zakoni-svi, mihic.doc
Post on 02-Oct-2015
75 Views
Preview:
TRANSCRIPT
ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU
ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJUto je mirovina?- Novano periodino davanje s osnove mirovinskog osiguranja
- Isplauje se za mjesec unazad
- Osnovne vrste mirovina jesu:
1. Starosna mirovina
2. Prijevremena starosna mirovina
3. Obiteljska mirovina
4. Invalidska mirovina
1. Starosna mirovina
Mirovina koja se ostvaruje na temelju odreene starosne dobi i godina mirovinskog staa
M: 65 godina, min 15 god
: 60 godina, min 15 god 2. Prijevremena starosna mirovina
Ostvaruje se do pet godina prije navrene starosne dobi uz navreni odreeni mirovinski sta:
M: 60 god; 35 god mirovinskog staa
: 55 god; 30 god mirovinskog staa
Trajno se umanjuje primjenom polaznog faktora
3. Obiteljska mirovina
Mirovina koja pripada lanovima umrlog osiguranika ili korisnika prava na mirovinu
Zasniva se na pravu na uzdravanje od umrlog
Odreuje se od mirovine koja bi pripadala umrlom visina ovisi o broju lanova obitelji koji je koriste (70%-100% iznosa)
Obiteljska imovina Kada lanovi obitelji imaju pravo?
Kada lanovi obitelji nemaju pravo?
Koji lanovi obitelji imaju pravo?
Kada lanovi obitelji imaju pravo? Osiguranik imao min 10 god mirovinskog staa
Osiguranik ispunjavao uvjete za invalid mir
Osiguranik bio korisnik nekog oblika mirovine
Osiguranik bio korisnik prava na prof rehab
Smrt osiguranika nastala ozljedom na radu ili uslijed profesionalne bolesti
Kada lanovi obitelji nemaju pravo? lan obitelji namjerno izazvao smrt osiguranika/korisnika mirovine i za to je osuen
lan se namjerno onesposobio za rad da bi stekao prava
Koji lanovi obitelji imaju pravo? Udovica/udovac
Razvedeni brani drug ako mu je dosueno pravo na uzdravanje
Dijete (ukljuujui posvojeno)
Unuad, roditelji, braa i sestre ako ih je uzdravao (ovo nisam siguran!)
Kada udovica ima pravo? Ako je navrila 50 god
Ako je izmeu 45-50 godina imaju pravo kada navri 50 godina
Ako je mlaa od 50 god: ako je prije mueve smrti ili unutar godine dana od smrti nastupila opa nesposobnost za rad
Ako udovica obavlja roditeljske dunosti
Kada dijete ima pravo? U trenutku smrti mlai od 15 god ili mlai od 18 god ako je prijavljen u Zavod za zaposlenje
Za vrijeme trajanja redovitog kolovanja, ali najvie do 26 godine (mogui prekid zbog bolesti)
Ako je nastupila opa nesposobnost za rad do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu
Oblici mirovinskog osiguranja I mirovinski stup
Obvezno MO na temelju generacijske solidarnosti
II mirovinski stup
Obvezno MO za starost na temelju individualne kapitalizirane tednje
III mirovinski stup
Dobrovoljno MO na temelju individualne kapitalizirane tednje
Prvi stup MO Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
Sve zaposlene osobe izdvajaju 15% bruto plae to odlazi u mirovinski fond HZMO
Ta se sredstva koriste za isplatu mirovina sadanjih umirovljenika
Drugi stup MO Obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju indvidualne kapitalizirane tednje
Obvezno za sve ispod 40 godina
Iz bruto plae, 5% dopirinosa u obvezni mirovinski fond koji osiguranik sam izabere (na alteru REGOS-a u FINA-i)
Kad se steknu uvjeti za mirovinu, osiguranik odabere mirovinsko osiguravajue drutvo u koje prenese kapital iz mirovinskog fonda
Trei stup MO Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju indvidualne kapitalizirane tednje
Odreeni mjeseni ulog se uplauje na poseban raun u dobrobvoljnom mirovinskom fondu (on se ulae na trite i ostavruje se dobit koja se dodaje uteenom iznosu)
Drava potie ovaj stup MO, on iznosi 25% iznosa godinje utede do najvie 5000 kn (najvii poticaj 1250 kn)
Kategorije osiguranika Obvezni osiguranici
Osigurane osobe u odreenim situacijama
lanovi obitelji osiguranika
Obvezni osiguranici Zaposlenici i dunosnici u javnim ustanovama
Osobe na praksi nakon zavrenog kolovanja
Obrtnici, poljoprivrednici
Osobe koje samostalno obavljaju djelatnosti
Vrhunski sportai
Sveenici i drugi vjerski dunosnici
Roditelj djeteta u prvoj godini ivota
Strani dravljani zapsoleni u RH
Osobe osigurane u posebnim uvjetima Uenici i studenti za vrijeme praktine nastave
Nezaposleni za vrijeme strunog osposobljavanja
Nezaposleni za vrijeme profesionalne rehabilitacije
lanovi dobrovoljnih vatrogasnih drutava
lanovi obitelji osiguranika U sluaju smrti osiguranika ili korisnika, osigurani su lanovi njegove obitelji:
Udovica ili udovac
Rezvedeni brani drug s pravom uzdravanja
Djeca (ukljuujui i posvojenu)
Unuad ili roditelji ako ih je uzdravao
Braa, sestre ako ih je uzdravao
Invalidnost Stanje trajnog smanjenja ili gubitka sposobnosti za rad
Na temelju toga ostavruje pravo na invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju
Moe nastati zbog bolesti, ozljede izvan posla, ozljede na poslu i profesionalne bolesti
Utvruje se u posebnom postupku
Gubitak sposobnosti za rad OPA NESPOSBNOST
Promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti lijeenjem uvjetuju nastanak trajnog gubitka sposobnosti za rad
PROFESIONALNA NESPOSOBNOST
Radna sposbnost je trajno smanjena za vie od polovice prema zdravom osiguraniku iste iliu sline naobrazbe i sposobnosti
4. Invalidska mirovina Da bi osiguranik stekao pravo na IM moraju biti zadovoljeni sljedei uvjeti:
Postojanje invalidnosti
Uvjet mirovinskog staa (bez ovog uvjeta ako je uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bol)
Postojanje invalidnosti Postojanje ope nesposbnosti za rad
Postojanje profesionalne nesposobnosti za rad
Kada se utvrdi profesionalna nesposbnost za rad, utvruje se preostala radna sposbnost te se procjenjuje moe li se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu; ako se ne moe provesti prof rehabilitacija zadovoljen je uvjet za IM
Uvjet staa zadovoljen je kada: Mirovinski sta pokriva 1/3 radnog vijeka
Radni vijek: broj godina od navrene 20-ete godine do nastanka invalidnosti
VS od 23 god, VSS od 26 god
Razdoblje radnog vijeka skrauje se za vrijeme sluenja vojnog roka i vremena koje je proveo na Zavodu za zapoljavanje
Ako se radi o ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti uvjet staa se ne primjenuje
Iznimno, pravo na IM imaju: Ako je invalidnost nastala prije 35 god
Ako ima VS: min 2 god mirovisnkog staa
Ako ima VSS: min 1 god mirovinskog staa
Ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili unutar 1 god nakon prestanka osiguranja
Ako je invalidnost nastala prije 30 god
Min 1 god mirovinskog staa
Invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili unutar 1 god nakon prestanka osiguranja
Ostale napomene uz IM Ako je osiguranik namjerno izazvao invalidnost nema nikakva prava
Ako je invalidnost posljedica kaznenog dijela, osiguranik nema nikakvih prava
Prava steena na osnovi invalidnosti traju dok postoji stanje invalidnosti (podleno promjenama uvjetovano zdr stanjem)
Invalid rada Osiguranik kod kojega je ustanovljena invalidnost na temelju koje je ostavrio pravo na:
Invalidsku mirovinu, ili
Profesionalnu rehabilitaciju
Profesionalna rehabilitacija Postupak osoposobljavanja osiguranika kod kojeg je nastupila invalidnost zbog koje ne moe raditi na dosadanjem radnom mjestu za rad na nekom novom radnom mjestu
Posebne oragnizacije, posebni programi
Osiguravanje profesionalne rehabilitacije Ako je invalidnost nastala na radnom mjestu ili uslijed profesionalne bolesti POSLODAVAC
Ako je invalidnost posljedica bolesti ili ozljede izvan radnog mjesta ZAVOD
Profesionalna bolest Bolest koja nastaje kao posljedica utjecaja procesa rada i uvjeta rada na radnom mjestu
Ozljeda na radu Ozljeda koju osiguranik pretrpi na radu ili povodom rada (tj uzrono mora biti povezana s radom)
Obuhvaa i ozljede nastale odlaskom i vraanjem s posla
BENEFICIRANI RADNI STAMirovinski sta/sta osiguranja Mirovinski sta (odnosi se na godine uplaivanja)
Skupni naziv za sta osiguranja i ostale vidove staa (dokupljeni, posebni)
Vremenosko razdoblje za koje je osiguranik uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje
Sta osiguranja (odnosi se na godine straosti)
Vrijeme provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju nakon 15. god ivota osiguranika
Pridodani sta Nain uveanja ukupno navrenog staa osiguranja u sluaju invalidske ili obiteljske mirovine
Tzv kompenzacija nenavrenog staa
Kod invalidske mirovine rauna se od dana nastupa invalidnosti
Kod obiteljske mirovine ruuna de od dana smrti osiguranika
Produeno osiguranje Oblik dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
Provodi se nakon prestanka obveznog MO (podnjeti zahtjev unutar 12 mj)
Osobe se tako mogu osigurati za vrijeme:
Neplaenog dopusta
Mirovanja radnog odnosa dok djete ne napuni 3 god
Strunog usavravanja
Nezaposlenosti
...
ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
1. Liste lijekova
Liste lijekova odobrava i kreira HZZO (Upravno vijee) uz pribavljenja miljenja Hrvatske lijenike komore i Hrvatske stomatoloke komore.
Razlikujemo OSNOVNU i DOPUNSKU listu lijekova. Osnovna lista lijekova sadri medikoekonomski najsvrsishodnije lijekove potrebne za lijeenje svih bolesti, a dopunska lista sadri skuplje lijekove od onih na osnonvnoj listi (osiguranik sam nadoplauje razliku cijene ekvivalnetnog lijeka na osnovnoj listi).
Ako osiguraniku treba lijek koji nije niti na dopunskoj niti osnovnoj listi lijekova, ima pravo na njega. To odbarava povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove. A troak lijeka i nabavu vri sama zdravstvena ustanova.
2. Pravo na novanu naknadu
Osiguranik ima pravo na naknadu plae za vrijeme bolovanja te naknadu trokova prijevoza.
3. Vrste osiguranja
Razlikujemo obvezno i dobrovoljna osiguranja.
Obvezno je OSNOVNO OSIGURANJE .
Dobrovoljna osiguranja jesu: DOPUNSKO, DODATNO, PRIVATNO I OSIGURANJE ZATITE NA RADU
4. Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja
Prava iz osnovnog zdravstveog osiguranja jesu PRAVO NA ZDR ZATITU i PRAVO NA NOVANE NAKNADE.
5. Naknada putnih trokova
Naknada putnih trokova je novana naknada koju osiguranik ostvaruje za trokove putovanja u sljedeim situacijama:
Koritenje zdravstvene zatite na podruju koje je udaljeno vie od 50 km od prebivalita
Neovisno o udaljenosti: osobe mlae od 18 god, osobe na hemodijalizi, donatori organa, osobe upuene na lijeenje u inozemstvo, ako se radi o ozljedi na radu ili prof bolesti
Prijevoz umrle osobe: ako je upuena na lijeenje izvan prebivalita; ako je vrena eksplantacija
Pravo na putni troak ima i pratnja ako je to potrebno (odluuje lijenik PZZ, a obvezno ako se radi o maloljetnoj osobi).
6. Tko propisuje bolovanje i kako?
Bolovanje je odsutnost s posla zbog bolesti ili ozljede.
Bolovanje tj. pravo na bolovanje odreuje izabrani doktor medicine. On odreuje duinu bolovanja ovisno o vrsti bolesti, a najdulje prema prpisu kojeg donosi ministar. Nakon toga roka osiguranik ide na lijeniko povjerenstvo Zavoda koji odluuje o danjem pravu na bolovanje.
Ako se bolesnik oporavi prije roka kojeg je odredilo povjerenstvo izabrani doktor medicine duan je prekinuti bolovanje.
Ako je osiguranik na bolovanju u kontinuitetu od 6 mjeseci, izabrani doktor medicine mora ga uputi na invalidsku komisiju koja e odluivati o radnoj sposobnosti.
7. Tri kategorije osiguranika
OSIGURANICI
Osobe zaposlene kod domaeg ili stranog poslodavca sa sjeditem u RH
Osobe u dravnoj javnoj upravi koje za to primaju plau
Osobe sa prebivalitem/stalnim boravitem u RH zaposleni izvan RH, a koje nisu osigurane kod stranog osiguravatelja
lanovi uprave trgovaih drutava
Volonteri, obrtnici, poljoprivrednici, vjerski slubenci, uenici, redoviti studenti.LANOVI OBITELJI OSIGURANIKE (odonosi se na one koje osiguranik izdrava)
Suprunik (brani, izvanbrani), u sluaju rastave ako ima ugovor o izdravanju
Djeca, unuad, roditelji, braa, sestreDRUGE OSOBE U POSEBNIM OKOLNOSTIMA
Osobe u javnim radovima, lanovi dobrovoljnih vatrogasnih drutava, lanovi civilne zatite, osobe nepsoobne za samostalni ivot i rad
8. Tko ima pravo na naknadu plae / tko ima pravo na bolovanje
1) Privremna nesposbonost za rad zbog bolesti/ozljede
2) Privremena nesposbnost za rad zbog med lijeenja ili ispitiavanja, a koje se ne mogu odraditi izvan radnog vremena
3) Kliconoe/pojava zarazne bolesti/transplantacija organa u korist druge osobe
4) Osoba koja ide kao pratanja druge osobe (na lijeenje/pretrage)
5) Zbog njege bolesnog djeteta/suprunika
6) Bolesti i komplikacije vezanih uz trudnou
7) Rodiljni dopust
8) Smrt djeteta, mrvoroenost, smrt djeteta za vrijeme koritenja rodiljnog dopusta
9) Privremene nespobnost kao posljedica Domovinskog rata
10) Privremena nesposbnost na radu kao poskjedica priznate ozljede na radu/prof bolesti
9. Tko plaa bolovanje (gledaj gore!)
Za toke 1 i 2 do 42. Dana plaa poslodavac, od 43. Poslodavac s time da moe traiti povrat sredstava od Zavoda; ako se radi o invalidima poslodavac plaa prvh 7 dana, za ostalo trai povrat
Za toe 3 do 10 (izuzev 9) od prvog dana plaa Zavod
Za toku 9 dravni proraun
10. Visina naknade za bolovanje.
Odreuje se na temelju prosjeka plae u zadnjih 6 mj; ako nije primala plau 6 mj onda prema doatad isplaenoj plai ili prema plai navedenoj u ugovoru o radu
Nanjia naknada plae koja se moe isplatiti je 70% osnovice
Kad osiguranik mora imati 100% osnovice?: posljedica sudjelovanja u ratu,ozljeda na radu,profesionalna bolest, porodni dopust, transplantacija organa u koristi druge osobe11. Od kuda se financira osnovno zdravstveno osiguranje prihodi osnovnog zdr osiguranja?
Doprinosi poslodavca
Doprinosi osiguranika
Doprinos za nezaposlene osobe
Doprinosi drugih obveznika
Prihodi iz dravnog prorauna
Posebni doprinosi za ozljede na radu i profesionalne bolesti
Posebni doprinosi za ZZ u inozemstvu
Prihodi od participacije
Prihod od poreza na duhanske proizvode (32%)
12. Tko su obveznici plaana doprinosa?
Poslodavci (za zaposlene osobe, za osobe na strunom usavravanju)
Osiguranici (osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti, poljoprivrednici, obrtnici, korisnici strane mirovine i invlaidnine s prebivalitem u RH)
HZMO (korisici prava na profesionalnu rehabilitaciju)
RH (osobe koje nisu osigurane po dugoj osonovi, a prijavile su se u Zavod u roku, osobe nespobne za samostalni rad i ivot)
13. Koje trokove u osnovnom ZO pokriva RH iz dravnog prorauna
Naknada za plae za vrijeme obveznog rodnog dopusta, odnosno do kraja prve godine ivota djeteta ili druge (dvojke, trojke)
Naknada za plae za koritenje stanke za dojenje djeteta
Hitna pomo na magistralnim cestama
Poljoprivrednici stariji od 65 godina
14. to radi HZZO
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sljedee uloge:
Provoenje osnovnog zdravstvenog osiguranja
Provodi i dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje
15. Razlika izmeu obveznog i dopunskog osiguranja
Obvezno osiguranje: sve osobe sa prebivalitem ili stalnim boravitem u Rh dune su se osigurati obveznim zdr osiguranjem prema jednoj od osnova osiguranja; osiguravaju se prava i obveze iz obveznog zdr osiguranja
Dopunsko osiguranje: osigurava se praticipacija do pune cijene zdr zatite iz obveznog zdr osiguranja; osiguranik mora imati osnovno zdr osiguranja, sklapa se ugovor sa Zavodom
16. Vrste zdravstvenog osiguranja
Dvije vrste: OBVEZNO (osnovno) i DOBROVOLJNO (dopunsko, dodatno, privatno, osiguranje zatite na radu)
Osnovno svi moraju biti osigurani osnovnim zdr oiguranjem po nekoj od osnova koji imaju prebivalite ili stalni boravak u RH
Dopunsko osiguranik ima ista prava kao i kod osnovnog zdr osiguranja, samo se osigurava plaanje particpacije (razlike) vrijednosti koje Zavod ne plaa
Dodatno osigurava se vei standard zdr zatite, vei opseg prava u odnosu na osnovno ZO
Privatno fizike osobe koje borave u RH, nisu se obvezne osigurati sukladno zakonu o osnovnom zdr osiguranju
Osiguranje zatite na radu
Tko ih provodi? Osnovno (zavod), dopunsko (zavod i osiguravajua drutva), privatno (osiguravajua drutva)
17. Tko plaa nezaposlenima doprinose za zdravstveno osiguranje?
Drava iz prorauna
18. HZZO kako ostvaruje orihode, tko ga nadzire
Javna ustanova sa svojstvom prave osobe, sjedite u Zagrebu.
Zvodom upravlja UPRAVNO VIJEE
9 alnova: 3 predstvnika GSV, 2 predstavnika osiguranika, 2 predstavnika zdr djelatnika, 1 predstavnik zavoda, 1 predstavnik ministarstva
lanove imenuje Vlada na mandat od 4 god
Postoje j i ravnatelj, zamjenici ravnatelja, pomonici, nadzorna, struna i savjetodavna sluba
Koje poslove obavlja HZZO
Poslove provedbe osnovnog ZO
Poslove provedbe dopunskog ZO
Rad zavoda nadzire MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Zavod podnosi izvjea Vladi i ministru; ako postoje gubici i Vlada ih ocjeni objektivnim sanacija ide iz dravnog prorauna
19. Koje fondove ima HZZO
Fond za osnovno zdr osiguranje
Fond za dopunsko zdr osiguranje
Fond za ozljede na radu i profesionalne bolesti 20. Zdravstvena iskaznica (to je i koje su boje)
Slui kao dokaz statusa osigurane osobe
Ruiasta: djeca do 18 god
Crvena: osobe >18 god, vrijedi 4 god ili do isteka ugovora o radu
Ljubiasta: osobe starije od 65 god, trajna
21. Kvaliteta ZZ s i bez dopunskog osiguranja
Imaju ista prava kao i kod osnovnog osiguranja, ali moraju jedan dio partcipirati novano pri koritenju zdrvstvenih usluga (dopunsko pokriva tu participaciju)
22. Kada osiguranik gubi pravo na naknadu plae za vrijeme bolovanja
Namjerno prouzroena nesposobnost za rad
Ako se ne javi izabranom lijeniku u roku od 3 dana od nastanka nesposobnosti
Ako namjerno onemoguava ozdravljenje
Ako za vrijeme bolovanja radi
Ako se ne odazove na prgled na poziv izabranog doktora medicine ii ovlatenog doktora
23. Odnos broja dravjana i osiguranika
Vie je dravljana
24. Participacija to je to i tko je osloboen
Praticipacija oznaava financijsko sudjelovaje graana u trokovima lijeenja
Od partcipacije su oslobeni: osobe sa invaliditetom (kojima je potrebna pomo druge osobe); osobe sa najmanje 80% tjelesnog oteenja, lanovi smrtno stradalog HRVI, branitelji s najmanje 30% tjelesnog oteenja, osobe do 18 god, redovni studenti, straije osobe od 65 god
25. to spada u pravo na zdravtsvenu zatitu prema osnovnom zdr osiguranju?
Pravo na PZZ
Pravo na spec-konzilijarnu zdr za
Pavo na bolniku zdr zatitu
Pravo na lijekove s osvne i dopunske liste
Parvo na ortopedska i dr pomagala
Parvo na dentalno-protetska pomagala
Pravo na zdr zatitu u inozemstvu
26. to zavod ne plaa?
Eksperimentalno lijeenje, estesko rekonstruktivne zahvate (iznimno priroene anomalije i stanja iza mastektomije), kirurko lijeenje pretilosti, lijeenje dobrovoljno steenog infertiliteta
27. Tko ima pravo na osnovno zdr osiguranje u sluaju ozljede na radu ili prof boleti
Osobe na radnom mjestu
Osobe na strunom usavravanju
Osobe koje slue vojni rok
Osobe osigurane u posbenim okolnostima
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI
Definicija zdravstvene zatite
Sustav drutvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za:
Ouvanje i unapreenje zdravlja
Spreavanje i rano otkrivanje bolesti
Pravodobno lijeenje
Zdravstvenu njegu i rehabilitaciju
Osnovna prava i obveze
Svaka osoba ima pravo na ZZ i na mogunost ostvarenja najvie mogue razine zdravlja
Svaka je osoba obvezna brinuti se o svom zdravlju
Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih
Svaka je osoba u hitnim sluajevima obvezna pruiti prvu pomo ozljeeniku/bolesniku
Plan zdravstvene zatite RH
Donosi ga ministar zdravlja RH na temelju:
Analize stanja zdravlja stanovnitva
Zdravstvenih potreba stanovnitva
Miljenja HZJZ
Miljenja nadlenih komora
Naela zdravstvene zatite
Naelo sveobuhvatnosti
Naelo kontinuiranosti
Naelo dostupnosti
Naelo cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zatiti
Naelo specijaliziranog pristupa u spec-konzilijarnoj i bolnikoj zdr zatiti
Naelo sveobuhvatnostiUkljuenost cijelokupnog stanovnitva RH u provedbi odgovarajuih mjera ZZ
Naelo kontinuiranosti Organizacija zdravstvene zatite, osobito na razini PZZ da prua neprekidnu zdr zatitu kroz sve ivotne dobi
Naelo dostupnostiRaspored zdravtsvenih ustanova, trgovakih drutava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na podruju RH tako da se omogue podjednaki uvjeti zdr zatite svih stanovnicima RH
Naelo cjelovitog pristupa Na razini primarne zdravstvene zatite
Provoenje objedinjenih mjera za:
unapreenje zdravlja
prevenciju bolesti
pravodobno lijeenje
rehabilitacijuNaelo specijaliziranog pristupaOrganiziranje i razvijanje posebnih specijaliziranih klinikih i javno-zdravstvenih dostignua i znanja te njihova primjena u praksi
Mjere zdravstvene zatite
Zatita od ekolokih imbenika tetnih za zdravlje (ukljuujui poboljanje higijenskih uvjeta)
Provoenje zdr odgoja, promicanje zdravlja
Otkrivanje i uklanjanje uzroka bolesti
Spreavanje i suzbijanje bolesti i ozljeda
Spreavanje i suzbijanje zaraznih i kroninih masivnih bolesti
Mjere zdr zatite u vezi s radom i radnim okoliem
Lijeenje i rehabilitacija oboljelih i invalidnih
Posebne mjere za osobe iznad 65 godina
Palijativna skrb za umirue
Cjelovita zdr zatita djece i mladei
Cjelovita zdr zatita ena, psebno trudnica
Opskrba lijekovima i med proizvodima
Pregledi umrlih
Provoenje mjera ZZ
Mjere zdravstvene zatite provode se na temleju plana i programa zdr zatite kojeg donosi ministar
Na prijedlog dravnih zdr zavoda
Uz miljenje nadlenih komora
Prava osoba u ostvarivanju ZZ Jednakost u ostvarivanju ZZ
Slobodan izbor dr med i dr det med
Zdr uslugu standardizirane kvalitete i sadraja
Prvu pomo i hitnu med pomo
Odbijanje lijeenje od strane studenata i zdr djelatnika bez poloenog strunog ispita
Odbijanje pregleda/lijeenja (ako to ne ugroava druge osobe) Prehrana u skladu sa svojim svjetonazorom za vrijeme boravka u zdr ustanovi
Obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u zdr ustanovi
Opremanje u mrtvanici u sluaju smrti (u skladu sa vjerskim obiajima) Dunosti osoba u ostavrivanju ZZ
Korisiti svoja prava na ZZ u skladu sa Zakonom
Poduzimanje aktivnosti u cilju ouvanja i unapreenja vlastitog zdravlja
Pri koritenju prava na ZZ osoba je duna pridravati se kunog reda zdr ustanove
Razine zdravstvene djelatnosti
Zdravstevna djelatnost na primarnoj razini
Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini
Zdr zatita na primarnoj razini
Praenje zdr stanja stanovnika
Spreavanje i otkrivanje bolesti
Lijeenje i rehabilitacija oboljelih
Specifina preventivna zdr zatita
Djece i mladei; ena; osoba starijih od 65 god; osoba sa invaliditetom
Zdravstveno savjetovanje i prosvjeivanje
Zatita rizinih skupina, preventivni pregledi
Zatita mentalnog zdravlja
Higijensko-epidemioloka zatita
Dentalna zdravstvena zatita
Patrnoana skrb, zdr njega u kui
Medicina rada
Hitna medicinska pomo
Palijativna skrb
Opskrba lijelovima i med proizvodima
Sanitetski prijevoz
Djelatnosti PZZ
Opa/obiteljska medicina
Dentalna medicina
Medicina rada
kolska medicina
Javno zdravstvo
Zdr zatita ena (primarna ginekologija)
Zdr zatita predkolske djece (prim pedijatrija)
Hitna medicinska pomo
Sanitetski prijevoz
Palijatiuvna skrb
Laboratorijska dijagnostika
Ljekarnitvo
Zdr njega u kui
Kako se organizira rad u PZZ?
Organizira se u TIMSKOM RADU
Najmanje jedan zdr radnik VSS (sa zavrenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveuilinim studijem)
Najmanje jedan zdr radnik prvostupnik ili sa SSS
Tko obavlja posao u PZZ?
Doktori medicine, doktori dentalne medicine
Specijalisti obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije, psihijatrije, javnog zdravstva, episemiologije, kolske medicine, medicine rade, medicine rada i portske medicine, hitne medicine
Magistri faramcije, laboratorijski ininjeri
Medicinska/sestra tehniar prvostupnik
Medicinska/sestra tehniar, faramceutski tehniar, zubni tehniar, dentalni asistent
Psiholog, logoped, socijalni radnik
Sekundarna zdravstvena zatita
Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaa:
Specijalistiko-konzilijarnu djelatnost
Bolniku djelatnost
Specijalistiko-konzilijarna djelatnost Obuhvaa sloenije mjere i postupke u pogledu prevencije, rane dijagnostike, lijeenja te rehabilitacije u odnosu na PZZ
Ima osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostiku djelatnost
Bolnika djelatnostObuhvaa dijagnosticiranje, lijeenje, medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu u bolnikoj ustanovi Tercijarna zdravstvena zatita
Obuhvaa pruanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite u pogledu prevencije, dijagnostike, lijeenja i rehabilitacije iz podruja specijalistiko-konzlijarnih i bolnikih djelatnosti
Uz to se provodi znanstveni rad te izvoenje nastave
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razni obuhvaa:
Djelatnost klinika
Djelatnost klinikih bolnica
Djelatnost klinikih bolnikih cenatara
Zdravstveni zavodi
Dio zdravstvene djelatnosti
Obavlja se na sve tri razine zdr djelatnosti
Obuhvaa:
Javno-zdravstvenu djelatnost
Djelatnost transfuzijske medicine
Djelatnost medicine rada
Djelatnost hitne medicine
Djelatnost toksikologije
Djelatnost zatite mentalnog zdravlja
Ljekarnika djelatnost
Dio zdravstvene djelatnosti
Obvavlja se na sve tri razine
Samo u sklopu mree javne zdravstvene slube
Mrea javne zdravstvene slube
Oznaava potreban broj zdr ustanova te spec medicine rada u privatnoj praksi s kojima HZZO sklapa ugovor o provoenju ZZ
Mora biti tako oraganizirana da svima bude podjedanko dostupna
Utvrena planom zdravstvene zatite
Donosi ministar
Koncesija
Omoguava fizikim osobama i zdr ustanovama (iji osniva nije drava, upanija ili grad) obavljanje zdravstvenih djelatnosti u oviru primarne razine zdr zatite:
Obiteljska (opa) medicina
Dentalna zdr zatita
Zdr zatita dojenadi i pretkolske djece
Zdr zatita ena
Lab dijagnostika, zdr njega u kui, medicina rada
Davanje koncesije U skladu s mreom javno zdravstvene slube
Koncesiju daje UPAN/GRADONAELNIK
Na prijedlog Proelnika za zdravstvo
Uz suglasnost ministra
Potrebna odreena dokumentacija
Naknade za koncesiju donosi ministar
Osnivanje zdravstvenih ustanova
Zavod, klinika, kl bolnica, kl bolniki cenatr
Vlada RH
Opa bolnica
upanija
Specijalna bolnica
upanija, grad, druga pravna osoba
Dom zdravlja, Zavod za hitnu med i javno zdr
upanija
Poliklinika, ljeilite, ustanova za zdr njegu, ustanova za palijativnu skrb, ljekarne
upanija, pravne osobe, fizike osobe
Ustanova za zdravstvenu skrb
Fizike osobe sa zavrenim sveuilitem diplomskim studijem zdr usmjerenja
to sadri akt o osnivanju?
Naziv, sjedite (prebivalite) osnivaa
Naziv i sjedite ustanove
Djelatnost ustanove
Uvjete i nain osiguranja prostora i opreme
Sredstva za osnivanje i poetak rada
Tijela ustanove te uredbe o osnivanju
Prava i obveze osnivaa u pogledu obavljanja djelatnosti
Prestanak rada ustanove
Ako osniva tako odlui
Nema vie potrebe za obavljanjem te djelatnosti
Ne ispunjava zakonske uvjete za obavljanje djelatnosti
Financiranje zdravstvenih ustanova
Iz sredstava osnivaa
Zavod, Ministarstvo
Jedinice lok i reg samouprave Ugovor
Dobrovoljni osiguravatelji
Donacije
Tijela zdravstvene ustanove Upravno vijee
Struno vijee
Struni kolegij
Etiko povjerenstvo
Povjerenstvo za lijekove
Povjerenstvo za kvalitetu
Upravno vijee
Upravlja zdravstvenom ustanovom
Ima 5 lanova
3 lana imenuje osniva
Od toga jedan predsjednik
2 lana su radnici ustanove
Jednog imenuje radniko vijee ustanove
Jednog imenuje struno vijee ustanove
Upravno vijee doma zdravlja ima 7 alnova
Predstavnici osnivaa (4)
Predsjednik i tri lana
Predstavnici doma zdravlja (3)
Radniko vijee, struno vijee, koncesionar
Upravno vijee ima mandat od 4 godine
lanovi moraju imati VSS
lanovi primaju naknadu koju odreuje ministar Rad upravnog vijea
Donosi statut
Donosi druge pravne akte
Donosi plan rada i razvoj i nadzire izvrenje
Donosi financijski plan i analizira financije
Raspravlja i odluuje o izvjetajima ravnatelja
Predlae promjenu/proirenje djelatnosti
Drugi statutom odreeni poslovi
Ravnatelj zdravstvene ustanove
Predstavlja i zastupa ustanovu
Organizira i vodi poslovanje ustanove
Odgovoran za zakonitost rada ustanove
Ima jednog ili vie zamjenika
Izbor ravnatelja
Na temelju natjeaja, mandat na 4 godine
Imenuje i razrjeava Upravno vijee
Mora imati VSS te najmanje 5 god radnog iskustva u struci
Ako ravnatelj nema VSS zdravstvenog usmjerenja, mora imati zamjenika koji to ima uz 5 god rada
Zamjenka ravnatelja imenuje i razrjeava Upravno vijee na prijedlog ravnatelja
Razrjeenje ravnatelja
Po isteku mandata
Na osobni zahtijev
Ne izvrava obveze, ne dri se programa rada, kri propise i zakone, zlouporaba poloaja
Na zahtjev zdravstvene inspekcije
Struno vijee
Struno vijee imenuje ravnatelj
Ravnatelj ne moe sudjelovati u radu
Sastaje se minimalno jednom u 30 dana
Rad strunog vijea:
Raspravlja i odluuje o pitanjima strunog rada
Predlae rijeenja i mjere za unapreenje kvalitete
Daje Upravnom vijeu i Ravnatelju miljenje
Predlae specijalistiko usavravanje...
Struni kolegij
Tijelo koje u svakoj djelatnosti zdravstvene ustanove razmatra pitanja iz tog podruja
Sastav i nain rada utvreni su Statutom ustanove
Etiko povjerenstvo
Tijelo koje osigurava obavljanje zdravstvenih djetalnosti na naelima medicinske etike
Imenuje ga Upravno vijee i ima 5 lanova
Min 40% suprotnog spola
1 lan predstavnike nemedicinskih struka
1 lan koji nije radnik ustanove
Tijelo donosi samostalno svoj pravilnik o radu
Prati primjenu etikih naela u provedbi zdravstvenih djelatnosti
Odobrava znanstvena istraivanja u ustanovi
Nadzire uzimanje dijelova ljudskog tijela nakon obdukcije
Rjeava druga etika pitanja koja se pojave
Povjerenstvo za lijekove
Tijelo koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i med proizvoda u zdravstvenoj ustanovi
Imenuje ga Uprvno vijee i ima najmanje 5 lanova
Iz sredova spec medicine, dent med ili farmacije
Tijelo donosi svoj pravilnik o radu
Nadzire ispitivanje lijekova i med proizvoda
Dostavlja Ravnatelju i Upravnom vijeu tromjeseno financijsko izvjee o klinikim ispitivanjima
Odobravca primjenu lijekova s posebne liste
Prati potronju lijekova
Koordinira druge aktivnosti (prijava nuspojava)
Povjerenstvo za kvalitetu
Tijelo koje osigurava i madzire kvalitetu provoenja zdr zatite
Imenuje ga Upravno vijee i ima najmanje 5 lanova
Samostalno donosi pravilnik o radu
Vodi registar o umrlim pacijentima
Vodi registar o neeljenim ishodima lijeenja
Provodi kontrolu kvalitete med dokumentacije ustanove
Ustanove na primarnoj razini
Dom zdravlja
Ustanova za zdr skrb
Ustanova za zdr njegu
Ustanova za palijativnu skrb
Dom zdravlja
Zdr ustanova za pruanje zdravstvenih djelatnosti iz djelokruga PZZ
Na podruju upanije osniva se minimano 1 dom zdravlja, a na podruju grada Zg 3
Temeljni nositelj PZZ
Dom zdravlja obuhvaa: Obiteljsku (opu) medicinu
Dentalnu zdr zatitu
Zdr zatitu ena, dojenadi i pretkolske djece
Medicna rada
Laboratorijska i radioloka dijagnostika
Ljekarnika djelatnost
Patronaa, zdr njega, palijativna skrb
Zdr ustanove na sekundarnoj razini
Poliklinika
Bolnica
Ljeilite
Poliklinika
Obavlja se specijalistiko-konzilijarna zdr zatita, dijagnostika i rehabilitacija, osim bolnikog lijeenja
Mogu u sklopu osnivati dnevne bolnice
Mora biti najmenje dvije ordinacije istih ili razliitih specijalistikih djelatnosti
Moe imati i svoj laboratorij
Bolnica
Zdr ustanova koja obavlja djelatnosti dijagnostike, lijeenja rehabilitacije i zdr njege te osigiurava boravak i prehranu bolesnika
Razilikujemo opu i specijalnu bolnicu
Opa bolnica Mora imati najmanje sljedee djelatnosti:
Kirurgija
Interna
Ginekologija i porodnitvo
Pedijatrija
Ako u gradu postoji specijalna bolnica za djeje bolesti, onda one ne mora biti u opoj
Specijalna bolnica Zdravstvena ustanova za spcoijalistiko-konzilijarno i bolniko lijeenje odreenih vrsta bolesti ili odreenih dobnih skupina stanovnitva
Mogu pruati zdrav usluge u turizmu sukaldno propisima
Bolnica u svom sastavu mora imati: Jednica za spec-konzilijarnu djelatnost
Jednicu za dijagnostiku (lab, rtg, druge)
Opskrbu lijekovima i drugim med proizvodima
Bolnica mora imati osiguranu: Medicinsku rehabilitaciju
Patologiju
Citoloku dijagnostiku
Mikrobioloku dijagnostiku
Opskrbu krvlju i krvnim derivatima
Antesziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeenje
Ljeilite
Ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna zdr njega te rehabilitacija
Moe pruati usluge u turizmu sukladno propisima
Zdr ustanove na tercijarnoj razini
Klinike ustanove
Klinika
Klinika bolnica
Kliniki boilniki centar
Klinika
Zdr ustanova ili dio zdr ustanove koja omoguava obavljanje sloenijih, zahtjevnijih dijelatnosti iz domene spec-konzilijarnih i bolnikih djelatnosti
Provode se znanstveni radovi
Izvodi se nastava
Kliniki zavod Dio zdr ustanove koji ispunjava naveden uvijete (vidi Klinika), a obavlja djelatnost dijagnostike
Klinika bolnica
Opa bolnica u kojoj najmanje dvije od navedenih djelatnosti (interna, kirurgija, pedijatrija i ginekologija) nose naziv klinika, kao i najmanje jo dvije druge djelatnosti drugih specijalnosti, odnosno dijagnostike
Kliniki bolniki centar
Opa bolnica u kojoj osim nazaiva klinika za djelatnosti interne, pedijatrije, kirurgije i ginekologije, naziv klinika imaju jo vie od polovice preostalih djelatnosti
Izvodi se vie od polovice nastavnog programa medicinskog, dentalnog ili farmac-biokem fakulteta
Stjecanjem ili gubitkom uvjeta za naziv klinika, klinika bolnica i kliniki bolniki centar ne prenose se osnivaka prava nad zdr ustanovomZdravstveni zavodi
Zdravstveni zavodi su:
Dravni zdravstveni zavodi
Zavodi za javno zdravstvo jedinica reg samouprave
Zavodi za hitnu medicinu jedinica reg samouprave
Dravni zdravstveni zavodi
Ustanove za obavljanje strunih i znanstvenih djelatnosti iz okvira prava i dunosti RH
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu
Hrvatski zavod za toksikologiju
Hrvatski zavod za hitnu medicinu
Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Zdr ustanova koja obavlja sljedee djelatnosti u okviru prva i dunosti RH:
Epidemiologija zaraznih i kroni nezaraznih bolesti
Javnog zdravstva
Zdravstvenog prosvjeivanja
Zdravstvene ekologije
Mikrobiologije
kolske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti
to sve radi HZZJZ?
Provodi istraivanja iz zdravstva
Vodi dravne javno-zdravstvene registre
Provodi zdravstveno-odgojne mjere
Provodi protuepidemijske mjere
Ocjenjuje higijsnku ispravnost vode za pie
Nadzire provoenje deratizacije...
Nadzire provoenje imunizacije
Koordinira i nadzire rad upanijskih zavoda
to rade upanijski zavodi?
Preventivna zatita djece i mladei
Provode statist istraivanja na razini upanije
Provode higijensko-epidemioloke i protuepidemijske mjere na razini upanije
Osiguravaju raspodjelu cjepiva
Nadziru DDD mjere na razini upanije
Ispravnost vode za pie i namirnica
Referentni centar ministarstva
Zdr ustanova ili dio zdr ustanove koja ispunjava standarde za obavljanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz svoje djelatnosti
Imenuje ministar na prijedlog Nacionalnog zdravstvenog vijea uz miljenje HLZ
Naziv referentnog centra daje za na period od 5 godina
Nacionalno zdravstveno vijee
Vijee unutar ministrastva sastavljen od istaknutijih strunjaka iz svog podruja
Imenuje i razrijeava sabor na prijedlog ministra; mandat od 4 godine
9 lanova, min 40% suprotnog spola
Zdravstveni radnici
Osobe koje imaju obrazovanje zdr usmjerenja i koje pruaju zdr zatitu stanovnitvu
Obrazuju se:
Medicinski , dentalni ili farmac-biokem fakultet
Visokim uilitima zdravstvenog usmjerenja;
Srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja
Duni su postupati po pravilima zdr struke tako da ne ugroze ivot ili zdravlje
Pripravniki sta
Zdr radnici duni su obaviti pripravniki sta
Pripravniki sta je rad pod nadzorom kojim se radnik osposobljava za samostalni rad
Traje godinu dana (iznimno dvije, ako se radi o petogodinjem studiju medicine)
Nakon obavljenog staa zdr radnici polae struni ispit pred komisijom ministarstva
Gdje se obavlja pripravniki sta Zdravstvene ustanove
Trgovaka drutva koja provode zdr djelatnost
Kod zdr radnika privatne prakse koji imaju najmanje 5 god iskustva u radu
Licenca
Odobrenje za samostalni rad
Izdaje je nadlena komora na osnovi uvjerenja o poloenom strunom ispitu
Oduzimanje licence (nadlena komora):
Nezadovoljava uvjete za samostalni rad
Kri etika naela
Radi posao u struci izvan punog radnog vremena za vie od 1/3 punog radnog vremena
Obavlja privatnu praksu bez odobrenja ministra
Primarijus
Doktor medicine ili doktor dentalne medicine koji ima najmanje 10 godina specijalistikog staa uz objavljenje strune i znanstvene radove
Dodjeluje komisija koju imenuje ministar
Profesionalna tajna
Svi zdr radnici duni su uvati profesionalnu tajnu o zdr stanju pacijenta
Osim njih to su duni i drugi radnici koji u svojem radu dou do podataka te studenti i uenici
Odavanje tajne je tea povreda obveze iz radnog odnosa
Zdravstveni suradnici
Osobe koje nisu zavrile obrazovanje zdr usmjerenja, a rade u zdr ustanovama i sudjeluju u dijelu zdr zatite
Privatna praksa
Moe obavljati zdr radnik za zavrenim sveuilinim diplomskim studijem uz:
Odgovaraje obrazovanje, poloen dravni ispit, odobrenje za samostalni rad
Dravljanin RH , radno i poslovno sposoban
Nije u radnom odnosu
Posjeduje prostor, opermu
Miljenje opravdanosti (komora, zavod)
Obavljanje privatne prakse
Doktor medicine, doktor dentalne medicine
Privatne ordinacije
Magistri farmacije
Ljekarna
Magistri medicinske biokemije
Privatni laboratoriji
Zdr radnik prvostupnik i zdr radnik SSS mogu obavljati privatnu praksu samostalno, ali sukladno uputama zdr radnika VSS
Med sestra/tehniar > lijenik
Fizioterapeut > fizijatar
Proces osnutka privatne prakse
Zahtijev se podnosi ministru
Obvezni dokaz o zadovoljavanju uvijeta i miljenja o opravdanosti
Privatni zdr radnici u svom nazivu istiu ime i prezime, adresu, oznaku djelatnosti i radno vrijeme
Jedan zdr radnik moe imati samo jednu privatnu praksu
Najvie dva tima u jednoj ordinaciji
Financiranje privatne prakse
Ugovor sa Zavodom
Ugovor sa domom zdravlja
Ugovor s jednicom regionalne samouprave
Ugovor s dobrovoljnim osiguranjima
Sudjelovanje korisnika zdr zatite u pokriu dijela ili ukupnih trokove zdr zatite
Utvrivanje cijena
Ugovor za Zavodom odreuje Zavod
Naplata od zdr osiguranja osiguravajue drutvo uz suglasnost komore
Naplata od korisnika komora
Grupna praksa
Udruivanje vie zdr radnika koji obavljaju privatnu praksu
Odobrava ministar na temelju miljenja nadlenih komora
Osiguravaju sredstva za rad jednako kako je navedeno i za privatnu praksu
Obveze zdr radnika privatne prakse
Pruiti hitnu med pomo svima
Voditi zdr dokumntaciju i evidenciju o osobama kojima pruaju usluge
Moraju dati podatke o svojemu radu na zahtjev nadlenog tijela
Prestanak obavljanja privatne prakse
Odjava
Rjeenjem ministra
Po sili zakona
Smrt, trajni gubitak sradne sposobnosti
Gubitak poslovne sposobnosti
Gubitak licence
Gubitak dravljanstva
Kazna zatvora dua od 6 mj
Navedi neke sluajeva kada ministar donse rejeenje o prestanku privatne prakse
Zdr radnik ima vie od 1 ordinacije
Ako ne nau zamjenu za vrijeme privremene obustave rada
Na prijedlog komore
Kada se ne moe osigurati privatna praksa
Hitna medicina
Javno zdravstvo, epidemiologija, kolska medicina, patronaa, lijeenje ovisnosti
Prikupljanje krvi i plazme, uzimanje, uvanje, prenoenje stanica, tkiva i organa
Organiziranje radnog vremena
Rad u jednoj smjeni
Rad u dvije ili vie smjene
Pomak radnog vremena
Pripravnost
Deurstvo
Koji su posebni uvjeti rada?
Deurstvo
Pripravnost
Deurstvo
Oblik rada kada zdr radnik mora biti nazoan u zdr ustanovi nakon redovitog radnog vremena
Poinje iza prve ili druge smjene, a zavrava poetkom rada prve smjene
Pripravnost
Oblik rada kada zdr radnik ne mora biti nazoan u zdr ustanovi ali mora biti dostupan i javiti se u bolnicu zbog obavljanja hitne medicinske pomoi
Vrijeme u pripravnosti i deurstvu smatra se radnim vremenom i uraunava se u mjeseni fond sati
Max trajanje radnog vremena tjedno (uz deurstvo i pripravnost) ne smije biti due od 48 sati
Ako je due potreban pisani pristanak radnika
Naknada za deurstvo i pripravnost sastavni je dio plae
Radno vrijeme posebnih oblika zdravstvene zatite
HMP: neprekidno 24 sata
PZZ i spec-konzilijarna: jedna ili dvije smjene, pomicanje radnog vremena prema potrebama
Bolnika djelatnost: jedna ili dvije smjene; osigurani deurstvo i pripravnost
trajk zdr radnika
Zabranjeno kod zapolsenika hitnih slubi
Ne smije zapoeti prije okonenja mirenja
U 3 dana od najave trajka ministar donosi odluku o djelatnostima koje se moraju provoditi
Ako se sindikat ne slae ide se na arbitrau
Nadzor zdr ustanova
Unutarnji nadzor
Sukladno opim aktima zdr ustanove
Struni nadzor komore
Sukladno opim aktima komore
Zdravstveno-inspekcijski nadzor
Zdravstveno-inspekcijski nadzor
Poslove zdr-inspekcijsko nadzora obavlja:
Vii zdravstveni inspektor
VSS zdravstvenog ili prvanog usmjerenja, 4 god radnog iskustva, poloeni struni ispit
Zdravstveni inspektor
VSS zdravstvenog ili pravmog usmjerenja, 3 god radnog staa, poloen struni ispit
Drugi drutveni slubenici ovlateni za provedbu zakona
Zdravstveni inspektor
Vii zdr inspektor i zdr inspektor ima slubenu karticu kojom dokazuju:
Slubeno svojstvo
Identitet
Ovlasti
Samostalan u svom radu, vodi postupak, donosi rjeenja, poduzima mjere
Zdr ustanova mora omoguiti potrebne podatke zdravstvenom inspektoru
Inspektor pregledava prostorije, objekte, ureaje, opremu te dokumentaciju
Ne smije ugroziti profesionalnu tajnu
Nakon inspekcije pie se zapisnik (jedan ravntelju, jedan predsjedniku Upravnog vijea)
to inspektor nadzire?
Kvaliteta zdr usluga
Postupanje s bolesnikom
Standarde i metode lab i druge dijagnostike
Standarde i metode lijeenja, rehabilitacije
Nain propisivanje i izdavanja lijeka
Voenje dokumentacije
Potivanje kunog reda
Odredbe inspektora
Narediti uklanjanje nepravilnosti u nekom roku
Narediti struno usavravanje djelatnika
Obustaviti sredstva zavoda za obavljanje
Zabraniti rad zdr ustanove
Zabraniti samostalni rad djelatniku
Pokreniti postupak za oduzimnaje licence
Utvrivanje uzroka smrti
Mora se utvrditi vrijeme i uzrok
Vrijeme i uzrok smrti utvruje dr med, iznimno drugi zdr radnici
Pokop nakon proglasa smrti, u roku 24-48 h
Obdukcija
Smrt prouzroena kazenim dijelom
Ako to zahtijevaju epidemioloki razlozi
Na zahtjev umrle osobe
Kada osoba umre u zdr ustanovi
Uz suglasnost ravnatelja ustanove na prijedlog obitelji i suglasnost patologa obdukcija se ne mora provesti
Kada se obdukcija mora izvriti ako je osoba umrla u zdr ustanovi? Neprirodna smrt, smrt nepoznatog uzroka
Smrt nastala za vrijeme dg ili th postupka
Ako je smrt nastupila unutar 24 h od dolaska u bolnicu
Ako je osoba sudjelovala u klinikom ispitivanju lijeka
KOMORE
1. to su komore
Strune organizacije sa svojstvom pravne osobe
Ulanjenje je obvezno
Status pravne osobe stijee upisom u sudski registar
2. Tko se udruuje u komore i zato
Zdravstveni radnici VSS, prvostupnici i SSS
Radi ostvarivanja svojih interesa
3. Koje komore postoje i tko su osnivai1Hrv lijenika komora Med fakultet Sveuilita Zg
Hrv lijeniki zbor
2Hrv stomatoloka komora Stom fakultet Sveuilita Zg
Hrv lijeniki zbor
3Hrv ljekarnika komora Farm-biokem fakultet Sveuilita Zg
Hrv famaceutsko drutvo
4Hrv komora med biokemiara Farm-biokem fakultet Sveuilita Zg
Hrv drutvo med biokemiara
5Hrv komora med sestara
Hrv komora primalja
Hrv komora fizioterapeuta
6Ostale komore
Komore se osnivaju uz suglasnost ministra
4. Koje poslove obavlja komora?
Vodi registar svojih lanova
Zastupa interese svojih lanova
Izdaje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalni rad (licenca)
Daje miljenja:
Ministastvu za poetak rada privatne prakse/zdr ustanove
Za rad zdr djelatnika izvan punog radnog vremena u zdr ustanovi odnosno za rad prvitanih zdr djelatnika u zdr ustanovi
Daje struno miljenje kod pripreme propisa
Utvruje cijenu zdr usluga za privatnu praksu koji nemaju ugovor sa Zavodom Nadzire provoenje naela medicinske etike i deontologije i poduzima mjere ako doe do njihova krenja
Sudjeluje pri utvrivanju stabdarda i normativa zdr usluga
5. Ima li komora statut? Tko ga odobrava?
Da. Suglasnost daje ministar zdravstva. TEMELJNA DRAVNA OBILJEJA 1. GRB
2. ZASTAVA
3. HIMNA
4. ZASTAVA PREDSJEDNIKA
5. LENTA PREDSJEDNIKA
1. Grb RH Povjesni hrvatski grb u obliku tita
Podjeljen u 25 crvenih i bijelih (sivih) polja
Prvo polje je crveno
Iznad tita je kruna u kojoj je smjeteno 5 manjih titova s povjesnim grbovima
Obrubljen crvenom crtom
Povijesni grbovi na kruni:
1. Najstariji poznati grb Hrvatske (plavo polje, uta esterokraka zvijezda s bijelim mjesecem)
2. Grb Dubrovake republike (na modrom polju dvije crvene grede)
3. Dalmatinski grb (na plavom polju tri okrunjene leopardove glave)
4. Istarski grb (na modrom polju uta koza okrenuta ulijevo s crvenim papcima i rogovima)
5. Slavonski grb (na plavom polju dvije poprene bijele grede, izmeu crveno polje s kunom, gore esterokraka zvijezda)
Grb se koristi U sastavu peata i igova dravnih organa;
U slubenim natpisima;
Na zgrdama dravnih organa i javnih tijela;
Na slubenim aktima;
Na diplomama i svjedodbama;
U drugim prilikama utvrenim zakonom
2. Zastava RH Tri vodoravno poloene boje
Grb RH u sredini
Kruna grba ulazi u crveno polje
Donji (zaobljeni) dio grba ulazi u plavo polje
Omjer duina:irina je 2:1Zastava se koristi Stalno na zgradama dravnih organa
U dane praznika RH
U dane alosti na pola stijega
U drugim prilikama3. Himna RH Lijepa naa domovino, Antun Mihanovi
Prvi puta tiskana pod naslovom Horvatska domovina u Danici 1835. godine
Uglazbio ju je Josip Runjanin 1846. godine
Prvi puta pjevana kao hrvatska himna 1891. godine na izlobi Hrvatsko-slavonskog gospodarskog drutva u Zagrebu
Himna se izvodi Na poetku zasjedanja Sabora
Pri slubenom dolasku u RH (i ispraaju)
U drugim prilikama
4. Zastava predsjednika RH Kvadratnog oblika, obrubljena tankim rubom crvenih i bijelih polja
U sredini na modroj podlozi je znak u obliku povijenog hrvatskog grba
Oko tita vijenac medaljona (povijesni hrvatski grbovi, s lijeva na desno kao i kod grba)
S medaljona se pruaju ute, crvene i bijele linije Iznad tita je vrpca s bojama RH, zaltnim slovima u sredini napisano RH
Istie se:
Na zgradi slubenih predsjednikih prostorija
Na prometnom sredstvu u kome se vozi predsjednik
U drugim sveanim prilikama
5. Lenta predsjednika RH Znak predsjednike asti
ini je trobojnica obrubljena zlatnim rubom koji je s lijeve strane ukraen izvezenim zlatnim hrastovim granicama, a s desne masline
Nosi se dijagonalno (rame struk)
Kod struka se kopom spaja s drugim krajem
Kopa je kvadratnog oblika, obrubljena zlatnim pleterom, na sredini polja isti natpis RH kao na zastavi predsjednika RH
Predsjednik nosi lentu u sveanim prigodama
Dan dravnosti
Pri predaji priznanja
Kod akreditacije diplomatskih predstavnika
Druge prilike
USTAV REPUBLIKE HRVATSKE ...prema pitanjima koja su se pojavljivala na prolim rokovima...
to je Ustav?
Temeljni dravni akt kojim se uspostavlja politiki i pravni poredak drave
Ustav RH stupio na snagu 22.12.1990.
Ustavna definicija RH RH je jedinstvena i nedjeljiva drava
Ne doputa federalizaciju
Jedinstveni oblik vlasti na cijelom podruju
RH je demokartska i socijalna drava
Prema funkcioniranju vlasti i prema pravima
Vlast proizlazi iz naroda i njemu pripada
Suverentitet RH
Suverenitet oznaava vrahovnu izvrnu mo nad nekim geografskim podrujem
Suverenitet RH je nedjeljiv
neotuiv
neprenosiv Temeljne vrednote (temeljna prava ovjeka)
Sloboda
Jednakost
Nacionalna ravnopravnost
Ravnopravnost spolova
Mirotvorstvo
Socijalna pravda
Potivanje prava ovjeka
Nepovredivost vlasnitva
Ouvanje prirode i ovjekova okolia
Vladavina prava
Demokratski viestranaki sustav
Trodioba vlasti
Zakonodavna vlast
Sabor RH
Izvrna vlast
Vlada RH
Sudbena vlast
Sudovi
Naelo vladavine prava
Svaki zakon u RH mora biti u skladu sa Ustavom
Svaki propis u RH mora biti u skladu sa zakonom i Ustavom Oruane snage
Oruane snage RH itete njen suverenitet i neovisnost
Mogue je da preu granice RH, ali samo uz odluku Sabora
Promjene granice RH
Promjene granice RH mogu se mijenjati samo na temelju odluke Sabora
Temeljna prava
Jednakost pred zakonom
Ravnopravnost svih naroda i manjina
Zabrana suspenzije ustavnih odredbi
Pravo na albu
Osobne i politike slobode i prava
Svako ivo bie ima pravo na ivot
U RH nema smrtne kazne
Nepovredivost ovjekove slobode i osobnosti
Zabrana zlostavljanja
Svi su dravljani i stranci jednaki pred sudom
Odvjetnitvo svima osigurava pravnu pomo
Svatko je nevin, dok se ne dokae krivnja
Nepovredivost doma...
Gospodarska prava
Pravo vlasnitva
Poduzetnika i trina sloboda
Mogue ogranienje ili oduzimanje vlasnitva u interesu RH
Pravo na rad i slobodu rada
Pravo na zaradu, tjedni i godinji odmor
Socijalna prava Slabim, nemonim, nesposbnim za rad, nezaposlenima i nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo
Posbna skrb za invalide te hrvatske branitelje, hrvatske ratne vojne inavlide te obitelji poginulih hrvatskih branitelja
Radnika prava
Svatko ima pravo na rad i slobodu rada
Svatko bira poziv i zaposlenje
Zaposleni imaju pravo na zaradu
Svaki zaposleni ima pravo na tjedni i godinji plaeni odmor i druga prava iz Zakona o radu
Zaposleni mogu osnivati sindikate
Pravo na trajk
Tko sve ima imunitet
Saborski zastupnici
Predsjednik RH
Puki pravobranitelj
Sudci
Hrvatski sabor Predstavniko tijelo graana
Nositelj zakonodavne vlasti
100 do 160 zastupnika
Mandat 4 godine (neposredno, tajno glasanje)
Jedan predsjednik
Jedan ili vie potpredsjednika
Parlamentarni izbori Izbori zastupnika za Sabor
Svake 4 godine
Najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja
Prvo zasjednje nakon izbora najkasnije 20 dana od izbora
Saborski zastupnici
Nemaju obvezujui mandat
Primaju novanu naknadu
Imaju imunitet
Saborski imunitet
Ne mogu biti prozvani na kazenu odgovornost, biti kanjen ili zatvoren
Ako sabor odobri, zastupnik moe biti kazneno gonjen
Ako nije na okupu, onda to moe uiniti mandatno-imunitetno povjerenstvo, ali potrebna potvrda im Sabor pone s radom
Osim ovoga, zastupnik moe biti kanjeno gonjen ako je uhvaen u kaznenom djelu za koji je pretviena zatvorska kazna vie od 5 godina
Zasjednje sabora
Redovno dva puta godinje
15.01.-15.07.
15.09.-15.12.
Izvanredno, na zahtijev:
Predsjednika Republike
Predsjednika Vlade
Veine zastupnika
Djelokrug rada sabora
Odluuje o donoenju i promjeni Ustava
Donosi zakone
Donosi dravni proraun
Nadzire rad Vlade RH
Donsi akte kojima se izraava politika Sabora
Odluuje o promjenama granice
Raspisuje referendum
Donoenje odluka u Saboru Veinskim glasovanjem
Dvotreinskim glasovanjem:
Pitanje granice
Pitanje prava nacionalnih manjina
Prava ljudskih sloboda
Izborni sustav
Prijelaz granice Oruanih snaga
Lokalna samouprava
Tko ima pravo predlagati zakon?
Zastupnik
Klubovi zastupnika
Radna tijela sabora
Vlada RH
Referendum
Neposredno odluivanje naroda
Referendum raspisuje Sabor
Ako procjeni da je to u interesu
Na zahtjev min 10% ukupnih biraa u RH
Na referendumu odluka se donosi veinom biraa koji su pristupili
Odluka referenduma je obvezatna
Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava Republike Hrvatske, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Hrvatski sabor e raspisati referendum ako to zatrai 10 posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.
Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade Republike Hrvatskei uz supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava Republike Hrvatske ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske.
Dravni referendum mora se raspisati radi donoenja odluke o udruivanju Republike Hrvatske u savez s drugim dravama.Proces izglasavanja zakona
Sabor donosi zakon
Zakon ide kod Predsjednika na proglas
Ako predsjednik smatra da zakon nije u skaldu s Ustavom daje ga Ustavnom sudu na provjeru ustavnosti
Zakoni se objavljuju u Nardonim novinama
Na snagu stupa 8 dan od njegove objave ako nije drugaije odreeno
Dravni proraun
Obuhvaa dravne prihode i rashode
Donosi ga Sabor veinom zastupnika
Ako od prijedloga do izglsanja proe vie od 120 dana pada Vlada!
Puki pravobranitelj
Opunomoenik hrvatskog sabora za promicanje i zatitu ljudskih prava i sloboda
titi ustavna i zakonska prava prava graana u postupku pred dravnom upravom
Bira ga Sabor na mandat od 8 godina
Predsjednik RH
Predstavlja i zastupa RH
Odgovoran za:
Stabilnost dravne vlasti
Neovisnost i suverenitet RH
Biranje predsjednika
Neposredno i tajno glasanje
Bira se na mandat od 5 godina
Moe najvie imati dva mandata
Bira se veinom biraa (vie od 50%)
Ako u prvom krugu nitko nema vie od 50% ide se na drugi krug i to dva kandidata s najveim brojem glasova
Izbori se vre najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata
Sprijeenost predsjednika
Kraa sprijeenost
Predsjednik povjerava se dunost predsjedniku Sabora
Dua sprijeenost, bolest, nesposobnost
Ulogu predsjednika preuzima predsjednik Sabora temeljem odluke Ustavnog suda
Smrt predsjednika
Ulogu preuzima predsjednik sabora, novi izbori moraju u roku od 60 dana od preuzimanja dunosti
Kada predsjednik sabora obnaa dunost predsjednika drave i potpisuje proglas zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade
Djelokrug rada predsjednika
Raspisuje parlamentarne izbore i saziva prvu sjednicu sabora (konstituirajua)
Povjerava mandat za sastavljanje Vlade
Daje odlikovanja i priznanja
Sudjeluje u vanjskoj politici (dipolamcija)
Vrhovni zapovjednik Oruanih snaga RH
Imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike
Objavljuje rat i mir
Predsjednik moe raspustiti Sabor
U kojim situacijama
Na prijedlog Vlade
Izglasavanje nepovjerenja Vladi
Ako u roku 120 dana ne donesu proraun
Kome je odgovoran predsjednik
Predsjednik je odgovoran za povredu Ustava
Predsjednik odgovara Ustavnom sudu
Postupak za pokretanje odgovornosti Predsjednika moe pokreniti Sabor dvotreinskom veinom
Imunitet predsjednika
Isto kao i saborski zastupnik, predsjednik RH ima imunitet (ista pravila)
Vlada RH
Obavlja izvrnu vlast u RH
Vladu ini:
Predsjednik Vlade
Jedan ili vie potpredsjednika
Ministri
Sastavljanje Vlade
Predsjednik odreuje mandatara nakon izbora
Mandatar odluuje o sastavljanju Vlade te u roku od 30 dana mora izai pred Sabor, predstaviti Vladu te plan i program
Tada se vri glasanje o povjerenju
Vlada stupa na dunost kada joj ukae povjerenje veina saborskih zastupnika
Ako mandatar ne sastavi Vladu unutar 30 dana... Predsjednik mu daje jo 30 dana
Ako ni tada nema sastava Vlade ili ne dobije povjerenje Sabora, Predsjednik daje mandatarsku funkciju drugoj osobi
Ako ni tada nema sastava Vlade, Predsjednik formira privremenu Vladu i raspisuje nove izbore
Djelokrug rada Vlade Predlae zakone i druge akte Saboru
Predlae dravni proraun
Donosi zavrni raun
Provodi zakone i odluke Sabora
Vodi vanjsku i unutarnju politiku
Brine se o gospdarstvu, zdravstvu i socijali...
Kome je odgovorna Vlada
Vlada za svoj rad odgovara Saboru
Pitanje povjerenja Vladi
Na prijedlog 1/5 zastupnika, na prijedlog predsjednika Vlade
Nakon prijedloga mora proi 7 dana do rasprave i glasanja
Odluka se donosi veinom zastupnika
Vladi izglasano nepovjerenje
Podnosi se ostavka
Ako se u 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima, Predsjednik Sabora obavjetava Predsjednika RH
Predsjednik potom rasputa Sabor i raspisuje izbore
Sudbena vlast
Sudbenu vlast provode SUDOVI
Sudbena vlast je samostalna i neovisna
Sude na temelju Ustava, zakona i meunarodnih ugovora
Vrhovni sud RH
Najvii sud u RH
Osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana
Predsjednik Vrhovnog suda
Bira ga i razrjeuje Sabor
Na prijedlog Predsjednika uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda i nadlenog saborskog odbora
Mandat na 4 godine
Sudci
Obnaaju sudaku dunost
Imaju imunitet u skaldu sa zakonom
Sudaka dunost je stalna
Razrjeenje sudaca:
Ako sam to zatrai
Trajno izgubi sposbnost obavljanja dunosti
Osuen za kazneno dijelo
Teko stegovno dijelo
Kad navri 70 godina
Dravno sudbeno vijee
Osigurava samostalnost i neovisnost sudova
Imenuje i razrjeava sudce
Odluuje o stegovnoj odgovornosti sudaca
11 lanova, mandat na 4 godine
Dravno odvjetnitvo RH (DORH)
Samostalno i neovisno pravosudno tijelo
Zatita Ustava i zakona, zatita imovine RH
Glavnog dravnog odvjetnika predlae Vlada, a imenuje Sabor na mandat od 4 godine
Zamjenike glvanog dravnog odvjetnika bira Dravno odvjetniko vijee
Ustavni sud RH
ini ga 13 sudaca koje bira Sabor 2/3 veinom
Mandat sudca Ustavnog suda traje 8 godina
Ustavni sud bira predsjednika na 4 godine
Sudci Ustavnog suda ne mogu obnaati druge dunosti
Sudci Ustavnog suda imaju imunitet
Djelokrug Ustavnog suda
Ocjenjuje ustavnost zakona
Ocjenjuje suglasnot drugih propisa s Ustavom
Ocjenjuje na temelju ustavnih tubi
Rjeava sukob nadlenosti izmeu zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti
Odluuje o odgovornosti Predsjednika
Mjesna, lokalna i podruna (regionalna) samouprava
Pravo na ove oblike samouprave osigurava se temeljem lokalnih i mjesnih izbora
Mjesna samouprava
Mjesni odbori, gradske etvrti
Lokalna samouprava
Opine i gradovi
Podruna (regionalna) samouprava
upanije i grad Zagreb
Domena mjesne, lokalne i regionalne samouprave
kolsko
Zdravstvo
Socijalna skrb
Turizam
Kultura
Gospodarski razvoj
Prometna infrastruktura
Urbanistiko planiranje
Ostale napomene
Jednice mjesne, lokalne i regionalne samouprave donose Statut i druge akte u skaldu sa zakonom
Imaju pravo na vlastite prihode iz dravnog prorauna
Meunarodni ugovori
Sklapanje i potpisivanje meunarodnih ugovora je u nadlenosti:
Hrvatskog sabora
Predsjednika RH
Predsjednika Vlade
Sabor potvruje meunarodne ugovore koji:
Trae izmjene zakona
Koje RH financijski zaduuju
Su vojne i politike naravi
Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Sabora sklapa Predsjednik na prijedlog Vlade ili Vlada RH
Udruivanje i razdruivanje
1. Prijedlog pokretanju udruivanja
1/3 zastupnika, predsjednik, vlada
1. Izglasavanje u Saboru (dvotreinsko)
2. Referendum
Nacionalne manjine
Ustavom se jami ravnopravnost svih manjina
Osigurava se pravo posebnog biranja svojih zastupnika u Sabor
Jami se sloboda izraavanja, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom te kulturna autonomija
Tko je posebno tien Ustavom?
Obitelj
Maloljetnici
Djeca bez roditelja
Nepovredivost doma
Dom je nepovrediv
Pretraivanje doma ili drugog prostora mogue je samo temeljem sudskog naloga
Pri pretrazi obvezno prisutan vlasnik i dva svjedoka
U posebnim okolnostima mogue je pretraivanje i bez sudskog naloga
Pravo na biranje
Svaka punoljetna osoba
U RH se bira:
Parlamentarni izbori
Predsjedniki izbori
Lokalni izbori
Mjesni izbori
Izbori za EU parlament
Granice RH Granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Sabora i to dvotreinskom veinom
Prijenos suvereniteta
?
ZAKON O RADU1. Najnia dob za zaposlenje
15 godina
Ako je osona 15-18 godina i pohaa obvezno osnovno obrazovanje ne moe
Ako ima manje od 15 god moe, ali uz odobrenje inspektora rada (ne na poslove koje ugroavaju rast, razvoj ili udoree)
2. to sadri ugovor o radu
Imena stranaka, adresu, sjedite
Naziv radnog mjesta, opis radnog mjesta
Mjesto rada, ako ima vie lokacija navesti
Poetak rada, trajanje ugovora
Otkazni rok, trajanje godinjeg odmora, nain obranuna plae, visina plae...
3. Kada se skala ugovor o radu na odreeno
Sezonski polovi, zamjena radnika, poveani obujam posla
4. Ugovor o radu
Pisani dokument izmeu poslodavca i radnika kojim se definiraju osonovni odnosi
Vrste: ugovor na odreeno, ugovor na neodreeno
5. Kako se definira radni odnos
Odnos izmeu poslodavca i radnika koji se zasniva na ugovoru o radu
6. Kad prestaje ugovor o radu
Smrt radnika
Nakon isteka ugovora (ako je na odreeno)
Ako radnik ispunjava uvjete za neki oblik mirovine
Spotazumnim otakazom izmeu poslodavca i radnika
Otkazom
Odlukom nadlenog suda 7. Godinji odmor
Odmor koji je zakonom propisan, a na kojeg imaju pravo sve zaposlne osobe u kontinuitetu od najmanje 6 mj (ako je bilo prekida ne smije biti dui od 8 dana)
Najmanje trajanje godinjeg odomora je 24 neradna dana
8. Kako se odreuje plaa
Ako postoji kolektivni ugovor onda je utvrena njime
Ako nema kolektivnog ugovora onda pravilnikom o radu (obvezan ako ima vie od 20 uposlenika)
Ako nema pravilnika o radu, onda kako je napisano u ugovoru u radu
Ako nema u ugovoru o radu onda se isplauje primjerena plaa (koju ako ne mogu odluiti, odluuje sud).
9. Rad maloljetnika/zatita maloljetnika na radu
Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, razvoj ili udoree (te poslove propisuje ministar posebnim pravilnikom)
Takoer, poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika na posao koji zahtjeva prethodno utvrivanje sposobnosti bez toga utvrivanja sposobnosti (poslove propisuje ministar posebnim pravilnikom)
10. Zabrana rada maloljetnika (na kojim poslovima ne smije raditi maloljetnik)
Ministar posbenim pravilnikom utvruje poslove na kojima se ne smiju zapoljavati maloljetnici (poslovi koji utjeu na sigurnost, zdravlje, razvoj ili udoree)
11. to ene ne smiju raditi
Teke fizike poslove, poslove pod morem ili zemljom
Poslove koji bi na bilo koji nain mogli ugroziti zdravlje ene ili njenog djeteta ako je trudna
12. Vrste odmora
Stanka, dnevni odmor, tjedni odmor, godinji odmor
13. Vrste otkaza
Redovni, izvanredni, otak s ponudom izmjene ugovora
14. Tko ne moe dobiti otkaz?
ene za vrijeme trudnoe
Roditelj za vrijeme koritenja rodiljnog dopusta
Roditelj koji koristi dopust na skraeno radno vrijeme
Roditelj koji koristi dopust za njegu djeteta s potekoama u razvoju
15 dana nakon prestanka koritenja ovih prava
15. Otkazni rok trajanje
Najmanje 2 tj, najvie 3 mj
Ispotovati kako je navedeno u ugovoru o radu, ako ne drati se zakonske odredbe
16. Redovni otkaz vrste
Poslovno uvjetovan: prestanak potrebe za obavljanjem posla, gospodraske, tehnike i sl situacije; poslodavac ne smije nakon toga na isto radno mjesto zaposliti radnika sljedeeih 6 mjeseci
Osobno uvjetovan: radnik nije u mogunosti uredno izvravati svoje radne obveze (gubitak poslovne sposobnosti), samo ako poslodavac ne moe radnika zaposliti na drugo mjesto
Uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika: uslijed krenja obveza iz radnog odnosa (kanjenje, izostajanje i sl.), prije otkaza obvezno pismeno oitovanje
17. Izvanredni otkaz
Otakz koji se daje uslijed teke povrede obveze radnog odnosa, mora se dati u vremenu od 15 dana od saznanja o povredi obveze
Nema otpremnine
18. Otakz s ponudom izmjenjeng ugovora o radu
Poslodavac daje otkaz i istovremeno predlae sklapanje novog ugovora o radu s izmjenjenom uvjeta; radnik se mora oitovati u roku 8 dana
19. Program zbrinjavanja vika radnika kada je duan, a kada svakako mora
DUAN: ako ima vie od 20 zaposlenika i planira otpustiti vie od 10% zaposlenika, a najmanje 5 u sljedeih 6 mj
MORA: ako planira otpustiti vie od 20 zaposlenika u sljedeih mjesec dana
20. Probni rad
Rad koji obavlja radnik prije skalpanja ugovora o radu s ciljem provjere poslovne sposobnosti radnika za radno mjesto
21. Vrste dopusta plaeni i neplaeni
Plaeni dopust: osoba ne mora doi na radno mjesto i taj dan raditi, a za to dobije plau; najvie 7 dana u godini (struno usavravanje, obiteljski dogaaji, darivanje krvi)
Neplaeni odpust: dopust radnik da ne doe na radno mjesto, ali za taj dan nee biti plaen
22. Noni rad
Od 22 do 6 h; u poljoprivredi od 22 do 5 h
Za maloljetnike u industriji od 19 do 7 h; izvan od 20 do 6h
23. Sindikati
Sindikat je udruga zaposlenika koju moe osnovati najmanje 10 punoljetnih poslovno sposobnih zaposlenika
Oni se mogu udruivati
24. Otpremnina
Na otpremninu ima pravo radnik koji je radio 2 godine neprekidno, a otkaz nije skrivljen ponaanjem radnika
Obraun: namjanje 1/3 prosjene plae a najvie 6 prosjenih plaa (prosjek plaa u zadnja tri mjeseca) za svaku navrenu godinu staaPAGE 1
top related