turizam po mjeri grada
Post on 20-Mar-2016
229 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
“Novom snagom u razvoj grada!”
Tri sastavnice vizije:
• Turizam po mjeri grada
• Uprava na usluzi građanima i razvoju
• Krčki zeleni prsten
Turizam po mjeri grada
• “Turizam se danas jednostavno naziva ‘industrijom gostoljubivosti’ i smatra se da je upravo on često osnovna sirovina za moguć razvoj neke zajednice. Uspjeh turizma u izravnoj je vezi s mjerom koja nam kazuje koliko lokalna zajednica sebe cijeni.” (McNulty “Cultural Tourism and Sustainable Development”, citirano prema Daniela Angelina Jelinčić “Abeceda kulturnog turizma”)
Izazovi za projekt
• Od sezonskog u cjelogodišnji turizam
• Revitalizacija Starog grada
• Obnova društvenog života (mladi, odrasli, seniori)
Izazov 1: Sezonski vs. Cjelogodišnji
• Sezonski turizam: – sunce/plaža/jeftin smještaj i hrana – masovnost, skakavci, naš život podređen turizmu – na kraju ispražnjeni vegetiramo do nove sezone
• Cjelogodišnji turizam: – cjeloviti pristup – kultura, povijest, gastronomija,
poljoprivreda, rekreacija, zdravstvo, manifestacije – prepoznatljivost i sadržaji određuju tip gostiju, viša
razina ponude, turizam podređen životu – cijelu godinu viša razina kvalitete života (društvene
aktivnosti, kultura, zdravstvo, rekreacija…)
Izazov 2: Revitalizacija Starog grada
• Odličan položaj, pristojna komunalna infrastruktura, jaka ljetna sezona
• Težak za život (parking, pristup, odvoz smeća, trgovina), mrtav velik dio godine (čak i TIC radi samo pola godine), više se ni ne ukrašava za Božić i Novu godinu
• Zapuštene nekretnine, sanitarni problemi • Nemogućnost financiranja obnove baštine iz EU
fondova • Posve nerazvijeni turistički resursi: restorani,
barovi, trgovine (sve sezonsko i niže kvalitete)
Izazov 3: Obnova društvenog života
• Ljeti je sva kultura za turiste, a sve je manje ima jer imamo turiste koji ju ni ne traže
• Zimi nam kultura ne treba, jer nema turista?!
• Od „Grada povijesti i kulture“ došli smo do grada „odrezanog“ od svoje povijesti i bez žive kulture
Digresija: Gradsku budžet za kulturu
• 3.647.868kn za 2011. (6,78%), 2012. (6,25%) • U 2011. deseti u županiji
– (iza Crikvenice 21,4%, Brod Moravica 18,4%, Rijeka 9,3%, Mali Lošinj 8,8%, Rab 8,8%, Opatija 8,1%, Klana i Vinodolska općina 7,3%, Dobrinj 7%)
– Cres nas prestigao u 2012.-oj
• Struktura: Centar za kulturu 10%, Knjižnica 13%, Zgrada Društvenog doma 9%, Krčki sajam 3%, Programi Centra za kulturu 10%, Javne potrebe 9%, proslave i pokroviteljstva 7%, Frankopanski kaštel (Krčka biskupija) 2%, Održavanje spomenika NOR-a (Žižula Krk) 2% ...
• Eventualno 15% za žive programe, ostalo je održavanje • Tek 1% proračuna za kulturu u “bogatom” Krku?
Kako se suočiti sa izazovima?
• Turizam, turizam, turizam! Krk nema alternativu.
• Ima li naš turizam glavu? – Ljetna ponuda (plaža, ugostiteljstvo, brodari,
manifestacije)
– Rekreacijski turizam (šetnice, biciklističke staze, ronioci)
• Sve OK, ali po čemu smo posebni?
• Kakvu ulogu u našem turizmu igra Stari grad? – Razglednica?
– Šetnja prije uriniranja u gradskom wc-u?
Najvažniji razlikovni moment Krka
• Tisuće godina gradskog života – povijest mediteranske civilizacije
• Jedinstvena prilika da budemo točka na turističkoj karti koja pripovijeda tu priču
• Imamo sve: antiku, srednji vijek, Mletke, Austrougarsku, Svjetske ratove, socijalizam/kapitalizam, suvremeni život (mediteranska prehrana, priroda, održivost)
Kako i zašto ispričati priču?
• Turizam je priča. Priča prodaje.
• EU fondovi su priča. Priče nas smještaju na kartu i pronalaze partnere.
• Život je priča. Temelj izgradnje i mijene identiteta.
• Koliko sebe cijenimo, toliko će nas cijeniti.
Projekt „Živog muzeja“
• Grad kao živi muzej
• Točkasto razasute atrakcije koje su žarišta društvenog života
• Postupna revitalizacija grada s jasnim ciljem
Primjeri „živih točaka“ 1
• Projekcijska dvorana / Kino i foto klub
• Viteška soba / Udruga Knezovi Krčki – Frankopani
• Glagoljica / Specijalizirana knjižnica ili pisci
• Ilirska kuća
• Rimska kuća
• Mletačka kuća
• 19.-o stoljetna kuća
Primjeri „živih točaka“ 2
• Turistički bonton / Klub informatičara
• Likovna umjetnost kroz vjekove / Atelje
• Suvremena umjetnost i turizam / Atelje
• Povijest poljoprivrede / Butik zdrave hrane – udruge u poljoprivredi
• Autohtona glazba / Klape, zborovi, limena glazba
• Galerija prirode / Planinari ili lovci
• …
Postojeće točke u arhipelagu Živog muzeja
• Mahnićev dom
• Volsonis
• Galerija Fortis
• Caffettaria Krk
• Mozaik
• Frankopanski kaštel
• Zidine
• …
Nedovršiva priča
• Iz godine u godinu dodavati, oduzimati, mijenjati točke
• Središnja zgrada Muzeja
• Sve u istoj priči, uvezano, u funkciji istih vodiča, karata, elektroničkih vodiča, web stranica…
• Jedinstvo turizma, kulture i društvenih institucija
Odnos privatnog i javnog
• Udruge u zdravom konkurentskom odnosu
• Privatna inicijativa u ugostiteljstvu, smještaju i trgovini (glavna ulica)
• Zamjena nekretnina (POS)
• Izvlaštenja zapuštenih nekretnina
Odakle novci? - 1
• IPA – 1. Komponenta (preko Ministarstva kulture)
– Vrana – Maškovića han (2,5 M EUR)
– Cres – Palača Moise (4,15 M EUR)
• Ministarstvo kulture
• Postojeća sredstva grada – prisjetimo se strukture troškova za kulturu
• Turistička zajednica
• Ministarstvo turizma, Ministarstvo obrtništva…
Odakle novci? - 2
• IPA – Komponenta 3c (Turizam)
– Lepoglava – KIC
– Ogulin – Ivanina kuća bajki
– Šibenik – Tvrđava sv. Mihovila
– Prvić – Muzej Fausta Vrančića
– Komiža – Muzej tvornice sardina
Što je dosad bilo krivo?
• Zašto mi dosad nismo povlačili takva sredstva?
• Gradska uprava (nezainteresirana)
• Turistička zajednica (bez ambicija)
• Nedostatak vizije (znanja?)
– Kulturna baština jedino uz socioekonomski efekt
• Održivo, autohtono, cjelovito
Što donosi projekt “Živi muzej”
• Prepoznatljivost • Uklapanje svih segmenata u jedinstvenu cjelinu (ljeto, rekreacijski
turizam, gastronomski turizam, kulturni turizam, prosvjetni turizam) • Manifestacijski resursi • Cjelogodišnji turizam • Kulturni turizam koji ne razara postojeću zajednicu (školjke /
informatičari) • Revitalizirani stari grad – duša Krka • Veliko povećanje prihoda od turizma uz manje opterećenje
infrastrukture • Pozitivna umjesto negativne infrastrukture – kvaliteta života
umjesto žderanje prostora
A drugi aspekti turizma?
• Potrebno je puno toga riješiti: – Višenamjenska dvorana
– Izgradnja turističkih zona
– Deblokada izgradnje mini hotela u Krku
– Realan projekt SRC-a
– Novo prometno rješenje, uključujući parking
– Izmještanje autobusa iz centra
• Ali, sve su to zadaće koje neće pokrenuti preobrazbu iz sezonskog u turističko mjesto bez središnjeg projekta
top related