zakon - mpr.gov.ba

ZAKON

O VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM VIJEĆU BOSNE I HERCEGOVINE (prečišćeni tekst)1

Ovaj prečišćeni tekst obuhvata sve izmjene i dopune usvojene do 1. novembra 2002. godine uključivo.2

POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE

Osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine

Osnivanje

Član 1.

Ovim zakonom osniva se Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće).

Ovaj zakon uređuje osnivanje i rad Vijeća.

Finansiranje Vijeća

Član 2.

Bosna i Hercegovina je odgovorna za finansiranje rada Vijeća u odnosu na nadležnost Vijeća ustanovljenu zakonom.

Pravni status

Član 3.

Vijeće ima svojstvo pravne osobe.

Principi nezavisnog pravosuđa i uloga Vijeća

Nezavisna sudska vlast

Član 4.

Vijeće je samostalni organ u Bosni i Hercegovini, čiji je zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno sudstvo, te uspostavu profesionalnog i djelotvornog sudskog sistema i tužilačke funkcije na nivou Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta, kao i da koordinira primjenu ovih standarda u entitetima i Brčko Distriktu kako to određuje ovaj zakon.

POGLAVLJE II - ČLANOVI I ORGANIZACIJA VIJEĆA

Članstvo

Članovi Vijeća

Član 5.

Vijeće čine slijedeći članovi:

• jedan sudija Suda Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sve sudije Suda; • jedan tužilac iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kojeg bira Kolegij tužilaca;

• jedan sudija kojeg biraju sve sudije Apelacionog i Osnovnog Suda Brčko Distrikta; • jedan tužilac ili zamjenik tužioca Tužilaštva Brčko Distrikta, kojeg biraju svi tužioci Tužilaštva; • osoba visokih moralnih vrijednosti i integriteta koju imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine; • članovi Visokih sudskih i tužilačkih vijeća osnovanih u skladu sa ustavima i zakonima Federacije

Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Članovi Vijeća su nezavisni i nepristrasni u obavljanju svojih funkcija, osobe visokih moralnih kvaliteta i ugleda, poznate po djelotvornosti, stručnosti i integritetu.

Mandat

Član 6.

Članovi Vijeća, osim članova iz Visokih sudskih i tužilačkih vijeća iz entiteta (u daljem tekstu: entitetska vijeća) imaju mandat od četiri godine i mogu imati još samo jedan uzastopni mandat.

Ako mandat člana u smislu prethodnog stava prestane u skladu sa članom 7. prije isteka mandata, novi član se bira ili imenuje kao zamjena i vrši funkciju za preostali period mandata. Nakon što se okonča preostali period mandata ta osoba ima pravo na puni naredni mandat.

Prestanak mandata

Član 7.

Mandat člana u smislu stava 1. prethodnog člana prestaje:

1. prestankom funkcije na osnovu koje je član imenovan u Vijeće;

2. nakon isteka perioda na koji je član izabran ili imenovan;

3. podnošenjem ostavke;

4. ako ne obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran i nepristrasan način ili ako ne ispunjava obaveze koje proističu iz funkcije koju obavlja;

5. kada počini djelo zbog kojeg ne zaslužuje da obavlja dužnosti u Vijeću; ili

6. kada je pravosnažno osuđen za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora, ta osuđujuća presuda rezultirat će automatskim prekidom mandata.

Član Vijeća čiji mandat ističe u skladu sa tačkom 2. prethodnog stava nastavit će ostvarivati prava i vršiti dužnosti člana Vijeća sve do izbora ili imenovanja novog člana.

Mandat člana Vijeća ističe, u skladu sa tačkom 3. prvog stava ovog člana, na dan kada Vijeće primi njegovu pismenu ostavku, a u skladu sa tač. 4. i 5. prvog stava ovog člana onda kada ga Vijeće smijeni sa dužnosti.

Na prijedlog najmanje jedne trećine svojih članova, Vijeće dvotrećinskom većinom glasova svih članova usvaja odluku kojom smjenjuje člana s funkcije iz razloga navedenih u tač. 4. i 5. prvog stava ovog člana.

Privremeno udaljenje od vršenja funkcije

Član 8.

Vijeće privremeno udaljava od vršenja funkcije člana protiv kojeg je nadležni tužilac podigao optužnicu, kao i člana koji je stavljen u pritvor.

Vijeće privremeno udaljava od vršenja funkcije člana koji je suspendiran sa funkcije na osnovu koje je izabran ili imenovan u Vijeće.

Vijeće može privremeno udaljiti od vršenja funkcije člana protiv kojeg je pokrenuta krivična istraga ili disciplinski postupak, kao i zbog razloga koji mogu dovesti do prestanka mandata u skladu sa članom 7.

Novi članovi

Član 9.

Predsjednik Vijeća obavještava tijelo nadležno za izbor ili imenovanje člana u Vijeće po članu 5. ovog zakona, najmanje tri (3) mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana i traži od tog tijela da izabere, ili ako je riječ o Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, da imenuje novog člana u Vijeće.

U slučaju da mandat člana ne prestaje zbog isteka mandata, nego iz drugih razloga i da je potrebno izabrati ili imenovati novog člana, predsjednik Vijeća obavještava tijelo nadležno za izbor ili imenovanje novog člana. Vijeće obavještava nadležno tijelo najkasnije u roku od 30 dana nakon prestanka mandata.

Nespojivost funkcije i imunitet

Član 10.

Ni član Vijeća, ni član njegove komisije ili odjela, niti član osoblja Vijeća ne smije imati funkciju niti obavljati bilo kakvu dužnost u političkoj partiji, kao ni u udruženju ili fondaciji koje su povezane sa političkim partijama. Isto tako, članovi i osoblje će se uzdržati od sudjelovanja u aktivnostima političkih partija koje imaju javni karakter. Po preuzimanju dužnosti u Vijeću, član je dužan potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa.

Članovi Vijeća, komisije ili odjela u okviru Vijeća, neće biti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u obavljanju službenih dužnosti.

Organizacija Vijeća

Predsjednik i potpredsjednik Vijeća

Član 11.

Predsjednik i potpredsjednik Vijeća, koji ne mogu biti članovi entitetskog Vijeća, biraju se dvotrećinskom većinom glasova članova koji su prisutni i glasaju. Mandat predsjednika Vijeća je četiri (4) godine ili dok njegov mandat ne istekne ili prestane iz drugih razloga u skladu sa članom 7. zavisno od toga šta ranije nastupi. Trajanje mandata potpredsjednika uređuje se Poslovnikom o radu, kojeg donosi Vijeće.

Odjeli i komisije

Član 12.

U svrhu obavljanja zadataka i ispunjavanja obaveza određenih ovim zakonom, Vijeće ima ovlasti da formira komisije i odjele, ali djeluje i donosi odluke kao jedinstveno tijelo, ukoliko nije drukčije određeno ovim zakonom.

Ovlasti odjela i komisija

Član 13.

Vijeće može odabrati stručnjake, koji nisu članovi Vijeća, da sudjeluju u radu odjela i komisija formiranih od strane Vijeća.

Stručnjaci odabrani za učešće u radu komisije ili odjela, su sudije, tužioci ili stručnjaci iz drugih oblasti.

Kvorum, glasanje i sastanci

Član 14.

Većina članova Vijeća čini kvorum. Vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova koji su prisutni i glasaju, ne ubrajajući članove koji se izuzimaju od glasanja, ukoliko nije drukčije propisano zakonom. Glas predsjednika je odlučujući u pitanjima o kojima su glasovi podijeljeni.

Sastanke Vijeća saziva predsjednik, na način kako je to utvrđeno Poslovnikom o radu.

Sekretarijat Visokog sudskog vijeća

Član 15.

Stručne i administrativne poslove Vijeća obavlja Sekretarijat vijeća koji ima izvršnog direktora.

Poslovnik o radu

Član 16.

Vijeće usvaja i objavljuje Poslovnik o radu koji uređuje unutrašnje funkcioniranje, imenovanje, disciplinske postupke i druga pitanja. Poslovnik o radu je javni dokument.

POGLAVLJE III - NADLEŽNOST I OVLASTI

Nadležnost

Član 17.

Vijeće ima slijedeće nadležnosti:

1. vrši odabir i imenovanje sudija uključujući predsjednike Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Brčko Distrikta i Osnovnog suda Brčko Distrikta;

2. odabir i imenovanje tužilaca, uključujući glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kao i tužioca i zamjenika tužioca Tužilaštva Brčko Distrikta;

3. koordinira saradnju između visokih sudskih i tužilačkih vijeća u entitetima i Pravosudne komisije Brčko Distrikta;

4. organizira obuku sudija i tužilaca u smislu tač. 1. i 2. ovog stava;

5. koordinira sa odborima centara za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, kao i odgovarajućom ustanovom u Brčko Distriktu, planiranje programa za obaveznu početnu obuku kandidata za funkciju sudije ili javnog tužioca u Bosni i Hercegovini;

6. koordinira usavršavanje sudija i tužilaca, konsultira se sa Odborima Centara za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, kao i odgovarajućim tjelom Brčko Distrikta prije usvajanja programa edukacije;

7. koordinira međunarodno predstavljanje sudstva i tužilaštva u Bosni i Hercegovini ili u bilo kojem njenom dijelu;

8. odlučuje o pitanjima nespojivosti drugih funkcija koje obavljaju sudije i tužioci sa sudačkom i tužilačkom funkcijom u smislu tač. 1. i 2. ovog stava, kao i o pitanju njihovog imuniteta;

9. prima pritužbe protiv sudija i tužilaca u smislu tač. 1. i 2. ovog stava;

10. pokreće i vodi provjeravanja i disciplinske postupke, utvrđuje disciplinske odgovornosti i izriče disciplinske sankcije, kao i privremeno udaljenje s funkcije sudija, tužilaca i zamjenika tužilaca, u smislu tač. 1. i 2. ovog stava, te odlučuje o žalbama u disciplinskim postupcima;

11. odlučuje o pritužbama koje podnosi sudija ili tužilac u smislu tač. 1. i 2. ovog stava, koji smatra da se njegova prava utvrđena ovim ili drugim zakonom, ili još šire, da se njegova nezavisnost, ili nezavisnost zakonskog postupka ugrožavaju ili ignoriraju na bilo koji način;

12. utvrđuje broj sudija u Sudu Bosne i Hercegovine, Apelacionom i Osnovnom sudu Brčko Distrikta, broj tužilaca u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i zamjenika tužilaca u Tužilaštvu Brčko Distrikta nakon dobijenog mišljenja ili na osnovu inicijative predsjednika predmetnog suda ili tužioca, i nakon konsultacija sa organom nadležnim za pitanja budžeta;

13. prikuplja informacije i vodi dokumentaciju o profesionalnom statusu sudija, tužioca ili zamjenika tužioca, u smislu tač. 1. i 2. ovog stava, uključujući i datum njihovog imenovanja i prestanka funkcije, kao i statističke podatke koji se odnose na njihove radne rezultate;

14. daje mišljenje o nacrtima zakona, propisima i o važnim pitanjima koja mogu uticati na pravosuđe, te pokreće postupak usvajanja odgovarajućih zakona;

15. izrađuje prijedlog budžeta za Sud Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda i Osnovnog suda Brčko Distrikta i Tužilaštva Bosne i Hercegovine kao i Tužilaštva Brčko Distrikta u dogovoru sa nadležnim tijelima, podnosi budžetske prijedloge odgovarajućoj vladi i zakonodavnom tijelu, te nadzire izvršenje budžeta kako bi se osiguralo odgovarajuće i kontinuirano finansiranje;

16. odlučuje o imenovanju izvršnog direktora i drugog stručnog i administrativnog osoblja Vijeća; i

17. izvršava druge ovlasti određene ovim ili drugim zakonom.

Obaveza da se udovolji zahtjevu za provjeravanje

Član 18.

Sudovi, tužilaštva i vladina tijela u Bosni i Hercegovini, kao i sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, sudije porotnici i službenici sudova i tužilaštava u cijeloj Bosni i Hercegovini, dužni su postupati u skladu sa zahtjevima Vijeća u pogledu davanja informacija, dokumenata i drugih materijala u vezi sa određenim provjeravanjem.

Godišnji budžet i godišnji izvještaj

Godišnji budžet i godišnji izvještaj

Član 19.

Vijeće usvaja i podnosi Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovine prijedlog godišnjeg budžeta za svoj rad u okviru nadležnosti utvrđenih ovim zakonom.

Vijeće priprema godišnji izvještaj u kojem navodi svoje aktivnosti i opisuje stanje u sudstvu i tužilaštvu, uključujući i preporuke za poboljšanje stanja. Izvještaj se dostavlja Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skupštini Republike Srpske i Skupštini Brčko Distrikta u svrhu informiranja. Izvještaj je dostupan javnosti.

POGLAVLJE IV - UVJETI I MANDAT ZA VRŠENJE FUNKCIJE U SUDU BOSNE I HERCEGOVINE, TUŽILAŠTVU BOSNE I HERCEGOVINE, APELACIONOM SUDU BRČKO DISTRIKTA, OSNOVNOM SUDU BRČKO DISTRIKTA I TUŽILAŠTVU BRČKO DISTRIKTA;

Osnovni uvjeti za vršenje sudijske ili tužilačke funkcije

Osnovni uvjeti

Član 20.

Osoba mora zadovoljiti slijedeće uvjete da bi mogla biti imenovana na sudijsku funkciju u Sudu Bosne i Hercegovine, Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, Apelacionom sudu Brčko Distrikta, Osnovnom sudu Brčko Distrikta i Tužilaštvu Brčko Distrikta:

(a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;

(b) da ima diplomu pravnog fakulteta iz Bosne i Hercegovine ili Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uvjetom da je diploma koju je izdao taj pravni fakultet nostrificirana u skladu sa zakonom;

(c) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji; i

(d) da zadovoljava uvjete stručne obuke koje može odrediti Vijeće po članu 17.

Izuzetno od zahtjeva iz podstava (c) ovog člana, za vrijeme prelaznog perioda smatrat će se da osoba koja je obavljala funkciju sudije ili tužioca u BiH na dan stupanja na snagu ovog zakona zadovoljava osnovne uslove za obavljanje sudske funkcije ako ima položen pravosudni ispit u bilo kojoj zemlji čija teritorija je bila dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Stručnost

Član 21.

Sudije, tužioci i zamjenici tužilaca, u smislu stavova 1. i 2. člana 17. su osobe koje se odlikuju integritetom, visokim moralnim kvalitetima i dokazanim profesionalnim sposobnostima i imaju odgovarajuću obuku i kvalifikacije.

Sudije i predsjednici sudova

Sud Bosne i Hercegovine

Član 22.

Sudije Suda Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje deset (10) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, i imenuju se doživotno; međutim, mandat može prestati usljed ostavke, navršenja starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.

Kao izuzetak odredbama prethodnog stava, docenti ili profesori pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini iz predmeta krivično pravo ili krivično procesno pravo, građansko pravo ili građansko procesno pravo, upravno pravo, privredno pravo ili porodično pravo, mogu biti imenovani za sudije Suda Bosne i Hercegovine bez položenog pravosudnog ispita pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina iskustva u radu kao profesori ili docenti.

Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u Sud Bosne i Hercegovine i ima najmanje dvanaest (12) godina radnog iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovog suda. Predsjednik ima mandat u trajanju od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.

Apelacioni sud Brčko Distrikta

Član 23.

Sudije Apelacionog suda Brčko Distrikta moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, i imenuju se doživotno; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.

Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u Apelacioni sud i potrebno je da ima najmanje sedam (7) godina radnog iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovog suda. Predsjednik ima mandat u trajanju od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.

Osnovni sud Brčko Distrikta

Član 24.

Sudije Osnovnog suda Brčko Distrikta moraju imati najmanje tri (3) godine iskustva u radu kao sudije, tužioci, zamjenici tužilaca, advokati ili da imaju iskustvo na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, i imenuju se doživotno; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.

Predsjednik je iz reda sudija imenovanih u Osnovni sud Brčko Distrikta i potrebno je da ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva i posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovog suda. Predsjednik ima mandat u trajanju od četiri (4) godine i može biti ponovo imenovan.

Glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine

Član 24a.

Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine moraju imati minimalno deset (10) godina praktičnog iskustva na mjestu sudije, tužioca, zamjenika tužioca, pomoćnika tužioca, advokata ili nekog drugog odgovarajućeg pravnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita, i moraju imati dokazane rukovodne i liderske sposobnosti koje su relevantne za rad ovog tužilaštva. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na period od šest (6) godina, nakon čijeg isteka mogu biti ponovo imenovani; međutim prestanak službe može nastupiti u slučaju podnošenja ostavke, navršavanja godina života za obavezan odlazak u penziju, te smjenjivanjem od vršenja službe iz opravdanog razloga.

Tužioci moraju imati minimalno pet (5) godina praktičnog iskustva na mjestu sudije, tužioca, zamjenika tužioca, pomoćnika tužioca, advokata ili nekog drugog odgovarajućeg pravnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita. Mandat zamjenika tužioca nije ograničen; međutim prestanak službe može nastupiti u slučaju podnošenja ostavke, navršavanja godina života za obavezan odlazak u penziju, te smjenjivanjem od vršenja službe iz opravdanog razloga.

Tužilac i zamjenici tužioca Tužilaštva Brčko Distrikta

Tužilaštvo

Član 25.

Tužilac Tužilaštva Brčko Distrikta mora imati najmanje sedam (7) godina iskustva u radu kao sudija, tužilac, zamjenik tužioca, advokat ili da ima iskustvo na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, kao i da posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za funkcionisanje ovog

tužilaštva. Tužilac ima mandat u trajanju od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan; međutim, mandat može prestati uslijed ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.

Zamjenik tužioca mora imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudija, tužilac, zamjenik tužioca, advokat ili da ima iskustvo na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. Mandat zamjenika tužioca je neograničen; međutim, mandat može prestati usljed ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.

POGLAVLJE V - IMENOVANJE SUDIJA SUDA BOSNE I HECEGOVINE, APELACIONOG SUDA BRČKO DISTRIKTA, OSNOVNOG SUDA BRČKO DISTRIKTA I TUŽILACA TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE I TUŽILAŠTVA BRČKO DISTRIKTA

Konkurs za mjesta sudija i tužilaca

Postupak imenovanja

Član 26.

Vijeće svojim Poslovnikom o radu uređuje postupak imenovanja i može zahtijevati korištenje standardnog prijavnog materijala.

Javni konkurs

Član 27.

Javni konkurs za upražnjena mjesta, koji provodi Vijeće, prethodi imenovanju sudija, uključujući i predsjednike sudova, u Sud Bosne i Hercegovine, Apelacioni sud Brčko Distrikta, Osnovni sud Brčko Distrikta, te tužilaca, uključujući i glavnog tužioca i zamjenike glavnog tužioca, kao i zamjenike tužilaca u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i Tužilaštvu Brčko Distrikta. Konkurs se objavljuje u cijeloj Bosni i Hercegovini na način koji odredi Vijeće.

Komisija za predlaganje kandidata

Član 28.

Predsjednik Vijeća imenuje komisiju za predlaganje kandidata koja se sastoji od najmanje tri (3) člana. Komisija za predlaganje kandidata rangira kandidate za upražnjeno mjesto na osnovu sposobnosti, podobnosti i kvalifikacija, te dostavlja Vijeću sačinjenu listu kandidata i svoje preporuke.

Kvalifikaciono testiranje

Član 29.

Vijeće može provesti kvalifikaciono testiranje kandidata. Testiranjem se provjerava sposobnost kandidata u skladu sa kriterijima navedenim u članu 33., a može se ispitati i poznavanje slijedećih bitnih oblasti:

1. Ustavno pravo Bosne i Hercegovine;

2. Krivično pravo;

3. Krivični postupak;

4. Građansko pravo;

5. Parnični postupak;

6. Upravno pravo i upravni postupak;

7. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i drugi međunarodni dokumenti, ugovori i sporazumi o ljudskim pravima, čija je potpisnica Bosna i Hercegovina;

8. Moralni principi za obavljanje sudijske funkcije; i

9. Druga pitanja koja se tiču te funkcije.

Kvalifikaciono testiranje može se provesti u formi pismenog i/ili usmenog ispitivanja. Ako se obavlja pismeno ispitivanje, Vijeće će se pobrinuti da se provede tako da se sačuva anonimnost kandidata.

Razgovori sa kandidatima

Član 30.

Razgovori sa kandidatima pomažu da se utvrdi sposobnost kandidata za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije.

U slučaju vršenja kvalifikacionog testiranja, Komisija za predlaganje kandidata obavlja razgovor sa svim kandidatima koji uspješno polože ovaj ispit.

Mišljenja o kandidatima

Član 31.

Vijeće može od sadašnjeg i/ili bivšeg poslodavca zahtijevati da mu se u pismenoj formi dostavi mišljenje o kvalifikacijama kandidata.

Prava kandidata

Član 32.

Kandidati imaju pravo pregledati prijavni materijal dostavljen Vijeću, koji se tiče njihovih prijava, zahtijevati i dobiti informacije, zavisno od povjerljivosti, u vezi sa prijavom i postupkom imenovanja, pregledati i dati svoje komentare na mišljenje poslodavca koje je dostavljeno Vijeću, i uputiti Vijeću komentare u vezi sa pitanjima koja utiču na prijavu kandidata.

Kriteriji za imenovanje

Član 33.

Vijeće procjenjuje da li je kandidat sposoban za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije uzimajući u obzir slijedeće kriterije:

(1) Stručno znanje i radni rezultati;

(2) Sposobnost dokazana kroz objavljene naučne radove i kroz aktivnost u stručnim udruženjima;

(3) Dokazana stručna sposobnost zasnovana na dosadašnjim rezultatima u karijeri, uključujući i sudjelovanje u organiziranim oblicima usavršavanja;

(4) Radna sposobnost i mogućnost analiziranja pravnih problema;

(5) Sposobnost da nepristrasno, savjesno, revnosno, odlučno i odgovorno obavlja zadatke koji se odnose na funkciju za koju se kandidat prijavljuje;

(6) Komunikativnost;

(7) Odnosi sa radnim kolegama, ponašanje van posla, integritet i ugled; i

(8) Iskustvo i kvalifikacije za rukovodne poslove (za mjesto predsjednika suda i tužioca).

Vijeće primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. Imenovanja također imaju za cilj postizanje jednakosti između žena i muškaraca.

Odluka o imenovanju

Član 34.

Odluka o imenovanju kandidata na sudijsku ili tužilačku funkciju donosi se u skladu sa članom 14. i sadrži obrazloženje u pismenoj formi.

Odluka Vijeća sadržava obrazloženje u pismenoj formi.

Objavljivanje odluke o imenovanju

Član 35.

Vijeće obavještava sve kandidate, odgovarajući sud ili tužilaštvo o svojoj odluci o imenovanju.

Vijeće u svojim prostorijama objavljuje odluku o imenovanju, na mjestu dostupnom javnosti. Odluka o imenovanju nosi datum dana objavljivanja.

Odluka o imenovanju objavljuje se u odgovarajućim službenim glasilima. Objavljivanje se vrši samo u informativne svrhe.

Preuzimanje funkcije

Preuzimanje funkcije

Član 36.

Osoba imenovana na funkciju sudije preuzima funkciju kako to odredi Vijeće, nakon konsultacija sa imenovanom osobom.

Ako iz neopravdanih razloga imenovana osoba ne preuzme funkciju u vremenskom roku kojeg utvrdi Vijeće, Vijeće poništava odluku o imenovanju. Vijeće imenuje na funkciju jednog od prijavljenih kandidata u skladu sa predviđenim postupkom ili ponovo objavljuje konkurs za to upražnjeno mjesto.

Svečana izjava

Član 37.

Prije preuzimanja funkcije, sudije Suda Bosne i Hercegovine i tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine daju svečanu izjavu: "Svečano izjavljujem da ću obavljati dužnost sudije/tužioca u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonima Bosne i Hercegovine, da ću donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju provođenja vladavine zakona, i da ću štititi slobode i prava pojedinaca zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda."

Prije preuzimanja funkcije, sudije i tužioci sudova i tužilaštava Brčko Distrikta daju svečanu izjavu: "Svečano izjavljujem da ću obavljati dužnost sudije/ tužioca u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine,

Statutom Brčko Distrikta, zakonima Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta, da ću donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju provođenja vladavine zakona, i da ću štititi slobode i prava pojedinaca zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda".

Osoba imenovana na funkciju polaže svečanu izjavu pred predsjednikom Vijeća stavljanjem svoga potpisa na izjavu.

POGLAVLJE VI - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST SUDIJA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE, APELACIONOG SUDA BRČKO DISTRIKTA, OSNOVNOG SUDA BRČKO DISTRIKTA, TE TUŽILACA TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE I TUŽILACA TUŽILAŠTVA BRČKO DISTRIKTA

Opće odredbe o disciplinskoj odgovornosti i disciplinskim prekršajima

Član 38.

Sudija Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog Suda Brčko Distrikta, Osnovnog suda Brčko Distrikta, kao i tužilac ili zamjenik tužioca Tužilaštva u Brčko Distriktu podliježe disciplinskim sankcijama ukoliko izvrši disciplinski prekršaj.

Nadležnost za pokretanje i vođenje disciplinskih postupaka

Član 39.

Vijeće je kroz svoje izabrane disciplinske organe odgovorno za pokretanje svih predmeta u vezi s mogućim disciplinskim postupcima protiv sudija u smislu člana 38., utvrđivanje disciplinske odgovornosti, izricanje disciplinskih sankcija kada je to potrebno, i odlučivanje po svim žalbama na odluke donesene od strane disciplinskih organa.

Disciplinski prekršaji sudija

Član 40.

Disciplinske prekršaje sudija u smislu člana 38. čine:

1. povrede načela nepristrasnosti;

2. postupanje s pristrasnošću i predrasudama tokom obavljanja službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa;

3. očigledna kršenja obaveze ispravnog postupanja prema strankama u postupku, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, uposlenicima u državnoj službi ili prema kolegama;

4. odavanje tajne koja proizilazi iz vršenja sudijske funkcije;

5. prihvatanje poklona ili nagrada u svrhu neprimjerenog utjecanja na odluke i postupke sudija uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog utjecaja;

6. korištenje funkcije sudije kako bi se pribavile koristi za sebe ili druge osobe;

7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;

8. nemaran odnos prema radu;

9. donošenje odluka kojim se očigledno krši zakon ili uporno kršenje pravila vođenja postupka;

10. stalno i neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili u bilo kojem postupanju u vezi s obavljanjem sudijske funkcije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštivanje dužnosti sudija;

11. upuštanje u neodgovarajuće odnose s bilo kojom strankom u postupku ili njenim zastupnikom;

12. omogućavanje zakonom neovlaštenim osobama da vrše sudijsku funkciju;

13. miješanje u postupanje drugog sudije ili tužioca uključujući slaganje ili neslaganje s njihovim postupanjima i odlukama u svrhu opstruiranja i potcjenjivanja njihovih aktivnosti;

14. osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela, ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje sudijske funkcije;

15. upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa sudijskom funkcijom;

16. propuštanje da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća uključujući propuštanje da odgovori na upit u vezi s nekom disciplinskom stvari;

17. davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim stvarima koje su u nadležnosti Vijeća;

18. neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja ili drugih zakonom propisanih obaveza;

19. ako ne postupi u skladu s odlukom o njegovom privremenom upućivanju u drugi sud;

20. ponašanje koje šteti ugledu sudijske funkcije; ili

21. bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva.

Disciplinski prekršaji tužilaca

Član 41.

Disciplinske prekršaje tužilaca u smislu člana 38. čine:

1. povrede načela nepristrasnosti;

2. postupanje s pristrasnošću i predrasudama tokom obavljanja službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa;

3. očigledna kršenja obaveze ispravnog postupanja prema sudiji u postupku, strankama, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, uposlenicima u državnoj službi ili kolegama;

4. odavanje tajne koja proizilazi iz vršenja tužilačke funkcije;

5. prihvatanje poklona ili nagrada u svrhu neprimjerenog utjecanja na odluke i postupke tužilaca uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog utjecaja;

6. korištenje funkcije tužioca kako bi se pribavile neopravdane koristi za sebe ili druge osobe;

7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;

8. pokretanje krivične istrage ili podizanje optužnice u slučaju kad tužilac zna ili je trebalo da zna da ne postoji osnovana sumnja da je osoba koja je predmet te istrage, ili se protiv nje podiže optužnica, izvršila krivično djelo;

9. nemaran odnos prema radu ;

10. stalno i neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u vezi s vršenjem tužilačke funkcije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštivanje dužnosti tužioca;

11. upuštanje u neprimjerene odnose sa sudijom ili bilo kojom strankom u postupku;

12. omogućavanje zakonom neovlaštenim osobama da vrše tužilačku funkciju;

13. miješanje u postupanje sudije ili tužioca uključujući slaganje ili neslaganje s njihovim postupanjima i odlukama u svrhu opstruiranja i potcjenjivanja njihovih aktivnosti;

14. osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela, ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje tužilačke funkcije;

15. davanje bilo kakvih komentara, dok se predmet ne riješi na sudu, za koje se opravdano može očekivati da mogu štetiti ili ometati pravično saslušanje ili suđenje, ili nepoduzimanje odgovarajućih koraka kako bi se osiguralo da se njemu podređeni uposlenici tužilaštva također suzdrže od davanja komentara;

16. neizvršavanje pismene naredbe njemu nadređenog tužioca;

17. upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa tužilačkom funkcijom;

18. propuštanje da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća uključujući propuštanje da odgovori na upit u vezi s nekom disciplinskom stvari;

19. namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim stvarima u nadležnosti Vijeća;

20. neispunjavanje dužnosti učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja ili drugih zakonom propisanih obaveza;

21. ako ne postupa u skladu s odlukom o njegovom privremenom upućivanju u drugo tužilaštvo;

22. ponašanje koje šteti ugledu tužilačke funkcije; ili

23. bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet tužilaštva.

Vrste disciplinskih sankcija

Član 42.

Vijeće može izreći slijedeće disciplinske sankcije:

1. pismenu opomenu;

2. javnu opomenu;

3. novčanu kaznu kojom se umanjuje plaća učinioca disciplinskog prekršaja za iznos do 30%, na period do šest (6) mjeseci; i/ili

4. smjenjivanje s funkcije.

Sva prava koja proističu iz radnog odnosa sudije, predsjednika suda, odnosno tužioca ili zamjenika tužioca u smislu člana 38. smijenjenog s funkcije kao rezultat protiv njega vođenog disciplinskog postupka, prestaju u skladu sa zakonom kojim je uređen prestanak radnog odnosa za vladina tijela.

Disciplinski organi

Član 43.

Disciplinski organi Vijeća su:

(1) Disciplinski tužilac;

(2) Prvostepena disciplinska komisija; i

(3) Drugostepena disciplinska komisija.

Vijeće usvaja pravila o disciplinskom postupku kojim se uređuje osnivanje, članstvo i funkcioniranje disciplinskih organa, te provođenje disciplinskih postupaka u skladu s odredbama ovog zakona.

U svim slučajevima, disciplinski organi koji su ovlašteni da rješavaju stvari iz oblasti disciplinske odgovornosti sudija imaju u svom sastavu većinu sudija koji su trenutno na funkciji.

U svim slučajevima, disciplinski organi ovlašteni da rješavaju stvari iz oblasti disciplinske odgovornosti tužilaca imaju u svom sastavu većinu tužilaca koji su trenutno na funkciji.

Sastav i nadležnost disciplinskih komisija

Član 44.

Prvostepena disciplinska komisija se sastoji od tri (3) člana i u prvom stepenu utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče sankcije.

Članovi Prvostepene disciplinske komisije ne moraju biti članovi Vijeća.

Drugostepena disciplinska komisija koja je sastavljena od tri (3) člana odlučuje o žalbama na odluke Prvostepene disciplinske komisije. Drugostepena disciplinska komisija može izreći strožiju ili blažu disciplinsku sankciju, ako prihvati utvrđenje disciplinske odgovornosti.

Nijedan član disciplinske komisije koji je učestvovao u rješavanju nekog predmeta u Prvostepenoj disciplinskoj komisiji ne smije postupati po istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.

Članovi Drugostepene disciplinske komisije moraju biti članovi Vijeća.

Prvostepena i Drugostepena disciplinska komisija su nezavisne i imaju isključivu nadležnost rješavanja disciplinskih stvari. Odluke Drugostepene disciplinske komisije su konačne i obavezujuće i neće biti predmet bilo kakvog upravnog postupka ili daljeg sudskog postupka, osim u skladu s odredbama ovog zakona.

U slučajevima kada Drugostepena disciplinska komisija predloži disciplinsku sankciju smjenjivanja, takav prijedlog mora se uputiti Vijeću kao cjelini, koje mora potvrditi odluku većinom glasova u skladu s primjenjivim odredbama o kvorumu. Ako Vijeće ne potvrdi sankciju smjenjivanja, Vijeće može izreći drugu sankciju predviđenu ovim zakonom.

Imenovanje i mandati članova disciplinskih komisija

Član 45.

Predsjednik Vijeća imenuje članove Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije u skladu s odredbama čl. 43. i 44.

Mandat članova traje jednu (1) godinu pod uslovom da se završe započeti disciplinski postupci.

Disciplinski tužioci - Imenovanje, ovlaštenja i mandat

Član 46.

Predsjednik Vijeća imenuje jednog sudiju za disciplinskog tužioca za predmete iz oblasti disciplinske odgovornosti sudija.

Predsjednik Vijeća imenuje jednog tužioca za disciplinskog tužioca za predmete iz oblasti disciplinske odgovornosti tužilaca.

Disciplinski tužilac i članovi njegovog tima ne smiju biti članovi Vijeća.

Disciplinski tužilac je odgovoran za procjenu pravne valjanosti svih pritužbi, za pokretanje svih predmeta u vezi s disciplinskim prekršajima i njihovo zastupanje pred disciplinskim komisijama Vijeća. Rad disciplinskog tužioca propisuje se pravilima o disciplinskom postupku, koje usvaja Vijeće.

Mandat disciplinskih tužilaca traje jednu (1) godinu.

Pokretanje disciplinskog postupka

Član 47.

Svako može, bez propisane forme, disciplinskom tužiocu podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv sudije ili tužioca.

Disciplinski tužilac mora pregledati svaku pritužbu kako bi utvrdio da li pritužba nakon pažljivog i detaljnog pregleda očigledno daje dovoljno dokaza da je neki sudija ili tužilac učinio disciplinski prekršaj, kako bi se opravdalo upućivanje predmeta Prvostepenoj disciplinskoj komisiji.

Ako disciplinski tužilac ustanovi da pritužba očigledno daje dovoljno dokaza da je sudija ili tužilac učinio disciplinski prekršaj, predmet mora proslijediti na rješavanje Prvostepenoj disciplinskoj komisiji.

Prava stranaka tokom disciplinskog postupka

Član 48.

U toku disciplinskog postupka, sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi postupak ima slijedeća prava koja moraju biti garantovana pravilima o disciplinskom postupku koja uređuju disciplinski postupak koje usvaja Vijeće:

(1) pravo da na odgovarajući način bude upoznat o navodima o prekršaju i dokazima koji podržavaju navode, uz pravo da odgovori pismeno ili da usmenu izjavu na zapisnik;

(2) pravo na pravično i javno raspravljanje u razumnom roku pred nezavisnom i nepristrasnom zakonom ustanovljenom komisijom. Mediji i javnost mogu biti isključeni tokom cijele rasprave ili tokom dijela rasprave u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi

maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka ili u mjeri u kojoj je to neophodno po mišljenju komisije u specijalnim okolnostima kada bi prisustvo javnosti bilo na štetu interesa pravde;

(3) pravo da ne daje odgovore na pitanja koja bi ga mogla izložiti krivičnom gonjenju i pravo da prisustvuje svakoj raspravi, te da se brani od optužbi uz pomoć branioca po svom izboru;

(4) pravo da odluke budu javno objavljene; i

(5) pravo da na svaku po njega negativnu odluku koju donese prvostepena disciplinska komisija izjavi žalbu Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.

Svi disciplinski postupci moraju biti pravični i transparentni, dok se kod izricanja mjera mora rukovoditi principom proporcionalnosti.

Principi određivanja sankcija

Član 49.

Prije izricanja sankcija za disciplinske prekršaje, Disciplinske komisije uzimaju u obzir slijedeće činjenice:

(1) težinu učinjenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;

(2) stepen odgovornosti;

(3) okolnosti pod kojim je disciplinski prekršaj učinjen;

(4) dosadašnji rad i ponašanje učinioca prekršaja;

(5) sve druge okolnosti koje mogu utjecati na odluku o težini i vrsti disciplinske sankcije; i

(6) da će se disciplinska sankcija smjenjivanja s funkcije izreći samo u slučajevima kada se utvrdi težak disciplinski prekršaj, a jasno je, s obzirom na težinu prekršaja, da učinilac prekršaja nije podoban da i dalje ostane na funkciji.

Zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka

Član 50.

Disciplinski postupak ne može biti pokrenut protiv sudije ili tužioca po isteku više od pet (5) godina od dana kada je navodni prekršaj počinjen.

Vijeće ne može pokrenuti disciplinski postupak protiv sudije ili tužioca u smislu prethodnog stava po isteku više od dvije (2) godine od dana kad je Vijeće primilo prvu pritužbu ili informaciju o navodnom prekršaju.

Zastarjelost vođenja disciplinskog postupka

Član 51.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mora se okončati u roku od godinu dana od dana pokretanja disciplinskog postupka, osim ukoliko se utvrdi razlog koji produženje ovog roka čini opravdanim.

Opće odredbe o vođenju evidencije i objavljivanju konačnih disciplinskih odluka

Član 52.

Vijeće vodi evidenciju o svim izrečenim disciplinskim sankcijama.

Disciplinske sankcije, osim pismenih opomena, objavljuju se u "Službenom glasniku BiH" odnosno u "Službenom glasniku Brčko Distrikta".

POGLAVLJE VII - PRIVREMENO UDALJENJE SUDIJA ILI TUŽILACA OD VRŠENJA FUNKCIJE DO OKONČANJA KRIVIČNOG, DISCIPLINSKOG ILI POSTUPKA SMJENJIVANJA

Obavezno privremeno udaljenje od vršenja funkcije

Član 53.

Vijeće određuje privremeno udaljenje od vršenja funkcije bilo kojeg sudije Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Brčko Distrikta, Osnovnog suda Brčko Distrikta, kao i tužioca ili zamjenika tužioca Tužilaštva Brčko Distrikta:

(a) protiv kojeg je nadležni tužilac podigao optužnicu za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora; ili

(b) ako je protiv sudije ili tužioca određen pritvor.

Diskreciono privremeno udaljenje od vršenja funkcije

Član 54.

Vijeće može odrediti privremeno udaljenje sudije ili tužioca od vršenja funkcije:

(a) ako je protiv sudije ili tužioca pokrenuta istraga u krivičnom postupku;

(b) ako je protiv njega pokrenut postupak smjenjivanja;

(c) ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak;

(d) ako je obavljanje službenih dužnosti otežano zbog njegovog mentalnog, emocionalnog ili fizičkog stanja; ili

(e) ako Vijeće utvrdi da se disciplinska odgovornost ne može na pravi način utvrditi a da se sudija ili tužilac privremeno ne udalji od vršenja funkcije tokom postupka.

Pokretanje postupka privremenog udaljenja od vršenja funkcije

Član 55.

Vijeće može privremeno udaljiti sudiju ili tužioca u smislu stava 1. člana 53. na svoju inicijativu, na zahtjev disciplinskog tužioca, na zahtjev predsjednika suda ili tužioca koji je nadležan za tog sudiju ili tužioca.

Po saznanju o događajima iz čl. 53. i 54. predsjednik suda, odnosno tužilac, takvu informaciju odmah dostavlja Vijeću.

Odluke o privremenom udaljenju od vršenja funkcije i žalbe

Član 56.

Odluku o privremenom udaljenju od vršenja funkcije u slučajevima iz čl. 53. i 54. donosi Prvostepena disciplinska komisija Vijeća.

Sve žalbe na odluke o privremenom udaljenju izjavljuju se Drugostepenoj disciplinskoj komisiji Vijeća.

Odluka Drugostepene disciplinske komisije neće biti predmet bilo kakvog upravnog ili sudskog postupka.

Ograničenje trajanja privremenog udaljenja od vršenja funkcije

Član 57.

Sudija ili tužilac, u smislu stava 1. člana 53. neće biti privremeno udaljen na period duži od šest (6) mjeseci od dana udaljenja od vršenja funkcije, ako se u tom roku ne pokrene postupak smjenjivanja, disciplinski postupak ili krivični postupak. Ako privremeno udaljenje od vršenja funkcije traje duže od šest (6) mjeseci, a ne pokrene se postupak smjenjivanja, disciplinski postupak ili krivični postupak, privremeno udaljenje se automatski ukida po isteku roka od šest mjeseci.

POGLAVLJE VIII - NESPOJIVOST SUDIJSKE ILI TUŽILAČKE FUNKCIJE S DRUGIM FUNKCIJAMA I IMUNITET

Nespojivost

Opća zabrana vršenja nespojivih funkcija

Član 58.

Sudija Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Brčko Distrikta, Osnovnog suda Brčko Distrikta, kao i tužilac ili zamjenik tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Brčko Distrikta ne smije obavljati bilo kakvu funkciju koja je nespojiva s njegovom funkcijom ili funkciju za koju se smatra da ometa ispravno i nepristrasno vršenje sudijske ili tužilačke funkcije, ili koja može imati utjecaj na nezavisnost ili ugled sudijske ili tužilačke funkcije, dovesti u sumnju njegovu sposobnost da postupa nepristrasno ili štetiti ugledu sudijske ili tužilačke funkcije.

Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca u smislu prethodnog stava ne smije biti član, niti obavljati bilo kakvu dužnost u organima političkih partija, odnosno udruženjima ili fondacijama povezanim s političkim partijama i mora se uzdržavati od sudjelovanja u aktivnostima političkih partija koje imaju javni karakter.

Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca u smislu stava 1. ne smije biti član bilo kakve organizacije koja vrši diskriminaciju na osnovu rase, boje, spola, seksualne opredijeljenosti, vjerske pripadnosti ili etničkog porijekla ili nacionalne pripadnosti, niti smije ugovoriti korištenje objekata koji pripadaju takvim organizacijama, i mora istupiti iz takvih organizacija odmah nakon što sazna za takvo njihovo postupanje.

Zabrana vršenja javnih funkcija, funkcija iz pravne oblasti i drugih funkcija

Član 59.

Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca u smislu stava 1. člana 58. ne smije vršiti bilo kakvu drugu javnu funkciju ili funkciju u upravnim organima koje su nespojive s vršenjem sudijske ili tužilačke funkcije, osim ako zakon drugačije propisuje.

Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca u smislu stava 1. člana 58. ne smije biti advokat, notar niti obavljati druge poslove koji se obavljaju uz naplatu, a koji su nespojivi s vršenjem sudijske ili tužilačke funkcije, osim

ako zakon drugačije propisuje. Izuzetno, sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca može biti uključen u akademske, naučne ili slične aktivnosti u svrhu educiranja javnosti i može biti za njih nagrađen.

Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca u smislu stava 1. člana 58. ne smije biti član upravnog ili nadzornog odbora javnih ili privatnih preduzeća, ili drugih pravnih osoba.

Sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca u smislu stava 1. člana 58. ne smije obavljati bilo kakve druge dužnosti koje mogu ometati vršenje sudijske ili tužilačke funkcije.

Disciplinska odgovornost

Član 60.

Protiv sudije, odnosno tužioca ili zamjenika tužioca u smislu stava 1. člana 58. koji krši odredbe ovog zakona koje se odnose na nespojivost sudijske ili tužilačke funkcije sa drugim funkcijama pokreće se disciplinski postupak.

Izvještavanje Vijeća o aktivnostima

Član 61.

Ukoliko predsjednik suda, glavni tužilac ili tužilac Tužilaštva Brčko Distrikta smatra da su aktivnosti nekog od sudija Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Brčko Distrikta, Osnovnog suda Brčko Distrikta, te tužioca ili zamjenika tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine ili Tužilaštva Brčko Distrikta nespojive sa njihovom sudskom ili tužilačkom funkcijom, o tome se obavještava taj sudija, tužilac ili zamjenik tužioca, a predsjednik tog suda, glavni tužilac ili tužilac Tužilaštva Brčko Distrikta predmet proslijeđuje Vijeću, koje donosi obavezujuću odluku. Sam postupak je regulisan Poslovnikom o radu Vijeća.

Sudije, odnosno tužioci i zamjenici tužilaca u smislu prethodnog stava dostavljaju Vijeću, između ostalog, godišnji finansijski izvještaj u kojem navode aktivnosti koje su obavili izvan svoje sudijske odnosno tužilačke funkcije uključujući iznose koje su naplatili. Finansijski izvještaj uključuje informaciju o supružniku i djeci s kojom žive u istom domaćinstvu a koji posjeduju dionice ili učestvuju u rukovođenju privatnim ili javnim preduzećima i udruženjima, uključujući političke partije. Vijeće može zatražiti dodatne bitne informacije koje se uključuju u standardan obrazac koji izrađuje Vijeće.

Imunitet

Imunitet sudija, tužilaca i zamjenika tužilaca

Član 62.

Sudija Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Brčko Distrikta, Osnovnog suda Brčko Distrikta, kao i tužilac ili zamjenik tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Brčko Distrikta neće biti krivično gonjen, hapšen ili držan u pritvoru niti će odgovarati u građanskom postupku za mišljenja ili za odluke koje donese obavljajući svoje službene dužnosti.

U slučaju da se sudija, tužilac ili zamjenik tužioca u smislu prethodnog stava, pozove na svoj imunitet, Vijeće je nadležno da skine imunitet sudije, odnosno tužioca i zamjenika tužioca od krivične i građanske odgovornosti. Postupak se utvrđuje poslovnikom Vijeća.

Posjedovanje imuniteta neće spriječiti ili odgoditi istragu u krivičnom ili građanskom postupku koja se u nekom predmetu vodi protiv sudije, tužioca ili zamjenika tužioca u skladu sa zakonom.

POGLAVLJE IX - PRESTANAK VRŠENJA FUNKCIJE SUDIJA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE, APELACIONOG SUDA BRČKO DISTRIKTA, OSNOVNOG SUDA BRČKO DISTRIKTA, TE TUŽIOCA ILI ZAMJENIKA TUŽIOCA TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE I TUŽILAŠTVA BRČKO DISTRIKTA

Prestanak mandata za obavljanje funkcije

Član 63.

Mandat sudije Suda Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Brčko Distrikta, Osnovnog suda Brčko Distrikta i tužioca ili zamjenika tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Brčko Distrikta imenovanog u skladu sa ovim zakonom prestaje:

1. kada sudije, tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine ili zamjenici tužioca navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju;

2. kada tužilac Tužilaštva Brčko Distrikta navrši starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili nakon isteka perioda na koji je imenovan;

3. u slučaju podnošenja ostavke;

4. u slučaju njegovog smjenjivanja od strane Vijeća kao rezultat diciplinskog postupka;

5. ako se dokaže na osnovu medicinske dokumentacije da je trajno izgubio radnu sposobnost za obavljanje svoje sudijske ili tužilačke funkcije.

Kada sudija, odnosno tužilac ili zamjenik tužioca u smislu prethodnog stava, navrši starosnu dob za obavezan odlazak u penziju, njegov mandat automatski prestaje. Mandat sudije, odnosno tužioca ili zamjenika tužioca u smislu tačke 3. prvog stava ističe kad Vijeće primi njegovu pismenu ostavku, a u smislu tač. 3. i 4. onda kada to Vijeće odredi.

Mandat predsjednika suda, glavnog tužioca, zamjenika glavnog tužioca ili tužioca Tužilaštva Brčko Distrikta ističe nakon isteka perioda na koji je isti imenovan.

Privremeni produžetak mandata

Član 64.

Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine i predsjednik suda ili glavni tužilac, zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine ili tužilac Brčko Distrikta čiji je mandat na koji je imenovan istekao, i dalje ima ista prava i dužnosti na toj funkciji dok se ne imenuje novi predsjednik.

U slučaju prestanka mandata predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca u smislu stava 1. on i pored toga nastavlja vršiti sudijsku funkciju u istom sudu ili tužilaštvu, u skladu s članom 63.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju

Član 65.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije Suda Bosne i Hercegovine i Apelacionog suda Brčko Distrikta je navršenih 70 godina života, a za sudije Osnovnog suda Brčko Distrikta je navršenih 67 godina života.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za tužioce Tužilaštva Bosne i Hercegovine jeste navršenih 65 godina života.

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za tužioca i zamjenike tužioca Tužilaštva Brčko Distrikta je navršenih 67 godina života.

POGLAVLJE X - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prelazne odredbe

Prva imenovanja članova Vijeća

Član 66.

U prelaznom periodu koji traje do 31. decembra 2003. godine, Visoki predstavnik imenuje članove Vijeća koji nisu članovi Entitetskih vijeća.

Visoki predstavnik također imenuje međunarodne članove koji će obavljati funkciju predsjednika i potpredsjednika tokom prelaznog perioda.

Nadležnosti u toku prelaznog perioda

Član 67.

U toku prelaznog perioda Vijeće nije obavezno da izvršava svoja ovlaštenja u pogledu sljedećih pitanja: (1) traženja mišljenja predsjednika Suda ili glavnih tužilaca ili konsultacija sa organima nadležnim za budžet prilikom utvrđivanja broja sudija i tužilaca; (2) obaveza koje se odnose na budžet sudova i tužilaštava; (3) nadležnosti vezanih za godišnji budžet i obaveze izvještavanja, i (4) imenovanje izvršnog direktora.

Tokom prelaznog perioda za donošenje svih odluka Vijeća potrebna je saglasnost najmanje polovine od ukupnog broja međunarodnih članova Vijeća.

Tokom prelaznog perioda primjenjuju se odredbe ovog zakona, osim ako to nije drugačije propisano odredbama ovog poglavlja.

Prelazni period traje do 31. decembra 2003. godine i može se produžiti sve dok Vijeće ne izvrši svoje obaveze utvrđene odredbama ovog poglavlja.

Sve dok se ne uspostavi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Vijeće neće kao svog člana imati jednog tužioca iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine nego će umjesto njega kao članove imati dvojicu sudija Suda Bosne i Hercegovine.

Primjenjivost zakona na sudove i tužilaštvo Brčko Distrikta

Član 68.

Sa izuzetkom člana 5. ovog zakona, ovaj zakon se ne primjenjuje na sudije Apelacionog i Osnovnog suda Brčko Distrikta i na tužioca i zamjenike tužioca Tužilaštva Brčko Distrikta do 31. decembra 2003., do kada će se određene odredbe zakona Brčko Distrikta usaglasiti sa ovim zakonom. Odredbe koje nisu dosljedne ovom zakonu prestaju da važe 01. januara 2004. godine.

Sekretarijat u toku prelaznog perioda

Član 69.

Tokom prelaznog perioda Nezavisna pravosudna komisija pomaže rad Vijeća i može obavljati funkciju disciplinskog tužioca u disciplinskim stvarima pred Vijećem.

Završne odredbe

Značenje izraza

Član 70.

Izraz tužilac ili tužilački,-a,-o uključuje zamjenika tužioca, osim ukoliko bi takva konstrukcija očigledno bila u suprotnosti sa ciljem ovog zakona.

Ukidanje dosadašnjih komisija

Član 72.

Nadležnost Komisije za imenovanje sudija Suda Bosne i Hercegovine ustanovljene u skladu sa Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 29/00), da predlaže sudije u Sud Bosne i Hercegovine ukida se ovim zakonom. Komisija ima nadležnost u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 07/02, 09/02 i 23/02) do 01. novembra 2002. godine kada se Komisija ukida.

Prestanak važenja odredbi

Član 73.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 3., 4., 5., 6., 7., 8., 20. i 22. (2)(a), (f), i (g) Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 29/00).

Objavljivanje i stupanje na snagu

Član 74.

Ovaj zakon bit će objavljen u "Službenom glasniku BiH", Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenim novinama Brčko Distrikta" i stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".