uvod u tribologiju kao nauku i tehnologiju - babic
Post on 19-Oct-2015
208 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
-
TRIBOLOGIJASmer: Proizvodno instvoSemestar: Broj asova: 2+2Predava: Prof. dr Miroslav Babi
Babic Miroslav
-
ta je tribologija? ?
Babic Miroslav
-
Tribologijaje nauka i tehnologija
Babic Miroslav
-
Tribologija jenauka i tehnologija o uzajamnom dejstvu povrina u kontaktu pri relativnom kretanju
Babic Miroslav
-
Inagurisanje TRIBOLOGIJEkao re i koncept uspostavljena je u Velikoj Britaniji 9. marta 1966. godine u odgovarajuem izvetaju Komiteta britanskog ministarstva za obrazovanje i nauku
Babic Miroslav
-
Babic Miroslav
-
Gravitacija
Babic Miroslav
-
Poreklo rei tribologija je od grke reiTRIBOS - trljanje, troenje, trenje
Babic Miroslav
-
Pojednostavljena definicijaS obzirom da su trenje, podmazivanje i habanje praktino najpoznatiji efekti interakcije kontaktnih povrina, to se tribologija esto definie kao nauka o trenju, podmazivanju i habanju.
Babic Miroslav
-
Potpunija definicijaNakon 40 godina razvoja TRIBOLOGIJA se sve vie prihvata kao: interdisciplinarna nauka i tehnologija o procesima prenosa i rasipanja masa i energije u mehanikim sistemima, sa posebnim naglaskom na procese trenja, habanja i podmazivanja
Babic Miroslav
-
Prof. Hiranona svojim predavanjima o progresu tribologije poredi znaaj tribologije kao multidisciplinarnog koncepta sa znaajem industrijske revolucije polovinom XVIII veka
Babic Miroslav
-
Dananji znaaj? Promovisani nedostajui koncept tribologije postao je snaan katalizator za objedinjavanje efekata istraivanja irom sveta u pripadajuim oblastima, kao to su fizika, hemija, nauka o materijalima, inenjering i dr. usmerenim ka razumevanju baznih kontaktnih procesa i tribolokom unapredjenju tehnikih sistema.
Babic Miroslav
-
Kako se razvijala tribologija?
Babic Miroslav
-
Kako je bio mogu ekspemencijalni rast tribologije?TRIBOLOGIJADRUGE NAUNEDISCIPLINE
Babic Miroslav
-
Zato se odvijao razvoj?IDEALIZOVANIAKADEMSKI PRISTUPREALNI SVET VIDLJIV U SVIM OBLASTIMA TEHNOLOGIJE
Babic Miroslav
-
Babic Miroslav
-
KONTAKNTI ELEMENTISA SREDSTVOM ZA PODMAZIVANJEBEZ SREDSTVA ZA PODMAZIVANJETENOST SA VRSTIM ESTICAMATENOST BEZ VRSTIH ESTICAGAS SA VRSTIMESTICAMAGAS BEZ VRSTIHESTICASTRUJANJESTRUJANJEKONTAKTNI ELEMENTIVRSTA KRETANJA
Babic Miroslav
-
Gde se javljaju triboloki procesi?Kinematske funkcije (generisanje,vodjenje, prenos, ograniavanje kretanja)Dinamike funkcije (prenos sila preko kontaktnih povrina)Rad i mehanika energija (prenos ili transformisanje mehanike energije)Transportne funkcije (transport vrstih tela, fluida i meavina)Obrada i oblikovanje materijala (izrada komponenti, proizvoda i funkcionalnih povrina)Informacione tehnologije (generisanje I prenos signala)
Babic Miroslav
-
Tribomehaniki sistemPod pojmom tribomehaniki sistem podrazumeva se sistem ija se funkcija odvija kroz intrakciju povrina koje se relativno kreu
Babic Miroslav
-
Funkcija tribomehanikog sistema je transformacija inputa {X}utehniki korisni output {Y}
{X}{Y}T
Babic Miroslav
-
Tribomehaniki sistem je skup elemenata povezanih
Strukturom iFunkcijom
Babic Miroslav
-
Strukturu tribomehanikog sistema ineElementi - E = {a1, a2, a3,....,aN}Karakteristike elemenata - K = {k (ai)}Interakcije elemenata - I = {I (ai,aj)}S = { E, K, I }
Babic Miroslav
-
Vrste tribomehanikih sistemaTribomehaniki sistemi u obradnim procesimaTribomehaniki sistemi za vodjenje kretanjaTribomehaniki sistemi za prenos snageTribomehaniki sistemi za prenos informacija
Babic Miroslav
-
Tehnikikorisnioutput
Babic Miroslav
-
Vrste tribomehanikih sistemaSistemi kod kojih su glavni inputi i autputi fizike veliine - kretanje, rad i informacijeSistemi kog kojih su glavni inputi i autputi dati tokom materijala kroz sistem
Babic Miroslav
-
Triboloki aspektiTribologija kao naukaTribologija kao tehnologija
Babic Miroslav
-
Nauni osnov tribologijeTRENJE I HABANJENeizbeni fundamnetalni procesi pri relativnom kretanju vrstih tela, tenosti i gasovaStohastike prirodeIspoljavaju se kao disipativni nelinearni dinamiki efekti u zonama kontakta
Babic Miroslav
-
Tribologija kao nauka Nauni aspekt tribologije proistie iz injenice da dva osnovna fenomena tribologije - trenje i habanje - predstavljaju dva fundamentalna procesa disipacije energije i materijala pri kretanju vrstih tela, tenosti i gasova.
Babic Miroslav
-
ta je trenje?
Trenje je uslov i mera realnosti procesa funkcionisanja tehnikih sistema
Babic Miroslav
-
Trenje predstavlja otpor relativnom kretanju elemenata u kontaktu i zahteva utroak odredjene koliine energije za njegovo savladavanje
Babic Miroslav
-
TrenjeUNUTRANJE TRENJESPOLJANJE TRENJE
- Trenje klizanja
- Trenje kotrljanja
Babic Miroslav
-
KVANTIFIKACIJA TRENJAf = FT / FN
m = WT / WU
Babic Miroslav
-
Odstupanja od idealne povrineMakrogeometrijska (greke oblika)Mikrogeometrijska (valovitost i hrapavost)Submikrogeometrijska
Babic Miroslav
-
Topografija kontaktne povrine
Babic Miroslav
-
Hrapavost povrine100 %0
Babic Miroslav
-
Babic Miroslav
- Kontaktna povrinaAN = a b Ar = k ( FN / E )C (4/5
-
Granini sloj
Babic Miroslav
-
Defektni sloj
Babic Miroslav
-
1 mm200 nm20 nm0,2 nmOrganski slojOksidni slojMetalni kristali
Babic Miroslav
-
zzzzz > dimenzija atomaz - omoguava elektrostatiko pranjenjez = dimenzijama atomaz = dimenzijama atomaElektromagnetnihfluktuacionih poljaElektrostatikihpoljaMobilnihmedjupovrinskih elektronaPreklopljenih distribucija elektronaVEZIVANJE PREKOUSLOVI ZA POJAVUADHEZIONIMEHANIZAMVand varWaals -ovElektrostatikiMetalniKovalentni
Babic Miroslav
-
Trenje klizanja se na mikronivou odvija kroz interakciju mikroneravnina, tj kroz disipativni proces formiranja i raskidanja mikro-kontakata
Babic Miroslav
-
FAZA IElastino deformisanje,Plastino deformisanjeZadiranje (brazdanje)FAZA IIAdheziono vezivanjeFAZA IIIRaskidanje veza,Elastina relaksacija
Babic Miroslav
-
Prema prethodnom modelu sila trenja se moe izraziti kao suma mikroskopskih sila trenja, a disipacija energije kao suma elementarnih procesa disipacija
Babic Miroslav
-
Babic Miroslav
-
FT = FTd + FTa
Babic Miroslav
-
Teorije trenjaKlasineAdhezionaModifikovana adhezionaMolekularnaEnergetskaMolekularno-mehanika
Babic Miroslav
-
Tok energije u toku trenjaDovodjenje mehanike energije u zonu kontakta (formiranje realne povrine kontakta)Transformacija energije u zoni kontakta (elastine i plastine deformacije, adhezija)Disipacija energije
Babic Miroslav
-
Disipacija energijePoveanje unutranje energije (stvaranje defekata i dislokacija, zaostali unutranji naponi)Emisija (fotoni - akustike pojave, triboluminiscencija, elektroni - Kramerov efekat)Termika transformacija (generisanje toplote i entropija)
Babic Miroslav
-
HABANJENajee se definie kao progresivan proces gubitka materijala sa kontaktnih slojeva elemenata tribomehanikih sistema
Babic Miroslav
-
Razlika izmedju trenja i habanja Trenje je proces koji dovodi do gubitaka ulaznih veliina u sistem - primarno utie na relaciju ulaz-izlaz Habanje primarno uslovljava promenu strukture sistema - oblik, geometrija i svojstava elemenata sistema, ime se negativno deluje na funkciju sistema (korisni izlaz)
Babic Miroslav
-
Klasifikacija habanjaS aspekta vrste relativnog kretanjaS aspekta elemenata u interakcijiS aspekta dominantnog mehanizma
Babic Miroslav
-
VRSTE KRETANJAKLIZANJEKOTRLJANJEUDAROSCILOVANJESTRUJANJE TENOSTISTRUJANJE GASA
Babic Miroslav
-
Mehanizmi habanjaZamorAdhezijaAbrazijaTribohemija
Babic Miroslav
-
KLIZANJEKOTRLJANJEUDAROSCILOVANJESTRUJANJE STRUJANJE HABANJE PRI KLIZANJUHABANJE PRI KOTRLJANJUHABANJE PRI UDARUHABANJE USLED OSCILACIJA (FRETING)KAVITACIONO HABANJEEROZIJA FLUIDOMTIPRELATIVNOGKRETANJAMEHANIZMI HABANJAZAMORABRAZIJAADHEZIJATRIBO-HEMIJAELEMENTIVRSTA TELAT/TE.T/FLUID+ESTICE
Babic Miroslav
-
Habanje realnih elemenata tribomehanikih sistema odvija se kao posledica komleksnog dejstva vie mehanizama
Babic Miroslav
-
POETNO STANJE
Babic Miroslav
-
INTERAKCIJA123TRIBO-HEMIJSKAREAKCIJA,ADHEZIJA, ABRAZIJA, POVRINSKI ZAMOR
Babic Miroslav
-
Kompleksnost procesa habanjaFormiranje povrinskih slojeva u procesu adsorpcije, ili tribohemijske reakcije kontaktnih povrina sa okruenjemAdhezivni transfer izmedju kontaktnih elemenata osnovnog materijala i materijala povrinskih slojeva dobijenih adsorpcijom i tribohemijskiGenerisanje produkata habanja osnovnog materijala, produkata reakcije i prenetog materijala koje se odvija kroz efekte povrinskog zamora i abrazije
Babic Miroslav
-
FINALNI EFEKTIZMZRD1R11D11M1D12R12D2R22D22M2D21R21GA1GA2PRODUKTIHABANJA12G
Babic Miroslav
-
Tribologija kao tehnologijaSa tehnolokog stanovita znaaj tribologije se uglavnom odnosi na njen ekonomski uticaj i potencijal u smislu tednje energije i materijala kroz smanjenje trenja i habanja u tehnikim sistemima
Babic Miroslav
-
Babic Miroslav
-
HABANJEGUBITAKFUNKCIJE
Babic Miroslav
-
KRETANJEENERGIJAINFORMACIJEMATERIJALOUTPUTTOPLOTAVIBRACIJEKONTAMINACIJASMETNJETMS
Babic Miroslav
-
Prisutni prilazi ekonomskom aspektuZanemarivanje Precenjivanja
Babic Miroslav
-
DIREKTNIGUBICI TRIBOLOKE PRIRODEUSLED TRENJAUSLED HABANJAINDIREKTNIENERGIJAMATERIJAL ENERGIJADIREKTNIINDIREKTNI
Babic Miroslav
-
Direktni gubici (utede)EnergijaMaterijalSTRATEKI RESURSI
Babic Miroslav
-
POSLEDICE TRIBOLOKIH PROCESADirektni gubicienergije i materijalaAktivnostiodravanjaU cilju smanjenjaintenziteta tribolokihpojavaU cilju predupredjenja ieliminisanja triubolokiuzrokovanih otkazaProizvodnja potrebnihsredstava i tribolemenataMaterijal, energijai radInvesticionaulaganja
Babic Miroslav
-
Babic Miroslav
-
Trenje i ukupno izgubljena energija u tehnikim sistemima ?
Babic Miroslav
-
Tekstilna industrija
Babic Miroslav
-
Dostov izvetaj iz 1966. god. za V. BritanijuUKUPNA POTRONJA = 40 000 MILIONA kWh
Babic Miroslav
-
ECUT izvetaj za 1978. god. u USADirektni godinji gubici energije na trenje 4.22 X 106 TJ=godinje potrebe energije Njujorka =$ 20 milijardi
Babic Miroslav
-
Babic Miroslav
-
Razvoj procesa habanja izaziva:Promene u strukturi tribomehanikih sistemaPogorava kvalitet njihovog funkcionisanjaDovodi do poveane potronje energije na trenjeOtkaz sistema
Babic Miroslav
-
TRIBOLOKI IZAZVANI OTKAZI AKCIJE ODRAVANJA
Babic Miroslav
-
Odravanje po svojim trokovima prevazilazi osnovnu cenu kotanja tehnikih sistema6 puta kod automobila,5 puta kod aviona,8 puta kod maina alatkiENERGIJA, MATERIJAL, RAD
Babic Miroslav
-
PrimeriOko 2,6 % ukupno godinje utroene energije u USA odnosi se na opsluivanje, remont i proizvodnju rezervnih delova automobila80-tih godina u SSSR-u godinje se troilo oko 40 milijardi rubalja i oko 7 miliona tona elika na remont proizvodne opreme i transportnih sredstava
Babic Miroslav
-
PrimeriU metalurgiji Nemake triboloki uzrokovani trokovi odravanja uestvuju sa 40 - 50 % u ukupnim trokovima odravanjaU Nemakoj za 1983. godinu triboloki gubici su procenjeni na oko 40 milijardi maraka, od toga oko 18 milijardi uzrokovano je tribolokim procesima pri suvom trenju
Babic Miroslav
-
Indirektni triboloki gubiciZastoji u eksploataciji tehnikih sistema usled nedozvoljenog nivoa razvoja tribolokih procesaInvesticije u nove tehnike sisteme zbog skraenog veka trajanjaTrokovi radne snageSMANJENJE PRODUKTIVNOSTI
Babic Miroslav
-
Mogue utede kroz tribologiju ?
Babic Miroslav
-
Primeri procene moguih godinjih uteda1965 - V. Britanija > 515 miliona funti1980 - V. Britanija > 700 miliona funti1985 - USA > od 20 do 40 milijardi dolara
Babic Miroslav
-
Primer u oblasti transportaUSA - drumska vozila18,6 % = 14,3 milijarde dol.
Babic Miroslav
-
Primer u oblasti metaloprerade USA - utede na bazi primene savremenih postupaka za modifikovanje kontaktnih povrina25%=0,7X104TJ=144 miliona dolara
Babic Miroslav
-
Nakon 30-godinjeg iskustva u oblasti tribologije kao novog koncepta ukupne utede kroz tribologiju procenjuju se na nivou 1,3 - 1,6 %bruto nacionalnog dohotka.Do 20 % ovih efekata postie se bez investicionih ulaganja.
Babic Miroslav
-
Struktura potencijalnih uteda kroz tribologiju
Babic Miroslav
-
Nau situaciju karakterieDaleko vea potronja po jedinici proizvodaNedostatak edukacije u oblasti tribologijeNii nivo primenjenosti postojeih tribolokih znanjaNedostatak sistematski organizovanih nacionalnih programa
Babic Miroslav
-
TEHNOLOGIJA MATERIJALA I TEHNOLOGIJA POVRINAMEHANIKI SISTEMIMAZIVA I PODMAZIVANJEMONITORING STANJA,TRIBO-INFORMACIJE ITD.FIZIKAHEMIJAMETALURGIJAINENJERINGTRIBODIZAJN80 %FUNKCIONI-SANJE20 %TOK TRIBOLOKOG ZNANJAOSNOVAPRIMENA
Babic Miroslav
-
Oblasti tribologije
Babic Miroslav
-
Generatori buduih tribolokih istraivanjaFunkcionalna pouzdanost, posebno s aspekta: oteanih radnih uslova, automatizacije, kompjuterizacije i minijaturizacijeEkonomski pritisakZatita ivotne sredine
Babic Miroslav
-
Relevantna triboloka podrujaMaterijali (konstruktivni i alatni)Savremeni postupci modifikovanja i regenerisanja kontaktnih povrinaMaziva i podmazivanjeTribodizajn
Babic Miroslav
-
Osnovne istraivake oblastiBazna triboloka ispitivanjaTribologija obradnih procesa rezanjem i deformisanjemTribomaterijaliPostupci modifikovanja povrinaPostupci regenerisanja povrinaMazivaSredstva za hlaenje i podmazivanjeTribometrija
Babic Miroslav
TRIBOLOGIJABabic MiroslavTRIBOLOGIJABabic MiroslavTRIBOLOGIJABabic MiroslavTRIBOLOGIJABabic MiroslavTRIBOLOGIJABabic MiroslavTRIBOLOGIJABabic MiroslavTRIBOLOGIJABabic MiroslavTRIBOLOGIJABabic MiroslavTRIBOLOGIJAGeneralno se moe rei da su to tribomehaniki sistemi.Kao ulazi u tribomehaniki sistem pojavljuju se obino:Rad+kretanje iKretanje +materijal.Tehniki korisni izlazi su:Rad (sistemi za prenos snage - mehaniki, hidraulini i pneumatski, zupanici, cilindri ......Kretanje (sistemi za vodjenje kretanja - leajevi, prenos kretanja - spojnice, ometanje kretanja - konice)Informacije (Generisanje informacija - bregasti mehanizmi, reprodukciju informacija - davai i nosai informacija)Materijal )Transport - toak/ine, obradni procesi - rezanjem, deformisanjem)
Babic MiroslavTRIBOLOGIJABabic MiroslavTRIBOLOGIJANau~ni bekgraund tribologije proisti~e iz ~injenice da dva glavna tribolo{ka problema - trenje i habanje- predstavljaju istovremeno i dva fundamentalna procesa disipacije energije i materijala pri kretanju gasova, te~nosti i ~vrstih tela. Prema zakonima termodinamike svi makroskopski kinematski procesi su ireverzibilni i zahtevaju energiju za njihovo izvodjenje. Zadr`imo se na upro{}enom prikazu dva ~vrsta tela u relativnom kretanju u kontaktu. Pre uspostavljanja njihove interakcije u svakom telu molekuli su jednako orijentisani i jednake su im brzine kretanja. Usled trenja ovo regularno kretanje lokalno (u zoni kontakta) se transformi}e u manje uredjeno molekularno kretanje, jer trenjem indukovana toplota izaziva termi~ko oscilovanje koje rasipa energiju. U procesu trenja mo`e se naru{iti i makrogeometrija tela i dolazi do generisanja produkata habanja koje uzrokuje rasipanje materijala. Dakle trenje izaziva porast mere nereda. Po{to se nered nikada spontano ne prevodi u red, svi trenjem indukovani procesi su ireverzibilni i izazivaju porast entropije. U tredicionalnim teorijama klasi~ne fizike i tehnologije ireverzibilnost realnih procesa bilo je ~esto zanemarivano prihvatanjem veoma upro{}enog prilaza. To je formulisano, na primer, u lekcijama u sloganima kao {to su: procesi trenja i kontaktni efekti su zanemareni, ~ime se pojednostavio problem formiranja odgovaraju}eg fizi~kog i analiti~kog modela. Medjutim, po{to se trenje i habanje moraju uzeti u obzir u realnom tretiranju problema i po{to njih odlikuje veoma velika kompleksnost, tradicionalni pristup mora se prevazilaziti.Rezultati razvoja tribologije u prethodnim decenijama pokazala su da su elemntarni procesi trenja i habanja ~vrstih tela po svojoj prirodi stohasti~ki i odigravaju se kao disipativni, nelinearni dinami~ki efekti na mikrokontaktima u zoni nominalnog kontakta. Prema tome, tribolo{ki procesi poseduju odlike koje u skladu sa modernom terminologijom tribologiju ~ineNAUKOM HAOSA (chaos science). U ovom konceptu tribologija predstavlja budu}i izazov za istra`iva~e na polju razja{njenja kompleksnih fenomena trenjem i habanjem izazvane disipacije energije i materijala.
Babic MiroslavTRIBOLOGIJABabic MiroslavTRIBOLOGIJAPITANJE JE KAKO SE MANIFESTUJE TRENJE I HABANJE U TRIBOMEHANIKIM SISTEMA
Trenje izaziva direktan gubitak energije i utie na relaciju ULAZ/IZLAZsmanjujui efikasnost sistema.Babic MiroslavTRIBOLOGIJAHABANJE primarno uslovljava promenu strukture sistema (stanje kontaktnih povrina i slojeva, oblika, zazora), to se negativno odraava na funkciju, odnosno na tehniki korisni izlaz iz sistema.Habanje je vremenski ireverzibilni proceskojim se dospeva u stanje kritine pohabanosti tribolemenata, odnosno zastoja u funkcionisanju sistema. Dakle habanje ima jasnu i karakteristinu zavisnost od vremena, poznatu kao kriva habanja, kojoj korespondira pogoranje razliitih aspekata tehniki korisnog izlaza.. Kod trenja nema tako jasne zavisnosti, mada se moe govoriti o postojanju korelacije izmedju porasta pohabanosti i rasta gubitaka na trenje.Babic MiroslavTRIBOLOGIJAPOSLEDICE TRIBOLOKIH PROCESA MOGU SE IDENTIFIKOVATI NA RAZLIITIM NIVOIMA.....sljad...Sve posledice imaju generalno gledano dimenziju energije, odnosno materijala i uloenog rada. Babic MiroslavTRIBOLOGIJASve navedene posledice tribolokih procesa su mesta gubitaka, ali istovremeno i mesta potencijalnih uteda.Imajui prethodno u vidu mogue je, kako je to ve i uobiajeno, definisati sledee tipve gubitaka, odnosno uteda.Generalno to su direktni i indirektni gubici, odnosno utede.Medju direktnim mogu se iydvojiti tri grupe:primarnisekundarni i tercijalni
Primarni direktni gubici predstavljaju gubitke energije usled trenja. Ovi gubici su najlake uoljivi i pri povrnom pristupu problemu poistoveuju se sa ukupnim gubicima triboloke prirode. Istina je da u ukupno iygubljenoj energiji u funkcionisanju tehnikih sistema esto veliki deo gubitaka je usled trenja. Znai vaan uzrok malog stepena iskorienja tehnikih sistema je trenje. Na primer u tekstilnoj industriji oko 80% gubitaka je usled trenja. 1978. god. u USA ukupni gubici energije usled trenja procenjeni su na 4.22 x 10 6 TJ, to je ekvivalentno vrednosti od 20 milijardi dolara, odnosno godinjoj ukupnoj potrebnoj energiji grada Njujorka.
SEKUNDARNI DIREKTNI GUBICI uglavnom se odnose na potrebu izrade i promene pohabanih kritinih elemenata tribomehanikih sistema i podmazivanje u cilju smanjenja intenziteta trenja i habanja. Pri tome treba imati u vidu da nije uvek prisutan zahtev za istovremenim smanjenjem i trenja i habnja, to je kompatibilno. Ponekada je prisutan zahtev za poveanjem trenja i istovremenim smanjenjem habanja (toak/pruga, automobilske gume/put, konice, frikcioni prenosnioci, kaipevi i sl.)
Obrada materijala za zamenu pohabanih elemenata pretpostavlja skup tehnologija u kojima se troi energija, to se moe energetski i kvantifikovati, kao to je to prikazano na slajdu.
TERCIJALNI GUBICI, ODNOSNO UTEDE uglavnom se odnose na materijal za izradu pohabanih elemenata. Iznos gubitaka/uteda proporcionalan je energetskom ekvivalentu materijala i ceni. Primer energetskih ekvivalenata dat je na slajdu.Svaki gubitak/uteda na primarnom nivou smanjenjet trenja i habanja najee reyultira jo veim efektima na sekundarnom i tercijalnom nivou.
INDIREKTNI GUBICI/UTEDE nastaju kao posledica direktnih bilo koje vrste. Gubici usled zastoja su ekonomski veoma znaajni, ali nemaju dimenziju energuije, odnosno materuijala. Sekundarne Indirektne utede triboloke prirode odraavaju na planu kapitalnih investicija, i to ne samo kroz novac, ve i kroz energiju i materijal. Misli se na investicije koje su posledica triboloki smanjenog veka trajanja opreme, kao i potrebe za podizanjem efikasnosti.Ovo je generalni pristup koji manje vie obuhvata sve aspekte tribolokih gubitaka/uteda. Babic MiroslavTRIBOLOGIJABabic MiroslavTRIBOLOGIJABabic Miroslav
top related