uzroci i posledice - inženjerska komora srbije...donjem toku, gde ugrožavaju veliki broj gradskih...
Post on 22-Jan-2020
7 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Uzroci i posledice
Predavač: dipl ing Slobodan Marković
DEFINICIJA POPLAVE Poplava je privremena pokrivenost vodom
zemljišta koje obično nije pokriveno vodom. To uključuje poplave koje uzrokuju: ◦ Reke ◦ Planinski potoci ◦ Bujični vodotoci ◦ Kao i poplave prouzrokovane morem na priobalnim
područjima
Prema nastanku mogu se podeliti: ◦ Poplave rekama ◦ Poplave planinskim potocima ◦ Poplave bujičnim vodotocima ◦ Poplave izazvane morem u priobalju – cunamijima,
plimom
Brojni su uzroci poplava ◦ One koje su posledica prirodnih pojava
◦ One koje su izazvane antropogenim uticajem (
antropogeni faktor je naucni termin koji opisuje sva stanja
u prirodi preinacena ljudskim delovanjem ili losim
upravljanjem)
◦ One koje su izazvane kombinacijom prirodnih i
antropogenih uticaja
Kišne padavine i otapanje snega u gornjim
delovima sliva najčešći su uzrok poplava, kako na
velikim rekama tako i na bujičnim vodotocima i
potocima.
Torlašenje leda u zimskom periodu uzrokuju
poplave jer formiranjem ledenih barijera smanjuju
ili potpuno zatvaraju proticajni profil vodotoka.
Antropogeni uticaj je najviše vezan za aktivnosti u
samom koritu vodotoka ili u slivu: ◦ Krčenje šuma
◦ Izgradnjom objekata i saobraćajnica u slivu
◦ Nestručnim kanalisanjem reka, potoka i ostalih povećava
se brzina oticanja i skraćuje vreme koncentracija voda u
glavnom koritu.
◦ Ogoljavanjem padina i izgradnjom objekta na nestabilnim
terenima dolazi do klizišta koje završavaju u koritu i
izazivaju poplave.
◦ Na poplave može uticati i deponovanje raznog otpada i
šuta u korito vodotoka što smanjuje protočnost korita.
◦ Ispuštanjem otpadnih voda zagađenih organskim
materijama koje izazivaju bujanje vodene vegetacije
◦ Kao i splavovi, barže, šlepovi koji s enalaze u koritu reka.
Poplave nastale izlivanjem velikih reka mere se
dubinom poplavljenog tla i one su uglavnom u
najavi.
Poplave planinskih vodotoka i potoka mere se
brzinom vode u poplavljenom području, pa nastaju
brzo, kratko traju i razarajuće su, i predstavljaju
problem za evakuaciju stanovništva i bujične vode
nose velike količine bujičnog nanosa vučenog i
suspendovanog.
Poplave su prirodni fenomen i čak mogu biti i
korisne jer donose u plavljenu dolinu plodno tlo.
Uticaj na poplave imaju i globalne klimatske
promene koje prouzrokuju jake regionalne
poplave.
Na velikim rekama su uslovljene položajem reka i
reljefom Srbije.
Bujične poplave nastaju od kiša jakog intenziteta
iz oblaka kumulonimbusa iz kojih pada i grad.
Grad iz ovih oblaka pokriva od 100-300m, a kiša iz
ovih oblaka pokriva
10-30km2
Velike poplave u prošlosti jednom u 100 godina su
sve češća pojava, ali i ljudi doprinose tome da
ograniče prostor koji su dotle zauzimale reke i
potoci.
S obzirom na rasprostranjenost brdsko planinskih
područja i razvijenu hidrografsku mrežu bujicne
poplave se javljaju vrlo često, skoro svake godine.
Geneza velikih voda se javlja u gornjem delu sliva
dok se poplave javljaju u rečnim dolinama u
donjem toku, gde ugrožavaju veliki broj gradskih i
seoskih naselja, saobraćajnica, industriju i
poljoprivredu.
Kod bujičnih poplava se javljaju bujične lave,
odroni i klizišta.
Bujični talasi imaju strmo čelo, ili bujična pesnica
koje ima veliku razornu moć.
Odnos velikih i malih voda u bujičnim vodotocima
Qmax/Qmin je 1000.
Odnos kod velikih aluvijalnih vodotoka Qmax/Qmin
je 10.
Kod pljuska (jake kiše) kišne kapi su od 1.3-7 mm,
padaju brzinom od 3-6m/s i one su kao bomba
ako je zemljište nezaštićeno, odnosno ogoljeno
dolazi do razaranja tla i odnošenje istog jarugama,
jaružicama, bujičnim vodotocima do prvog većeg
recipijenta.
Analitika pokazuje da na velikim ravničarskim
rekama do poplava dolazi u periodu ranog proleća
i proleća kada se topi sneg u višim zonama sliva i
u isto vreme je često padanje dugotrajnih kiša.
U malim bujičnim vodotocima dolazi u toku leta
zbog jakih pljuskovitih padavina.
AKTIVNA ODBRANA OD POPLAVA ◦ Izgradnja brana na velikim rekama,akumulacije
◦ Izgradnja nasipa koje nisu bedemi nego su hidrotehnički objekti koji imaju svoju statiku i ostale dimenzije
◦ Mobilne barijere.
Sa branama imamo kontrolisano ispuštanje voda.
Izgradnjom regulacije reka, naročito u naseljima štitimo naselja od poplava.
Na bujičnim rekama za aktivnu odbranu od poplava izgrađuje se pregrade (retenzione, deponijske) sa bučnicom radi ubijanja kinetičke energije poplavnog talasa. Takođe na bujičnim vodotocima izgrađuju se kaskade radi nivelisanja toka reke da bi se smanjio pad, a samim tim i brzina vode.
Takođe se na bujičnim rekama izrađuju regulacije
reka, osiguranje obala obaloutvrdama itd.
Regulacije reka i potoka se rade u zavisnosti od
toga šta branimo, i na proračun velikih voda šta se
brani procentualno.
POSLEDICE ILI ŠTETE OD POPLAVA
Poplave izazivaju razne štetne posledice, a
najveće posledice su svakako ljudski životi, i to su
nenadoknadivi gubici odnosno štete.
Ostale štete mogu se podeliti u materijalne i
nematerijalne, i direktne i indirektne.
Materijalne štete se izražavaju u egzaktnim
brojevima kao na primer broj porušenih kuća i
drugih objekata, broj uginule stoke i sve što se
može iskazati u novcu, odnosno koliko košta
izgubljena imovina po cenama na tržištu.
Nematerijalne štete su one koje se ne mogu
iskazati kvantitativnom obliku odnosno broju i
novcu, i to su izgubljeni časovi učenika u školama,
izgubljeni radni sati u privredi, u industriji, i
neobavljanje nekih finansijskih poslova i dr.
Direktne štete su one koje je prouzrokovala sama
poplavna voda ili bujična stihija.
Indirektne su one koje su nastale posrednim
putem kao što je nemogućnost privređivanja ili
obavljanje drugih poslova van poplavljenog
područja zbog nemogućnosti korišćenja
infrastrukture, puteva, železnice, komunikacija i dr.
OBAVEZE U ODBRANI OD POPLAVA IMAJU
Po zakonu o vodama svi vodotoci se dele na
vodotoke prvoga i vodotoke drugog reda.
Za vodotoke prvoga reda su zadužene državne
institucije.
Za vodotoke drugog reda je zadužena lokalna
samouprava.
Hijerarhija u odbrani od poplava na vodotokovima
prvog reda
Direkcija za vode ◦ Gazduje vodama, izrađuje strategiju uređenja u oblasti
voda
Javna vodoprovredna preduzeća ◦ Izgrađuju i održavaju vodoprivredne sistem gde su
ugroženi putevi, železnice, naselja, dalekovodi,
akumulacije, industrija itd.
Vodoprivredna preduzeća ◦ Kao direktni izvođač radova na uređenju vodoprivrednog
sistema
Na vodotokovima drugog reda je angažovana
lokalna samouprava, koja je zadužena da
finansira, uređuje i održava vodoprivredne objekte
na vodotocima drugog reda.
Kao podrška za odbranu od poplava važan činilac
je i Republički hidrometeorološki zavod Srbije.
Takođe jedan vid zaštite od poplava je: ◦ Edukacija stanovništva koja živi u plavnim područjima
◦ Kaznena politika za one koji ugrožavaju vodoprivredne
objekte na bilo koji način
◦ Osiguranje industrije, objekata, zemljišta i drugo koje se
nalazi u glavnom području
top related