zelena knjiznica. j. munic, prirodni resursi rh

Pula, 21.03.2014., Mr.sc. Jagoda Munić

Prirodni resursi Hrvatske – pilimo li granu na kojoj sjedimo?

Što su prirodni resursi?• Prirodni resurs – sve što

postoji u prirodi i nije drastično promjenjeno djelovanjem čovjeka

• Ekonomska vrijednost • Tlo, šuma, vode, izvori

energije, minerali• Bioraznolikost,

georaznolikost, ekosustavi

Ograničenja rasta

• Rimski klub – 70-te

• Pokret za zaštitu okoliša

• Održivi razvoj• Prirodni resursi –

ograničenost resursa

Nosivost ekosustava

vrijeme

Broj jedinki u populaciji

Populacija je veća od nosivosti ekosustava

Nova nosivost ekosustava

(iz)umiranje

Nosivost ekosustava

ekosustav

Ograničenje rasta – 30 godina kasnije• Scenariji razvoja –

bussines as usual – vrhunac populacije 2030 godine i pad nakon toga

• Scenarij 2 – napredak u tehnologiji – odgađa vrhunac za 20 godina

Pod kojim uvjetima se može doseći

globalna održivost?

Utjecaj populacije, korištenja resursa i utjecaja na okoliš po

jedinici resursa

Broj ljudi

Broj ljudi

Broj jedinica resursa po osobi

Broj jedinica resursa po osobi

Utjecaj jedinice na okoliš

Utjecaj jedinice na okoliš

Utjecaj populacije na okoliš

Utjecaj populacije na okoliš

x =x

xx

=

reakcije

• Zabijanje glave u pijesak i “izvoz” zagađenja

• Tehnofiksi i ekonomske mjere

• Djelovanje na uzroke problema – promjena društveno ekonomskog uređenja

Primjeri valorizacije i “uštede” resursa

Vrijednost oprašivanja

• Godišnja ekonomska vrijednost usjeva koje oprašuju kukci u EU-25 iznosi oko 14,2 milijardi €.

• Nacionalna procjena ekosustava u Ujedinjenom Kraljevstvu ekonomsku vrijednost biotičkog oprašivanja, kao doprinosa tržišnoj vrijednosti usjeva 2007, procjenila ja na 629 milijuna €.

• Proizvodnja 87 od 115 glavnih globalnih usjeva (koji predstavljaju i do 35% globalnih zaliha hrane) povećana je oprašivanjem pomoću životinja.

EU pristupNaše znanje o uslugama ekosustava znatno je poraslo tijekom posljednjih nekoliko godina, potpomognuto radom na ekonomiji ekosustava i bioraznolikosti (TEEB) te ranijem Millennium Ecosystem Assessment – MEA (Milenijska procjena stanja ekosustava).

Payments for environmental services - PES (Plaćanje ekoloških usluga)

• Procjena koristi od očuvanja može privući sredstva dionika koji se koriste uslugama ekosustava.

• Prednost od očuvanja staništa za zadržavanje vode i njezinu kvalitetu na nekom području može činiti temelj za uspostavu sheme plaćanja u kojoj korisnici vode doprinose održavanju, upravljanju i / ili obnavljanju lokaliteta i njegovih prirodnih sposobnosti regulacije protoka vode.

• Natura 2000 područja igraju značajnu ulogu u pohranjivanju i hvatanju ugljika, pomažući time ublažavanju klimatskih promjena, te bi takva područja mogla primati sredstava iz carbon offsetting shema.

Prihodi od certificiranih proizvoda i / ili održivog turizma

• S porastom tržišta za održivo proizvedene i / ili po biološku raznolikost prijateljske proizvode, otvaraju se i sve veće mogućnosti za razvoj tržišta za certificirane proizvode iz, ili povezane s, Natura 2000 područjima. Na primjer, nekoliko proizvoda kao što su med, meso i pivo već su povezani s upravljanjem Natura 2000 područjem.

• NATURA 2000 pruža značajne mogućnosti za rekreaciju i turizam, uključujući i s time povezana poduzeća. Dotok prihoda s te strane može osigurati izvor financiranja koji može pomoći pri pokrivanju nekih oportunitetnih troškova Nature 2000 te aktivno doprinijeti upravljanju područjem.

Financijalizacija je pogrešan odgovor!

• Financijalizacija i komodifikacija prirode te uspostavljanje tržišta "usluga ekosustava" za neželjenu posljedicu imaju pretvaranje biosfere u privjesak gospodarstva. Šume, riblji fond, bioraznolikost i hidrološki ciklusi time efektivno postaju vlasništvo onih istih interesa - korporacija, banaka, zemljoposjednika - čija prekomjerna moć predstavlja najveću prijetnju za njih

• Financijalizacija prirode predstavlja korak prema njenoj privatizaciji

• Jednom kada prirodu uključimo u cost-benefit analizu, ne možemo se više žaliti ako nam se ne sviđaju njeni rezultati

Hrvatska

• T ( lo poljoprivredno), zemljište

• P ( )rostor obala• Šume• V – ( ode rijeke i

)podzemlje• ( )Jadran more• Bioraznolikost• Š , ljunak kamen• N ?afta

Hrvatska

• Bogata biljnim i

životinjskim endemima za

paleartičko područje

•Koji su uzroci toga?

Staništa u RH

Bioraznolikost, šume i zaštićena područja

• Sa stanovišta bioraznolikosti, Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja Europe

• Veliki broj endemskih vrsta• Broj poznatih vrsta iznosi oko 38,000, dok se

procijenjeni broj kreće od 50,000 do više od 100,000 vrsta.

Bioraznolikost, šume i zaštićena područja• Šume i šumsko zemljište prekrivaju 47.5%

teritorija Republike Hrvatske (2.688.687 ha)• Vrlo dobro očuvane i prirodne po sastavu• 81% šuma u državnom vlasništvu• Većinom državnih šuma upravlja javno poduzeće

Hrvatske šume (95.8%)• Među privatnicima prevladavaju sitni posjednici

(manje od 100 ha)

Ekološka mrežapredstavlja provedbu EU

legislative: Direktive o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC) i Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC).

Temeljem ovih direktiva zemlje članice EU obvezne su odrediti područja važna za europski ugrožene vrste i staništa koja čine dio EU ekološke mreže NATURA 2000.

Poljoprivreda

• Poljoprivredno zemljište: 23,43% (13260,83 km2) kopnenog teritorija

Land use in Croatia, 2012

Ekološka proizvodnja: 2,42% (320,36 km2) poljoprivrednog zemljišta

 GMO legislativa i ograničenja: Zakon o genetski modificiranim organizmima (2005); ograničava uvoz hrane koja sadržava GMO

Number of organic farms by counties in Croatia, 2008

Poljoprivreda

•Ukupna proizvodnja flaširane vode: oko 360 milijuna litara godišnje•Uvoz flaširane vode:

oko 19 milijuna litara godišnje: Bosna i Hercegovina (95%), Slovenija, Italija, Francuska, Mađarska •Izvoz flaširane vode:

oko 25 milijuna litara godišnje (Jamnica 90%): Bosna i Hercegovina (oko 70%), Mađarska, Srbija, Slovenija, SAD, Rumunjska •Koliko je voda pitka:•Od 188 zemalja, od Hrvatske su izvorima vode bogatiji samo Norveška i Island•Hrvatska raspolaže s 32 818 kubičnih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku te je u tom smislu među 30 najbogatijih zemalja na svijetu•Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje jamče i osiguravaju pitku vodu svojim građanima putem javne vodoopskrbe•Oko 80 posto stanovništva ima pristup vodi iz javnog vodovoda•Oko 90 posto vode koja se koristi u RH dolazi iz podzemnih zaliha

Vode

• Ukupna površina mora: 31 067 km2 • Zaštićena površina mora:

3,9% (1 211,06 km2)• ribarstvo:- problem zaštićenih ribolovnih područja (ilegalne aktivnosti bez nadzora)- prekomjerni ribolov (osobito sitne plave ribe)- obnova ribarske flote, koja je stara i neprikladna• industrija:- Nafta, promet - turizam: - snažna sezonska koncentracija turističkog prometa - ilegalna gradnja

more

problemi

Pritisak na prostor i degradacija staništa

?Pilimo li granu na kojoj sjedimo