zaštita podataka u medicini i zdravstvu
Post on 02-Jan-2016
67 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Zaštita podataka u medicini i zdravstvu
Opća deklaracija o ljudskim pravima
(prosinac 1948.)
„ Nikoga se ne smije uznemiravati samovoljnim miješanjem u njegov privatni život, njegovu obitelj, stan, njegovo privatno dopisivanje ni napadom na njegovu čast i ugled.”
Zašto treba štititi podatke?
Temeljna načela:
Zakonitost-osobni podaci se moraju obraditi na zakonit način
Namjena – moraju imati definiranu namjenu Opseg – moraju biti primjereni te odgovarati
namjeni i ne biti prekomjerni Točnost – moraju biti točni i istiniti Tajnost – moraju biti pohranjeni u obliku koji
omogućuje identifikaciju osobe
Konvencija Vijeća Europe
Preporuka Ministra Vijeća Europe o zaštiti
podataka u sustavu zdravstva: Definira se „javni interes istraživanja”
„Uvijek kada je to moguće, osobni podaci za znanstvenoistraživački rad trebaju biti anonimni.”
Prema Bakkeru postoje tri dimenzije zaštite
podataka:
Povjerljivost, tajnost ili privatnost (zaštita od neautoriziranog odavanja podataka)
Integritet (zaštita od neautorizirane promjene podataka)
Dostupnost (zaštita od neautoriziranog dohvata, zadržavanja podataka)
Kako zaštititi podatke?
Zaštita podataka podrazumijeva sljedeće
aktivnosti:
Sigurnost zapisa u bazi podataka, Sigurnost podataka u umreženim sustavima, Pravna strana zaštite podataka, Proizvodnji i distribuciju pouzdanih programskih
sustava, Učenje i razvoj kulture zaštite podataka.
Sigurnost elektroničkog zapisa podrazumijeva
pretpostavke koje moraju biti ispunjene prije nego što se ostvari elektronički medicinski zapis.
Razvoj umreženih sustava daje velike mogućnosti poboljšanja liječenja, ali i otvara velike opasnosti (povjerljivost, integritet i dostupnost).
Kriptografija je način pisanja tajnog pisma koji je poznat samo određenim osobama.
Kriptografija je tajnopis-onaj tko razumije pravila tajnopisa, razumjet će i sadržaj poruke.
Svrha kriptografije: Da sakrije sadržaj poruke kriptirajući je tako da ona
ostane nerazumljiva svima osim onomu tko ima ili zna tajni ključ s pomoću kojeg poruku može dekriptirati i razumjeti.
Kriptografija i kriptoanaliza
Kriptoanaliza je skup metoda za dekriptiranje
poruka bez poznavanja tajnog ključa.
Ovom metodom se traži tajni ključ koji otkriva skriveni sadržaj.
Grana matematike koja se bavi kriptografijom i kriptoanalizom zove se kriptologija.
Kriptiranje se može prikazati s pomoću tri elementa:
1. Poruke koja se kriptira2. Kriptirajućeg niza3. Kriptirane poruke
Počeci kriptografije sežu u staro doba, kad je bila odlučujući čimbenik uspjeha u ratu.
Tipičan primjer kriptografije pripisuje se Juliju Cezaru (slova su bila ciklički pomaknuta A ->D; B->E).
Posebnu ulogu u razvoju kriptografskih zapisa imao je Blaise de Vigenere početkom 16-tog stoljeća.
Godine 1977. SAD uvodi normu za kriptiranje DES (data encryption standard), a već 1980. postaje dominantna u komercijalnoj kriptografiji.
Danas je pretežito u uporabi RSA sustav. Osnovno načelo se sastoji u upotrebi javnog
ključa pri kriptiranju poruke.
Razlikujemo:
Simetričnu kriptografiju
Asimetričnu kriptografiju
Simetrična kriptografija zahtijeva jedan ključ,
tzv. javni ključ koji služi i za kriptiranje i dekriptiranje poruke.
Problem kod simetrične kriptografije je kako da se primalac i pošiljatelj dogovore koji će ključ koristiti bez da netko drugi otkrije ključ.
To zahtijeva postupak prema kojem sudionici mogu komunicirati bez straha od prisluškivanja.
Prednost - brža od asimetrične kriptografije.
Simetrična kriptografija
Simetrična kriptografija
Asimetrična kriptografija zahtijeva dva ključa:
Javni ključ za kriptiranje Tajni ključ za dekriptiranje
Svaki sudionik dobije par ključeva, jedan ključ koji zovemo tajni poznat je samo vlasniku i nikome drugom, dok drugi ključ koji zovemo javni poznat je svim korisnicima.
Svatko može poslati tajnu poruku koristeći samo javne informacije, ali poruka može biti dešifrirana samo s privatnim ključem.
Asimetrična kriptografija
Asimetrična kriptografija
DES je primjer simetrične kriptografije.
RSA je primjer asimetrične kriptografije.
Kultura zaštite podataka zahtijeva jasna
pravila o ponašanju osoba kojima su podaci dostupni, koji ih upisuju ili mijenjaju.
Nužno je definirati pravila ponašanja i odnosa prema zdravstvenim podacima i informacijama.
Etički kodeks
„što pri svojemu poslu saznam ili vidim, pa i inače u
obraćanju ljudima , što se ne smije javno znati, prešutjet ću i zadržati kao tajnu” - Hipokratova prisega
Sve što liječnik obavljajući svoje dužnosti u liječenju i otkrivanju bolesti sazna, smatra se liječničkom tajnom.
Ženevska formulacija Hipokratove prisege – naglasak na čuvanje svega što se dozna o pacijentu
Etika u odnosu liječnik-bolesnik
U vrijeme kada se u medicini nije upotrebljavala pisana
dokumentacija, jedina zlouporaba povjerljive informacije mogla se dogoditi tako da ju liječnik kome kaže.
Uvođenjem pisane dokumentacije- mogućnost zlouporabe dobila je i osoba koja dolazi u doticaj s navedenom dokumentacijom.
Uvođenjem informatičke tehnologije, mogućnost zlouporabe postaje sve veća jer je mogućnost pristupa informacijama neograničena.
1. Elektronički potpis
2. Digitalna identifikacija
3. Autorizacija i autentifikacija
4. Verifikacija potpisa
5. Certifikat
Teme po grupama
top related