vido - po^etak 1916. godine s - serbian mirror · 2017-07-22 · nesumnjivo je da vi{e od 5000...
Post on 23-Jan-2020
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
11
I S T O R I J A
Mart 2010.
S
avezni~ki brodovi sa Srbima pristi`u
na ostrvo spasa, kako je tada bilo
prozvano ostrvo Krf. Ali, prvi susret
sa ostrvom, umesto spasa doneo je vrhunac
stradanja.
Prve improvizovane poljske bolnice
postavili su Francuzi. Iznemogli vojnici su se
najpre na{li na malenom ostrvu Lazaret, gde
je posle trija`e savezni~kog saniteta, puno
vitalno ugro`enih, uglavnom najmla|ih regru-
ta preba~eno na ostrvo Vido. Tada kamenito
”ostrvo zmija”, kako su ga Krfljani zvali.
Zabele`ene su re~i francuskog
vojnog lekara upu}ene na smrt bolesnim
mladi}ima:
“Ozdravite sinovi Srbije, cela vas
Francuska moli! Va{e majke i sestre pale
kandila u zavi~aju i mole se za va{e
zdravlje. Va{a deca vas ~ekaju…”
Olovno nebo se spajalo sa morem.
Ki{a je danima padala i padala. Srbija majka
je plakala, jer se opra{tala od cele jedne gen-
eracije. Prvih dana je stradanje bilo najve}e.
Tada nije vo|ena precizna evidencija o ̀ rtva-
ma, ali kasniji izve{taji su govorili da je umi-
ralo nekoliko stotina pacijenata dnevno. U
prvo vreme su sahranjivani u plitkim
kamenim grobnicama, a ubrzo vi{e nije bilo
mogu}e sahranjivati tela na Vidu. Zato su
tela slagana i polagana iz barki francuskog
sanitetskog broda u dubine Jonskog mora.
Na Vidu je nastalo srpsko groblje
sa 1200 umrlih vojnika, a u dubinama
Jonskog mora, ta~an broj se ne zna.
Nesumnjivo je da vi{e od 5000 srpskih
vojnika po~iva u Plavoj grobnici.
[irile su se glasine da je uzrok
masovnog stradanja na Vidu bila infekcija.
Ipak, doktor Vladimir Stanojevi}, na~elnik
Moravske bolnice, koji je po~etkom februara
dobio nalog da sa svojim personalom hitno
reorganizuje sanitet na Vidu, eliminisao je
infekciju kao uzrok smrti. Njegova tvrdnja je
bila takozvana ratna dijareja. Oslabljen imu-
nitet iznemoglog organizma i nekvalitetna
pija}a voda kao i lo{a ishrana, uz nervno ras-
trojstvo vodili su naglom gubitku te~nosti iz
organizma. Odsustvo povi{ene temperature i
nalazi na obdukcijama, kao i ~injenica da
niko od sanitetskog osoblja nije oboleo, i{lo
je u prilog tvrdnjama doktora Stanojevi}a.
Nedostatak stru~nog osoblja i
medicinskog materijala bio je jedan od
najve}ih problema srpske vojske u Prvom
svetskom ratu.
Tra`ena je pomo} savezni~kih, a
potom i drugih zemalja. Najzna~ajnija
pomo} dolazila je iz Velike Britanije, gde
je osnovana vrlo jaka fondacija za pomo}
Srbima u ratu, pod pokroviteljstvom
engleske kraljice Meri, a jedan od ~lanova
ove fondacije bio je i Vinston ^er~il.
Pomo} u lekovima i medicinskom materi-
jalu i opremi dolazila je iz Sjedinjenih
Ameri~kih Dr`ava, Rusije, Francuske, [vaj-
carske, Japana, Gr~ke i Italije, a mnoge
strane medicinske misije su sa srpskom
vojskom pro{le albansku golgotu, iako srp-
ska vojna komanda to nije tra1`ila.
Po{to su zdravstveno najugro`eniji
vojnici bili evakuisani u Bizertu, luku u
Tunisu, sa njima su oti{li mnogi lekari i
bolni~ari iz misije.
Na Krfu je prihvatanje iscrpljenih
ljudi najpre bilo nedovoljno efikasno.
Niko nije o~ekivao takvo stradanje
i savezni~ke sanitetske jedinice nisu imale
dovoljno vremena ni kapaciteta za adekvatan
tretman i le~enje preko 150 000 ljudi.
Francuski lekar je ovako opisao
stanje srpske vojske po dolasku na Krf:
“Oni su obu~eni u prljave rite
kroz koje probija kostur. Neki su bili samo
u {injelu, ali je i {injel bio u dronjcima.
U`urbano su ih prihvatali na{i bolni~ari,
nastoj}i da svima u isti ~as pomognu:
ka{i~icu mleka, da ih operu, promene zavoj
na rani, da ih smeste u {ator i mole se
Bogu za njihovo ozdravljenje…”
Bogosav ]irkovic, jedan od regru-
ta koji je pre`iveo Vido, godinama kasnije
prise}ao se prizora koji su ga pratili kroz
ceo `ivot:
“…Vojnici su svakog dana umi-
rali, a ja sam gledao kako ih mrtve bacaju
u neku barku i nekuda nose…ta slika se
~esto ponavljala i ja sam, kad god ~ujem
da more zapljuskuje, zaklanjao o~i da ne
gledam tu stra{nu sliku. Bo`e, koliko ih je
umiralo…oni koji su prezdravili nazvali su
ovo mesto Plava grobnica.
Ne znam koliko sam dugo ostao
na Vidu, ali znam da je do{ao jedan fran-
cuski brod i doneo nam ode}u. Staru ode}u
smo bacilli sa sebe u vatru. Bila je to
ogromna loma~a. U tom plamenu su i
va{ke sagorele i onaj smrad i trule` ljud-
skog mesa…ukrcali su nas u brod. Sunce
izlazi iz vode i ulazi u vodu…danima smo
putovali, znam da se grad zove Bizerta.
Tek kad sam se na{ao na ~vrstom tlu, na
vrelom suncu, kad sam osetio mi{ice i
uvideo da mi se vra}a snaga, rekao sam
{apatom: -Zbogom Plava grobnico…”
Skrhan i sam prelaskom Albanije,
gledaju}i svakodnevno sa krfske obale kako
brodovi odnose be`ivotna tela mladi}a,
nadahnut bolom i ponosom, mladi pesnik
Milutin Boji} pi{e pesmu “Plava grobnica”,
koja je i danas ostala svedo~anstvo o
tragediji srpske mladosti.
Plava grobnica
Milutin Boji}
Stojte, galije carske! Sputajte
krme mo}ne!
Gazite tihim hodom!
Opelo gordo dr`im u doba jeze
no}ne.
Nad ovom svetom vodom.
Tu na dnu, gde {koljke san umoran
hvata.
I na mrtve alge tresetnica pada,
Le`i groblje hrabrih, le`i brat do
brata,
Prometeji nade, apostoli jada.
Zar ne ose}ate kako more mili,
Da ne ru`i ve~ni pokoj palih ~eta?
Iz dubokog jaza mirni dreme` ~ili,
A umornim letom zrak meseca {eta.
To je hram tajanstva i grobnica
tu`na.
Za ogromnog mrca, k’o na{ um
beskrajna.
Tiha kao pono} vrh ostrvlja ju`na,
Mra~na kao savest, hladna i o~ajna.
Zar ne ose}ate iz modrih dubina.
Da pobo`nost raste vrh voda
prosuta
I vazduhom igra ~udna pitomina?
To velika du{a pokojnika luta
Stojte, galije carske!
Na grobu bra}e moje
Zavite crnim trube.
Stra`ari u sve~anom opelo nek
otpoje
Tu, gde se vali ljube!
Jer pro}i }e mnoga stole}a, k’o
pena {to prolazi morem i umre
bez znaka,
I do}i }e nova i velika smena,
Da dom sjaja stvara na gomili raka.
Ali ovo groblje, gde je pogrebena
ogromna i stra{na tajna epopeje,
Kolevka }e biti bajke za vremena,
Gde }e duh da tra`i svoje korifeje.
Sahranjeni tu su nekada{nji venci
I prolazna radost celog jednog
roda,
Zato grob taj le`i u talasa senci
Izmedj’ nedra zemlje i nebesnog
svoda.
Stojte, galije carske!
Buktinje nek utrnu,
Veslanje umre hujno,
A kad opelo svr{im, klizite u no}
crnu pobo`no i ne~ujno.
Jer ho}u da vlada beskrajna ti{ina
I da mrtvi ~uju huk borbene lave,
Kako vru}im klju~em krv penu{a
njina
U deci {to klik}u pod okriljem slave.
Jer, tamo daleko, popri{te se `ari
Ovom istom krvlju {to ovde
po~iva:
Ovde iznad oca pokoj gospodari,
Tamo iznad sina povesnica biva.
Zato ho}u mira, da opelo slu`im
bez re~i, bez suza i uzdaha mekih,
Da miris tamjana i dah praha
zdru`im
Uz tutnjavu muklu dobo{a dalekih.
Stojte, galije carske!
U ime svesne po{te
Klizite tihim hodom.
Opelo dr`im, kakvo ne vide nebo
jo{te
Nad ovom svetom vodom!
Samo godinu dana kasnije
Milutina Boji}a je stigao usud generacije
kojoj je pripadao. U jednoj solunskoj
kafani, ve} sasvim skrhan bole{}u, slu{ao
je zapanjen kako Paja Jovanovi} govori
njegovu pesmu, tek objavljenu u “Srpskim
novinama”. Ubrzo je umro i sahranjen je
uz najve}e po~asti 1917. godine na srp-
skom vojni~kom groblju na Zejtinliku.
Aleksandra Maksimovi}
www.serbianmirror.com
Srpska vojska po dolasku na Krf
Feljton : Krfska epopeja (3. deo)
VIDO - PO^ETAK 1916. GODINE
Plava grobnica
12 Mart 2010.
D I J A S P O R A
Kako ste do{li na ideju za orga-
nizovanjem ovakvog jedinstvenog centra?
“Ideja o pokretanju jednog
ovakvog centra pojavila se pre skoro ~etiri
godine na Kongresu Srpskog Ujedinjenja
odr`anom u ^ikagu. Serbian-Arc je formi-
ran 27. januara 2009. godine na dan na{eg
najve}eg sveca Svetog Save i ova simboli-
ka nam daje dodatnu snagu da istrajemo u
na{oj misiji, koja se ogleda u edukativnoj i
informativnoj pomo}i na{oj dijaspori u cilju
njenog ja~anja i promovisanja na{e kulture
i tradicije na ovim prostorima.”
Kakvu vrstu pomo}i nudite i ko
vam se mo`e obratiti?
“Serbian-Arc }e, izme|u ostalih,
pomagati emigrantima koji su tek pristigli
u SAD i nalaze se u procesu akulturalizaci-
je i adaptiranja na novi na~in `ivota. Veliki
deo na{ih aktivnosti bi}e usmeren ka ovoj
populaciji, jer je ona najosetljivija, zbog
pre`ivljenih stresova usled promene `ivotne
sredine, problema prouzrokovanih razlikom
u moralnim i kulturolo{kim vrednostima
dru{tva u kojem `ivimo i radimo. @elimo
da oja~amo na{u zajednicu i da o~uvamo i
promovi{emo srpsku kulturu, nauku i tradi-
ciju. Ovo je jedino mogu}e ako na na{u
zajednicu gledamo kao celinu, bez
nepotrebnih podela koje, kako svi znamo,
postoje jako dugo kako u matici tako i u
dijaspori. Zbog toga }e Serbian-Arc organi-
zovati aktivnosti za celokupnu dijasporu na
srpskom i engleskom jeziku. Smatramo da
je put osna`ivanja i revitalizacije na{e
dijaspore u boljem povezivanju svih ljudi
na{eg porekla, razumevanju i gra|enju
kvalitetnih kako li~nih tako i profesionalnih
odnosa, bez obzira na bilo kakve razlike.
Na ovaj na~in `elimo da podstaknemo na{e
ljude da vi{e me|usobno sara|uju i da se
bez rezervno poma`u, pa tako Serbian-Arc
svakog prvog i tre}eg ~etvrtka u mesecu,
od 18-21 ~as organizuje okupljanja u SKC
“Sveti Sava”.
Ve} u prvoj godini rada, ste
pokrenuli kompjutersku labaratoriju. O
~emu je zapravo re~?
“U saradnji sa Srpskim Kulturnim
Centrom „Sveti Sava” iz ^ikaga, gde smo
sme{teni, uspeli smo da pokrenemo prvu
kompjutersku laboratoriju u na{oj dijaspori.
U ovom projektu je u~estvovalo vi{e od 30
volontera, kompletna oprema je obezbe|ena
kao donacija, a RCN kompanija je bila
sponzor Internet konekcije. Osnovni cilj
ovog projekta je da na{i polaznici, svih
uzrasta, ovladaju potrebnim ve{tinama kako
bi postali konkurentniji. Ina~e, prvih god-
inu dana postojanja smo iskoristili, pored
mnogih administrativnih obaveza i za
formiranja kvalitetnog tima, renovirali smo
prostorije u kojima se trenut-
no nalazimo u
SKC „Sveti
Sava”. Ovom
prilikom bih se
zahvalo centru
„Sveti Sava” na
razumevanju i
s v e s r d n o j
podr{ci.”
[ta sve
va{i polaznici konkretno mogu nau~iti u
va{im radionicama?
“Pored pru`anja potrebnih infor-
macija iz razli~itih oblasti, Serbian-Arc
pru`a obuku za rad u programskom paketu
Microsoft Office koji obuhvata programe:
Word, Excel, Power Point i Outlook
Eypress. Radionice }e biti prilago|ene
nivou znanja polaznika kurseva. Tako|e,
organizujemo radionice za pisanje rezimea,
gde }e biti pru`ena mogu}nost da svi
u~esnici nau~e da samostalno napi{u ili
unaprede svoj ve} postoje}i rezime.
Nudimo i pripremu za poslovni interviju,
Tako|e, pru`amo i pomo} prilikom popun-
javanja potrebne dokumentacije. Svi treneri
su profesionalci, sa vi{egodi{njim
iskustvom.”
Za koje informacije je na{a
dijaspora, najvi{e zainteresovana?
“Po na{im saznanjima najve}a je
potreba za informacijama iz imigracionog
prava. Serbian-Arc }e pru`ati sve podatke
koje posedujemo, a za one informacije koje
prevazilaze na{ nivo kompetentnosti
upu}iva}emo na odgovaraju}a mesta.
Tako|e, dava}emo i informacije iz oblasti
medicine. Kao na primer, gde se mo`e
dobiti besplatna ili najpovoljnija medicins-
ka pomo}, pitanja u vezi sa medicinskim
osiguranjem, odabirom doktora, apliciran-
jem za dr`avnu pomo}, itd. Informacije o
procesu nastavka {kolovanja u SAD }e biti
tako|e jedna va`na oblast, na koju }e
Serbian-Arc biti koncentrisana. Pru`a}emo
informacije, koje su potrebne tek pristiglim
emigrantima. Na{
cilj je da u dogled-
no vreme napravi-
mo jedinstveni
{tampani informa-
tor koji bi na jed-
nom mestu
sadr`ao sve
najbitnije infor-
macije za ovu
populaciju.”
^ime se Serbian-Arc trenutno
bavi?
“Trenutno se nalazimo u procesu
dobijanja 501C3 forme, koja bi nam
omogu}ila apliciranje za neophodne sub-
vencije, kako kod vladinih tako i privatnih
fondacija na teritoriji SAD. Tako|e radimo
i na uspostavljanju zvani~ne saradnje sa R.
Srbijom i ve} smo postigli odre|ene kon-
takte. Serbian-Arc ima podr{ku generalnog
konzulata R. Srbije.”
Koje su va{e naredne aktivnosti
i kako vas zainteresovani gra|ani mogu
kontaktirati?
“U planu je uvo|enje ~asova
engleskog jezika, mentorski programi za
decu, radionice i interesentna predavanja na
razli~ite teme.
Vi{e informacija o nama i na{im
aktivnostima mogu se na}i na web adresi:
www.serbian-arc.com, mo`ete se pridru`iti
na{oj Facebook grupi: Serbian Arc. Tako|e
nas mo`ete kontaktirati i telefonom
773-527-0587. U narednih mesec dana, uz
pomo} na{eg velikog prijatelja i sponzora
Ivanc Printing & Design, mo}i }ete da
prona|ete promotivne plakate i bro{ure na
svim mestima gde se okupljaju na{i ljudi.
Sve {to je do sada ura|eno bazira
se na volonterskom radu. @eleo bih da se
zahvalim ljudima, koji poma`u i da
pozovem sve koji `ele da pomognu na bilo
koji na~in.”
SERBIAN-ARC ZA DIJASPORU
Angelina Momirovi} diplomirani kozmeti~ar,
ulep{ava va{e lice i telo, specijalnim tretmanima.
Uspe{no poma`e pri zale~ivanju akni i bubuljica,
ubla`ivanju bora i saniranju fleka.
Tako|e vr{i depilaciju na svim delovima lica i tela.
Za va{ lep{i izgled i ja~e pouzdanje javite se Angelini Lake View Salon
773.807.2957426 W. Belmont Ave. u ^ikagu
Tim sa~injen od mladih i iskusnih stru~njaka iz razli~itih nau~nih oblasti, koji pru`ju pravnu, psiholo{ku i socijalnu podr{ku, kao i neophodne
informacije na{oj dijaspori, Serbian American Resource Center (Serbian-Arc) osnovan je radi pru`anja visoko kvalitetnih programa, a u cilju
povezivanja i ja~anja na{e zajednice i uspostavljanja ~vrste veze sa lokalnom zajednicom i sa maticom Srbijom. Tim povodom razgovaramo sa
predsednikom Serbian-Arc Markom Mihailovi}em.
13
S A ^ U V A J M O O D Z A B O R A V A
Mart 2010.
^UVENE @ENE SRBIJE
Despotica Jefimija
(oko 1350-1405).
P
rva `ena pesnik i pisac u Srbiji. K}i
}esara Vojhine, uglednika na dvoru
cara Du{ana, udajom za Jovana
Uglje{u Mrnjav~evi}a postaje despotica. Ali
vreme spokoja za nju nije dugo trajalo: prvo
joj umire ~etvorogodi{nji sin, mu` joj gine u
Bici kod ^ernomena (1371.), a uskoro osta-
je i bez oca. Obi~aji vremena u kome je
`ivela upu}uju je da, kao Jefimija, primi
mona{ku rizu, ali i da privremeno uto~i{te
na|e u Kru{evcu, na dvoru kneza Lazara. Tu
uskoro postaje svedok velikog posrtanja nar-
oda, kad posle Kosovske bitke zemlja ostaje
bez vladara i najve}eg dela vlastele, a vlast
pada na ple}a kneginje Milice, koja tako|e
obla~i mona{ku odoru i postaje Jevgenija.
Dve hrabre `ene ne predaju se
lako. Obe, prvo, odlaze u Ser, kod sultana
Bajazita, da bi od kleveta odbranile mladog
Stefana Lazarevi}a, Lazarevog i Mili~inog
sina. Potom uspevaju da od sultana izmole
da mo{ti svete Petke, kod Srba slavljene
kao za{titnica zemlje i svih useva na njoj,
iz Trnova prebace u Srbiju.
Jefimijinu mudrost i re~itost hvali i
strogi Konstantin Filozof re~ima “va mnogih
glagolnih i ve{teh mudrej{a su{ti”. Svoju
neostvarenu materinsku ljubav ona nesebi~no
prenosi na kneza i docnije despota Stefana,
ba{ kao i svoja brojna visoka znanja, od
anti~ke gr~ke filozofije do pravoslavne
teologije i kulture. Stefan je u jednoj svojoj
povelji naziva “despoticom, gospo|om i
majkom”. Ipak, njen najprepoznatljiviji trag u
istoriji srpskog naroda su tri sa~uvana zapisa
koja spadaju u va`ne stranice srpske sred-
njevekovne knji`evnosti. Posebno se isti~e
Pohala knezu Lazaru, stihovi koje je izvezla
na pokrovu poginulom vladaru, gde je utkala
sliku podviga, ali i velikih nesre}a koje su
sna{le njen narod. Umrla je 1405. i sahran-
jena u manastiru Ljubostinja, gde i danas
po~ivaju njeni zemni ostaci.
Katarina Ivanovi}
(1817-1882).
P
rva priznata i {kolovana srpska
slikarka, vrhunski portretista i “majs-
tor mrtve prirode”, prva `ena
(po~asni) akademik kod Srba. Detinjstvo je
provela i Stonom Beogradu (Seke-
{fehervaru), u maloj srpskoj zajednici koja
se opirala gubljenju nacionalnog identiteta.
Slikarstvo je po~ela da u~i zahvaljuju}i
nov~anoj pomo}i trgovca \or|a Stankovi}a,
u pe{tanskom ateljeu Jo`efa Pe{kog, a
ma|arska grofica ^aki omogu}ila joj je da
studije nastavi na Be~koj akademiji,
na tek otvorenom odeljenju za devo-
jke. Mada je slabo znala maternji
jezik, Srbi u Be~u je toplo primaju,
a Sima Milutinovi} Sarajlija joj
1837. posve}uje spev
Trojesestarstvo. Kratko boravi u
Beogradu, potom u Parizu i
Zagrebu, a onda ide na studijsko
putovanje po Holandiji i Italiji da
prou~ava slike starih majstora, {to
nije prestajala do kraja `ivota.
Naslikala je samo 48 slika, od kojih
je deset izgubljeno.
Mada je postala nacionalna
junakinja svog doba, najpre zah-
valjuju}i Sarajliji - koji je naziva “Serb-
djevojkom kist vladati vje{tom” - i pe{tan-
skom publicisti Teodoru Pavlovi}u koji
{tampa njenu idealizovanu biografiju, ne
nailazi na razumevanje u prestonom
Beogradu. Samuje rade}i u rodnom Stonom
Beogradu, sve dok joj, ~etvrt veka kasnije,
1873, na predlog dr Nikole Krsti}a, Srpsko
u~eno dru{tvo (kasnije SANU) nije uputilo
poziv da nacionalnom hramu umetnosti i
nauke ustupi zbirku svojih slika. Ubrzo,
jednoglasnom odlukom, biva izabrana za
prvu po~asnu ~lanicu Srpskog u~enog
dru{tva, a potom prestonici mlade srpske
dr`ave zave{tava sav svoj preostali opus.
Na vest o njenoj smrti, u beograd-
skom Narodnom muzeju postavljena je izlo`ba
sa 23 zave{tana dela. Bila je to prva izlo`ba
kod Srba organizovana u slavu nekog pre-
minulog umetnika, i to onog za ~iji Autoportet,
naslikan jo{ za vreme studija, u Larusovoj
enciklopediji pi{e da je remek-delo srpskog
slikarstva XIX veka. Njeni posmrtni ostaci
preneti su iz Stonog u prestoni Beograd 1967.
Milica Stojadinovi}
Srpkinja (1830-1878).
P
esmotvorka i spisateljica srpska.
Tako su je nazivali njeni
romanti~arski savremenici. Ro|ena u
sve{teni~koj porodici u sremskom selu
Bukovcu, prvu pesmu napisala je kao tri-
naestogodi{nja devoj~ica, a prvu objavila u
Serbskom narodnom listu 1847. U vreme
kad su pismene `ene bile prava retkost, ona
je svojim romanti~arskim sastavima izazi-
vala divljenje. Ostavila je dubok trag, ne
samo time {to je bila prva srpska
novovekovna pesnikinja, ve} i svojom ulo-
gom u nacionalnom preporodu.
Vuk Karad`i} nazivao ju je “moja
k}i iz Fru{ke”, Njego{ je o lepoj devojci
govorio: “Ja pojeta, ona pojeta, da nijesam
kalu|er, eto knjeginje Crnoj Gori!”. Knez
Mihailo joj je bio i za{titnik i odan prijatelj.
Kad je dolazila u Beograd, knji`evnici su je
do~ekivali ra{irenih ruku. Uva`avali su je i
ugledni stranci (Johan Gabrijel Sajdl, Ludvig
August Frankl, Bo`ana Njemcova) kojima
je, kao svom prijatelju Franklu, umela da o
svom narodu napi{e i ovo: “On zaslu`uje da
bude u stranom svetu uzdignut, mada nije
dostigao onaj vrhunac obrazovanja koji su
sre}ni narodi davno dostigli, jer mi je narod
stole}ima bio opkoljen nesre}om, koja jo{
pritiskuje poneki lepi njegov deo”.
Slavu je stekla zbirkama pod jed-
nostavnim naslovom Pesme, {tampanim u tri
knjige, 1850, 1855. i 1869. Trajan spomen
ostavila je i svojim pesni~kim dnevnikom U
Fru{koj Gori, obja-vljenim u tri sveske
(1861, 1862, 1866).
Veoma zanimljiva
je i njena prepiska
sa Vukom
Karad`i}em, Minom
Vukoma-novi} i
Ljubomirom P.
Nenadovi}em.
“Vrdni~ka
vila”, kako su je jo{
zvali, nije samo sti-
hovima ve} i akcijom
iskazivala strasno
rodoljublje. Kad su
Turci 1862. po~eli da
bombarduju Beograd,
ona je kao na krilima
odletela preko Save.
Iz varo{i po kojoj su
jo{ le`ala tela
postradalih i gde je
vazduh mirisao na
barut, svom prijatelju
\or|u Rajkovi}u
ovako pi{e: “Nisam
mogla srcu odoleti da
ne vidim vojnike serb-
ske, i ne mogu vam
re~ima predstaviti
kako mi je bilo kad
sam ih videla... Ja sam
ceo dan u Beogradu
bila, i provela sam ga u obila`enju barikada
i u gledanju ratnika oni’! Kad sam u ve~e
polazila, ~isto bi’ plakala, {to odlaziti moram.
“Tada je jo{ jednom postala deo srpske istori-
je kao prva `ena ratni reporter. Reporta`u iz
Beograda “Srce i barikade” objavio je
Mad`arski dnevnik.
Pred kraj `ivota iz Vrdnika dolazi u
Beograd, gde je umrla 25. jula 1878, potpuno
zaboravljena i u krajnjoj bedi. Sahranjena je
u dvori{tu manastira Sremska Ravanica, na
ulazu u Vrdnik. O njoj je napisano vi{e vred-
nih knjiga, uklju~uju}i i romane (najbolji je,
svakako, Poslednji zanosi MSS Milice Mi}i}
Dimovske). Se}anje na nju ~uva pesni~ka
manifestacija “Milici u pohode”, svakog okto-
bra, kao i presti`na knji`evna nagrada za
poeziju nazvana njenim imenom.
nastavi}e se
“Vazduh” rad monahinje Jefimije, kraj 14. veka
Katarina
Ivanovi}
Autoportret
Milica
Stojadinovi}
Srpkinja
Dragi ~itaoci, ovu pri~u bi trebalo shvatiti kao mali oma` i na{ duboki naklon znamenitim `enama Srbije. Bile su svetice, vladarke, ratnice, umetnice,
nau~nice, prosvetiteljke, predvodnice. Velike i u pobedi i u porazu. Neke su zlatom svoje ljubavi bile stub dr`ava, naroda, dvorova i dinastija,
druge ih svojim li~nom kobi nepovratno ru{ile. Neke su obele`ile epohu u kojoj su `ivele, ve}ina drugih shva}ena je mnogo kasnije, u slu~aju tre}ih ni to.
www.serbianmirror.com
U
izdanju Fondacije lorda Bajrona za
balkanske studije (^ikago-Ota-
va-London) iza{la je iz {tampe
nova knjiga dr Sr|e Trifkovi}a “Hronika
Krajine: Istorija Srba u Hrvatskoj,
Slavoniji i Dalmaciji”. Ona predstavlja plod
vi{egodi{njeg rada i prva je studija na
engleskom jeziku koja pru`a sveobuhvatni
prikaz ovog slo`enog i stranom ~itaocu
nedovoljno poznatog pitanja.
Imaju}i u vidu
niz publikacija koje su
proteklih godina objavljene
u Hrvatskoj (i drugde u
svetu pod hrvatskim spon-
zorstvom) sa ciljem da se
izvr{i revizija istorije, da
se srpski identitet
Kraji{nika dovede u pitan-
je, a pre svega da se rela-
tivizuju usta{ki zlo~ini nad
njima, ova monografija sa
16 mapa i 105 slika i ilus-
tracija preko je potreban
doprinos literaturi dostup-
noj stranom ~itaocu o
istoriji biv{e Jugoslavije. Ona predstavlja
zna~ajan korektiv razumevanju problema,
koji su ponovo predmet sporenja u kontek-
stu uzajamnih tu`bi za genocid Srbije i
Hrvatske pred Me|unarodnim sudom pravde.
Njen zna~aj isti~u recenzenti, stru~njaci za
pitanja Balkana iz SAD, Kanade i Velike
Britanije:
“Ovo pionirsko delo upoznaje ~itao-
ca sa pet vekova bogate i tragi~ne istorije
Srba Krajine. Epopeja tih ratnika-seljaka, koji
su vekovima davali elitne pukove domu
Habzburga, zaslu`uje da bude {ire poznata...
Oni su 1941-1945. bili
`rtve poku{aja istrebljenja
koji je zgrozio ~ak i same
Nemce. U najnovije vreme
bili su podvrgnuti etni~kom
~i{}enju koje je bilo
sprovedeno uz saglasnost i
podr{ku Klintonove admin-
istracije. Dr Trifkovi}
uspe{no baca svetlo istine
na ovaj zlo~in koji je jo{
uvek prete`no ignorisan na
Zapadu.” – Dag Bandau,
biv. specijalni savetnik
predsednika Ronalda
Regana.
“Istorija heroizma i tragedije ~iji
zna~aj daleko prevazilazi granice biv{e
Vojne krajine i ti~e se najzna~ajnijih perioda
evropske istorije... Ovo izvrsno delo
obavezno je {tivo za svakoga ko `eli da
razume slo`enu i krvavu istoriju balkanskog
bureta baruta.” – D`ejms Biset, kanadski
ambasador u Jugoslaviji, 1990-1992.
“Iscrpna studija koja pru`a do sada
najbolje obja{njenje su{tine zbivanja balkan-
skih sukoba tokom 1990-tih. Ta su{tina
ignorisana je od strane medija i zapadnih
vlada: da Srbi na tlu dana{nje Republike
Hrvatske nisu bili osvaja~i tu|ih teritorija
ve} branitelji svoje istorijske rodne grude.
Ona osvetljava jedan od najgrubljih slu~ajeva
kr{enja ljudskih prava koji ‘me|unarodna
zajednica’ jo{ uvek ignori{e: pravo etni~ki
o~i{}enih kraji{kih Srba da se vrate u svoj
zavi~aj.” – Pukovnik dr Ronald Ha~et,
Univerzitet [rajner, Teksas
“U sa`etom obliku ova knjiga
obra|uje elemente istorije Evrope i Ju`nih
Slovena koji su poznati samo u fragmentima.
Istorija Vojne Krajine ti~e se ve}ine velikih
ratova vo|enih u Evropi od pada
Konstantinopolja do najnovijih vremena.” –
Dr Majkl Stenton, profesor Kraljevske bri-
tanske vojno-pomorske akademije u
Dartmutu, Engleska.
“Najbolja je "taktika" istina
potkrepljena izvorima i saop{tena na ~itljiv,
atraktivan, ali istovremeno nau~no utemel-
jen na~in. Recimo, o usta{kim zlo~nima
najubedljivije i najverodostojnije govore
izjave nema~kih i italijanskih komandi na
terenu i vojnih i politi~kih funkcionera.
Niko nije sa takvim ga|enjem i prezirom
govorio o "nezavisnoj Hrvatskoj" i njenim
liderima kao sami tvorci te monstruozne
tvorevine”, rekao je autor dr Sr|a
Trifkovi}.
Knjiga u tvrdom kolor povezu cena
US$30. U mekom kolor povezu cena $20.
Mo`e da se naru~i direktno od
izdava~a
http://www.balkanstudies.org/books
ili preko Amazon.com
Mart 2010.14
P R I K A Z I S T I N E
MOLITVA ZA LJUBAV
DESANKA MAKSIMOVI]
„Brzo kao kratkove~ne cve}a liske
i ova ljubav sta}e da se kruni i drobi:
@edan je zaborava tamni vir,
O, bo`e, drugi ti se mole za sre}u i mir,
a ja: sa~uvaj u srcu mom, zarobi,
ju~era{njeg dana nestali plam...”
S
vake godine, na Svetog Trifuna, oku-
pljaju se parovi {irom sveta, na
katance ispisuju svoja imena i imena
svojih voljenih i vezuju ih za ogradu mosta,
a klju~eve ritualno bacaju u reku da se nji-
hova ljubav nikada „ne bi otklju~ala”.
Ovom zanimljivom doga|aju prethodi jedna
neobi~na pri~a koja se dogodila uo~i Prvog
svetskog rata. Mlada u~iteljica Nada i oficir
srpske vojske Relja, zaljubili su se i zave-
tovali na ve~nu ljubav. Na mostu su se sas-
tajali i ma{tali kao i svi zaljubljeni. Ali, ~im
je do{ao rat, Relja se povla~i sa srpskom
vojskom i ostaje na gr~kom frontu gde se
zaljublje u mladu Grkinju. Mlada devojka
umire od prevelike tuge i razo~arenja. Ova
pri~a bi ostala zaboravljena da Desanka
Maksimovi}, inspirisana ovom ljubavlju,
nije napisala jednu od svojih najlep{ih
ljubavnih pesama „Molitvu za ljubav”.
„... Zaklopi du{u moju sad ko zlatnu
{krinju, na~ini je ljubavi hram.
O, du{a moja ne moli sre}u za se –
sve dosada{nje radosti nek se sni{te,
ali pobo`no ona od tebe i{te
da dan se ovaj od stra{nog brodoloma
spase...”
U ime ljubavi kao ve~ite inspiraci-
je i `ivotnog pokreta~a, organizuje se i zan-
imljiva Manifestacija „Poljubi me” za
najdu`i poljubac, najatraktivniji poljubac i
najstariji par. To potvr|uje da ljubav ima i
okrepljuju}u mo}, jer je
poseta Vrnja~koj Banji sve
intenzivnija. Poznata je jo{
od davnina lekovitost njene
mineralne vode kada su ove
predele naseljavali keltski
Skordici, pa u vreme
Rimljana {to svedo~i mnogi
na|eni rimski nov~i}i. ^ak
i stari Sloveni znali su za
delotvornost ove mineralne
vode i koristili je za kupan-
je i pi}e. Naro~iti uspon
Vrnja~ka Banja dobija pred
Balkanske ratove, izgra|uje
se veliki broj pansiona i jedno kupatilo. Bez
obzira na ratove i dru{tveno – politi~ke
promene, banja nije izgubila ni{ta od svoje
atraktivnosti i popularnosti, zahvaljuju}i
svojim ekskluzivnim i profesionanim
uslugama i organizovanim kulturno-zabavn-
im programima.
U Vrnja~koj Banji de{avaju se
tokom cele godine razli~ite manifestacije,
poput mnogobrojnih koncerata i me|unaro-
dnog koncerta klasi~ne muzike, knji`evnog
leta, revijalne predstave iz repertoara
pozori{ta Srbije, festival filmskog scenarija.
Naro~ita turisti~ka atrakcija je Zamak
Belimarkovi} gra|en po uzoru na italijan-
sko-poljske dvorce krajem devetnaestog
veka. U njemu se nalazi umetni~ka zbirka
„La|ari{te-praistorija Vrnjaca” koja ods-
likava `ivot i obi~aje toga vremena, {to
ovom mestu daje posebnu patinu. Tako|e
se odr`avaju koncerti, dramski kola`i i
mnoga druga zanimljiva zbivanja. Blizina
planine Go~ posebno oplemenjuje i
oboga}uje lekovitost i sadr`aje Vrnja~ke
Banje.
I turisti i oni koji dolaze na
le~enje imaju dvostruki motiv da posete
ovu banju i sa~uvaju nadu u ostvarenje
ve~ne ljubavi i ozdravljenje.
...“Bez pomo}i tvoje povenu}e sve brzo
kao bulku u zrelome `itu i lanu.
O, bo`e, ne molim za sre}u, za radost,
za slast.
Da bol ovaj ne umre, mene je strah;
da oganj sveti {to u meni planu
ne sagori iznenadno u prah,
da ne razbukti se prekono} u strast.”
VRNJA^KA BANJAIZVOR LJUBAVI I ZDRAVLJA
Jo{ od davnih rimskih vremena lekovitost mineralne vode kori{}ena je za pi}e i kupanje, kao i topli izvor koji su
obezbedili dalju perspektivu ovog le~ili{ta, ali atraktivnost se posebno ogleda i u dogogodi{njoj tradiciji na mostu
ljubavi gde na dan zaljubljenih dolaze ljudi da sa~uvaju svoju ljubav zaklju~avaju}i je ritalno “katancem”.
Pi{e: Mirjana Jevti}
Centar Vrnja~ke banje
U Americi objavljena prva sveobuhvatna istorija Srba u Hrvatskoj na engleskom jeziku
HRONIKA KRAJINE
P R O [ E T A J M O S R B I J O M
”PIONIRSKO DELO O IGNORISANOM ZLO^INU”
15Mart 2010. www.serbianmirror.com
B I Z N I S
Rezervacije se moraju izvr{iti {to pre na tel: 773.744.0373
B I Z N I S
Mart 2010.16
17Mart 2010. www.serbianmirror.com
B I Z N I S
18 Mart 2010.
B I Z N I S
19Mart 2010. www.serbianmirror.com
“DARUJMO RE^”
...da svako selo u Srbiji
dobije svoju biblioteku...
http://darujmorec.blog.rs/
email: rec.darujmo@gmail.com
P O R U K E
Za va{ novi izgled i novi imid` preporu~ujemo Le French Twist
- Najkvalitetnije nema~ke boje, koje }e osve`iti
va{e lice i dati prirodan sjaj va{oj kosi.
- Dogradjivanje kose u raznim nijansama.
- [minka.
- A za specijalne prilike Kompletan servis za va{ sve~ani izgled.
LE FRENCH TWIST
MART je mesec `ena specijalno
u LE FRENCH TWIST 50% popusta za {i{anje
Na novoj lokaciji u novom izdanju!
814 Civic Center Dr. u Nilesu
Tel 847.965.9003
Zorica Senti}
Ekipa dobrotvorne akcije
”DARUJMO RE^”, i list Ogledalo,
pozivaju vas da pristupite ekipi
i pomognete jednom plemenitom cilju.
... da svako selo u Srbiji dobije
svoju biblioteku...
Recite gde bi ste vi voleli
da po{aljete knjige.
20 Mart 2010.
S P O R T
N
akon te{ke dvodnevne borbe,
Novak \okovi} je u Dubaiju u
finalu savladao Rusa Mihaila
Ju`njog rezultatom 2-1, po setovima (7-5,
5-7, 6-3). i time odbranio titulu.
Novak je osvojio prvi set 7-5, u
drugom setu prvi rezultat bio je 40-15 . U
prvom gemu, jak pljusak je prekinuo me~.
Posle 30 minuta igra~i su se vratili i Novak
je nastavio sjajno, uzeo je gem na svoj
servis i oduzeo servis Ju`njem i poveo 2-0
ali tada je oluja definitivno prekinula me~.
Slede}eg dana, Novak je dobro
po~eo. Poveo je sa 3-0 kada je Ju`nji podi-
gao nivo igre i polako po~eo da susti`e
Novaka. Pri rezultatu 5-4 za Ju`njeg,
Novak razbija reket…
Novak se nekako povratio, ali nije
uspeo da zadr`i, u tim trenucima, sjajnog
Rusa…Ju`nji osvaja drugi set rezultatom
7-5.
U pauzi izmedju setova, Novak je
zatra`io pomo} fizioterapeuta zbog sve
ja~ih bolova u ramenu. Posle tretmana,
Novak je nastavio me~i krenuo furiozno, pa
samim tim poveo sa 3-1, ali je onda pono-
vo izgubio koncentraciju i dozvolio
Ju`njem da se vrati u igru i izjedna~i na
3-3. Od tog momenta Novak se vra}a i ne
dozvoljava Ju`njem ni jedan gem. Sjajnom
igrom osvaja slede}a tri gema za kona~nih
6-3 u tre}em setu i prvoj odbranjenoj tituli
u karijeri.
Na turniru u Dubajiu Novak je
prikazao fantasti~nu igru i time je potvrdio
da zaslu`uje drugo mesto na svetskoj ATP
listi. Medjutim Djokovi} je takodje
prikazao i igru koja zabrinjava jer njegovi
nagli padovi koncentracije i frustracije,
mogu izazvati velike probleme na
slede}im turnirima.
Ipak, nam je Novak jo{ jednom
pru`io zadovoljstvo da sa ponosom ka`emo
da smo iz Srbije!!! Nama, koji `ivimo van
zemlje to je od neprocenjljive va`nosti!
Branislav Gruji}
USPTA Sport Science Specialist
\OKOVI] ODBRANIO
TITULU U DUBAIJU
top related