analiza direktive 90 314

PREGLEDNINAUNIRAD

235

Denana Radoni*

ANALIZATRANSPOZICIJEDIREKTIVE90/314U ZAKONODAVSTVABOSNEIHERCEGOVINE,REPUBLIKE HRVATSKEIREPUBLIKESRBIJE

SAETAKPotpisivanjem zasebnih Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju sa EU, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Republika Srbija, preuzele su obavezu usklaivanja svojih zakonodavstava sa pravom Evropske Unije. Direktiva o paket-putovanjima, paket-odmorima i paket-turama, usvojena 13. juna 1990. godine, ini dio acquis communitaire, pa samim tim ustanovljava obavezu navedenih drava za njenom pravilnom transpozicijom u nacionalne pravne poretke. U ovom radu e se izvriti analiza transpozicije predmetne Direktive i komparacija nacionalnih rjeenja, sa prijedlozima za poboljanje postojeih odredbi kojima se tite korisnici paket aranmana. Pravilnom implementacijom Direktive, navedene drave odgovaraju, manje ili vie uspjeno, izazovima sa kojima se susreu i drave lanice Evropske Unije. Kako je potroako pravo prvenstveno ureeno direktivama, ono trpi kritike zbog svoje iscjepkanosti i nekonzistentnosti, ime se dovodi u pitanje obezbjeenje jedinstvene zatite za potroae na nivou EU. Upravo zato, neophodno je s posebnom panjom osigurati implementaciju navedene Direktive, a ovaj rad e pokuati dati odgovor na to koliko se u tome uspjelo, bar kada su u pitanju navedene drave. Kljune rijei: Direktiva, paket aranaman, transpozicija, potroai, odgovornost, zatita.*

Asistentica Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici.

236

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

UVODU preambuli Direktive o paket-putovanjima, paket-odmorima i paketturama (90/314/EEC)1, usvojene 13.juna 1990. godine, navodi se da, s obzirom da je jedan od osnovnih ciljeva Zajednice stvaranje jedinstvenog trita, razliita zakonodavstva i praksa drava lanica u pogledu zatite potroaa predstavljaju prepreku slobodi pruanja usluga i time ugroavaju turistiki sektor koji je bitan dio zajednikog trita.2 Ujednaavanjem odredbi koje se primjenjuju na potroake ugovore, u pojedinim dravama lanicama, pospjeuje se prekogranina kupovina i mobilnost potroaa.3 To je tako, zato to se implementacijom direktiva u nacionalnim privatnopravnim porecima uspostavljaju zajedniki graanskopravni elementi u dravama lanicama. Direktive dobivaju na znaaju kao izuzetno vaan instrument harmonizacije u onim graanskopravnim podrujima u kojim se, zbog naela supsidijarnosti i proporcionalnosti, ne mogu donositi drugi, jae obavezujui akti koji se neposredno primjenjuju na podruju svih drava lanica (e.g. uredbe).4 Direktiva 90/314, uprkos prihvatanju drugaije terminologije, sadri istu klasifikaciju, kao i Briselska konvencija od 23. aprila 1970.godine, koja se tie ugovora o putovanju.5 Svrha Direktive je da postavi minimalne standarde u pogledu informacija koje se pruaju potroau u predugovornoj fazi, formalnih uslova za ugovore o paket aranmanima, da obezbijedi obavezna pravila koja se primjenjuju na ugovorne obaveze (ponitavanje, izmjenu, graanske odgovornosti organizatora paket-aranmana i/ili prodavaa) i da se postigne efikasna zatitu potroaa u sluaju steaja organizatora paket aranmana. Direktiva sadri dalekosena pravila o odgovornosti organizatora i trgovaca, koji moraju prihvatiti odgovornost za obavljanje usluga. PostojeDirektiva Vijea 90/314/EEZ od 13.06.1990.o paket-putovanjima, paket-odmorima i paket-turama, Slubeni list L 158, 23.06.1990., 59-64 (dalje: Direktiva). 2 Ilustracije radi, navodimo zakljuke do kojih je dovelo istraivanje javnog miljenja o zatiti potroaa unutar EU za 2008. godinu, prema kojem graana EU kupuje proizvode ili usluge od dobavljaa/prodavaa iz drugih drava, jer smatraju da je za njih rizinije ili tee da robu ili usluge nabavljaju od dobavljaa iz drugih drava lanica, nego iz svoje zemlje. Razlog lei u uvjerenju da je tee rijeiti probleme koji se tiu reklamacija, povraaja robe, umanjenja cijena i garancija ( Directorate-General for Health and Consumer, Special Eurobarometer 298, Consumer Protection in the Internal Market, http://ec.europa.eu/consumers/ strategy/docs/eurobar_298_summary_en.pdf). 3 M. Stanivukovi, Zatita ekonomskih interesa potroaa regulisanjem sadrine ugovora (direktive 1999/44/EC i 93/12/EEC), Vodi kroz pravo Evropske Unije, Beograd 2009, 424. 4 T. Josipovi, Izazovi harmonizacije graanskog prava putem direktiva, Forum za graansko pravo za jugoistonu Evropu, Prva regionalna konferencija, Knjiga I, Cavtat 2010, 291. 5 Interntional Convention on Travel Contracts, Apr.23, 1970, ponovo objavljena u 9 I.L.M 699 (1970).1

D. Radoni: Analiza transpozicije direktive 90/314 u zakonodavstva Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Republike Srbije

237

neki izuzeci, na primjer, sluajevi vie sile ili sline okolnosti koje nisu mogle biti predviene, niti prevladane. Meutim, ak i u tim sluajevima organizator mora uiniti sve to je u njegovoj moi kako bi se potroaima pomoglo. to se tie prijema kolizionih normi u potroake direktive, koje je zasnovano na miljenju evropskog zakonodavca da je harmonizacijom privatnog prava stvoreno sopstveno pravo, koje se potencijalno razlikuje od prava treih drava, vrijedi napomenuti da Direktiva o paket aranmanima, zajedno sa Direktivom o ugovorima sklopljenim van poslovnih prostorija,6 ne sadri kolizione norme.7 Inae, zatita potroaa u meunarodnom privatnom pravu Evropske Unije veinski je zasnovana na na lanu 6. Uredbe Rim I8, lanovima 15.-17. Uredbe Brisel I9 i kolizionim normama nove generacije potroakih direktiva10. Komisija je nadzirala zakone koje su usvojile drave lanica, kako bi osigurale implementaciju Direktive. Ipak, treba imati na umu da mnoge odredbe Direktive ostavljaju nacionalnim zakonodavcima irok prostor za tumaenje. Shodno tome, pristupi transpoziciji Direktive pojedinih drava lanicama znaajno se razlikuju, kao i nivo zatite ekonomskih interesa potroaa.11 Ovakve, potencijalno problematine situacije su imanentne pravnoj prirodi i karakteru direktiva. Zakonodavstvo na podruju zatite potroaa razvijalo se uglavnom u obliku direktiva, koje su inile rjeenje za postojee prepreke slobodnom kretanju roba i usluga na evropskom unutranjem tritu. Direktive, kao pravni izvor u Evropskoj uniji, jo uvijek predstavljaju sredstvo pravnog pribliavanja, a ne pravnog ujednaavanja propisa drava lanica.12 Rijetki su sluajevi u kojim je Komisija uoila da Direktiva nije pravilno transponovana u nacionalno zakonodavstvo drava lanica, ne ulazei u problematiku sa kojom se suoavaju nacionalne6 Direktiva 85/577/EEZ za zatitu potroaa u pogledu ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostorija, Sl.list L372, 31. 7 Z.Meki, Osnove evropskog kolizionog prava, Pravna misao, Sarajevo, 3-4/2009, 18. 8 Uredba (EZ) br. 593/2008 Evropskog Parlamenta i Vijea od 17. juna 2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obaveze (RIM I), Sl. List EU L 177/6, 04/07/2008, str. 6-16. 9 Uredba (EZ) br. 44/2001 od 22. decembra 2000. o nadlenosti, priznavanju i izvrenju presuda u graanskim i trgovakim stvarima, Sl. List EU L 12, 16/01/2001, str. 1-23. 10 Z. Meki, Meunarodno privatno pravo u potroakim ugovorima, Forum za graansko pravo za jugoistonu Evropu, Prva regionalna konferencija, Knjiga III, Cavtat 2010, 727 fn.422. 11 Schulte-Nlke/Twigg-Flesner/Ebers, EC Consumer Law Compendium (komparativna pravna analiza potroakog aqius-a), izraena po nalogu Komisije, (2007.) 205; Web:http://www.eu-consumer-law.org/ index_en.cfm ihttp://ec.europa.eu/consumers/cons_int/safe_shop/acquis/comp_analysis_en.pdf (20. august 2011.). 12 Z. Meki/A.Brki, Zatita potroaa od nepravednih ugovornih odredbi-usklaivanje obligacionog prava BiH sa direktivom 93/13/EEZ, ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, 2/2006, 54.

238


strukture u pogledu osiguranja to efikasnije primjene potroakog prava i obezbjeivanja to bolje zatite potroaa.13 Implementacija navedene Direktive, u kontekstu usklaivanja nacionalnog zakonodavstva sa acquis communitaire,14 predstavlja neizbjenu obavezu za BiH, Republiku Srbiju i Republiku Hrvatsku15, kao zemlje potpisnice Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, neovisno o potekoama sa kojima se suoavaju drave sa pretenzijama na lanstvo u EU16. Naravno, harmonizacija zakonodavstva treba da tee paralelno sa izgradnjom i prilagoavanjem institucionalne infrastrukture, strukturama EU.17 Samim tim, obaveza usklaivanja zatite potroaa s acquisom podrazumijeva obavezu prihvatanja svih standarda i mjera zatite koji su na snazi na zajednikoj razini EU. Cilj zatite potroaa jest garantovanje prava potroaima, izmeu ostaloga, sprovoenjem naela horizontalne sprovedbe,

Pojedini autori, poput S.Weatherill, iznose stav da usklaivanje rada institucija nadlenih za zatitu potroaa nije mogue ostvariti centraliziranim mjerama odozgo prema dolje. Smatra se da lokalne inicijative odozdo prema gore, te neformalna saradnja meu razliitim agencijama i tijelima, pokrenuta s pomou lokalnog znanja, mogu stvoriti bolje informisan sistem od onoga koji je daleko od praktine primjene ( ire: S.Weatherill, Ec Consumer Law and Police, Addison-Wesley Longman Ltd, 1997.). 14 Nastojanje da se pojmu Acquis Communautaire jasno odredi priroda i obim, suoava se sa problemima, tim vie to njegov obim nije isti za sve zemlje lanice EU i tree zemlje. Kako to objanjava autor Roman Pavlov U prvom sluaju, ini se da je acquis communautaire ex-post etiketa koja odraava EU pravna dostignua. Kao posljedica toga, EU drave lanice su obavezane da prate i prihvataju specifino pravno naslijee kako bi ispunile svoje obaveze koje proizilaze iz lanstva. U drugom sluaju, acquis communautaire ima dinaminiju prirodu. Naime, od drava kandidata se oekuje da se pridravaju acquis-a, koji u tom trenutku jo uvijek nije obavezujui da zemlje lanice. Osim toga, obim acquis communautaire u okviru tzv. Spoljnih sporazuma moe revidirati bilo koja strana, u bilo koje vrijeme, kako bi odraavao promjene u bilateralnim odnosima. Posljedino, moe se smatrati da je acquis communautaire, u kontekstu spoljnih sporazuma, dinamina kategorija koja direktno zavisi, ne samo od ciljeva ovih sporazuma, nego i opte politike klime koja vlada meu stranama sporazuma (Roman Pavlov, The External Dimension of the Acquis Communautaire, EUI Working Paper MWP No.2007/02, European University Institute, MAX WEBER PROGRAME, 2007, 8). 15 Ipak, treba napomenuti da je Republika Hrvatska, u trenutku pisanja ovog rada, veinski ispunila svoje obaveze, te da e do 2013. godine postati punopravnom lanicom EU. 16 Zakonodavstvo unutranjeg trita predstavlja veliki dio pravne steevine Unije, a budue lanice imaju obavezu uskladiti svoje zakonodavstvo s acquis-om do dana stupanja u lanstvo Unije. injenica da se acquis, na podruju unutranjeg trita, primjenjuje od dana stupanja u lanstvo ostavlja vrlo malo prostora za izuzetke i tranzicijska razdoblja, a nove zemlje lanice suoene su s problemima transponiranja direktiva u svoje zakonodavstvo i njegovom provedbom. Kako odreuju odredbe samog Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), usvajanje zakonodavstva unutranjeg trita prioritetni je zadatak u harmonizaciji zakona navedenih zemalja, a taj process zapoinje potpisivanjem Sporazuma. Podruja usklaivanja zakonodavstva kojima Sporazum pridaje naroit znaaj su: konkurencija i dravna pomo; intelektualno,industrijsko i trgovako pravo vlasnitva; javne nabavke; tehniko zakonodavstvo, te zatita potroaa. 17 Institucionalna infrastruktura, potrebna za primjenu acquis-a, nuna je za funkcionisanje efikasne trine privrede, a razvoj institucionalnog okvira u podruju unutranjeg trita posebno je vaan dio priprema za lanstvo.13


239

supsidijarnosti i naela minimalne harmonizacije.18 Osim u sluaju neimplementacije direktive u nacionalni pravni poredak, odredbe direktive ne vrijede neposredno u dravama lanicama, nego vrijede samo propisi kojima je drava lanica implementirala konkretnu direktivu. Pri tome, Sud EU, tumaenjem nacionalnih propisa u skladu direktivom, osigurava da odredbe nacionalnog prava uvijek slijede cilj direktive.19 Iako Sud EU nije hijerarhijski nadreen nacionalnim sudovima, uspjeh njegovih pokuaja da obavee nacionalne sudove na usklaeno tumaenje, uveliko ovisi o uvjerljivosti argumentacije. Usklaeno tumaenje zahtijeva od nacionalnog suda da postigne interpretativni uinak, koji je drava trebala osigurati ugraivanjem direktive u nacionalno pravo.20 Ipak, ukoliko neka drava u predvienom roku ne preuzme u svoj pravni poredak sadraj direktive, koja je usmjerena na to da pravni subjekti dobiju neka prava, a ne nastupi neposredno djelovanje te direktive, pravni subjekti koji su prema toj direktivi trebali dobiti prava, imaju, pod odreenim prepostavkama, pravo na naknadu tete od drave koja nije ispunila svoju obavezu.21 Postojee direktive iz oblasti Evropskog potroakog prava su nastajale kao odgovor na pojedinane regulatorne potrebe u razliitim oblastima, tako da su sa svakom novom potroakom direktivom razlike u zakonodavnoj sistematici i meu pojmovima pojedinih direktiva postajale sve izraenije. Na taj nain se nedostatak sistematinosti u zakonodavstvu EU, u oblasti Evropskog potroakog prava, odrazio i na nacionalne implementacije.22 Potroakim pravom su obuhvaene pojedine uske

oblasti, bez unutranje kohezije. Veinu, uslovno reeno, privatnopravnog acquisa, ine norme ugovornog prava, no i tu je rije, u pravilu, samo o reguliranju specifinih ugovora i samo specifinih aspekata tih ugovora.23 Zbog toga e harmonizacija prava na nivou EUzavisiti od postignute saglasnosti drava lanica o tome koje oblasti trebaNavedene metode S.Weatherill obrazlae tako da horizontalna sprovedba znai da zahtjev za zatitom potroaa treba uzeti u obzir kad se definiu i provode politike koje imaju krajnji utjecaj na tu kategoriju graana. Naelo supsidijarnosti nalae da se nacionalna zakonodavstva trebaju dopunjavati mjerama zatite potroaa prije nego mijenjati, dok je posljednje naelo minimalne harmonizacije zajedniko mnogim direktivama zatite potroaa. Naime, minimalnim se usklaivanjem, umjesto postavljanja jedinstvenog pravila, kao donje i gornje granice, mjere EU postavljaju kao donja granica, dok je gornja ureena primarnim zakonodavstvom EU-a (S.Weatherill, Ec Consumer Law and Police, Addison-Wesley Longman Ltd, 1997.). 19 Z. Meki/A.Brki, 55. 20 T.apeta, Interpretativni uinak evropskog prava u lanstvu i prije lanstva u EU, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 5/2006, 1448. 21 N.Gavella et al., Evropsko privatno pravo, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2002, 27. 22 Vidi: Z.Meki, Harmonizacija Evropskog potroakog prava Zelena knjiga 2007. godine i nacrt Zajednikog referentnog okvira, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 3/2009, 549. 23 Vidi: S.Petri, Nacrt zajednikog referentnog okvira za europsko privatno pravo, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, 1/2009, 479.18

240


kodificirati i u kojem obimu izvriti prenoenja nadlenosti na zajednike organe. Budui da se promet roba i usluga vri putem ugovora, to se harmonizacija potroakog ugovornog prava smatra najvanijom i data joj je prednost u odnosu na neke druge pravne grane.24 Napori EU za harmonizacijom potroakog ugovornog prava smatrali su se neuspjenim, iz vie razloga. Prije svega, podruja koja su bila prvobitno obuhvaena planom harmonizacije su djelovala proizvoljno odreena, obuhvatajui egzotina granina podruja, poput prodaje na kunim vratima, potroakih kredita, paualnih putovanja ili vremenski ogranienog koritenja nekretnina. Lajtmotivi za harmonizaciju jesu da se njome obuhvate ugovori koje karakterie prelazak nacionalnih granica i zahtjevi za irokom zatitom potroaa. Kao idealan primjer direktiva sa prekograninim elementom, navode se Direktiva o paket aranmanima i Timesharing direktiva.25 Direktiva o paket aranmanima je jedna od osam direktiva obuhvaenih pregledom potroakog acquis-a.26 Meutim, uzevi u obzir specifinu prirodu oblasti koju regulie, jo u poetnoj fazi izrade prijedloga Direktive o potroakim pravima, donesen je zakljuak da ova direktiva ne treba biti integrisana u prijedlog, nego tretirana odvojeno.27 Kada se postavi pitaE.Biki, Harmonizacija evropskog ugovornog prava, Zbornik radova Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, 5/2007, 566. 25 A. von Vogel, Verbrauchervertragsrecht und allgemeines Vertragsrecht: Fragen der Kohrenz in Europa, Walter de Gruyter, 2006, 53. 26 Komisija je 2003. godine, u svrhu jedinstvenog Evropskog privatnog prava, sainila Akcioni plan za koherentno ugovorno pravo, ime je zapravo napravila prvi korak ka ostvarenju tog cilja. Komisija je predloila da se izradom Zajednikog referentnog okvira i na njemu zasnovanog Opcionalnog instrumenta pobolja koherentnost evropskog ugovornog prava, pri emu je Opcionalni instrument, po svom predvienom konceptu, podsjeao na Evropski zakonik civilnog prava. Meutim, stvarnost je pokazala da su imali prevelike ambicije, jer je Komisija ve u 2003. godini svoje planove reducirala na Zajedniki referentni okvir, iji su pripremni radovi bili ogranieni na konsolidaciju i usklaivanje potroakog aquis-a. U tu svrhu, Komisija je donijela Zelenu knjigu o provjeri potroakog acquis-a, 8. februara 2007. godine. Zelena knjiga o potroakom pravu zasniva se na provjeri 8 potroakih direktiva EU: Direktive o ugovorima zakljuenim izvan poslovnih prostorija, Direktive o putovanjima sa paket aranmanom, Direktive o nepotenim klauzulama u potroakim ugovorima, Direktive o koritenju nekretnina na odreeno vrijeme, Direktive o ugovorima na daljinu, Direktive o isticanju cijena, Direktive o sudskim nalozima i Direktive o prodaji potroake robe. U navedenim direktivama ugraena je klauzula minimalne harmonizacije koja podrazumijeva da je u direktivama obezbjeen minimalni nivo zatite ispod kojeg se ne smije ii, a dravama se daje mogunost da propiu vei nivo, ukoliko smatraju potrebnim. 27 Komisija je, usvajanjem Zelene knjige, inicirala javnu raspravu s fokusom na unakrsna pitanja ( i.e. horizontalna pitanja) o direktivama koje su obuhvaene prijedlogom. Povodom Zelene knjige reagovale su brojne zainteresovane strane, izmeu ostalih i poslovni subjekti, potroai, Evropski parlament, drave lanice, akademici i pravnici. Veina zainteresovanih strana, pozvanih da se izjasne o Zelenoj knjizi, zatraila je usvajanje horizontalnog legislativnog instrumenta primjenjivog na unutranje i prekogranine transakcije, na bazi ostvarivanja pune harmonizacije, to jest rjeavanjem pitanja podizanja barijera prekograninoj trgovini i/ili odvraanja potroaa od prekogranine kupovine. Najraireniji stav je da horizontalni legislativni instru24


241

nje eventualne transpozicije predloene Direktive o pravima potroaa u bosanskohercegovako pravo, sa pristupom maksimalne harmonizacije, kao odgovor se namee samo transpozicija u okviru zasebnog Zakona o zatiti potroaa.28 Komisija je 11.10.2011. godine uputila, Evropskom parlamentu i Vijeu, prijedlog Uredbe za jedinstveno ugovorno pravo.29 Iako ne sadri konkretne odredbe koje bi se neposredno odnosile na ugovore o paket aranmanima, ovaj prijedlog prua definiciju potroaa, koja e biti pomenuta u odgovarajuem dijelu. Predmet analize bit e transpozicija Direktive u zakonodavstva Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. to se tie bosanskohercegovakog zakonodavstva, Direktiva je implementirana u Zakon o zatiti potroaa iz 2006. godine30, s tim da su odreene odredbe bile unesene u nacrt Zakona o obligacionim odnosima iz 2006., ali su izostavljene u nacrtu Zakona o obligacionim odnosima iz 2010.31 Samim tim, kao lex generali, jo uvijek slui Zakon o obligacionim odnosima iz 1978. godine.32 Hrvatski zakonodavac navedenu direktivu implementirao je unovi Zakon o obveznim odnosima33 iz 2005., pri emu su relevantni i Zakon o pruanju usluga u turizmu34, te Zakon o zatiti potroaa35, ograniavajui se na V dio koji regulie zatitu potroakih prava kroz izvansudsko rjeavanje potroakih sporova i zatitu kolektivnih interesa potroaa. U Srbiji su prava potroaa iz ugovora o turistikom putovanju i vremenski podijeljenom koritenju nepokretnosti regulisana Zakonom o zament treba kombinovati sa vertikalnom revizijom postojeeg sektora-specifinih direktiva (e.g. direktive o vremenski ogranienom koritenju nekretnina i direktive o paket-aranmanima) (European Commision, The Proposal for a Directive on Consumer Rights: Explanatory memorandum, http://ec.europa.eu/consumers/ rights/docs/Directive_final_EN.pdf (01.oktobar 2011.). 28 Za ovakvo rjeenje navode se razlozi politike prirode, budui da ve deceniju nije mogue postii politiki konsenzus oko usvajanja novog Zakon o obligacionim odnosima, to jest da li je takav zakon potreban na dravnom ili entitetskom nivou (Z. aenovi et al., Transponovanje predloene Direktive o pravima potroaa u nacionalne zakone zemalja lanica Forum za graansko pravo za jugoistone Evropu, Prva regionalna konferencija, Knjiga III, Cavtat 2010.). 29 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0635:FIN:EN:PDF (22. august 2011.). 30 Zakon o zatiti potroaa u Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik BiH, br.25/06 (dalje: ZZP BiH). 31 Vidi: Slubeni list Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, br. 29/78, 39/85, 46/85, 45/89, 57/89, Slubeni list Republike Bosne i Hercegovine, br. 2/29, 13/93, 13/94 i Slubeni glasnik Federacije Bosne i Hercegovine, br. 29/03; Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 17/93, 57/98, 39/03, 74/04. 32 Dalje: ZOO BiH. 33 Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/05, 41/08 (dalje: ZOO RH). 34 Zakon o pruanju usluga u turizmu, Narodne novine, br. 68/07, 88/10 (dalje: ZPUT RH). 35 Zakon o zatiti potroaa, Narodne novinebr. 79/07, 125/07, 75/09 i 79/09 (dalje: ZZP RH).

242


titi potroaa (ZZP) .36 Glava X sadri pravila koja ureuju posebna prava potroaa kod ugovora o pruanju turistikih usluga. Potroa, kao korisnik usluga, uiva prava koja mu po ovom zakonu pripadaju, po normama koje ureuju ugovor o pruanju usluga. Meutim, usluge nisu homogene, tako da prilikom pruanja nekih usluga, zbog njihove specifinosti, postoji potreba za neto drugaijom, prirodi tih usluga, prilagoenijom zatitom potroaa. Zbog toga su u propisana posebna prava potroaa i obaveze trgovca kod ugovora o pruanju turistikih usluga. Odnos ZZP i Zakona o obligacionim odnosima RS (ZOO)37 odreen je tako da ZOO jedinstveno ureuje obligacione odnose, dok ZZP kreira poseban, specijalan reim koji se primjenjuje na predugovorne i ugovorne odnose trgovca i potroaa. Ipak, ako ZZP ne prua posebna pravila ugovornog potroakog prava, primjenjivat e se opta pravila ugovornog prava iz ZOO. Iako nee biti predmetom analize, vrijedi napomenuti da je u crnogorskom zakonodavstvu Direktiva implementirana u Zakonu o turizmu38 i Zakonu o obligacionim odnosima39, kojima je ostvaren odreeni stepen usklaenosti, ali isto tako postoje i odstupanja. Dualno ureenje materije paket aranmana ne ide u prilog pravne sigurnosti i zatite potroaa, pri emu se problem ne ogleda iskljuivo u injenici da Zakon o turizmu ili Zakon o potroaima, kao lex specialis, derogiraju Zakon o obligacionim odnosima, nego i okolnosti da su kljuni pojmovi drugaije definisani, a to posljedino dovodi do neadekvatne implementacije Direktive.

1. Uporedna analiza implementacije Direktive u zakonodavstvo RH, RS i BiHAnaliza e primarno biti usmjerena ka dilemama u primjeni Direktive sa kojom su se suoavale drave lanice uslijed nedoreenosti pojedinih izraza, a kojima se odreuje obim primjene Direktive. Da bi se osigurala adekvatna implementacija Direkive, potrebno je utvrditi njeno podruje primjene. Jasno je da se Direktiva ne odnosi na svaki putniki aranman, ve samo na one koji se nazivaju paket aranmaZakon o zatiti potroaa, Slubeni glasnik Republike Srbije broj 73/10 (dalje: ZZP RS). Zakon o obligacionim odnosima, Sl. list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89 i Sl. list SRJ, br. 31/93 i Sl. List SCG, br.1/2003 Ustavna povelja (dalje: ZOO RS). 38 Zakon o turizmu, Slubeni list Crne Gore, br. 61/2010 od 22.10.2010. (dalje: ZOT RS). 39 Zakon o obligacionim odnosima, Slubeni list Crne Gore, br. 47/08 od 07.08.2008.36 37


243

nima40, kojima se oznaava unaprijed dogovorena kombinacija najmanje dvije stavke (prijevoz, smjetaj i ostale turistike usluge koje nisu pomone prijevozne ili smjetajne usluge, a predstavljaju znatan dio paket aranmana), koje su prodane ili ponuene na prodaju po cijeni koja ukljuuje razne usluge, a one se imaju pruati u vremenu duem od dvadeset etiri sata ili oznaava aranman koji ukljuuje smjetaj i noenje. Ipak, postoji miljenje unutar EU da je i korisnicima kraih putovanja potrebno pruiti zatitu predvienu Direktivom, izmeu ostalog i zbog toga to kraa putovanja mogu kotati jednako kao i putovanja koja traju nekoliko dana (e.g. odlazak na fudbalsku utakmicu ili pozorinu predstavu), ali sa druge strane, postoje i suprotna miljenja da bi irenje polja primjene Direktive na takva putovanja povealo trokove i imalo negativan odraz na trite, prije svega dnevnih autobuskih eksurzija.41 Ovim odreenjem nije odgovoreno pitanju oblasti primjene Direktive, budui da nije potpuno jasno ta se podrazumijeva pod ranije dogovorenom kombinacijom, te ta se smatra pod drugim turistikim uslugama koje nisu pomone prevozu ili smjetaju i ine znaajan dio paketa .42 Drave lanice su ukljuile ove definicije u domau legislativu, ime su ostale u skladu sa Direktivom, ali su, u isto vrijeme, prenijele problem tumaenja sa nadnacionalnog na nacionalni nivo. Kako je upotreba izraza unaprijed dogovorena kombinacija u definiciji paket aranmana43 dovodila u zabludu, odgovor je uslijedio u presudi u predmetu Club-Tour44, gdje je Evropski sud pojasnio da je kombinacija turistikih usluga, skrojena prema specifinim zahtjevima potroaa, od strane turistike agencije, takoer pokrivena Direktivom.45 Mogao bi se izvui zakljuak da paket aranman, u kontekstu DirektiU frankofonskoj i njemakoj pravnoj terminologiji u upotrebi je i termin paualno putovanje ( voyage a forfait, Paushalreise), a u anglosaksonskoj termin ugovor o paketu usluga (package tour). 41 European Commission, Responses to the consultation on the Council Directive 90/314/EEC of 13 June 1990 on package travel, package holidays and package tours, Brussels, 26.7.2007.,http://ec.europa.eu/ consumers/rights/commission_working_document_final26-07-2007.pdf, (27.septembar 2011.). 42 European Commission, Report on the Implementation of Directive 90/314/EEC on Package Travel and Holiday Tours in the Domestic Legislation of EC Member States, http://ec.europa.eu/consumers/cons_int/ safe_shop/pack_trav/pack_trav02_en.pdf, (01. august 2011.). 43 lan 2 st.1. Direktive o paket-aranmanima 90/314. 44 Vidi: Sud EU 30.04.2002. C-400/00, Club-tour,Viagens e Tourismo, European Court reports 2002, I-04051. 45 Izraz unaprijed dogovorena kombinacija je izazivao ozbiljne potekoe, a nakon presude Suda EU, trebao bi se tumaiti tako da ukljuuje kombinaciju turistikih usluga sastavljenu u vrijeme kada je ugovor zakljuen izmeu turistike agencije i potroaa . Kako definicija paket aranmana, predviena lanom 2. Direktive, ukljuuje odmore organizovane (i.e.sastavljene) u skladu sa potroaevim specifikacijama, izraz unaprijed dogovorena kombinacija nuno pokriva sluajeve u kojim je kombinacija turistikih usluga rezultat elja koje je potroa izrazio do momenta postizanja sporazuma i zakljuivanja ugovora (30.04.2002. C-400/00, Club-tour,Viagens e Tourismo, European Court reports 2002, I-04051, taka 14.).40

244


ve, obuhvata irok spektar usluga koje nude hoteli ili slina vrsta poslovnih subjekata, mimo njegovog uobiajenog znaenja. Tako bi konferencija koja ukljuuje putovanje i ekskurzije potpadala pod regulaciju Direktive, kao to bi i vikend u hotelu sa uraunatim poduavanjem tenisa.46

1.1. Odreenje turistikog paket aranmanaTuristiki paket aranman odreen je, slinim formulacijama u Zakonu o zatiti potroaa BiH i Zakonu o pruanju usluga u turizmu Republike Hrvatske, s tim da ne sadri sve elemente definicije date u Direktivi.47 Ipak, za razliku od trenutno vaeeg ZOO BiH, ZOO RH prua potpuniju definiciju kroz odreenje pojma ugovora o organizovanju putovanja, kojim se organizator putovanja obavezuje pribaviti putniku najmanje dvije usluge koje se sastoje od prijevoza, smjetaja ili drugih turistikih usluga to ine cjelinu i koje se pruaju u vremenu duem od 24 sata ili ukljuuju barem jedno noenje (paket aranman), a putnik se obavezuje platiti mu za to paualnu cijenu,48 pri emu dodatno stoji da e se odredbe, koje se tiu navedenog ugovora, primjenjivati i kad su pojedine usluge odvojeno naplaene. Srbijanski Zakon o zatiti potroaa sadri neto drugaije odreenje, ukljuujui u paket aranman kombinacije usluga sainjene po zahtjevu potroaa, kao i viednevni boravak koji ukljuuje samo uslugu smjetaja u odreenim terminima ili odreenom trajanju, proirujui na taj nain obim Direktive i pruajui vie zatite potroaima. Zakon regulie posebno osjetljivu i nezatienu grupu potroaa koju ine uenici ili studenti. Naime, studentska putovanja dua od tri mjeseca su obuhvaena zato to se osjeala potreba za zatitom, iako je Evropski sud izdao neto ue tumaenje49.M.Boella/A.Pannett, Principles of hospitality law, Cengage Learning EMEA, 1999, 142. Definicije podrazumijevaju obavezu organizatora da potroau prui kombinaciju od najmanje dvije usluge i to prevoza i smjetaja, kao i druge turistike usluge koje nisu sporedne prijevozu ili smjetaju, a ine znaajan dio ukupne cijene, u vremenu duem od 24 asa ili manje ukoliko ukljuuju noenje, uz napomenu da u ZOO RH ipak stoji da odvojeno iskazivanje pojedinih komponenti paket aranmana ne oslobaa organizatora putovanja ili trgovca obveza koje Direktiva propisuje. 48 Paualna cijena, u kontekstu ovog rada, je cijena koja ukljuuje sve usluge. 49 Radi se o predmetu C-237/97 AFS Intercultural Programs Finland, u kome je Sud zauzeo stav da razmjena studenata ne sadri konstitutivne elemente paket aranmana u smislu Direktive, pa se samim tim Direktiva ne primjenjuje na putovanja studenata u razmjeni, u trajanju od otprilike est mjeseci ili jedne godine, a ija je svrha prisustvo studenata u obrazovnoj ustanovi zemlje domaina, s ciljem upoznavanja sa lokalnim ljudima i kulturom i tokom kojeg uenik/student besplatno odsjeda kod porodice domaina kao da je njen lan (Sud EU 11.02.1999. C-237/97, AFS Intercultural Programs Finland ry, European Court reports 1999.I-00825).46 47


245

Razvoj interneta i jeftinih avio-kompanija, aktueliziralo je pitanje ukljuivanja proizvoda slinih paket aranmanu u obim Direktive, uzimajui u obzir da se prodaju u odvojenim komponentama.50 Naime, komponente se esto prodaju odvojeno i zbog toga izmiu pravilima Direktive. Potroaima esto nije jasno o kakvoj situaciji se radi, pa samim tim nisu ni svjesni da, u tom sluaju, nisu zatieni.51 Osim toga, subjekti koji prodaju paket aranmane redovno se ale Komisiji da ovakva praksa stvara nelojalnu konkurenciju na tritu.52 Komisiji je takoer upuen zahtjev da se zatita koju prua Direktiva proiri i na one usluge koje se izvravaju u periodu kraem od dvadeset etiri sata ili koje ne ukljuuju noenje, na primjer, organizovano razgledanje ili organizovane ture53 za kulturne ili sportske dogaaje.54

1.2. Odreenje pojma organizatoraDirektiva kao organizatora oznaava osobu koja, ne samo povremeno, organizira paket aranmane i prodaje ih ili ih nudi na prodaju direktno ili posredstvom trgovca. Za razliku od drugih direktiva o zatiti potroaa u kojima se koristi termin trgovacili neki drugi srodan termin, a koji se definie kao lice koje postupa u okviru svoje profesionalne aktivnosti, definicija organizatora u Direktivi 90/314 obuhvata sva lica koja na navedeni nain ne djeluju povremeno. Na taj nain, pod regulativu Direktive spadaju, kako fizika, tako i pravna lica, to dalje znai da zahtjevima definicije odgovaraju ne samo trgovci, nego i pojedinci, kao i nekomercijalne organizacije koje ne djeluju povremeno.55 Sama Direktiva ne nudi bilo kakvo objanjenje u vezi sa sadrajem izraza povremeno, te bi se zbog toga mogao smatrati nepreciznim. Kao dodatni kriterij se koristi ocjena poslovPrije svega, misli se na tzv. dinamike aranmane u ijem stvaranju potroai igraju aktivnu ulogu. Radi ilustracije, internet sajt Easyjet.com esto se navodi kao primjer sajta koji moe da dovede u zabludu potroae. Na primjer, nakon rezervacije leta, potroa se pita da li eli da rezervie hotel i / ili iznajmi automobil, nakon ega biva preusmjeren na druge internet sajtove. Rezervacije razliitih usluga predmet su pojedinanih ugovora sa razliitim kompanijama i posebnim reimima isplate, te zbog toga nisu pokriveni Direktivom. Pod turom se, u navedenom kontekstu, podrazumijeva putovanje koje ukljuuje obilaske vie destinacija, odnosno turistikih odredita s relativno kratkim boravkom u svakom od njih. 52 European Commission, WORKING DOCUMENTon the Council Directive 90/314/EEC of 13 June 1990 on package travel, package holidays and package tours, Brussels 26.7.2007., 6. 53 Pod turom se, u navedenom kontekstu, podrazumijeva putovanje koje ukljuuje obilaske vie destinacija, odnosno turistikih odredita s relativno kratkim boravkom u svakom od njih. 54 European Commission, Report on the Implementation of Directive 90/314/EEC on Package Travel and Holiday Tours in the Domestic Legislation of EC Member States, http://ec.europa.eu/consumers/cons_int/ safe_shop/pack_trav/pack_trav02_en.pdf (01. august 2011.). 55 Ovo tumaenje je potvrdio ES u predmetu C-237/97 Afs Intercultural, u kome je nekomercijalni entitet, AFS Intercultural Programs Finland ry, smatran kao organizator u skladu sa Direktivom 90/314. ECR I-825, pogledati taku 21. i 34. presude.50 51

246


ne aktivnosti takvog subjekta, tako da pruanje turistikih usluga ne smije biti dodatna, sekundarna ili dopunska djelatnost. Ono to je interesantno jeste da definicija nije ograniena samo na one koji djeluju u okviru poslovne aktivnosti, tako da je mogue da se pitanje odgovornosti za izvrenje ili pravilno izvrenje ugovornih obaveza moe postaviti i protiv lica koja esto organizuju vikend putovanja u inostranstvo za grupu svojih prijatelja, pod pretpostavkom, naravno, da su ispunjeni uslovi u vezi sa paket aranmanom.56 Pod trgovcem se, u kontekstu Direktive, smatra lice koje prodaje ili nudi na prodaju paket aranman koji je sastavio organizator. Treba napomenuti da Direktiva gotovo uvijek koristi termin trgovac u formulaciji kao to je organizator i/ili trgovac. Ova zakonodavna tehnika daje diskreciono pravo dravama lanicama da utvrde da li je organizator ili trgovac (ili obojica) duan da ispuni obaveze koje Direktiva namee. U Zakonu o zatiti potroaa BiH nije dato odreenje pojma organizatora putovanja, iako je data definicija pojma trgovca, ijim ekstenzivnim tumaenjem bi se moglo doi do zaljuka da i organizator potpada pod tu definiciju. Na taj nain, pod organizatorom putovanja bismo mogli smatrati sve subjekte koji direktno ili u svojstvu posrednika izmeu drugih osoba prodaju proizvode ili pruaju usluge potroaima, u ovom sluaju prodaju paket aranmane. Kada se ne bi radilo o propustu zakonodavca, navedeno rjeenje bi se moglo protumaiti i kao prevazilaenje minimalne harmonizacije i pruanje vie zatite potroaima. Kako je Direktiva veinski implemenirana u ZOO Republike Hrvatske, to vie iznenauje injenica da jedina odredba kojom se poblie odreuje pojam organizatora putovanja, pod organizatorom smatra i osobu koja prodaje paket aranman koji je pripremila neka druga osoba, ime se izjednaavaju organizator i trgovac. Kao relevantnu moemo uzeti i odredbu Zakona o pruanju usluga u turizmu koja pod turistikom agencijom porazumijeva trgovako drutvo, trgovca pojedinca, obrtnika ili njihovu organizacijsku jedinicu, a koji pruaju usluge organizovanja putovanja ili posredovanja usluga vezanih uz putovanje i boravak turista.57 Ni Zakon o zatiti potroaa Republike Srbije ne predvia preciznu definiciju organizatora putovanja, ali u Zakonu o turizmu pojam organizatora se vezuje za turistike agencija koje se pominju kao organizator turistiA.Hughes, A Practical guide to personal injury claims under the package travel, package holidays and package tours regulations, Internacional, 2010, 5. 57 lan 5. stav 1 ZPUT RH.56


247

kog putovanja, pri emu se sama turistika agencija definie kao privredno drutvo, preduzetnik ili ogranak drugog domaeg ili stranog pravnog lica koje obavlja djelatnost turistikih agencija, pod uslovima propisanim ovim zakonom, radi sticanja dobiti.58

1.3. Odreenje pojma potroaaUgovor o paket aranmanu spada u skupinu potroakih ugovora. U svim vaeim definicijama, logina zajednika sr jeste da se mora raditi o ugovoru gdje je jedna strana potroa. Sam potroa se definie kroz namjeru ili razlog zbog kojeg zakljuuje ugovor. Zbog razlika izmeu privatnog i poslovnog trgovanja, ista osoba se moe jednom definisati kao potroa, a drugi put kao prodava. Upravo zbog toga, uloga potroaa nije neto to je striktno vezano za status osobe.59 Prema ve spomenutom prijedlogu Uredbe za jedinstveno ugovorno pravo, potroa se oznaava kao svako fiziko lice koje djeluje u svrhe izvan trgovine, biznisa, zanata ili profesije te osobe. Direktiva, kao potroaa, oznaava osobu koja uzima ili je saglasna uzeti paket aranman (glavni ugovara) ili bilo koju drugu osobu u ije je ime glavni ugovara pristao kupiti paket aranman (ostali korisnici) ili bilo koju drugu osobu na koju glavni ugovara ili ostali korisnici prenesu paket aranman (osoba na koju se ugovor prenosi ). Definicija potroaa obezbjeena u Direktivi 90/314 znaajno odstupa od definicija predvienih u drugim direktivama o zatiti potroaa. Naime, potroa je obino okarakterisan kao fiziko lice koje postupa u svrhu izvan njegove profesionalne aktivnosti. Neuobiajeno je to to pojam potroa nije izriito ogranien na fizika lica, poto ukljuuje svako lice koje kupuje paket aranman. Na osnovu izloenog, moe se zakljuiti da pojam potroaa obuhvata kako fizika, tako i pravna lica, pa ak i trgovce kada zakljuuju ugovore za poslovne svrhe. Subjektivno podruje primjene Direktive zavisi od definisanja potroaa, zbog ega ova problematika nije nimalo bezazlena. S obzirom da je svaki graanin, ujedno i potroa, potrebno je kroz odrednice definicije potroaa ograniiti predvienu zatitu na one subjekte, kojima je tu posebnu zatitu pravedno pruiti.60 injenica da su definicije potroaa upotrebljene u pojedinim direktivama znaajno razlikuju, idealan je primjer parcijalnosti, pa ak iSlubeni glasnik RS, br. 88/2010. G.-P.Calliess, Grenzberschreitende Verbrauchervertrge: Rechtssicherheit und Gerechtigkeit auf dem elektronischen Weltmarktplatz, Mohr Siebeck, 2006, 38. 60 Vidi: Z.Meki, (2009), 554.58 59

248


nekonzistentnosti prava Evropske Unije. Ipak, ini se da su, u pretenom broju sluajeva, razliite definicije potroaa opravdane. Zavisno od cilja koji se pojedinom direktivom elio postii, oito je bilo potrebno posebno odrediti i krug osoba koje e biti zatiene pravilima iz te direktive. Zato ne bi bilo mogue postaviti jednu optu definiciju potroaa koja bi bila upotrebljiva u svakom segmentu drutvenog ivota ureenog pravilima o zatiti potroaa.61 ZZP BiH sadri jedinstvenu odreenje potroaa kao fizike osobe koja kupuje, stie ili koristi proizvode ili usluge za svoje line potrebe i za potrebe svog domainstva. Osnovna zamjerke jesta da umjesto koncepta djelovanja u svrhu inae sadranog u direktivama, definicija potroaa govori samo o potroau koji kupuje, stie ili koristi proizvode ili usluge, te na taj nain ne slijedi princip minimalne harmonizacije62, ograniavajui podruje subjektivne primjene Direktive. Uoljiva je i neloginost zakonodavca koja moe imati ozbiljne implikacije, u predvianju kumulacije uslova za kupovinu/sticanje/koritenje navedenih dobara za line i potrebe svog domainstva.63 Iako je definicija potroaa data u ZZP RH64 obuhvatnija i samim tim prihvatljivija, odriui potroau mogunost da na tritu djeluje u poslovne svrhe, mogu se uputiti zamjerke da i ova definicija suava krug subjekata kojima je Direktiva pruila zatitu za sluaj kupovine paket aranmana. ZZP RS nije ponudio odgovarajuu definiciju u svojim uvodnim odredbama, odreujui potroaa na jedinstven nain kao fiziko lice koje na tritu pribavlja robu ili usluge u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj djelatnosti. Ipak, definicija je upotpunjena l.110, kojim se osigurava shodna primjena odredbi o turistikom putovanju, odreujui da se te odredbe odnose i na fiziko lice koje koristi turistiko putovanje u okviru svoje poslovne djelatnosti, profesije ili zanata, odnosno na osnovu ugovora izmeu trgovca i treeg lica, koji je zakljuio taj ugovor u njegovu korist ili je na njega prenio ugovorenu uslugu. S obzirom da formulacija definicije potroaa u Direktivi znaajno odM.Bareti, Zatita potroaa u Evropskoj Uniji, Evropsko privatno pravo, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2002, 157. 62 Iako se princip minimalne harmonizacije prevashodno odnosi na prava koja se imaju pruiti nacionalnim propisima, smatramo da je bespredmetno govoriti o proirenim pravima, ako suzimo krug subjekata (mimo odredbi direktive) koji e moi uivati ta prava. 63 Vidi: Z. Meki, A.Brki, 60. 64 lan 3 (1): Potroa je svaka fizika osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tritu u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja.61


249

stupa od prijedloga za jedinstveno definisanje pojma potroaa65 Pravnog instrumenta za zatitu potroaa, neophodno je ili izbjei upotrebu pojma potroaa u Direktivi ili njeno podruje primjene ograniiti na potroaka putovanja.66 Navedene propise treba dopuniti, pa ak i izmijeniti, kako bi se definicije paket aranman, organizator putovanja, distributer (posrednik), potroa (putnik), ugovor usaglasile sa odredbama Direktive i presude Suda EU u, ve navedenom, predmetu Club Tour.

1.4. Informisanje potroaaOrganizator / prodava je duan da obezbijedi potroau informacije u predugovornoj fazi, u ugovoru, kao i prije polaska. Prije zakljuenja ugovora organizator mora potpuno i tano obavijestiti potroaa, zainteresovanog za njegove usluge, o itavom nizu pojedinosti koje se odnose na sadrinu usluga i cijenu. Pri tome, sav opisni materijal koji se odnosi na paket aranman, a koji organizator ili prodava dostave potroau, cijena paket aranmana i svi ostali uslovi koji se odnose na ugovor, ne smiju sadravati nijednu informaciju koja bi mogla dovoditi u zabludu. Informisanje potroaa u predugovornoj fazi odnosi se na brouru, pa u skladu s tim broura koja je dostupna potroau ne smije dovoditi u zabludu, ve potroau na jasan, razumljiv i precizan nain pokazivati cijenu i pruati druge odgovarajue informacije.67 Iako Direktiva izriito navodi da su informacije date u brouri obavezujue za organizatora/prodavca, takoer odreuje da e organizator/prodavac biti osloboen ove obaveze ako potroaa informie o promjenama prije zakljuenja ugovora, ime se obavezujua priroda broura moe, relativno lako, prevazii. Kao naroito bitne, odreene su informacije o slubenom postupku u odnosu na pasoe i vize za dravljane drava lanica ili drava u pitanju, te posebno o vremenu unutar kojeg ih je potrebno probaviti, kao i informacije o zdravstvenim formalnostima koje treba obaviti u svrhu putovanja i boravka, to organizator i/ili prodavac mora dostaviti potroau prije sklapanja ugovora u pisanom ili bilo kojem drugom prikladnom obliku. Razumljivo je da e potroa biti informisan samo ako je pokazao interePotroa je svaka osoba koja veinski djeluje izvan svoje poslovne djelatnosti. Pravne osobe smatraju se potroaima samo kada slijede neprofitni cilj. Pravni poslovi, koje osoba zakljui prije pokretanja poduzetnike djelatnosti, a s ciljem stvaranja uslova za istu, nisu zakljueni u oviru njene poduzetnike djelatnosti (Z.Meki, (2009), 566). 66 Z. Meki (2009), 566. 67 Sadraj broure obuhvata informacije koje se tiu odredita i sredstava prevoza, smjetaja, plana prehrane, zdravstvenih formalnosti, procedura za pasoe i vize, te eventualnog minimalnog broja osoba za ostvarenje paket aranmana.65

250


sovanje za odreeni paket. ZZP BiH, za razliku od striktnih odredbi Direktive, ne predvia obavezu organizatora da ponudi program putovanja, ali ako ga organizator ipak ponudi, propisuje informacije koje mora sadravati. 68 ZZP RS i ZOO RH sadre iscrpne odredbe o sadraju predugovornog obavjetavanja,iji elementi odgovaraju listi elemenata koje broura treba sadravati prema Direktivi, pri emu srbijanski ZZP predvia i rok unutar kojeg se odreeni podaci imaju dostaviti potroau. Sadraj samog ugovora o paket aranmanu odreen je u aneksu Direktive, pri emu isti princip nabrajanja elemenata sadraja slijede ZZP BiH, ZOO RH i ZZP RS, s tim da jedino ZZP BiH izriito ne navodi rok unutar kojeg potroa moe iznijeti svoje prigovore, u sluaju neispunjenja ili nepotpunog ispunjenja ugovora, kao sastavni element. Vezano za sadrinu ugovora, Direktiva predvia mogunost da organizator prije polaska znatno izmijeni koji od bitnih uslova, s tim da u najkraem roku o tome treba obavijestiti potroaa kako bi mu omoguio da donese odluku da li e nekanjeno odustati od ugovora ili e prihvatiti dodatak ugovoru.69 Ako se desi da potroa odustane od ugovora, u skladu sa ovim pravom ili ako organizator otkae paket aranman, mimo potroaeve krivice, potroa moe prihvatiti zamjenski paket iste ili vie kvalitete ili pak, povratiti sve iznose uplaene prema ugovoru. to se tie naknade, Direktiva preputa dravama lanicama da urede da li e potroa imati pravo da naknaduPrema lanu 80. Stav 1) ZZP BIH, to su: odredite, vrsta prijevoznog sredstva (njegove oznake i razred), smjetaj (vrsta, poloaj, kategorija ili udobnost i druge glavne oznake), ishranu, opis plana putovanja, ukupan broj dana i noenja u aranmanu, uslovi koji se odnose na viziranje pasoa za graane BiH (kao i informacije o medicinskim i policijskim formalnostima vezano za aranman), minimalan broj uesnika putovanja, ako je to uslov (kao i informacije o konanom roku prije odlaska kada se potroa mora pismeno obavijestiti da minimalni broj uesnika nije postignut), te ostali podaci vani za potroaa (klima, valuta i ostali). 69 Ovdje se javlja problem u tumaenju, budui da je kao primjer navedena samo cijena. Osim toga, istie se da postoje mnoge promjene koje mogu znaajno izmijeniti ugovor, kao to su ponueni smjetaj, vrijeme putovanja ili trajanje putovanja ili turistike usluge koje su dostupne tek po pristizanju na mjesto odredita. Na primjer, vezano za krstarenja, kada organizator propusti da obie sve predviene rute ili se ne zaustavi u jednoj ili vie predvienih luka, subjekti industrije tvrde da, kako su smjetaj i povezane usluge( kao to su jela, slobodno vrijeme) adekvatno pruene, putnici nemaju pravo na kompenzaciju zbog navedenih propusta. Iz ugla potroaa, paket aranman krstarenja ukljuuje sve navedene luke, sa mogunou punog doivljaju destinacija, zbog ega smatraju da imaju pravo na povraaj iznosa ili kompenzaciju. Meutim, ne mora ugovornim stranama uvijek biti jasno ta su bitni ugovorni uslovi, bez pribjegavanja parnici. Razliiti potroai mogu razliito pojmiti bitne ugovorne uslove, zavisno od cilja putovanja i to moe uticati na procjenu da li je potroau ponueno odgovarajue zamjensko putovanje, budui da razliiti pojedinci mogu ocjenjivati isti putniki aranman razliito (WORKING DOCUMENT on the Council Directive 90/314/ EEC of 13 June 1990 on package travel, package holidays and package tours, Brussels, 26.07.2007.).68


251

zbog neispunjenja ostvari u odnosu na organizatora ili prodavca70, s tim da su predviena dva izuzetka, a to su via sila, te sluaj da je broj prijavljenih osoba manji o minimalno potrebnog. Drave iji su propisi obuhvaeni analizom osiguravaju potroau pravo da odustane od ugovora, u bilo koje vrijeme prije polaska na putovanje. Meutim, dok Hrvatska i Srbija prave razliku izmeu blagovremenog i neblagovremenog odustanka potroaa od ugovora, pri emu je relevantan standard razumnog roka, koji se odreuje s obzirom na vrstu turistikog putovanja, to Bosna i Hercegovina poznaje odustanak potroaa kao takav, u bilo koje vrijeme prije polaska na putovanje.71 Ovdje treba napomenuti da je cijena odreena u ugovoru obavezujua, uz neke ograniene izuzetke. Naime, poveanje cijene mogue je samo ako to ugovor izriito doputa i ako predvia na koji nain e se izraunati nova cijena, pri emu se ovakvo poveanje moe vriti do dvadeset dana prije polaska na putovanja. ZZP BiH i ZOO RH omoguavaju promjenu ugovorene cijene, pratei odredbe Direktive, uz navoenje izuzetaka koji mogu dovesti do promjene cijene, a tiu se poveanja trokova prijevoza, poveanja taksi za odreene usluge, te promjene deviznog kursa. ZZP RS ne sadri odgovarajuu odredbu kojom bi uredio poveanje cijene, osim generalne odredbe o promijeni bitnih uslova ugovora, u koje spada i cijena. Ipak, nijedan zakon ne predvia gornju granicu poveanja cijene, kada je takvo poveanje doputeno. Vezano za promjene ugovora, treba rei da, kada je potroa sprijeen da nastavi sa paket aranmanom, on moe da prenese svoju rezervaciju na drugu osobu, s tim da e prenosilac paketa i osoba na koju se paket prenio zajedniki solidarno odgovarati organizatoru ili prodavcu, kao ugovornoj strani, za plaanje cijene, kao i za sve dodatne trokove koji proizau iz takvog transfera. Osoba na koju se paket prenosi mora da zadovoljava posebne zahtjeve predviene za odreeno turistiko putovanje, pri emu potroa koji prenosi paket aranman mora blagovremeno obavijestiti organizatora putovanja o zamjeni. Ovu mogunost predviaju propisi sve tri zemlje, uz identine uslove za punovanost takve zamjene.

70 71

Pod uslovom da do neispunjenja nije dolo uslijed krivice potroaa. Prema l. 85 ZZP BiH, u ovom sluaju, organizator gubi pravo na naknadu ugovorene cijene, ali zadrava pravo na adekvatnu naknadu tete, u odgovarajuem procentu od ugovorene cijene. Ugovor moe definisati za svaku vrstu aranmana poseban procenat cijene aranmana kao osnovu za naknadu.

252


1.5. Odgovornost organizatora putovanja/trgovcaJedno od najzanimljivijih pitanja u ovoj materiji svakako je pitanje odgovornosti organizatora putovanja. Sama Direktiva ne sadri konkretne odredbe o odgovornosti organizatora, nego ureenje tog pitanja preputa dravama lanicama, dajui slobodu nacionalnim zakonodavcima da jasno odrede ko e biti odgovoran potroau. Naime, lan 5. Direktive veoma oprezno pristupa pitanju odgovornosti, bez nametanja formulacije, a jo manje oblika odgovornosti. Ipak navedena odredba stavlja do znanja da to mogu biti bilo organizator, bilo prodava ili pak obojica, ne dovodei u pitanje pravo odgovornog lica da dalje goni tree pruaoce usluga, ukoliko su oni bili odgovorni72 za pravilno izvrenje ugovornih obaveza. Osnov odgovornosti organizatora za tete povodom povrede ili neizvrenja ugovora je specifian vid pretpostavljene krivice. Ovakvom stanju doprinosi koritenje formulacije organizator i/ili prodava, koja je pogodna za razliita tumaenja. Prema jednoj interpretaciji, formulacija prua nacionalnim zakonodavcima drava lanica mogunost da biraju, izmeu solidarne odgovornosti i odgovornosti za nepravilno izvrenje ugovora, bilo od strane organizatora ili prodavca73, koja neodoljivo podsjea na objektivnu odgovornost, naravno bez koritenja eksplicitnog izraza. Ovakva interpretacija naroito dobija na znaaju, kada se izvri poreenje sadanjeg teksta Direktive i nacrta koji je predloila Komisija74, kao posljedica injenice da je Direktiva odstupila od prijedloga, u kojem se jasno navodila objektivna odgovornost organizatora.75 Jezik koji se koristi u lanu 5. je nepotrebno teak za protumaiti i doprinosi situaciji u kojoj sudovi u pojedinim dravama lanicama zahtijevaju od potroaa da nosi teret dokazivanja nehata, dok sudovi u drugim dravama lanicama taj teret stavljaju na organizatora.76 Veina drava lanica je predvidjela razliitu i odvojenu odgovornost72 Iako viestruko upotrebljavamo pojam odgovornosti, taj pojam zavisno od konteksta poprima razliita znaenja. Poznati engleski teoretiar prava H.L.A. Hart odlino je upozorio na problem vie znaenja pojma odgovornosti, vrei klasifikaciju u etiri skupine: 1) odgovornost funkcije (eng. role responsibility), 2) uzrona odgovornost (eng. causal responsibility), 3) odgovornost-kanjivost (eng. legal liability responsibility) i moralnu odgovornost - kanjivost (eng. moral liability responsibility) te 4) odgovornost-ubrojivost (eng. capacity responsibility) ( Vidi: L.Burazin, Analiza pravne odgovornosti u sluaju prouzroenja tete (sa stajalita ope teorije i filozofije prava), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 6/2008, 1424. 73 S. Zunarelli, Package Travel Contracts: Remarkso on European Community Legislation, Volume 17, Issue 3, 1993. 74 Commission Proposal No.88/C 96/06, art. 5(2), O.J. C 96/5, at 8 (1988). 75 N.Misita, Osnove prava zatite potroaa Evropske zajednice, Pravni centar Fond otvoreno srutvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1997. 76 F. Alleweldt/K. Tonner/M. McDonald, Study on Safety and Liability Issues Relating to Package Travel, School of Hospitality Menagement and Tourism, 2008, 33.


253

organizatora i prodavca, tako da je svaki odgovoran za probleme nastale u svojoj sferi. U veini sluajeva organizator e uvijek biti odgovoran, ukljuujui sluajeve kada uslugu prua tree lice. Nepruanje usluga koje su ukljuene u paket aranman od strane treih osoba, u veini zemalja podrazumijeva direktnu odgovornost organizatora putovanja, dok je odgovornost prodavca esto ograniena. Ipak, nedostaci ovakvog rjeenja su oigledni u sluaju kada potroa kupuje paket aranman od prodavca u svojoj zemlji, a paket je sainjen od strane organizatora iz druge zemlje. To bi znailo da potroa mora pritube uputiti organizatoru izvan svoje drave, to povlai za sobom sve nedostatke prekogranine parnice, prije svega pitanja vaeeg zakona, nadlenog suda, izvrenja presude, pa i problem razliitih jezika. Osim toga, ovakva rjeenja ne slijede ciljeve Direktive da se potroau odredi ugovorna strana odgovorna za izvrenje ugovora, ujedno i lako dostupna.77 Ako usluga, koja se nudi na licu mjesta, ne odgovara ugovorenoj usluzi, potroa mora uputiti albu to je prije mogue. Organizator (ili njegov lokalni predstavnik) mora odmah pokuati da nau zadovoljavajue rjeenje. Oni su takoe duni da obezbijede brzu pomo, ako je potroa u tekoama, bez obzira da li je takva situacija posljedica vie sile ili problem koji je izazvala trea osoba, nepovezana sa paketom. U ovom dijelu se opet koristi formulacija organizator i/ili prodava. Namjera Evropskog zakonodavca je bila da neposredno uredi prava i obaveze svih strana, a ne da dozvoli dravama lanicama da odlue da li bi organizator i/ili prodava trebao biti odgovoran za potroaevu/putnikovu tetu. ZZP BiH predvia da su organizator i posrednik solidarno odgovorni potroau za izvrenje ugovorenih usluga, kao i za tetu nastalu zbog neizvravanja ugovora. Ovakva konstrukcija namee pitanja da li se radi o objektivnoj ili subjektivnoj odgovornosti, te da li naknada tete obuhvata naknadu samo za materijalnu ili ukljuuje i nematerijalnu tetu. Ukoliko navedenu odredbu dovedemo u vezu sa drugom odredbom, koja odreuje da potroa nema prava na naknadu tete ukoliko je ugovor otkazan zbog nedovoljnog broja uesnika ili vie sile, ije su posljedice takve da se nisu mogle izbjei i pored dune panje ili zbog krivice potroaa, moe se zakljuiti da je odgovornost organizatora subjektivna, poto je potrebno da se teta koju organizator putovanja uzrokuje putniku zbog potpunog ili djeliminog neispunjenja ugovora, pripie krivici organiza77

Zbog toga se treba razmotriti da li trgovac koji prodaje paket aranmane organizatora sa sjeditem u drugoj dravi lanici ili treoj dravi, treba da bude solidarno odgovoran sa organizatorom u svim sluajevima. Takav sistem ne smije, meutim, dovesti do stvaranja unutranjih barijera na tritu.

254


tora, ne dovodei pritom u pitanje pootrenu mjeru dune panje koju organizator mora pruiti prilikom izvravanja svojih obaveza, panja tzv. dobrog organizatora putovanja. Meutim, zbog svih zamjerki apstraktnosti i nejasnoe koji se mogu uputiti lanu 5., te nespominjanja pojma krivice, njegova formulacija bi se prije mogla protumaiti kao nastojanje utvrivanja objektivne odgovornosti organizatora i/ili prodavaa ( zavisno od opredjeljenja nacionalnog zakondavca), sa predvienim izuzecima.78 Svrhu i znaenje ove odredbe mogue je u cjelosti shvatiti, ukoliko se prisjetimo da je evropska legislativa inspirisana Briselskom konvencijom o ugovorima o putovanju iz 1970.79, koja je radi zatite potroaa, prihvatila reim objektivne odgovornosti, za razliku od dotadanjeg reima koji se bazirao na profesionalnoj nepanji. Komisija je jo 1999. godine izrazila sumnje u pogledu pravilne transpozicije Direktive u nacionalna zakonodavstva drava lanica.80 Te sumnje naroito uzrokuju odredbe koje se tiu odgovornosti zbog neizvrenja ili nepravilnog izvrenja obaveza koje proistiu iz ugovora o paket aranmanu. Naime, razliite pravne tradicije, te izuzetna heterogenost u pogledu reima koji je vrijedio za ugovore o putovanju, reultirale su znaajnim razlikama u regulisanju pitanja odgovornosti.81 ZOO BiH razlikuje vie situacija u kojima organizator odgovara. Tako treba razlikovati odgovornost organizatora putovanja kada sam vri pojeTako i propisi kojim je transponovana Direktiva u nacionalno pravo Velike Britanije utvruju objektivnu odgovornost ugovorne strane koja se nalazi nasuprot potroau, bez obzira na to ko je bio odgovoran za pruanje pojedinih usluga iz ugovora. Objektivna odgovornost nije odreena aposlutno, nego uz izuzetke (ukoliko je do neispunjenja ugovora dolo zbog krivice potroaa, tree strane, nevezane za ugovor ili pak rezultat djelovanja vie sile) (M.Leader/P. Shears, Consumer Law, Financial times Pitman publishing, 1996, 97). 79 Pogledati fn 5. 80 European Commission, Report on the Implementation of Directive 90/314/EEC on Package Travel and Holiday Tours in the Domestic Legislation of EC Member States, 1999, 5. http://ec.europa.eu/consumers/ cons_int/safe_shop/pack_trav/pack_trav02_en.pdf (28. august 2011.). 81 Njemaka je jedna od drava koja je odbila potpisati Briselsku konvenciju o ugovorima o putovanju, zato to je smatrala da je tekst nejasan glede ogranienja odgovornosti organizatora u odnosu na trea lica odgovorna za pruanje pojedinih usluga. Budui da nije potpisala Konvenciju, 4. maja 1979. godine, donijela je propis kojim je ugovor o organizovanju putovanja unijela u Njemaki graanski zakonik. Dananja njemaka pravna praksa orijentisana je na odnos izmeu organizatora i putnika, stavljajui akcenat na paket aranman (njem. Pauschalreise). U toj relaciji problem zapravo i nastaje, poto su organizatori iskljuivali svoju odgovornost upotrebom generalnih ugovornih klauzula, prema kojima usluge pruaju posrednici, zbog ega je putnik naknadu tete trebao zahtijevati od individualnog pruaoca usluga za bilo koji pretpljeni gubitak,to je putniku stvaralo znaajne potekoe. Kao drugi primjer, navodim paniju, iji sistem transpozicije Direktive svoju specifinost duguje injenici da je nacionalni zakon, kojim se Direktiva transponuje, odredio da 17 autonomnih pokrajina moe donijeti detaljnije propise u oblasti turizma. Za pitanja koja nisu regulisana na taj nain, vrijedi Kraljev dekret iz 1988. o putnikim agencijama ( B.Passa/G. Benacchio, A common law for Europe, Central European University Press, 2005, 39).78


255

dine usluge i odgovornost organizatora kada je vrenje pojedinih usluga povjerio treim licima. Pritom valja napomenuti da za one usluge koje vri organizator, sam i odgovara putniku, prema propisima koji reguliu odgovarajuu usluga prilikom ijeg izvrenja je teta nastala.82 Ovakvim rjeenjem omoguava se heterogeno regulisanje odgovornosti organizatora, poto postoje znaajne razlike izmeu propisa kojim se regulie pruanje razliitih usluga vezanih za putovanje, predvianjem ograniene odgovornosti za lica koja pruaju usluge, to moe dovesti u pitanje osnovno pravilo o odgovornosti organizatora putovanja. Kako bi se zatitili interesi putnika i olakalo ostvarivanje njegovih zahtjeva koji proistiu iz ugovora, organizator direktno ili indirektno garantuje putniku za uredno pruanje usluga od strane treih angaovnih lica, to je posljedica injenice da putnik ukupnu, paualnu cijenu plaa organizatoru. Navedeno vrijedi u sluaju da tree lice nije uopte ili nije djelimino izvrilo usluge koje su bile predviene ugovorom. Meutim, kada je tree lice putniku/ potoau prouzrokovalo tetu prilikom vrenja usluga za koje se obavezalo u odnosu na organizatora, putnik ima pravo da neposredno od treeg lica zahtjeva naknadu. U ovom sluaju organizator moe odgovarati samo za culpa in eligendo i to po pravilima subjektivne odgovornosti, uz pretpostavljenu krivicu. Ovakvim rjeenjem se ne dira u pravo organizatora koji je naknadio tetu, na regres prema treim licima koja su odgovorna za tetu, budui da nastupa subrogacija prava putnika prema treem licu, na organizatora putovanja. Prema odredbama Direktive, ali i tumaenjima koja je pruio Evropski sud, putnik ima pravo i na naknadu nematerijalne tete, koju trpi zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja usluga obuhvaenih paket aranmanom. Iako ZOO BiH ne daje izriit odgovor na pitanje naknade nematerijalne tete povodom neizvrenja ili neadekvatnog izvrenja ugovora o organizovanju putovanja, treba slijediti praksu Evropskog suda date u presudi predmeta Leitner.8382 To je naroito evidentno kod usluga prevoza, gdje postoje velike razlike u zavisnosti od vrste prevoza o kome se u konkretnom sluaju radi, jer se u pojedinim granama saobraaja predvia odgovornost na osnovu pretpostavljene krivice, dok se u drugim granama saobraaja predvia objektivna odgovornost prevozioca tj. lica koje uz naknadu vri prevozne usluge. (D. Milievi, Odgovornost organizatora putovanja, Glasnik prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, 2010, 8.). 83 Prema ovoj odluci Evropskog suda, odredbe Direktive treba tumaiti tako da se potroaima daje pravo na naknadu nematerijalne tete zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja usluga obuhvaenim paket aranmanom, a presuda je vezana za spor koji je nastao povodom zahtjeva Simone Leitner za naknadu tete koju je pretrpjela zbog trovanja salmonelom u jednom ljetovalitu. ES je ovom presudom istakao da je svrha Direktive da eliminie razlike izmeu nacionalnih prava i prakse drava lanica, zakljuivi da eliminacija dispariteta zahtijeva uniformno tumaenje termina tete. Veina komentatora je ignorisala pitanje nadlenosti Suda, smatrajui da je ES napravio potencijalno prvi korak u stvaranju istinski evropskog

256


Iako navedena odredba ZZP BiH odreuje da organizator i posrednik solidarno odgovaraju za tetu nastalu uslijed neizvrenja ugovora, ne iskljuujui niti se ograniavajui na jednu vrstu tete., pratei analizu pozitivnog obligacionog prava, namee se zakljuak da je u ZOO-u usvojen tzv. mjeoviti, subjektivno-objektivni koncept naknade nematerijalne tete. Prema toj koncepciji, pravno priznati oblici neimovinske tete taksativno su navedeni u zakonu, a manifestuju se u vidu pretrpljenog fizikog ili duevnog bola ili straha84. Pri tome se za nastanak ugovorne odgovornosti za neimovinsku tetu trai da se ispune sve one pretpostavke koje se zahtijevaju openito za odgovornost za tetu tetna radnja, teta, uzrona veza izmeu tetne radnje i tete, te protivpravnost tetne radnje.85 Za razliku od ovakvog rjeenja sadranog u ZOO-u, Nacrt ZOO iz 2006. odreuje da ukoliko putovanje bude osujeeno ili znaajno izgubi na kvaliteti, putnik moe i zbog beskorisno utoenog vremena zahtijevati primjerenu odtetu u novcu. Ovakva odteta moe obuhvatiti i novanu naknadu za dangubu.86 Nacrt ZOO bio je, to se tie reforme zatite ljudskih prava, prvi u region postavljajui lina prava, odnosno njihovu povredu kao uslov obligacije na novanu naknadu nematerijalne tete. Ne samo da je povreda linog prava shvaena kao protivpravna radnja, nego je ve sama povreda kvalifikovana kao prouzrokovana teta. Zbog toga su komentatori navedene izmjene proglasili kao naputanje mjeovite, subjektivno-objektivne koncepcije ZOO iz 1978. i prihvatanje objektivne koncepcije neimovinske tete.87 Prema shvatanju pojedinih komentatora Nacrta ZOO, taj zakon je, uspostavljanjem ugovorne odgovornosti za neimovinsku tetu odbacio dogmu o iskljuivoj imovinskoj vrijednosti inidbe, prihvatio ugovor kao instrument posredovanja neimovinskih dobara i potreba ovjeka i osigurao jedinstvo odgovornosti za neimovinsku tetu, te se pridruio velikom broju zemalja koje priznaju tu odgovornost i savremenim tendencijama evropskog ugovornog prava iz Landovih naela.88 ZZP Republike Srbije predvia obavezu organizatora/trgovca da popojma tete. Naravno, javljali su se i kritinije nastrojeni glasovi, koji su okrivljavali Sud za prekoraenje nadlenosti (Case C-168/00, Simone Leitner v TUI Deutschland GmbH & Co. KG, European Court reports 2002 Page I-02631). 84 A.Biki, Naknada neimovinske tete de lege lata i de lege ferenda, Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LII-2009, 43. 85 P.Klari, Odgovornost za neimovinsku tetu zbog povrede ugovora o organizovanju putovanja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, posebni broj, 2006, 386. 86 A.Biki/B.Morait, Objanjenja uz Nacrt Zakona o obligacionim odnosima, Sarajevo 2006, 120. 87 B. Morait, Povrede linih prava kao uslov odgovornosti na naknadu nematerijalne tete, Forum za graansko pravo za jugoistonu Evropu, Prva regionalna konferencija, Knjiga I, Cavtat 2010, 307. 88 Ibid., 315 fn. 30.


257

troau prui turistiko putovanje koje je saobrazno ugovoru, to znai da odgovara uobiajenoj ili ugovorenoj namjeni, tj. da ima sve odlike koje je trgovac garantovao potroau. Ako u toku trajanja putovanja, potroa ima pritube na saobraznost usluge, trgovac je duan da nesaobraznost ukloni, a ako to ne uini do okonanja turistikog putovanja, potroa ima pravo na srazmjerno snienje cijene. Osim toga, potroa ima pravo da zahtijeva naknadu tete koju je pretrpio zbog toga to trgovac nije ispunio ili je djelimino ispunio svoju obavezu iz ugovora, pa i ako je zakasnio sa njenim ispunjenjem, ukljuujui nematerijalnu tetu. Trgovac e se osloboditi ove odgovornosti ukoliko dokae da je navedeno posljedica potroaeva nemara ili krajnje nepanje. ZOO Republike Hrvatske predvia da organizator putovanja odgovara za svu tetu koju prouzroi putniku neispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obaveza koje se odnose na organizovanje putovanja, pri emu za usluge koje je sam pruio potroau odgovara u skladu sa propisima koji se odnose na te usluge. Novim ZOO RH, u obligacionopravni sistem izriito se uvodi ugovorna odgovornost za neimovinsku tetu, ime je uinjenom izmjenom odtetno pravo usklaeno s principima evropskog ugovornog prava.89 Organizator e biti odgovoran za pravilno pruanje usluga, iako je njihovo izvrenje povjerio treim licima, ne dirajui u regresna prava organizatora prema treim odgovornim osobama. Osim toga, predvieno je da je organizator duan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu predvienu Zakonom o obveznim odnosima, pri emu ga organizator moe osigurati i od drugih rizika putovanja.90 I ZOO RH kroz optu odredbu predvia graanskopravnu odgovornost za nematerijalnu tetu iz ugovora o putovanju.91 Tipine tetne radnje kojima e organizator putovanja nanijeti nematerijalnu tetu putniku bit e, najee, u djeliminom neispunjenju ili neurednom ispunjenju obaveza koje se odnose na plan putovanja (trajanje, izleti, obilasci i dr.), vrstu i kategoriju smjetajnog89 M.Proso/M.tambuk, Principi evropskog ugovornog prava s osvrtom na ugovorno odgovornost za neimovinsku tetu prema novom ZOO-u, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 4/2008, 911. 90 Osiguranje za pokrivanje rizika na putovanju koje u Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o pruanju usluga u turizmu, putnika agencija mora ponuditi kupcu aranmana. Polise osiguranja prvenstveno pokrivaju troak dodatnog zdravstvenog osiguranja, te trokove otkaza, za sluaj nesree, repatrijacije, invalidnine i smrti, pravne pomoi u inostranstvu, odtete za prekid putovanja, za oteenje ili gubitak prtljage. Polise prodaju neposredno osiguravajua drutva (u novije vrijeme putem interneta) i putnike agencije. Kod javnih prijevoznih sredstava rizici su pokriveni obaveznim osiguranjem prijevoznih firmi. 91 Tipine tetne radnje kojima e organizator putovanja nanijeti nematerijalnu tetu putnika kod ugovora o organizovanju putovanja bit e djelimino neispunjenje ili neuredno ispunjenje obaveza koje se odnose na plan putovanja (trajanje, izleti, obilasci i dr.), vrstu i kategoriju smjetajnog objekta, posebne zahtjeve putnika koje je organizator prihvatio, proputanje davanje dunih obavjetavanja na koje ga zakon obavezuje (izmjeni prevoznog sredstva, mjestu u prevoznom sredstvu, u uspostavi neposredne veze sa maloljetnikom itd.), te obavezu uvanja tajne o putnikovom prtljagu, kretanju i njegovim saputnicima.

258


objekta, posebne zahtjeve putnika koje je organizator prihvatio, proputanje dunih obavijesti na koje ga zakon obavezuje, te obavezu uvanja tajne o putnikovom prtljagu, kretanju i njegovim saputnicima.92 S druge strane, Direktiva ne predvia pravila za otkazivanje ugovora o paket aranmanu. Postoje razni sistemi regulisanja ove materije u razliitim evropskim zemljama.93 Sve zemlje imaju sistem sa klizeom skalom koja se primjenjuje na otkazivanje aranmana. Princip kliznih skala za otkazivanja aranmana u zavisnosti od datuma otkaza ima mnoge prednosti. One pruaju odreeni stepen sigurnosti i mjeru grube pravde, pomau potroaima i trgovcima da utede vrijeme i novac obraunavanjem gubitaka u svakom pojedinanom sluaju, zatitu potroaa od plaanja usluge za koju vie nije zainteresovan, kao i zatitu operatera turneje od finansijskog gubitka koje otkazivanje nosi sa sobom. Ovdje treba spomenuti da se u pojedinim zemljama osiguranje od odgovornosti za tetu moe pojaviti kao prepostavka graanskopravne odgovornosti, a svoje temelje nalazi u postojanju naela pravinosti u odgovornosti za tetu koje postoji u pravu naknade tete zemalja njemake pravne tradicije (Austrija, Njemaka, vicarska, ali i Italija, vedska).94

1.6. Problematika nepotenih ugovornih klauzula u ugovorima o paket aranmanimaRairen je stav da nacionalni propisi trebaju tititi potroaa od nepotenog postupanja. To je zbog toga to je potroa u slabijoj poziciji u odnosu na profesionalnog subjekta. esto se potroa ne uspije oduprijeti agresivnom marketingu i zakljuuje ugovore o kupovini dobara i usluga, to brzo poali. Osim toga, potroa je izloen, gotovo prinuen, prihvatiti standardne poslovne uslove sadrane u takozvanim formularnim ugovorima.95 Ostavivi po strani zatitu koju potroaima prua Direktiva, od kljune je vanosti za potroaa da ugovor ne sadri nijednu nepotenu, nejasnu ili nerazumljivu odredbu. Najvaniji pravni izvor u okviru zatite potroaa EU koji odreuje naP.Klari, 387. U nordijskim zemljama postoje meusobni sporazume izmeu operatera aramana i ombudsmana za potroae/ agencije za potroae. U ostalim zemljama lanicama svaki operatora stvara jednostrane uslove. 94 M.Bukovac Puvaa, L.Belani, Utjecaj osiguranja od odgovornosti na odgovornost za tetu u sudskoj praksi poredbenog prava, Zbornik radova Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 7/2009, 282. 95 I. Schwenzer/P.Schlechtriem/G. Hager, Festschrift fr Peter Schlechtriem zum 70. Geburtstag (IV Vertragrecht), Mohr Siebeck, 2003, 577.92 93


259

ela savjesnosti i potenja, ali i pravednosti predstavlja l.3 st.1. Direktive 93/13/EC o nepotenim ugovornim odredbama96, koja se zbog toga naziva generalnom klauzulom pravednosti u potroakom ugovornom pravu. U skladu sa navedenim propisom, odredbe potroakih ugovora o kojima se nije pojedinano pregovaralo, smatraju se nepravednim ako na tetu potroaa, suprotno naelu savjesnosti i potenja stvaraju znaajnu (i neopravdanu) neravnoteu izmeu prava i obaveza ugovornih strana.97 Na taj nain, navedena direktiva pokriva, ne samo ugovore o paket aranmanima, nego i sve druge ugovore sklopljene izmeu potroaa i profesionalaca.98 Ova Direktiva predvia, kao osnovni princip, da nepotene ugovorne odredbe koje, u ugovor zakljuen sa potroaem, ukljue proizvoai ili trgovci, nee biti obavezujui za potroaa. Indikativan spisak ugovornih terminima koji se mogu smatrati nepravednim, dat je u Aneksu Direktive 93/13/EC.99 Prijedlog za Direktivu o pravima potroaa100 utvruje da e se na Direktivu 90/314 (koja, kako smo ve pojasnili, nije obuhvaena ovim prijedlogom) primjenjivati lanovi koji se tiu nepotenih ugovornih odredbi, u kombinaciji sa klauzulom o maksimalnoj harmonizaciji.101 Klauzula namee dravama lanicama obavezu, odnosno zabranu usvajanja ili zadravanja propisa drugaijih od onih sadranih u Direktivi o potroakim pravima, ukljuujui stroije ili blae odredbe, to dovodi do razliitih nivoa zatite potroaa. Prijedlog razmatra uobiajnu problematiku kada potroa nije mogao uticati na uslove ugovora, koje je sainio organizator ili trea strana, a naroito problematiku formularnih ugovora. Zanimljiva je odredba da teret dokazivanja pada na prodavaa, ukoliko tvrdi da je ugovorna odredba bila predmet pojedininih pregovora.

Direktiva Vijea 93/13/EEZ od 5.4.1993. o nepravednim odredbama u potroakim ugovorima, Slubeni list L 095, 21.4.1993., 29-34. 97 Z. Meki, A.Brki, 54. 98 European Commission, Report on the Implementation of Directive 90/314/EEC on Package Travel and Holiday Tours in the Domestic Legislation of EC Member States, http://ec.europa.eu/consumers/cons_int/ safe_shop/pack_trav/pack_trav02_en.pdf (29. septembar 2011.). 99 U cilju da obezbijedi javnosti lako dostupne i transparentne informacije o praksi Evropskog suda u oblasti nepotenih ugovornih klauzula, Komisija je stvorila CLAB-bazu podataka koja je dostupna na internetu pod adresom http://europa.eu.int/clab/indek.htm. Ova baza podataka sadri informacije o odlukama sudskih i vansudskih organa odluivanja iz cijele Evrope o nepotenim ugovornim klauzulama, pokrivajui sve sektore privrede. Kao dodatni korak, Komisija je organizovala ekspertske radne grupe (tzv.okrugli sto) o nepotenim ugovornim kluzulama u ugovorima o paket aranmanima. Predstavnici potroaa, industrije i nezavisni strunjaci sastali su se radi diskusije i postavljanja kodeksa ponaanja, koji, iako ima karakter mekog prava, ipak slui kao referentna taka za organizatora, trgovaca i potroae irom Evrope. 100 http://ec.europa.eu/consumers/rights/cons_acquis_en.htm (29. septembar 2011.). 101 l. 4 Prijedloga Direktive o potroakim pravima.96

260


Ured za poteno poslovanje102 obrazlae da je standardni termin nepoten ako je u suprotnosti sa zahtjevima dobre volje, to prouzrokuje znaajnu neravnopravnost za ugovorne strane, u pogledu prava i obaveze koje proizilaze iz ugovora, a na tetu potroaa. ZZP BiH regulie nepravedne odredbe u potroakim ugovorima odreujui da ugovorne odredbe obavezuju potroaa samo ako je, prije zakljuenja ugovora, bio upoznat sa njegovim sadrajem, te da trgovac ne smije zahtijevati ugovorne odredbe koje su nepravedne ili koje bi prouzrokovale tetu potroau, propisujui dalje da su takve ugovorne odredbe nitave. Kako se navedeno odnosi na sve potroake ugovore, ovom zatitom e biti obuhvaeni i potroai koji zakljuuju ugovore o paket aranmanima. ZZP RH takoer sadri pravila o nepotenim ugovornim odredbama, smatrajui da su to odredbe o kojima se nije pojedinano pregovaralo ako, suprotno naelu savjesnosti i potenja, uzrokuju znaajnu neravnoteu u pravima i obavezama ugovornih strana na tetu potroaa. Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinano pregovaralo, ako je tu odredbu unaprijed formulisao trgovac, zbog ega potroa nije imao uticaja na njen sadraj, naroito ako je rije o odredbi unaprijed formulisanog, standardnog ugovora trgovca. ZZP RS pored navoenja primjera nepotenih ugovornih odredbi, propisuje da je trgovac duan da sa sadrajem ugovorne odredbe upozna potroaa prije zakljuenja ugovora, na nain koji s obzirom na upotrebljeno sredstvo komunikacije potroau prua stvarnu mogunost da se upozna sa sadrinom odredbe.

1.7. Zatita za sluaj insolventnostiOrganizator i/ili trgovac moraju pruiti dovoljan dokaz o sigurnosti, kako za povraaj uplaenog novca,tako i za repatrijaciju potroaa,to jest njegov povratak u domovinu u sluaju insolventnosti. To znai da potroa mora biti u potpunosti zatien od gubitka novca, ako bilo koji subjekt koji prua usluge (putnika agencija, aviokompanija, hotel, itd.) postane insolventan.103 U skladu sa svojom prirodom, tekst Direktive ostavljaOffice of Fair Trading (OFT) je ne-ministarsko vladino odjeljenje u Velikoj Britaniji, osnovano Zakonom o potenom poslovanju iz 1973., nadleno za sprovoenje zatite potroaa i zakona o konkurenciji, na taj nain djelujui kao ekonomski regulator za Veliku Britaniju. 103 U svojim odlukama koje se odnose na lan 7 Direktive, Evropski sud pravde je zauzeo stav da e, u sluaju insolventnosti organizatora putovanja, potroai dobiti punu cijenu repatrijacije i puni iznos uplaenog novca. U sluaju C-178/94 (Dillenkofer) 34 Sud je odluio da propust Njemake da transponuje102


261

veliku slobodu dravama lanicama u izboru odgovarajue mjere. Ipak, nema slobodnog prostora za interpretacije uzmemo li u obzir jasan cilj odredbe, da osiguranje koju pruaju organizator/trgovac mora pokriti povrat uplaenih iznosa i cjelokupne repatrijacijske trokove. Samim tim, nee biti prihvaeno rjeenje koje dozvoljava ogranienje povrata novca i repatrijacijskih trokova, pa ak i da se to ogranii na situacije koje podrazumijevaju ekstremne okolnosti. Dakle, drave moraju sprovesti ovu odredbu na nain koji garantuje adekvatna prava potroau za sluaj insolventnosti, u suprotnom, naela odgovornosti drave zbog krenja prava Unije mogu uiniti dravu odgovornom za nastalu tetu.104 Iako je cilj odredbe jasan, injenica da ne propisuje kako e ova obaveza biti implementirana u nacionalna zakonodavstva rezultirala je pojavom mnotva sistema, kao na primjer depoziti, bankarske garancije, asocijacije kolektivnih garancija, itd. Pored toga, izrazu dovoljan dokaz obezbjeenja nedostaje preciznije odreenje. Odsustvo jedinstvenih pravila iliDirektivu o paket aranmanima na vrijeme dovodi do graanske odgovornosti drave potroaima koji su pretrpjeli tetu zbog nepostojanja odgovarajue odredbe kojom bi se transponovao navedeni lan Direktive. Njemaka vlada je tvrdila da je, prije nego to je zakon, kojim se Direktiva transponovala, stupio na snagu, postojala stalna sudska praksa u korist potroaa. Prema praksi ovog suda,organizatoru putovanja bilo je dozvoljeno, prije nego to potroau preda dokumente od vrijednosti, samo da zahtijeva depozit cijene putovanja do 10% od cijene putovanja i to maksimalno 500 DM. Sud je odbacio ovaj argument, rekavi da ako drave lanice omoguavaju organizatoru putovanja da zahtijeva uplatu depozita do 10% cijene putovanja, uz maksimalan iznos od 500 DM, zatitne svrha koju nastoji ostvariti lan 7 Direktive nije zadovoljen, osim ako je povraaj tog depozita takoer zagarantovan za sluaj insolventnosti organizatora i da bi zatita koju potroaima garantuje lan 7 mogla biti smanjena, ukoliko bi to bilo uinjeno kako bi se primjenili kreditni vaueri prema treim licima koja nisu duna da ih sprovode i koji su takoer sami izloeni rizicima steaja. 104 Za ilustraciju moe posluiti sluaj Rechberger zbog steaja koji je zadesio jedan austrijski list koji je svojim itateljima ponudio besplatne paket aranmane, kao nagradu za njihovu vjernost. Pretplatnici su trebali platiti samo aerodromske takse i, ako su eljeli jednokrevetnu sobu, dodatak. Naalost, vie pretplatnika se prijavilo za putovanje, nego to su to ikada oekivale novine i partnerska turistika agencija, to je na kraju dovelo da toga da turistika agencija doe pod steaj. Tako je ES u presudi C-140/97 Rechberger zauzeo stav da lan 7 Direktive nije pravilno transponovan u nacionalni zakon, ukoliko zahtijeva, za pokrivanje rizika, samo ugovor o osiguranju ili bankarsku garanciju prema kojima iznos pokria ne smije biti manji od 5% prometa koji je organizator ostvario u odgovarajuem kvartalu prethodne kalendarske godine i koji zahtijeva od organizatora, koji tek zapoinje svoj biznis, da iznos pokria zasniva na svojoj procjeni prometa, s obzirom na planove poslovanja kao organizatora putovanja i ne uzimajui u obzir bilo koje poveanje prometa u tekuoj godini. Takav sistem pokazuje se strukturalno nesposoban za adekvatno pruanje ugostiteljskih usluga u ekonomskom sektoru i ne moe da obezbijediti potroau efikasnu garanciju za povraaj svih uplaenih sredstava i njegov povratak za sluaj insolventnosti organizatora. Predvieno ogranienje je oigledno u suprotnosti sa obavezama koje namee Direktiva i stoga predstavlja dovoljno ozbiljno krenje prava Unije, ak i tamo gdje je drava lanica implementirala sve ostale odredbe Direktive. Osim toga, kada je uspostavljena direktna uzrono-posljedina veza, odgovornost drave lanice za krenje lana 7 Direktive 90/314 se ne moe iskljuiti zbog nesavjesnog ponaanja organizatora putovanja ili pojave izuzetnih ili nepredvidivih dogaaja, poto takve okolnosti ne iskljuuju postojanje direktne uzrono-posljedine veze. (EUR- Lex; European Court reports 1999 Page I-03499).

262


principa koji se mogu primijeniti na garantne fondova irom EU dovelo je do znaajnih razlika u pogledu nivoa zatite potroaa irom Evrope, kao i do potencijalne anti-konkurentske situacije u okviru unutranjeg trita.105 Prema ZZP-u BiH, organizator putovanja je duan obezbijediti garanciju kod banke ili osiguravajueg drutva za svaki aranman, radi naknade potroau cijene aranmana, ako zbog nelikvidnosti ili steaja izostanu usluge aranmana, te trokova koji nastanu povodom povratka potroaa u mjesto polaska, iz istih razloga. Zakon o zatiti potroaa Republike Srbije predvia obavezu trgovca da potroau prui garancije za sluaj nesposobnosti plaanja, tako da trgovac moe zahtijevati ili prihvatiti isplatu cijene samo u sluaju da je potroau predao ispravu o osiguranju ili garanciji. Ovom garancijom trgovac se obavezuje da e izvriti povraaj uplaene cijene i isplatiti naknadu trokova povratka potroaa u mjesto povratka, ako usluga iz ugovora o paket aranmanu ne bude izvrena zbog nesposobnosti plaanja trgovca. ZOO Republike Hrvatske predvia obavezu organizatora da obezbijedi garancije kod banke ili osiguravajueg drutva, a sama garancija moe biti u obliku polise osiguranja, gotovinskog pologa ili bankarskog jemstva. I ova odredba propisuje dunost organizatora za izdavanjem potvrde o osiguranju jamevine koja potroau omoguava neposredno ostvarenje prava prema banci, odnosno osiguravajuem drutvu. S obzirom na navedeno, postavlja se pitanje dovoljnosti garancije, to jest, koliko iznosi garancija, da li zavisi od vrijednosti paket aranmana ili je ista za sve pakete. S obzirom da se time garantuje potroau da e mu se naknaditi uplaena cijena i repatrijacijski trokovi, a kako sam organizator odreuje cijenu paket aranmana, jasno je da navedena garancija mora biti dovedena u vezu sa konkretnim paket aranmanom.

Tako su neke drave lanice uvele sistem izdavanja dozvola pod kojim organizator / prodavac treba da ispune odreene uslove kako bi dobili licencu koja bi im omoguila da nastave svoj posao, dok druge drave nisu uvele takav sistem. Ovo olakava drutvima da realizuju svoju djelatnost u jednoj dravi, prije nego u drugoj. Pored toga, Komisija je svjesna tvrdnji da neke drave lanice mogu zahtijevati da se pruanje usluga preko granice uskladi sa sa njihovim nacionalnim pravilima, iako se poslovni subjekt ve uskladio sa pravilima svoje zemlje osnivanja. Rezolucije EP pozivaju da znaajne varijacije u interpretaciji od strane drava lanica, koje postoje u sadanjim uslovima, budu znaajno smanjene kako bi se pruila podjednako efikasna zatita potroaa irom EU. Komisija u svom izvjetaju o implementaciji Direktive takoe ukljuuje spisak principa koji bi trebali biti inkorporirani u nacionalne mjere implementacije lana 7 Direktive.105


263

ZAKLJUAKIako drave BiH, Srbija i Hrvatska, iji su odgovarajui zakoni bili predmet iznesene analize, u trenutku pisanja rada, jo uvijek nisu lanice EU, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, na sebe su preuzele znaajne obaveze. Dok je Hrvatska u znaajno mjeri ispunila svoje obaveze, vrijeme e pokazati koliko e BiH i Srbija biti u tome uspjene. Jedan od ciljeva Sporazuma je poetak postepenog usklaivanja domaeg zakonodavstva zemlje potpisnice sa propisima EU, prema harmonizirajuoj klauzuli iz lana 70. SSP. Kako se pravo potroaa u Europskoj uniji razvijalo kao skup ciljanih propisa kojima su se harmonizirala samo ona pitanja koja su bila smetnja ostvarenju unutranjeg trita, evropsko pravo zatite potroaa nije zaokruena cjelina, ve funkcionie samo u zajednitvu s nacionalnim pravima zatite potroaa. Meutim, kako vidimo iz analize, jednostavno uvrtavanje evropskih normi u nacionalno zakonodavstvo ne rjeava u potpunosti pitanje regulacije tog podruja, tim vie to je potrebno prihvatiti sve norme usvojene utom podruju, na razini Europske unije kako bi se ispunila obaveza usklaivanja prava. Iznesene odredbe sadre brojne nedostatke i to nedostatke sutinske prirode koji lako mogu dovesti do znaajnog odstupanja u praksi, u pogledu zatite potroaa, u odnosu na onu koja je obuhvaena namjerom evropskog zakonodavca. Osim toga,vezano za potroako pravo, a time i oblast turizma, treba voditi rauna o horizontalnoj politici, tj. politici iji se ciljevi moraju uzeti u obzir i prilikom donoenja propisa koji su prvenstveno namijenjeni regulisanju drugih pitanja. Vodei rauna o praksi Evropskog suda, potrebno je osigurati adekvatnu interpretaciju odredbi koje se tiu paket aranmana, poto se ne smije smetnuti s uma cilj Direktive, a to je zatita potroaa kao nezamjenjivog faktora u funkcionisanju unutranjeg trita.

264


ANALYSISOFTRANSPOSITIONOFDIRECTIVE90/314INTO LEGISLATIONOFBOSNIAANDHERZEGOVINA,REPUBLICOF CROATIAANDREPUBLICOFSERBIA

SUMMARYBy signing the individual Stabilization and Association Agreement, Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia, have committed to harmonize their legislation with the European Union law. Directive on package travel, package holidays and package tours, adopted on 13 June 1990, represents part of the acquis communautaire, and thus establishes the obligation of those countries for its proper implementation in national legal systems. This paper will provide analysis of the implementation of the Directive and comparison of national solutions, with suggestions for improving the existing provisions, that protect the users of the package. With proper implementation of the Directive, these states respond, more or less successfully, to challenges that Member States are continuously facing. Since it is primarily regulated by Consumer Law directives, it suffers criticism because of its fragmentation and inconsistence, which questions the uniform protection for consumers on EU level. Therefore, it is necessary to ensure the implementation of the Directive with particular attention, and this paper will attempt to answer the question how succesufull it was, at least when it comes to countries listed. Key words: Directive, travel package, transposition, consumers, responsibility, protection.

analiza direktive 90 314

Documents