uvod i poremecaji sastava krvi i dio
Post on 24-Feb-2018
226 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
1/21
1
PREDMET PROUAVANJA PATOLOKE FIZIOLOGIJE
Bolest moemo promatrati kao stanje organizma s
poremeenim biolokim procesima koji dovode do poreme
aja:
Funkcija organizma
Ustrojstva organizma
Prouavanjem tih abnormalnosti biolokih procesa bavi sepatobiologija
Kao i biologija, i patobiologija istrauje strukturna i funkcionalnasvojstva ivih bia
Pretenim istraivanjem i objanjavanjem strukture ivihbia u biologiji bave se anatomija i histologija
Funkcije prouava fiziologija
2
Prema tome, u patobiologiji moemo razlikovati:- Patoloku anatomiju Patoloku histologiju Patoloku fiziologiju
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
2/21
3
Patoloka fiziologija (patofiziologija) domaih ivotinjaprouava:
Poremeene procese u organizmu
Uzroke njihovog nastajanja (etiologija)
Mehanizme kojima se poremeaji razvijaju(patogeneza)
Tok, posljedice i ishod poremeaja
Patofiziologija nastoji objasniti interakciju uzronihinilaca bolesti i organizma, polazei od molekularno-biolokih i subcelularnih poremeaja, preko elijskih ihumoralnih biohemijskih promjena, sve do izraenih
funkcijskih poremeaja pojedinih sistema i organizma ucjelini
4
Problemi na koje patofiziologija mora odgovoriti izviru
iz velikog iskustva klinikih disciplina sa kojima jetijesno povezana, na taj nain Patofiziologija predstavlja najtijenju vezu izmeu
predklinikih i klinikih didsciplina
Razlika izmeu klinikih disciplina i patofiziologijeogleda se
klinike discipline prouavaju svaku bolestposebno
patofiziologija se bavi promijenjenim biolokimprocesima, koji su zajedniki za mnoge bolesti
Ponekad se u patofiziologiji opisuju i pojedinanebolesti; to je u cilju shvatanja kompleksnostipatofiziolokih procesa u ivotinjskom organizmu
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
3/21
5
Opta patoloka fiziologija se bavi prouavanjemabnormalnih procesa koji remete funkciju pojedinihfunkcijskih sistema i organizma kao cjeline
Specijalna patoloka fiziologija prouava poremeenefunkcije u pojedinim bolestima
U skladu s naprijed navedenim, krajnja svrhaizuavanja patofiziologije jeste
nauno ralanjivanje uzroka i razvoja bolesti objanjenje nastanka simptoma
to omoguava racionalno postavljanjedijagnoze
te spreavanje i lijeenje bolesti
6
Odnos zdravlja i bolesti
Prema definiciji SZOzdravlje je stanje potpunogfizikog, duevnog i socijalnogblagostanja, a ne samo odsutnostbolesti i iznemoglosti
Ovo je veoma teko primjenjivona ljude, a pogotovu u vet. med.
Moda je najbolje rei da jezdravlje skladan odnos izmeuivotinjskih procesa i funkcija iokruenja u kome iv. boravi
Osnovni zadatak ivotnih procesai funkcija jeste odravanjestalnosti sastava unutranjesredine organizma (homeostaza)i svako odstupanje od nje vodi kamoguem razvoju patolokihprocesa
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
4/21
7
8
ETIOLOGIJA I PATOGENEZA
Pri prouavanju nastanka i razvoja patolokog procesa ibolesti moramo razmatrati uzrok koji je pokrenuopatoloki proces i mehanizme kojima se razvijajupatoloki proces i bolest
Dio patoloke fiziologije koji se bavi uzrocima toizazivaju patoloki proces nazivamo ETIOLOGIJA
PATOGENEZAje dio patofiziologije koji se baviprouavanjem mehanizama nastajanja i razvoja
patolokog procesa pokrenutog djelovanjem odreenogetiolokog inioca
Poznavanje uzroka bolesti omoguuje efikasnijesuzbijanje i lijeenje bolesti
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
5/21
9
Nasljedna,genetskaoteenja
10
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
6/21
11
12
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
7/21
13
TOK BOLESTI
Prema toku i trajanju bolesti se dijele na:
1.Perakutne bolesti:javljaju se iznenada, traju kratko,najee zavravaju smrtnim ishodom ivotinje
2.Akutne bolesti: razviju se brzo nakon dejstva tetnogagensa, karakteriu se jasnim simptomima, obinotraju dvije do tri sedmice (veina zaraznih bolesti)
3.Subakutne bolesti:po trajanju se nalaze izmeuakutnih i hroninih bolesti
4.Hronine bolesti: razvijaju se sporo i dugo traju(mjesecima, godinama, doivotno) tuberkuloza,
sifilis, leukoza, tumori, ateroskleroza, degenerativnebolesti zglobova hronine bolesti mogu nastati i iz akutnog
procesa, kada organizam svojom odbranom nije ustanju da se odupre tetnom agensu
14
FAZE BOLESTI
Bolest po pravilu ima 4 faze - perioda: Latentni period
Prodromalni period
Manifestni period
Zavrni period
Latentni period
Od momenta kada tetni agens doe u kontakt saorganizmom, do prvih nespecifinih znakova bolesti
tada je organizam prividno zdrav i u njemu seaktiviraju nespecifini odbrambeni mehanizmi
neki bioloki inioci djeluju veoma brzo (latentniperiod kratak, i obratno)
kod zaraznih bolesti latentni period se zovevrijeme inkubacije
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
8/21
15
Prodromalni period
Vremenski period koji protekne od pojave prvih,optih i nespecifinih znakova bolesti, do pojave
karakteristinih u manifestnom periodu
u toku ove faze, u organizmu takoer traje borbaprotiv nokse simptomi koji se javljaju u ovom periodu
zajedniki su za mnoge bolesti:- malaksalost,- gubitak apetita,- uznemirenost,- poviena tjelesna temperatura i drugi
ukoliko organizam, aktiviranjem nespecifinihodbrambenih mehanizama uspije da sesuprotstavi prouzrokovau, ivotinja moeozdraviti i ne ulazi u manifestnu fazu bolesti
16
Manifestni period
Ovaj period predstavlja stanje potpuno izraenebolesti, koje karakteriu specifini znaci traje sve do zavrne faze bolesti
U toku trajanja hroninih bolesti postoje periodi ukojima se bolest prividno zalijei
to privremeno-prividno stiavanje patolokogprocesa naziva se remisija
bolest moe biti praena i sa pojaavanjemsimptoma, to se naziva egzacerbacija
Ponovno manifestovanje bolesti, nastalo nakonklinikog ozdravljenja, uslijed aktiviranja uzronika kojije ostao skriven, pritajen u organizmu, oznaava sekao recidiv
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
9/21
17
Zavrni period
U zavrnom periodu bolesti, ivotinja moe potpuno daozdravi, mada se organizam ne vraa odmah u
prvobitno, fizioloko stanje
Izmijenjene funkcije u organizmu se polakonormalizuju i postepeno uspostavljaju
Iako organizam djeluje potpuno zdrav, neophodnoje da ivotinja proe kroz period rekonvalescencije(faza oporavka) kako bi se potpuno normalizovalesve njegove funkcije
18
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
10/21
19
Pored potpunog, ozdravljenje moe da bude inepotpuno, onda kada osnovno oboljenje nije upotpunosti nestalo
U takvim sluajevima organizam koristikompenzatorne mehanizme, da bi organizamupotpunio nedovoljnu funkciju oboljelog organa
nepotpuno ozdravljenje, u vidu anemije, javlja senakon preboljenja hroninih bolesti: da bi sekoncentracija Hb i broj Er vratili u fiziolokeokvire potrebno je da proe nekoliko sedmica
Ponekad primarna bolest moe da bude sanirana, alipromjene koje je izazvala, otvara novo patoloko
stanje (crveni vjetar svinja, poslije ozdravljenjaostavlja trajne promjene na sranim zaliscima,prvenstveno na bikuspidalnim)
20
Osnovna bolest, ili njene komplikacije, mogu da
izazovu smrt, koja predstavlja potpuni poremeaj iprekid funkcija svih organa
Smrt bi mogla da se definie kao ireverzibilanprestanak krvotoka i disanja ili kao prestanaksvih funkcija mozga kao cjeline
Desetak minuta po prestanku cirkulacije dolazi dotroenja zaliha kiseonika u mozgu i gubitka svijesti
zapoinju anaerobni metaboliki procesi i poslije4-5 minuta dolazi do iscrpljenja modanih zaliha
glukoze i prestanak stvaranja ATP-a kada prestane stvaranje energije, prestaje i
fizioloka funkcija elijskih membrana,mitohondrija i enzima
zapoinju ireverzibilna oteenja mozga
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
11/21
21
22
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
12/21
23
24
PATOLOKA FIZIOLOGIJA KRVI
Osnovni poremeaji volumena i sastava krvi
Poremeaji eritrocita
Poremeaji leukocita
Poremeaji hemostaze
Poremeaji acidobazne ravnotee
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
13/21
25
OSNOVNE FUNKCIJE KRVI
TRANSPORTNA (PRENOSILAKA) ULOGA
UEE U TERMOREGULACIJI
ZATITNA ULOGA
HUMORALNA KORELACIJA
ULOGA U ODRAVANJU DINAMIKE RAVNOTEE UNUTRANJESREDINE (HOMEOSTAZA)
26
KOLIINA KRVI U ORGANIZMU
- zapremina ili volumen krvi -
5 - 8% od tjelesne mase u zavisnosti od:- vrste- dobi- rase- fiziolokog stanja
METODE ODREIVANJA- Direktne i- Indirektne metode
DIREKTNE METODE iskrvarenjem ivotinje, ispiranjem krvnih sudova i isitnjenih
organa fiziolokim rastvorom na osnovu konc. Hb izrauna se koliina krvi
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
14/21
27
KOLIINA KRVI U ORGANIZMU (ml/kg tj.m.)
- konj 72 - 100 - svinja 50 - 90- govee 62 - pas 79- krava u laktaciji 81 - ptice 83- ovca 80 -ovjek 76
FIZIOLOKA I PATOLOKA VARIRANJA normovolemija hipervolemija hipovolemija (oligemija)
28
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
15/21
29
30
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
16/21
31
32
- Icterus (utica) - Pyometra (povean je broj Le)
- Anemija - Icterus manjeg stepena
- Normalan Ht - Pyometra
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
17/21
33
Boja krvi: crvena, potie od hemoglobina
- arterijska krv: svijetlocrvena - HbO2
- venska krv: tamnocrvena - manje HbO2
Specifina teina: zavisi od broja Er (Hb) i konc. org. ineorg. materija, prvenstveno proteina i soli
- puna krv 1,035 - 1,060
- eritrociti 1,080 - 1,089
- krvna plazma 1,027 - 1,030
34
Prolazno snienje u toku dana (fizioloko):
- posle unoenja vee koliine vode ili sone hrane- nakon gladovanja
Znaajno smanjenje spec. te. krvijavlja se u sluajevimaanemije, mravljenja, kod veih gubitaka krvi, retencija vodeuslijed nefropatija, itd
Poveanje spec. teine krvi:- preterano znojenje- obroci sa suvom hranom
Znatno, patoloko poveanje:- policitemija (povean broj Er)- gubitak tenosti (dehidratacija) koddugotrajnih dijareja i povraanja
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
18/21
35
Viskoznost krvi:u poreenju sa vodom, ako se krv kree u suduistog prenika, na istoj temp. i pod jednakim pritiskom, ona ese kretati sporije jer brzina kretanja zavisi od unutranjeg trenja:
Viskoznost je u krvi znatno vea zbog prisustvauoblienih elemenata, proteina i dr. materija
- puna krv 4,2 - 5,9- kr. plazma i serum 1,6 - 2,04
Viskoznost krvi se poveava pri miinom radu koji je praenpreteranim znojenjem, hemokoncentracija, policitemija, kodmijeloidne i limfoidne leukoze, hiperproteinemije
Smanjenje viskoznosti krvi hemodilucija, hidremija, anemije
36
Osmotski pritisak: osmotska koncentracija predstavlja broj
rastvorenih estica u jedinici zapremine rastvora izraen umolima
Ukupna konc. svih organskih i neorganskih sastojaka u krviiznosi oko 0,3 Mol/L (neorg.soli oko 0,233Mol/L)
Za odvijanje ivotnih procesa u elijama i za funkcionisanjeorganizma kao cjeline veoma je vano da u krvi postoji stalnostosmotskog pritiska - izotonija - kao bitnog iniocahomeostatskog integriteta organizma
Poveanje osmotske koncentracije dijabetes insipidus (pove. izluivanje vode mokraom) dijabetes melitus (hiperglikemija i poliurija) acidoza (poveana disocijacija soli) uremija i retencija soli u organizmu
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
19/21
37
Onkotski - koloidoosmotski pritisak:
Sila kojom proteini krvi dre odreenu koliinu vodevezanu za sebe
Kod zdravih organizama je prilino stalan = 3,3 - 4 kPa
- Zavisi od sadraja proteina u krvi i od odnosapojedinih kategorija proteina
- Oko 80% vrijednosti onkotskog pritiska daju albuminikrvne plazme koji imaju:
- najveu elektroforetsku pokretljivost,- najvei elektrini naboj i
- najvie su hidratisani
38
Znaaj onkotskog pritiska:
Smanjenje koncentracije albumina zbog:
- Smanjene sinteze u jetri: - Gubitka albumina mokraom:
- oteenje jetre - oboljenje bubrega- bolest jetre (nefropatija)
Smanjenje vrijednosti onkotskog pritiska
Nastajanje edema zbog izlaska tenosti na nivoukapilara u meuelijske prostore
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
20/212
39
Elektrohemijska reakcija krvi:
U optim naporima organizma u odravanju dinamikestabilnosti unutranje sredine (homeostaza) znaajnomjesto zauzima briljiva kontrola elektrohemijske reakcijekrvi i drugih tjelesnih tenosti
Elektrohemijska reakcija krvi je slabo bazna;- pH se kree u granicama 7,35 - 7,45(venska krv ima niu vrijednost pH nego arterijska!)
To je znaajno za:- propustljivost elijske membrane
- aktiviranje i djelovanje enzima- pravilan tok metabolikih procesa- razdraljivost nervno-miinog sistema
40
Postoji stalna tendencija naruavanju elektrohemijske
homeostaze (acidoza i alkaloza) zbog oslobaanja kiselih ibaznih produkata u toku metabolikih procesa iresorpcijom kiselih i baznih materija iz digestivnog trakta
pH krvi se "uva" u uskim granicama:- hemijskim puferizovanjem krvi- respiratornom funkcijom: regulisanje koncentracijeugljene kiseline
- izluivanjem jona H i HCO3, fosfata,- amonijaka i drugih kiselih i baznih materija preko:
- bubrega,- fecesa i- znoja
-
7/25/2019 Uvod i Poremecaji Sastava Krvi I Dio
21/21
41
PUFERI KRVI:
Puferi eritrocita Hemoglobin
Puferi krvne plazme (seruma):
1. Organski puferi: proteini krvne plazmemogu se ponaati kao kiseline ili baze
2. Neorganski puferi:
Bikarbonatni pufer
Fosfatni pufer
42
Bikarbonatni pufer:
- ugljena kiselina : bikarbonat = 1 :20- bikarbonat + jaa kis. = uglj. kis. + so(H2CO3 H2O + CO2 plua)
- ugljena kiselina + baza = bikarbonat bubrezi Bikarbonatni pufer je efikasniji u neutralisanju kiselina
nego baza
Fosfatni pufer:
- primarni i sekundarni Na-fosfat u krvnoj plazmi iK-fosfat u Er
- fosfatni pufer je glavni intracelularni neorganskipufer, a u ekstracelularnoj tenosti se nalazi u malojkoliini
top related