uvod u baze podataka - tina.com.hrtina.com.hr/wp-content/uploads/2015/10/17_uvod_u_program.pdf ·...

Uvod u baze podataka

© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 2

Podatak

Podatak je činjenica koju se može spoznati

opažanjem i sam po sebi nema značenje.

1450

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 3

Informacija

Kada se podatku pridjeli značenje on postaje

informacija.

godina kada je

Gutenberg

izumio tiskarski

stroj

1450

materijal koji

se može

reciklirati

opasnost od

radioaktivnosti

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 4

Baza podataka

Podaci i informacije se mogu čuvati na razne načine.

Može ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u

memoriju računala.

Jedan od načina čuvanja skupa podataka u

računalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza

podataka.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 5

U svakodnevnom se životu često rabe baze

podataka. Primjeri za to su evidencije:

o potrošačima električne energije,

o telefonskim pretplatnicima,

o članovima knjižnice i knjigama,

o sadržaju nekog skladišta i slično.

Baza podataka

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 6

Baza podataka

Baza podataka je skup podataka organiziranih

tako da je u njemu moguće brzo pronaći, izdvojiti,

razvrstati, dodati, obrisati i sl. željene podatke.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 7

Tablica

Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka.

U nju se pohranjuju podaci.

Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 8

Zapis

Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record).

Tablica redovito ima više zapisa (redaka tablice).

Zapis sadrži podatke o svojstvima svakoga od

članova baze.

U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr.

potrošačima električne energije, svaki potrošač

predstavlja jedan zapis.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 9

Polje

Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field).

Tablica redovito ima više polja (stupaca tablice).

Svako polje sadrži srodne podatke (npr. prezime).

U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr.

potrošačima električne energije polja su: ime, prezime,

grad, ulica, stanje brojila, iznos računa, itd.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 10

Jednostavne (plošne) baze

Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti

u jednu tablicu. Takva se baza naziva plošna baza.

S takvom se tablicom

(plošnom bazom) može

upravljati pomoću

programa za tablično

računanje

(npr. Microsoft Excel).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 11

Jednostavne (plošne) baze

Na primjer, u jednoj se tablici mogu čuvati podaci o

knjigama neke knjižnice.

Zapisi tablice (redci) sadržavat će podatke o svakoj

knjizi (npr. autor, naslov, izdavač i sl.).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 12

Podaci o knjigama

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 13

Jednostavne (plošne) baze

Što ako osoblje knjižnice želi uz pomoć takve baze

podataka voditi i evidenciju o posuđenim knjigama?

U tom slučaju tablicu treba proširiti dodavanjem novih

polja koja opisuju korisnike usluga knjižnice.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 14

Jednostavne (plošne) baze

Osoblje knjižnice bi pri svakoj posudbi, uz svaku

knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 15

Relacijski model baze podataka

Kad struktura baze postane složenija, javlja se

potreba za boljom organizacijom podataka.

Bolju organizaciju i lakše rukovanje složenim bazama

podataka omogućuje relacijski model baze podataka.

Većina suvremenih baza podataka su relacijske

baze podataka.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 16

Osnovna zamisao:

a) skupinu podataka rastaviti u manje logički

povezane cjeline

(postupak se naziva normalizacija),

b) podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu,

c) podatke iz različitih tablica povezivati preko polja

koje sadrži identične podatke.

Relacijski model baze podataka

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 17

Primarni ključ

Tablice se najčešće povezuju preko polja koje se

naziva primarni ključ.

Primarni ključ je polje koje sadrži vrijednosti

jedinstvene za svaki od zapisa u tablici.

Npr. kod popisa osoba primarni ključ može biti JMBG jer je

različit za svaku osobu.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 18

Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se

primjer može riješiti tako da se u jednu tablicu unesu

podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima

usluga knjižnice.

Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se

međusobno povežu pa više nema potrebe za

ponovnim unosom podataka.

Relacijski model baze podataka

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 19

Relacijski model baze podataka

Tablica

Knjige

Tablica

Korisnici

knjižnice

Zajedničko

polje

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 20

Osmišljavanje baze

Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba

imati na umu što se želi dobiti kao rezultat, te koji su

podaci dostupni.

Valja pažljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje,

smislene cjeline (normalizacija), kako tablice

međusobno povezati te što birati za primarne ključeve.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 21

Upravljanje bazom podataka

Baza podataka je samo spremnik podataka.

Ono što je korisniku potrebno je mogućnost pristupa

podacima, njihovo uređivanje, pretraživanje,

razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slično.

Bazom podataka se rukuje pomoću prikladnog

programa.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 22

DBMS

Baza podataka i program za rukovanje podacima u

bazi nazivaju se zajedničkim imenom: sustav za

upravljanje bazom podataka (engl. data base

management system, DBMS).

Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access,

MySQL, Clipper, dBase, Oracle, Paradox i dr.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 23

Microsoft Access

Jedan od sustava za upravljanje bazom podataka koji

omogućava organiziranje baze podataka i rad s

podacima u njoj je Access tvrtke Microsoft.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 24

Pokretanje programa

Program Acess pokreće se kao i svi drugi programi

koji rade s operacijskim sustavom Windows.

Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu

najprihvatljiviji. Birat će:

Start/All Programs/Microsoft Office/Access

ili

dvokliknuti na ikonu Access .

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 25

Uvod u Microsoft Office Access

Pokretanjem programa Access prikazuje se stranica

Uvod u Microsoft Office Access.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 26

Uvod u Microsoft Office Access

Ova stranica omogućuje:

1. stvaranje nove baze

(pomoću predložaka

ili po vlastitoj zamisli),

2. otvaranje postojeće

baze. 2

1

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 27

Nova prazna baza

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 28

Nova prazna baza

Za oblikovanje nove prazne baze podataka treba:

1. Birati Kategorije predložaka/Sa svojstvima.

2. Birati Nova prazna baza podataka.

1

2

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 29

Nova prazna baza

3. Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze

podataka.

4. Kliknuti na Stvori.

3

4

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 30

Nova prazna baza

Vježba 1.

Otvoriti novu, praznu bazu podataka, pa je pohraniti u

mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini.

Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom

prezimenu.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 31

Nova baza – pomoću predloška

Office Access 2007

sadrži niz predložaka

za baze podataka koji

su oblikovani za

različite potrebe.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 32

Nova baza – pomoću predloška

Svaki je predložak sustav za upravljanje bazom

podataka za određenu namjenu, s unaprijed zadanim

tablicama, obrascima, izvještajima, upitima i dr.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 33

Nova baza – pomoću predloška

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 34

Nova baza – pomoću predloška

Za oblikovanje nove baze pomoću ponuđenog

predloška potrebno je:

1. Birati željenu kategoriju predloška.

2. Birati željeni predložak.

1

2

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 35

Nova baza – pomoću predloška

3. Upisati mjesto pohrane i naziv baze podataka.

4. Kliknuti na Stvori.

3

4

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 36

Nova baza po predlošku

Vježba 2.

Otvoriti novu bazu podataka po predlošku

Obrazovanje/Učenici pa je pohraniti u mapu Za baze

koja je stvorena na radnoj površini.

Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom imenu.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 37

Nova baza podataka

Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima

nastavak *.accdb (Access Database).

Nakon pohrane nastaje ovakva ikona:

Baze podataka starijih inačica Accessa imaju nastavak *.mdb.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 38

Prozor programa Access

Vježba 3.

Pomoću upravo stvorene baze podataka upoznati

glavne dijelove prozora programa Access i njihove

funkcije.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 39

Prozor programa Access

Vrpca

Alatna traka za brzi pristup

Navigacijsko

okno

Traka stanja

Gumb MS

Office

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 40

Vrpca – glavne kartice

Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane prema

zadacima kojima su namijenjene.

Glavne kartice su: Polazno, Stvori, Vanjski podaci,

Alati baze podataka.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 41

Kartice - grupe

Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni

zadatak rasčlanjuju na podzadatke.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 42

Naredbeni gumbi

U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji

pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 43

Naredbeni gumbi

Za svaku se grupu može, odgovarajućom oznakom,

otvoriti pripadajući dijaloški okvir.

Oznaka za pokretanje

dijaloškog okvira.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 44

Naredbeni gumbi - pomoć

Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih

gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 45

Kontekstne kartice

Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice

koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak

koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi.

Kartica – Alati tablice, Podatkovni list

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 46

Kontekstne kartice

Odgovarajuće kontekstne kartice se pojave ovisno o

kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome

što se radi).

Može se pojaviti jedna ili više kontekstnih kartica.

Kartica – Alati tablice, Dizajn

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 47

Gumb MS Office

Gumb MS Office otvara

izbornik koji sadrži

naredbe za rukovanje

datotekama.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 48

Alatna traka za brzi pristup

Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i

omogućuje brzi pristup alatima koji se često rabe.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 49

Alatna traka za brzi pristup

Alatnu traku za brzi

pristup može se

prilagoditi dodavanjem

naredbi ili uklanjanjem

suvišnih naredbi.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 50

Minimiziranje prikaza vrpce

Ovaj izbornik nudi i

mogućnost minimiziranja

prikaza vrpce.

Iz izbornika alatne trake

za brzi pristup valja birati:

Minimiziraj vrpcu.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 51

Minimiziranje prikaza vrpce

Posljedica:

Prikaz vrpce se vraća istim postupkom!

Prikaz vrpce je moguće minimizirati i dvoklikom na

naziv trenutno aktivne kartice.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 52

Alatna traka za brzi pristup

U alatnu je traku za brzi pristup moguće dodati nove

naredbovne gumbe.

Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi

pristup pa birati:

Više naredbi...

a potom naredbu Prilagodba.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 53

Dodavanje naredbovnog gumba

Treba birati naredbu

čiji se naredbeni gumb

želi dodati, a zatim

kliknuti na Dodaj.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 54

Uklanjanje naredbovnog gumba

Naredbeni gumb se uklanja pozivom kontekstualnog

izbornika (desni klik mišem), a zatim biranjem

naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 55

Traka stanja

Traka stanja prikazuje:

informacije o aktivnoj bazi podataka,

gumbe za promjenu prikaza.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 56

Traka stanja

U traku stanja se mogu

dodati ili iz nje ukloniti

stavke.

Potrebno je pozvati

kontekstualni izbornik

na traku stanja (desni

klik) pa birati željeno.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 57

Navigacijsko okno

Pojavljuje se po otvaranju baze podataka.

Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji

se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u

kategorije.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 58

Navigacijsko okno

Objekti baze podataka

služe za predstavljanje,

izdvajanje, odabir i druge

promjene prikaza

podataka u bazi.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 59

Navigacijsko okno

Prikaz kategorija je

moguće skupiti ili

proširiti za to

predviđenim gumbom.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 60

Izbornik kategorija

Na vrhu navigacijskog

okna nalazi se izbornik

kategorija.

Izbornik omogućava

postavljanje ili izmjenu

kategorija po kojima

okno grupira objekte

baze podataka.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 61

Izbornik kategorija

Promijenom kategorije

mijenjaju se nazivi grupa.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 62

Navigacijsko okno

Prikaz navigacijskog okna moguće

je sakriti.

Prikaz se vraća na isti način.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 63

Osnovni objekti

Osnovni objekti Accessa su:

tablice (engl. Tables),

upiti (engl. Queries),

obrasci (engl. Forms),

izvještaji (engl. Reports),

makro naredbe (engl. Macros),

moduli (engl. Modules).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 64

Tablice (engl. Tables)

Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka,

predviđeni za unos i pohranu podataka.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 65

Obrasci (engl. Form)

Obrasci služe kao grafičko sučelje između korisnika i

baze.

Omogućuju prikaz

pojedinačnih zapisa.

Prikladni su za unos,

pregled i uređivanje

sadržaja polja.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 66

Upiti (engl. Queries)

Upiti su objekti koji

omogućavaju biranje,

razvrstavanje,

izdvajanje i izmjene

podataka iz jedne ili

više tablica.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 67

Izvještaji (engl. Reports)

Izvještaji su

obrasci

pripremljeni za

ispis na pisaču.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 70

Rad s objektima baze

Objekte baze može se: otvoriti, stvoriti, ukloniti,

preimenovati, sakriti, grupirati i dr.

Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti

pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik

mišem) na željeni objekt baze.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 71

Rad s objektima baze

Npr. objekt baze se

otvara:

desni klik

Otvori

ili

dvoklik mišem.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 72

Rad s objektima baze

Vježba 4.

Otvoriti po jedan objekt tablice, obrasca, upita i

izvještaja trenutno otvorene baze podataka.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 73

Označeni dokumenti - kartice

Office Access 2007 objekte baze podataka može

prikazati kao dokumente na karticama umjesto u

prozorima koji se preklapaju.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 74

Označeni dokumenti - postavke

Prikaz označenih dokumente može se omogućiti ili

onemogućiti.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 75

Označeni dokumenti - postavke

1. Gumb Microsoft Office,

2. Mogućnosti Accessa,

3. Javlja se dijaloški okvir

Mogućnosti programa

Access, birati:

4. Trenutna baza podataka.

1 2

3

4

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 76

Označeni dokumenti - postavke

5. U odjeljku Mogućnosti

aplikacije birati:

6. Označeni dokumenti.

Odabrati ili očistiti

okvir Prikaz oznaka

dokumenta.

5

6

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 77

Prikazi objekata

Access može objekte prikazati na različite načine.

Razlikuju se prikazi:

za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi,

za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze,

te izmjenu dizajna postojećih objekata.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 78

Prikazi objekata

Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi

postoje npr. :

Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti),

Prikaz obrasca (obrasci),

Prikaz izvještaja (izvještaji),

Prikaz pregleda prije ispisa (izvještaji).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 79

Prikazi objekata

Prikaz podatkovnog lista

Prikaz

obrasca

Prikaz

izvještaja

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 80

Prikazi objekata

Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te

izmjenu dizajna postojećih objekata postoje npr.:

Prikaz izgleda (obrasci, izvještaji),

Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvještaji).

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 81

Prikazi dizajna

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 82

Promjena prikaza objekata

Prikaz se može promijeniti na više načina, npr.:

Desni klik mišem na naziv tablice u navigacijskom

oknu, pa birati prikaz.

Desni klik mišem na karticu objekta, pa birati

prikaz.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 83

Promjena prikaza objekata

Prikaz se može promijeniti i:

birati gumb željenog prikaza u desnom dijelu

trake stanja:

Prikaz

podatkovnog

lista

Prikaz

dizajna

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 84

Promjena prikaza objekata

Vježba 5.

Otvorenim objektima mijenjati prikaze na prethodno

navedene načine.

Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena.