
Mobing je kompleksan fenomen
• Obilježja počinitelja – narcistički, asocijalni tip poremećaja ličnosti
• Obilježja žrtve - sposobnosti, znanja, vještine, iskustvo, uvjerenja, temperament, osobnost, stavovi, motivacija…emocionalna i socijalna inteligencija…
• Situacijski čimbenici – uvjeti rada, okolina, normativi, povećanje zahtjeva, socijalne i pravne norme, stilovi vođenja ili upravljanja…
• Interaktivni događaji – timski rad, emocionalni, konkurencija, frustracije, agresija, komunikacije….
15
U kojim se radnim organizacijama se to događa?
• u loše organiziranim poduzećima i u slučajevima bespomoćnog,
ne-educiranog ili nezainteresiranog menadžmenta
• Npr. “divide et impera” - ne važi više jer upravljanje nije VLAST
16
Kako spriječiti psihičke poremećaje na radnim mjestima?
• Edukacijom• Istraživanjem i procjenom
• Prevencijom• Strategije pomoći i samopomoći
17
Uloga profesionalaca koji se bave mentalnim zdravljem zaposlenika
18
Psiholozi (psihodijagnostika)
Procijeniti osobeA) Prije zaposlenja
B) Nakon utvrđenog poremećaja
• (kod mobinga i žrtvu i zlostavljača)
19
Medicina rada
• procijeniti okolinske triggere
• potencijalno opasne faktore aktualne
sredine i trenutka
• procijeniti mogući kauzalitet i buduća događanja
• upozoriti poslodavce
• savjetovati postupanje
koje će dovesti do pozitivne promjene
20
Psihijatri(na kraju)
• Procijeniti radnu sposobnost ili nastalu štetu kod pojedinca
(invalidnost)
• Vještačiti po nalogu suda(nematerijalnu, duševnu bol)
• Potvrditi kauzalitet
• Preporučiti tretman
21
Svi eksperti kliničari na svoj bi način, u svom području, trebali moći
• Prepoznati sekundarnu dobit • Rentne tendencije
• Kompenzatorno-neurotske simptome (F68.0)• Simulaciju simptoma (F68.1)
22
Prevencija sagorijevanja na poslu(Conyne, 1991.)
• primarna prevencija (smanjivanje broja novih slučajeva)
• sekundarna prevencija (rana identifikacija i tretman simptoma prije nego se razviju u poremećaj)
• tercijarna prevencija (intervencija/tretman osoba koje su razvile poremećaj kako bi se prevenirao povrat)
23
Strategije pomoći i samopomoći• opažanje na koji način posao
ima utjecaj na naše spavanje, obitelj, zabavu, stavove, ponašanje, osjećaje
• prepoznavanje ranih simptoma stresa
• izabrati odgovarajuću strategiju suočavanja sa stresnom situacijom
• strukturiranje vremena: definiranje važnosti i hitnosti posla, planiranje vremena za odmor
• postavljanje granica i kratkoročnih i dugoročnih ciljeva
• tehnike samoohrabrivanja i osvještavanja simptoma stresa
• rekreacija
• tehnike relaksacije
24
Prevencija
• Postojeći važeći ZAKONI
• Ustav• Kazneni
• Građanski• O radu
• O obveznim odnosima• O ravnopravnosti polova
• Interni pravilnici
• Adekvatno pružene informacije
(npr. brošure, leci..)
25
• Empatijski umor
•prirodni oblik ponašanja i emotivnog reagovanja koji je posledica saznanja o traumatskim događajima koje su doživjeli drugi•stres je posledica pomaganja ili želje za pomoći traumatiziranoj ili osobi u patnji•ukoliko potraje duže od mesec dana govorimo o STSP - sekudarnom traumatskom stresnom poremećaju ili empatijskom umoru čiji su simptomi slični kao kod PTSP, ali su vezani za traumatske doživljaje osobe kojoj se pomaže
26
Strategije pomoći i samopomoći• opažanje na koji način posao
ima utjecaj na naše spavanje, obitelj, zabavu, stavove, ponašanje, osjećaje
• prepoznavanje ranih simptoma stresa
• izabrati odgovarajuću strategiju suočavanja sa stresnom situacijom
• strukturiranje vremena: definiranje važnosti i hitnosti posla, planiranje vremena za odmor
• postavljanje granica i kratkoročnih i dugoročnih ciljeva
• tehnike samoohrabrivanja i osvještavanja simptoma stresa
• rekreacija
• tehnike relaksacije
Zdravi narcizam 27
Smijeh je lijek
• Usmjeravanje na ono što se može učiniti boljim,
• umjesto na ono što se učinilo pogrešnim
• te distanciranje od tuđih problema
• sprječava pojavu izgaranja na poslu.
• Iskustva pokazuju da je humor jedan od čuvara mentalnog zdravlja i optimističnog gledanja u budućnost
28
Razgovor s nesvjesnim umom
• Snaga rijeci
• Profesionalna socijalizacija
• Tehnike relaksacije
• Psihoterapija
• Pozitivna psihologija
top related