u ovom pogledu najveće su razlike između konvencionalne i ...¡tita bilja.pdf · zaŠtita protiv...
Post on 24-Sep-2019
10 Views
Preview:
TRANSCRIPT
ZAŠTITA PROTIV BOLESTI, ŠTETOČINA I KOROVA
U ovom pogledu najveće su razlike između konvencionalne i eko-proizvodnje
U širokoj eko-ratarskoj proizvodnji zaštita bilja nije toliko ozbiljan problem jer se oslanja
na plodored, gnojidbu i druge preventivne mjere, ali u voćarstvu, povrtlarstvu i
cvećarstvu zaštita bilja je zaista velik problem, naročito u fazi preusmjeravanja na
eko-tehnologiju.
Pitanje!
Zašto je eko-proizvodnja protiv suvremenih pesticida?
Nekada su se u zaštiti bilja i životinja koristili pesticidi prirodnog porijekla koji nisu bili
strano tijelo u prirodi. Njihovu razgradnju mogli su obaviti organizmi sa postojećim
encimatskim sustavom.
Međutim, suvremeni pesticidi su pretežito organsko-sintetičkog porijekla, u
prirodi posve nepoznate supstance, potpuno strana tijela u prirodi. Nema prirodnih
encimatskih sustava za njihovu potpunu razgradnju, nemoguće ih je kontrolirati i
predvidjeti njihovu sudbinu. Ktome su mnogi otrovni za zdravlje ljudi i životinja, a i njihovi
produkti razgradnje često su još opasniji. Poseban su pak problem oni koji se akumuliraju u
organizmu – masnom tkivu, jetri, bubrezima. Poznati su primjeri DDT-a u mlijeku majki
dojilja djece, jer se iz organizma majke vraćaju iz uskladištenih organa..
Poseban je problem perzistentnost (nerazgradivost) pesticida: DDT-a ima čak i danas,
nakon 20 god.
Dalje, pojava rezistentnosti nametnika. Sve su otporniji, doze pesticida rastu.
Dakle?
Zatim, zagađenje okoliša,
- problem ambalaže,
- stradavanje pčela i korisnih organizama
- kancerogena, mutagena djelovanja!
- karence, nepouzdane, svaka država svoje
- tolerance, nepouzdane, svaka država svoje
- kako kontrolirati velike količine hrane
- sva testiranja su na životinjama, a fiziologij čovjeka je nešto
drugo!
- važno! Zemlje u razvoju su žrtve. 75% pesticida koji se koriste u
nerazvijenim zemljama nemaju dozvolu u EU i SAD!,
Pitanje!
Što koristiti umjesto pesticida?
Nit vodilja: "bolje spriječiti nego liječiti“
Dakle, naglasak nije na kurativnim mjerama (liječenje), već na preventivnim,
dakle onim koje spriječavaju i smanjuju napad bolesti i štetočina.To su:
plodored i higijena tla
- može se izbjeći 70%problema s bolestima i štetočinama
- spaljivanje zaraženih ostataka
U SAD, 41% insekticida ide za kukuruz. Kad bi se koristio plodored, 80% bi bila
manja upotreba
U Nizozemskoj: 50% insekticida su nematocidi za sterilizaciju tla; 22 kg aktivne
tvari/ha, a prosjek za EU je 4 kg/ha, SAD – 5,6 kg/ha. Za lukovičasto povrće u
staklenicima troše 120 kg aktivne tvari/ha.
gnojidba i izgradnja humusa
- jaka gnojidba dišikom daje meka, sočna tkiva, neotporna na bolesti i štetočine
- humusna tla, s više od 3% humusa, imaju manje napade nametnika
3. otporne (rezistentne) sorte
Stručna javnost još nije sigurna što je sa "prirodnim" pesticidima koje sadrže
otporne sorte jer su istraživanja proturječna.
Naime, neki istraživači tvrde da otporne sorte imaju više "prirodnih" pesticida
nego li neotporne sintetičkih. Ali, čovjek im se prilagodio! – prirodni su!
Nadalje, otpornost je često puta privremena, jer se i patogeni prilagođavaju.
No, često se u eko-poljoprivredi sorte manje koriste jer ne zadovoljavaju
druge standarde:
ili u uzgoju
ili u organoleptičkim značajkama (izgled!).
Primjer su voćke za gusti nasad, za brzo za brzo rađanje 2 – 3 godine. Eko –
proizvođači preferiraju visoke stablašice, sa rodom od 5 –50 god.
4. Održavanje raznovrsja i biološka zaštita
U eko – proizvodnji prevladava raznovrsje i tu je manje bolesti i štetočina zbog
antagonizma: tu su predatori, paraziti, alelopatija – jedni druge ograničavaju -
"prirodna ravnoteža".
Ili, združena sjetva,
pa"rubne biljke" (hren oko krumpirišta!)
DOZVOLJENA KURATIVNA SREDSTVA U EKO – ZAŠTITI
Ipak, osnovni cilj: održati "ekološku ravnotežu". Samo kao nadopuna može kurativa. Tu
su čak i sredstva koja ne uništavaju štetočine već ih samo "odvraćaju" (kao repelenti)
mirisom, ili remete normalnu reprodukcijsku snagu.
BOTANIČKI PESTICIDI
- poznato je oko 2000 biljaka sa ekstraktima pesticidnog djelovanja
Dvije osnovne skupine:
-botanički pesticidi dobiveni nekom od ekstrakcija neotrovnog, većinom ljekovitog i
začinskog bilja (kopriva, luk, preslica, paprika, kamilica, rabarbara,
pelin, ruzmarin, itd.).
Nisu toksični, te je njima moguće prskati u bilo kojoj fazi razvoja biljke, a
nakon prskanja, tretirane biljke moguće je bez bojazni odmah konzumirati.
Mehanizam djelovanja ove skupine pesticida nije još dovoljno proučen.
Stoga mnogi vjeruju kako većina ovih biljaka niti nema izravnog pesticidnog
učinka, već da se odlikuju neizravnim pesticidnim učinkom:
-u sposobnosti odbijanja, odnosno otežavanja napada patogena,
-u jačanju otpornosti i mehanizma unutar biljke, a kojima se aktivira sposobnost
vlastite obrane (tzv. inducirana otpornost).
Prskanje čajem od preslice (Equisetum arvese) dobro je sredstvo u kontroli gljivičnih
oboljenja
Pelin (Artemisia absinthium) i obični vratič (Chrysanthemum vulgare), biljke su koje se
odlikuju izrazitom gorčinom, zbog čega ih izbjegavaju mnogi insekti
Voluharice, krtice i miševi, štetnici koji su jako osjetljivi na miris bazge (Sambucus
nigra).
Ekstrakt hrena pokazao se učinkovitim u borbi protiv monilije
Preslica Pelin Obični vratič
Bazga Hren
Danas, na tržištu postoje i komercijalni preparati na bazi ove skupine botaničkih
pesticida.
Jedan od najpoznatijih je nedvojbeno, “SPS” (Schumachers Pflanzensaft), komercijalni
preparat (trgovačka imena “Ledax-mikrob“, “Oscorna-Wurtzelstaerkung”), izrađen od
ekstrakta divljeg bilja.
Koristi se kod napada (sive) plijesni i truleži, a naročito se učinkovitim pokazao pri zaštiti
jagoda.
Isti preparat se upotrebljava i prilikom ožiljavanja reznica, te presađivanja presadnica.
“Bio-S” je također komercijalni preparat (trgovačka imena “Ledax-san”, “Oscorna
Pilzvorbeugung”; “Eco Bio-S” i dr.)
Djelotvoran je pri kontroli gljivičnih oboljenja, naročito paleži krumpira i plijesni na
žitaricama.
Od komercijalnih botaničkih preparata, izuzetnim se čini i “Milsana”, a koji je učinkovit
protiv plijesni na povrću i cvijeću.
Ovo je ujedno i jedini, u EU-u registriran botanički pesticid (izuzimljući piretrum)
Botanički pesticidi dobiveni nekom od ekstrakcija otrovnih biljaka
(duhan, buhač, vratič neem, rotenon, deris, kvasija, sabadila, i dr.).
. Budući da su neki od ovih pesticida otrovni za ribe, pčele, toplokrvne životinje i ljude, s
njima je potrebno oprezno rukovati. Ne treba se naime zavarati i vjerovati kako zbog toga
što su ovi ekstrakti biljnog podrijetla, ujedno nisu i otrovi.
Nakon prskanja, poželjno je pričekati 10-20 dana prije konzumacije tretiranih biljaka
Urtica dioica-kopriva Neem Quassia
Anemone hepatica Anemone sylvie Sabadilla
Smilje Žalfija Stolisnik
Uzgoj i izgled Ascophyllum nodosum-alge Kamilica
Derris root Maslačak Odoljen
Ruzmarinus officinalis Reynoutia sachalinensis
Venturia pirina-fuzikladij-kruška Venturia inaequalis-fuzikladij Carpocapsa pomonella
Buhač
Najpoznatiji pesticid (insekticid) iz skupine botaničkih pesticida je svakako piretrum,
ekstrakt buhača, biljke koja raste u Hercegovini i Dalmaciji.
Piretrum djeluje kao kontaktni insekticid i otrovan je kako za štetne, tako i za korisne
insekte.
Danas su pored pesticida na bazi prirodnog piretruma (‘Spruzit Parexan”, “Ledaxin
insect”, i dr.) u proizvodnji i tzv. sintetički piretroidi.
U ekološkoj poljoprivredi prednost se daje prirodnim piretroidima.
Praksa je dokazala da je njihovo djelovanje pojačano ukoliko se tekućini za prskanje doda i
metilni alkohol (0,5%), a prskanje obavi u sumrak, budući da je piretrum fotolabilan i
razgrađuje se pod djelovanjem svjetlosti.
Prskanje čajem od vratića (Tanacetum vulgare), u vrijeme intezivnog leta, uništit će mnoge
insekte, pa čak navodno i zloglasnog jabučnog savijača (Carpocapsa pomonella).
No, i mnogi znanstvenici istočnoeuropskih zemalja, a naročito oni iz tropskih i
suptropskih zemalja također su aktivni u pronalaženju i testiranju botaničkih
pesticida.
Nažalost, njihovi radovi nigdje nisu u cijelosti popisani i sabrani, budući da ih je većina
objavljena u lokalnim ili nacionalnim stručnim i znanstvenim časopisima, koji su teže
dostupni obično na lokalnim jezicima.
Među ovim radovima, svojom vrijednošću se naročito ističu radovi indijskih i nekih
afričkih znanstvenika.
Mnogi slažu da rezultati koje je dobio tim, predvođen brazilskom znanstvenicom
Norohnom, profesoricom zaštite bilja na sveučilištu u São-Paulu, spadaju u
najspektakularnije, ikada objavljene rezultate glede učinkovitosti botaničkih
pesticida.
Ova je brazilska znanstvenica, naime, nakon upornog rada kroz više desetljeća, pronašla
na desetke biljnih ekstrakata koji su učinkoviti protiv mnogobrojnih bolesti i štetnika
. Ipak, vrhunac njenog rada je u otkrivanju nekoliko biljnih ekstrakata koji imaju gotovo
100%-tnu učinkovitost pri suzbijanju virusa (tablica 21).
b) Sapuni
Kao pesticidni (insekticidni) sapuni, mogu djelovati bilo kalijevi, bilo natrijevi sapuni,
na bazi biljnih ili industrijskih masnih kiselina.
No neke smjernice za eko-proizvodnju ipak dozvoljavaju upotrebu samo sapuna na bazi
biljnih masnih kiselina.
Najčešće su u upotrebi kalijevi sapuni (tzv. meki sapun), koji su žućkaste boje i
polutekuće konzistencije (izgledaju kao med).
Insekticidni sapuni, kako se ova sredstva još nazivaju, izuzetno su djelotvorni u suzbijanju
lisnih ušiju (1% otopine su najbolje, a pripremaju se tako da se 10 grama sapuna prvo otopi
u malo tople vode, te nakon toga još doda 10 litara vode i sve skupa dobro izmiješa).
Insekticidni sapuni su inkopatibilni (nije ih moguće miješati) s preparatima na bazi
sumpora, a na nekim biljakama mogu izazvati oštećenja.
c) Preparati na mineralnoj bazi
Najpoznatiji preparati iz ove skupine su zacijelo bakrene soli i preparati na bazi
sumpora.
Ove preparate dozvoljeno je upotrebljavati i u ekološkoj poljoprivredi, s tim da je
upotreba bakrenih sredstava, u svrhu sprečavanja njihove prevelike akumulacije u tlu,
obično ograničena na 3 kg/ha godišnje.
Vodeno staklo (Na2SiO3) djelotvorno je pri suzbijanju biljnih bolesti, a pri toplijim
temperaturama, zbog fitotoksičnosti sumpora služi kao zamjena sumpornim
sredstvima. Primjenjuju se koncentracije od 0,5 do 1% a na krumpiru moguće ga je
upotrijebiti i u nešto višim koncentracijama, 2-3%.
Kalijev premanganat (KMnO4) :1%-tna otopina ovog preparata u vodi djeluje fungicidno,
čak i protiv krastavosti jabuka. Ipak, neke eko-smjernice upotrebu ovog preparata
ograničavaju samo na pripremu fungicidnih kupki za namakanje sjemena.
Soda bikarbona (NaHCO3) .Otopina sode bikarbone u vodi-odličan fungicid.
d) Ulja
a) životinjska, odnosno riblja ulja.
Ova sredstva nemaju izravno pesticidino djelovanje, već prvenstveno repelentno
djelovanje. Debla mladih voćaka i grmova, premazana ribljim uljem odlična su zaštita
od glodavaca.
b) neka biljna ulja, dobivena ekstrakcijom aromatičnog (ružmarin, lavanda, menta itd.)
ili nekog drugog bilja (sezam, suncokret, repica, kukuruz, itd.), također pokazuju
pesticidno djelovanje.
Većina ih ipak ne djeluje kao izravni pesticid, već kao repelent (odbijaju insekte)
Među uljima-pesticidima naročito je zanimljivo repičino ulje i koje se upotrebljava kao
prirodni insekticid, ali, i kao herbicid (komercijalno ime “Agrirob”).
No mišljenja glede učinkovitosti repičinog ulja, bilo kao insekticida, odnosno
herbicida, su podijeljena. Neki naime tvrde kako je ovo samo jedan od trikova kojim se
zemije EU-a žele riješiti viška repičinog ulja.
c) upotreba mineralnih ulja u eko-zaštiti, dozvoljena je većinom eko - smjernica koje
određuju dozvoljena zaštitna sredstva pri eko-gospodarenju.
No, nisu sva mineralna ulja jednake kakvoće i učinka, a ovo ovisi o uljnim
frakcijama koje su u rafinatu.
Treba paziti na fitotoksičnost te imati na umu da nisu kompatibilna sa sumpornim
sredstvima.
e) Propolis
Propolis posjeduje antibakterijsko i antigljivično djelovanje, insekticidno djelovanje, te
da stimulirajuće djeluje i na rast i razvoj biljaka. Preparate na bazi propolisa koristimo u
obliku:
-vodene otopine
(150 g fino samljevenog propolisa moči se, uz povremeno miješanje kroz dva tjedna u
1 l kišnice ili izvorske vode.
Moguće je dodati i 1 g sojinog lecitina, ili bjelanjka jajeta. Nakon dva tjedna
tekućinu je potrebno procijediti kroz filter papir.
-alkoholne otopine (tinkture),
koja se priprema tako da se 300 g propolisa, uz povremeno miješanje moči kroz 20
dana u 850 ml denaturiranog alkohola, pri čemu je također korisno dodati sojin lecitin
ili bjelanjak.
- Zadnjih pet dana otopina se ne miješa, kako bi se upotrebom filter papira olakšalo
odvajanje tekućeg dijela od taloga.
-hidro-alkoholne otopine,
koje dobivamo miješanjem 100 g vodene otopine propolisa s jednakim dijelom tinkture
propolisa, a što se sve otopi u 100 l vode. U svrhu pojačavanja fungicidnog i
insekticidnog učinka na 100 l ove otopine moguće je dodati i 1 vodenog stakla
(natrijevog silikata).
Voće Bolest ili štetnik Upotreba propolisa
Aktinidija Siva plijesan (Botrytis) 0,2% hidro-alkoholna otopina+0,3% močivi sumpor
Lisnate uši 2-3 tretiranja alkoholnom otopinom
Agrumi Antraknoza
(Colletotrichum gloesporoides)
Nakon uklanjanja napadnutih grana provesti 2-3 tretiranja s 0,2%
hidro-alkoholnom otopinom
Plijesan plodova
(Phytophtora citrophtora)
Tretiranje plodova prije ili odmah nakon berbe s 0,1% alkoholnom
otopinom i ostaviti ih da se osuše na zraku
Štitaste uši
(Mytiloccocus beckii, Lepidosaphes
gloverii i druge)
Premazati napadnute grane propolisnim uljem
Maslina Maslinova muha
(Dacus oleae)
Kada se nije na vrijeme zaustavio napad, alkoholnom otopinom od
0,1%+močivi sumpor efikasno se uništavaju jaja maslinove muhe
u unutrašnjosti posla
Rak
(Pseudomonas savastanoi)
2-3 tretiranja s 0,2% hidro-alkoholnom otopinom
Štitaste uši
(Lepidosaphes destefani, Lucaspis
riccae)
Premazati napadnute grane propolisnim uljem
Breskva Kovrčavost
(Taphrina deformans)
Pojavom prvih simptoma provesti višekratna tretiranja alkoholnom
otopinom propolisa (0,2%)+močivi sumpor (0,35%)
Vinova loza Peronospora
(Plasmopara viticola)
Prema meterološkim prilikama provesti brojna tretiranja hidro-
alkoholnom otopinom (0,2%)+močivi sumpor (0,3%)
Siva plijesan
(Botrytis cinerea)
Provesti tretiranja hidro-alkoholnom otopinom (0,2%)+močivi
sumpor (0,2-0,3%) prema meterološkim prilikama
Tablica 22. Upotreba preparata na bazi propolisa u zaštiti voćaka i vinove loze
-smjese hidro-alkoholne otopine propolisa s koloidalnim sumporom.
-propolisnog ulja( samljevenog propolisa u ulju) i hidro-alkoholne otopine.
Za zaštitu većine kultura najčešće se upotrebljavaju smjese hidro-alkoholne
otopine propolisa (0,15-0,2%) s koloidalnim sumporom (0,25-0,3%).
f) Razno
-Ne samo preparatu od poljske preslice, već i nekim drugim biološko-dinamičkim
preparatima se pripisuju pesticidna djelovanja.
Među ovima se ističu preparat “501”, te preparat “505”, koji močen u vodi,
također suzbija neke bolesti.
-pepeo insekata i ostalih životinja.
Preporuku za upotrebu pepela štetnika, kao sredstva za kontrolu štetnika (ali i pepela
sjemena korova za suzbijanje korova), također je dao dr. Rudolf Steiner. Prema
njegovim riječima, ukoliko se zrelo sjemenje korova s neke parcele, svake godine
sakupi i spali, a pepeo razaspe po parceli, nakon četiri godine doći će do značajnog
smanjena zakorovljenosti. Isto vrijedi i za insekte, te ostale štetnike. Ovako
pripravljen pepeo, ne djeluje tako da uništava korove, odnosno štetnike, već “djeluje
tako da sprječava njihovu snagu reprodukcije”.
-voda u kojoj su močeni insekti.
Određeni broj insekata potrebno je skupiti i močiti u vodi kroz nekoliko dana. Ova
voda, koja živim insektima iste vrste “zaudara na smrt”, se zatim razrijedi i njome
prska po napadnutim biljkama.
-dobri rezultati postignuti u kontroli krumpirove zlatice, naročito u ranim fazama
napada.
-“sprejevi kora”
Voda u kojoj se kroz nekoliko dana namakala svježa, ali samljevena kora nekih vrsta
drveća (hrast, orah, jabuka i dr.), može biti odlično sredstvo protiv napada
mnogobrojnih biljnih bolesti.
Moguće je kako “tajna” leži u učinku mikroorganizama - predatora, koji žive na
korama raznog drveća i koji imaju sposobnost regulacije mikroorganizama-uzročnika
biljnih bolesti.
-slično kao spomenuto sredstvo djeluju vjerojatno i “kompostni ekstrakti”,
koji u zadnje vrijeme postaju izuzetno popularni . Ovi, pored mnogobrojnih
mikroorganizama-predatora, sadrže i mnoge druge tvari koje jačaju rast i otpornost
biljaka (vitamini, antibiotici, hormonii, itd.).
-homeopatske otopine.
- Pepeo korova, insekata, alkoholne i druge ekstrakte zaraženih blijaka, biljna
hraniva, metale, hormone, i dr., moguće je razrjeđivati i tzv. homeopatskim
postupkom.
- Ovaj se sastoji u tome da se 1 težinski dio “aktivne supstance” (npr. biljnog
ekstrakta) razrijedi s 9 dijelova otapala (obično vode). Ova otopina koja sadrži
10% “aktivne supstance” i 90% otapala, obično se označava s D1
(“razrjeđenje 1”). Nakon toga se uzme 1 dio ovako pripravljene otopine, ponovo
doda novih 9 dijelova otapala pripremi sljedeća otopina, tzv. D2. Obično su, za
sada iz još neutvrđenih razloga, najučinkovitije otopine D7 ili D8 odnosno
njihovi višekratnici (D14,21,28 ili D16,24,32 itd.).
Prednost homeopatske metode je što zahtijeva izuzetno malo ishodišne
supstance, jeftina je, te daje otopinu koja je prikildna za prskanje.
-prah, glina i dr.
Neke vrste samljevene gline, odnosno prah nekih drugih minerala, također se
upotrebljavaju i u eko-zaštiti bilja.
Načelo učinkovitosti ovih tvari nije još posve razjašnjen, ali se za neke pouzdano
zna da djeluju tako što se njihovi kristalići (“igličice”) zabijaju u dišne organe i
ostale dijelove tijela insekata, odnosno inkorporiraju u biljna tkiva, gdje priječe
prodor mikroorganizama, i ostalih parazita.
Među ovim mineralnim prahovima, djelotvornošću se naročito ističe kieselghur,
diathomacous earth.(dijatomejska zemlja)
“biljni tonici”.
Za neke biljne ekstrakte se pouzdano zna da zapravo ne djeluju niti kao izravni,
ali ni neizravni pesticidi, već da jačaju biljku koja uz njihovu pomoć, sama
postaje otpornija na napad bolesti i štetnika
Među ovima najpoznatiji su, zacijelo, “koprivina juha”, te ekstrakt lišća
smeđih algi (Ascophyllum nosodum), čije je nalazi većinom u Norveškoj.
Ekstrakti ovih algi sadrže jako puno mikroelemenata, vitamina i hormona rasta.
Na tržištu su najpoznatiji “Algifert”, “Polymaris” i “Oscorna Pflanzenstaerkung”.
Preporučuje se upotreba 0,8—1% otopine, a na voću ne više od tri puta, jer plodovi
inače postaju pretvrdi.
-Feromone
(složene organske spojeve, nosioce “kemijskih poruka” u veoma složenim sustavima
komuniciranja među jedinkama živih organizama iste vrste), u eko-poljoprivredi,
dozvoljeno je upotrebljavati samo u obliku mamaca, a ne i za prskanje, budući
da se strahuje kako bi masovna primjena ovih tvari mogla izazvati sveopću
poremetnju, svojevrsnu “smušenost” u prirodi.
-bakterijalni i virusni preparati.
I dok se oko upotrebe najpopularnijeg među ovim preparatima, tzv. Bacillus
thurengiensisa, slažu gotovo svi djelatnici u eko-poljoprivredi, mišljenja oko
upotrebe nekih drugih, poglavito preparata na bazi virusa su još uvijek podijeljena.
Stoga je ove preparate u eko-poljoprivredi moguće koristiti tek nakon odobrenja
nadležnog inspektora, odnosno organizacije koja kontrolira eko- proizvodnju.
-mehanička metoda u zaštiti bilja.
Mnoge štetnike moguće je uspješno kontrolirati i mehaničkim putem, upotrebom
mamaca i zamki, prepreka, i dr. Štoviše neke od ovih moguće je, rukom, ili
posebnim napravama fizički odstranjivati iz napadnutih kultura.
Dozvoljena sredstva za zaštitu bilja sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji
U ekološkoj proizvodnji bilja i biljnih proizvoda dozvoljeno je rabiti sredstva za zaštitu bilja
sukladno posebnim propisima za zaštitu bilja (bivši EC 2092/91, sadašnja Uredba Komisije (EZ)
889/2008, a na osnovu Uredbe Vijeća (EZ) 834/2007, Prilog II: Pesticidi-sredstva za zaštitu bilja
iz članka 5. stavka 1.)
PROVJERITI UVIJEK I POPIS REGISTRIRANIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA
pri MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE!!! (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)
U slučaju bilo kakve nedoumice, provjeriti s Nadzornom stanicom!!!
Naziv Opis, zahtjevi glede sastava,
propisi uporabe
Azadirachtin iz Azadirachta indica
(Neemm)
Insekticid, upotrebljiv samo:
na majčinskim biljkama za proizvodnju usjeva i na roditeljskim
biljkama za proizvodnju drugog materijala za ispitivanje i
vegetativnim pokusima; kod ukrasnih biljaka
Potrebno odobrenje nadzorne stanice ili tijela.
Pčelinji vosak Upotreba kod rezidbe drveća
Želatina Insekticid
Hidrolizirana
bjelančevina
Mamac
Samo u dozvoljenoj uporabi u kombinaciji s drugim prikladnim
proizvodima iz Priloga 1., odlomak B.(dopuštena mineralna gnojiva i
mikrobiološki aktivatori)
Lecitin Fungicid
Ekstrakt (vodena otopina) iz
Nicotiana tabacum
Insekticid
samo protiv lisne uši kod suptropskih voćaka (npr. naranča, limun) i
tropskih biljaka (npr. banane);
uporaba samo na početku vegetacijskog razdoblja.
Potrebno odobrenje od nadzorne stanice ili tijela, samo za prijelazno
razdoblje
Biljna ulja (npr. ulje od metvice,
crnogorične
smole, kima)
Insekticid, akardicid, fungicid i tvar za ometanje rasta klica
Piretrin ekstrahiran iz buhača
Chrysanthemum
cinerariaefolium
Insekticid
Kvazije ekstrahirana iz Quassia
amara
Insekticid, repelent
Rotenon ekstrahiran iz Deris
spp. i Lonchocarpus spp. i
Terphrosia spp.
Insekticid
Potrebno odobrenje od nadzorne stanice.
B) Mikroorganizmi za biološko suzbijanje štetočinja koji se koriste u zaštiti bilja:
Naziv
Opis, zahtjevi glede sastava, propisi uporabe
Mikroorganizmi
(bakterije, virusi i gljivice)
npr.Bacillus thuringiensis, virus
granuloze itd.
Samo prerađevine, zabranjena upotreba genetski preinačenih
organizama
Tvari koje je dozvoljeno koristiti u zamkama i dispenzerima (raspršivačima)
Zamke i/ili dispenzeri moraju spriječiti dospjevanje tvari u okoliš i
njihov dodir s posađenim kulturama
Zamke je potrebno nakon upotrebe pokupiti i sigurno ukloniti.
Naziv Opis, zahtjevi glede sastava, propisi upotrebe
Diamonijev fosfat Mamac
Samo u zamkama
Metaldehid Limacid
Samo u zamkama sa sredstvom koje odbija krupnije vrste
životinja;
Dozvoljen samo za prijelazno razdoblje.
Feromoni
Pirethroidi
(samo Deltametrin i
Lambda-Cyhalothrin)
Insekticid
Samo u zamkama sa specifičnim mamcima.
Samo protiv Batrocera olae i Ceratitis capitata;
Potrebno odobrenje od nadzorne stanice; samo za prijelazno
razdoblje.
D) Druga sredstva koja se tradicionalno koriste u ekološkoj proizvodnji
Naziv Opis, zahtjevi glede sastava, propisi uporabe
Bakar u obliku bakrenog
hidroksida, bakrenog oksiklorida,
trobaznog bakrenog sulfata,
bakrenog oksida
Fungicid
Potrebno odobrenje od nadzorne stanice ili tijela samo za
prijelazno razdoblje.
Etilen Dozrijevanje banana
Kalijev sapun (mazivi sapun) Insekticid
Kalialaun (kalinit) Usporava sazrijevanje banana
Vapneni sulfat
(kalcijev polisulfid)
Fungicid, insekticid, akaricid
Potrebno odobrenje nadzorne stanice
Parafinsko ulje Insekticid, akaricid
Mineralna ulja Fungicid, insekticid,
samo kod voćaka, loze, maslina i tropskih biljaka (npr. banana)
Samo za prijelazno razdoblje
Potrebno odobrenje od nadzorne stanice
Kalijev permanganat Fungicid, baktericid
Samo kod voćaka, maslina i loze
Kvarcni pijesak Repelent
Sumpor Fungicid, akaricid, repelent
ČIMBENICI KOJI OGRANČAVAJU PRAKTIČNU UPOTREBU I DALJNJI
RAZVITAK EKO-SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA
Tehnološki čimbenici
Premda je danas u literaturi moguće naći brojne savjete “recepte” glede eko-sredstava u
zaštiti bilja, na žalost valjanost ovih informacijaje ograničena. Također treba naglasiti
da je stvarni (originalni) izvor većine ovih informacija nepoznat, te da su mnogi autori
jedni od drugih, iste prepisivali, prethodno ne provjeravajući njihovu stvarnu vrijednost.
Idealno bi bilo kada bi kod svakog od ovih “recepata” znali njegovog “autora” i osnovne
podatke glede metodologije ispitivanja, uključujući:
a) starosnu dob biljke koja se preporučuje;
b) stanište biljke (utvrđeno je naime da biljke porijeklom s raz1ičitih staništa
imaju različito pesticidno djelovanje);
c) da li biljku koristiti u suhom ili svježem stanju;
d) iscrpne naputke glede načina pripreme ekstrakta (metoda ekstrakcije, vrijeme,
potrebne količine biljke i ekstrahirajućeg sredstva, itd.);
e) najbolji način, vrijeme i metoda tretiranja;
f) listu biljnih bolesti i/ili štetnika protiv kojih je sredstvo
učinkovito;
g) razvojnu fazu bolesti odnosno šetnika (npr. jaje, larva, imago, i
sl.) u kojoj je najbolje obaviti tretiranje;
h) mehanizam djelovanja učinkovitosti sredstva;
i) učinak na okoliš (vrijeme razgradnje sredstva, opasnost od
moguće akumulacije u tlu i/ili živim organizmima, učinak na
korisne organizme, itd.);
j) stupanj otrovnosti, te učinak na zdravlje ljudi i živih organizama.
Nažalost, ovi su zahtjevi temeljeni na onom što bi bilo idealno, i za
njihovo bi ostvarenje bilo potrebno detaljno ispitivanje svake
biljke s pesticidalnirn djelovanjem.
Također, proizvodnja eko-sredstava za zaštitu bilja je prilično
rizična, a često puta i neprofitabilna djelatnost.
Tako npr. pri proizvodnji pesticida baziranih na biljnim ekstraktima često puta dolazi do
poteškoća glede održavanja ujednačenosti i kontinuiteta kakvoće proizvoda
I u ekološkoj zaštiti bilja, od izuzetne je važnosti znati pravi trenutak za tretiranje.
a što znači da tretiranje treba provesti:
a) u odgovarajućem trenutku glede razvojnih stadija biljke i nametnika
b) tek nakon što je prethodno određen tzv. ”prag štetnosti”, a ne “prema kalendaru”
Prag “ štetnosti”, pokazuje zapravo “granicu”, odnosno “stupanj zaraze” određenim
nametnikom koju je još uvijek moguće tolerirati.
Kada napad nametnika prekorači “prag štetnosti”, opravdano je, i potrebno je prići
mjerama suzbijanja.
Ipak, valja naglasiti kako oko shvaćanja i definicije “praga štetnosti”, postoje
različita turmačenja.
Tako jedni “prag štetnosti” poistovjećuju s tzv. “ekonomskim pragom štetnosti”, i
tvrde kako je tretman opravdan već onda kada je trošak tretmana jeftiniji od ekonomske
štete koju će prouzrokovati napad nametnika.
Drugi pak tvrde da suzbijanje treba poduzeti tek kada populacija nametnika pređe
“ekonomski prag štetnosti”, za više od 30 do 50% (kod jednogodišnjih kultura), odnosno
za 100% (kod višegodišnjih nasada).
No u zadnje vrijeme, čuju se i prijedlozi kako prilikom određivanja stvarnog “praga
štetnosti” uz ekološke štete, također u obzir treba uzeti i brojnost, te razvojni stadij
korisnih organizama, budući da i ovi znatno utiču na stvarnu štetu koju će nametnici
počiniti.
Za računanje ovih “pragova odluke” potrebno je dobro poznavanje entomologije i
fitopatologije, a u pomoć je nerijetko potrebno pozvati i računala, te složene kompjuterske
modele.
“Pragovi štetnosti”, inače su posebno naznačeni za svaku kulturu, kao i za pojedine stadije
razvoja nametnika (npr. jaje, larva, kukuljica, imago), a moguće ih je pronači u priručnicima
za integralnu zaštitu bilja, odnosno saznati od lokalne savjetodavne službe.
Istaknimo i to, da se u praksi, mnogi eko-poljoprivrednici, za tretiranje odlučuju tek
nakon što je “ekonomski prag” prekoračen za 200%, i to upravo iz raloga što vjeruju
da u njihovim kulturama ima barem 200% više korisnih organizama, negoli u
susjednim, konvencionalnim.
SUKOB INTERESA
Upotreba, te daljnji razvoj sredstava za eko-zaštitu bilja uvelike će ovisti o interesu
industrije pesticida, zahtjevima poljoprivrednika, rezultatima znanstvenih istraživanja
te javnom mijenju (poglavito snazi “zelenih”).
Nažalost, interesi ovih skupina su često puta proturječni, a industrija pesticida,
posjedući kapital je uglavnom ta koja “diktira igru”. Dakako, budući da vrijeme
ipak ne “radi” za njih, industrija pesticida se okreće i alternativama, većinom
proizvodnji pesticida na bazi genetski promijenjenih organizama.
PRAVNE PREPREKE
Ove se u prvom redu odnose na registraciju (dozvolu za upotrebu), ovakvih sredstava,
a čija je procedura istovjetna onoj sintetičkih pesticida.
Dozvola se dobiva nakon istraživanja
Dalje, otežana mogućnost zaštite proizvoda.
Da bi, naime, neki proizvođač dobio pravo na zaštitu svoga proizvoda za botanički pesticid,
morao bi ga prvo patentirati, tj. dokazati kako je isti njegovo vlastito otkriće.
No, kako su biljni ekstrakti npr., za razliku od sintetičkih pesticida poznati već stoljećima i
zapravo “proizvod prirode”, a ne industrije, to nad njima nema prava patentiranja.
Zakon o zaštiti bilja i sredstvima za zaštitu bilja, mnogih zemalja, pa tako i naše
zabranjuje korištenje neregistriranih pesticida.
No, da bi npr. čaj od kamilice dobio legalnu “dozvolu” za upotrebu u zaštiti bilja,
proizvođač ovog pesticida bi trebao obaviti sva istraživanja i analize, jednako kao da se radi
o sintetičkom pesticidu.
Ovo, te cjelokupni postupak registracije čaja od kamilice kao sredstva za zaštitu bilja,
mogao bi koštati i do 30 milijuna maraka.
Drugim riječima, dokle god nije registriran kao “pesticid” prskanje bilja čajem od kamilice
predstavlja pravni prekršaj. U Engleskoj, za ovaj prekršaj treba platiti globu od oko 5000
DEM
No, u nekim zemljama, kao Njemačkoj i Austriji, zakonodavac ipak uviđa da “pravna
država”, može dovesti i do smiješnijih situacija, te proizvođačima botaničkih pesticida,
ukoliko se ne radi o otrovnim biljkama, izdaje posebnu dozvolu za stavljanje u promet
ovih “pesticida”.
Sažimljući sve gore izneseno glede kontrole biljnih bolesti štetnika, možemo reći da se
zaštita bilja u eko-poljoprivredi ne sastoji samo u jednoj mjeri. Naime “ključne su
preventivne mjere koje se, po potrebi dopunjuju kurativnima, a prilikom čega se
koriste većinom prirodna i po okoliš povoljna zaštitna sredstva.
SUZBIJANJE KOROVA
Vrlo su važne preventivne mjere kao:
Dobar plodored sa više djetelinsko – travnih smjesa, krmnog bilja, podusjeva, nadusjeva,
međuusjeva, zelenom gnojidbom, lucerna, konoplja, facelija – neki čak siju korove u usjev
(npr. mrtvu koprivu)
Racionalna gnojidba i obrada tla
dobro fermentirana – zrela organska gnojiva
višefazna obrada tla
eko – proizvođači govore o "noćnoj obradi" (svjetlo inicira neko sjeme na klijanje!)
čak se govori o 70 % smanjenju korova
neki čak pokrivaju plug crnom folijom
Popravka fizikalno kemijskih značajki tla, naročito smanjenje zbijenosti (kompakcije)
- rahlo tlo ima više vrsta korova, sa međusobnom konkurencijom, bez "najgorih" korova
Zastiranje – malčiranje tla
živi
mrtvi malč
Ispaša
izmjena livada i pašnjaka
Stoka, osobito razne vrste, uništavaju korove – npr. svinje ruju tlo i jedu korijenje.
Mehaničko i termičko suzbijanje korova
Uz već poznato još:
-posebno se ističu pljevilice – weederi koje Znaor naziva "štrigl" ili "drljača -
češalj", čak sa krilima koja kopiraju teren (vidi slike, 26)
-četkasti kultivatori (vidi slike 27)
-rotirajuće motike (vidi slike 28)
-plameni kultivatori; sa infracrvenim zrakama (sl. 29)
Slika 26: Drljače češljevi Slika 27. Četkasti kultivator
Slika 28: Rotirajuća motika
Slika 29: Termičko suzbijanje korova
top related