analiza dobrih praksi primjene alternativnih mjera i modela restorativne pravde u zemljama regiona

7/23/2019 Analiza Dobrih Praksi Primjene Alternativnih Mjera i Modela Restorativne Pravde u Zemljama Regiona

1/40

1

Anali

za

dob

rih

pr

aks

i

Primjena

alternativnih

mjera i modelarestorativne

pravde u

zemljama regiona

Bori 3, 75000 Tuzla

BiH, Tel./Fax: ++387 35 360 490

E-mail:[email protected] publication is made possible by the support of the American People through the United States Agency for

International Development (USAID.) The contents of this invitation are the sole responsibility of Human Rights OfficeTuzla and do not necessaril reflect the views of USAID or the United States Government.
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]


2/40

2

SADRAJ

I UVOD ............................................................................................................................ 3

1. Dobre prakse koritenja alternativnih mjera i modela restorativne pravde u zemljamaregiona ...................................................................................................................................... 4

1.1.Meunarodni dokumenti koji reguliu oblastmaloljetnikog pravosua.................. 51.2.Modeli maloljetnikog pravosua ............................................................................. 81.3.Uloga restorativne pravde u sistemu maloljetnikog pravosua .............................. 91.4.Primjena alternativnih mjera u maloljetnikom pravosuu/ model restorativne

pravde .......................................................................................................................... 10

1.5.Vanost kriterija za primjenu alternativnih mjera ................................................... 13

II STANJE U BOSNI I HERCEGOVINI ........................................................................... 15

2.1. Zakoni koji tretiraju postupanje sa djecom i maloljetnicima u krivinom ostupku uBiH .......................................................................................................................... 15

2.2. Alternativne mjere i kriteriji za njihovu primjenu u maloljetnikom pravosuu u

FBiH i RS .............................................................................................................. 18

III PRIMJENA ALTERNATIVNIH MJERA U ZEMLJAMA OKRUENJA .... 20

Republika Hrvatska .............................................................................................................. 20

Republika Srbija .............................................................................................................. 24

Crna Gora .......................................................................................................................... 26

IV UPOREDNI PRIKAZ REZULTATA I ZAKLJUCI ........................................ 29

V PREPORUKE .............................................................................................................. 37


3/40

3

I UVOD

Maloljetniko prestupnitvo, kao oblik drutveno neprihvatljivog ponaanja, je aktuelnadrutveno negativna pojava koja namee potrebu za veim angamanom zajednice u

rjeavanju niza nerijeenih problema koji se iz godine u godinu nagomilavaju i produbljuju.Analiza maloljetnikog prijestupnitva pokazuje da se osim lica koja su po uzrastu stariji imlai maloljetnici, kao izvritelji krivinih djela pojavljuju i lica mlaa od 14 godina djeca,

prema kojima se ne pokree krivini postupak, te da se pomjera dobna granica kada se prviput dolazi u sukob sa zakonom. Maloljetnici krivina djela ine sami, u vrnjakim grupama izajedno sa punoljetnim licima i djecom. Poveava se i broj izvrenih krivinih djela pri ijemizvrenju maloljetna lica ispoljavaju naroitu bezobzirnost, surovost (krivina djela protivivota i tijela, krivina djela nasilnikog ponaanja i razbojnitava), te upornost u injenjuimovinskih krivinih djela izvrenih u kratkom vermenskom periodu.Budui da drutvene prilike pogoduju porastu maloljetnikog prijestupnitva,problem postaje

mnogo sloeniji, kako po pitanju suzbijanja ove drutveno negativne pojave, tako i po pitanjuanuliranja tetnih posljedica proizalih izvrenjem krivinog djela.Maloljetnici predstavljaju najosjetljiviju kategoriju na koju najvie utie kriza drutvenezajednice, pa se njihova reakcija na ove pojave ogleda kako u asocijalnom ponaanju, tako i uvrenju krivinih djela. U takvim uslovima se postavlja pitanje i efikasne reakcije cjelokupnog

pravnog sistema i pojaane drutvene kontrole nadprestupnikim ponaanjem mladih, kako ukrivinim sankcijama, tako i u posebnim preventivnim programima za pojedine grupemaloljetnika koje pokazuju poremeaje u ponaanju. Pokretanje krivine procedure premamalodobnim poiniteljima krivinog djela zahtijeva hitno i koordinirano postupanje svih onihkoji su u tu proceduru ukljueni, ali isto tako i stvaranje potrebnih uslova za ostvarivanje

primarne, sekundarne i tercijarne prevencije.

Kako bi dao svoj doprinos unaprjeenju rada u ovoj oblasti, projektni tim Biroa za ljudskaprava Tuzla je, kroz aktivnosti projekta Ka boljem pravnom okviru u oblasti maloljetnikogprestupnitva, koji finansijski podrava USAID, kroz porgram JSDP II, istraivao konceptrestorativne pravde u maloljetnikom pravosuu zemalja okruenja (Hrvatska, Srbija, CrnaGora). Cilj ovog istraivanja bio je na jednom mjestu prikupiti i prikazati podatke o temeljimana kojima poiva maloljetniko pravosue u tim zemljama, njihova iskustva u upostavimaloljetnikog pravosua i donoenja zakona i podzakonskih akata koji se odnose na ovuoblast, a kako bi profesionalcima i donosiocima odluka dali primjere i eventualna rjeenja i za

probleme koji postoje u maloljetnikom pravosuu u naoj zemlji, kao i primjere dobrih

praksi koji bi bilo korisno uvrstiti i u maloljetniko pravosue kod nas. Istraivanje jeobuhvatilo kontakte sa sudijama, tuiocima, socijalnim radnicima, disciplinskim centrima,policijom i drugim profesionalcima, institucijama i organizacijama, koje se u svom

svakodnevnom radu bave i problematikom maloljetnikog prestupnitva, te analizu zakona,podrzakonskih akata, strunih lanaka i drugih materijala o nainima rada i procesuiranjamaloljetnika u sukobu sa zakonom u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. U nekim sluajevima,koriteni su i primjeri praksi iz Slovenije i Makedonije, tako da su i ove zemlje, iako ne

potpuno, ukljuene u razmatranje ove oblasti. Obavljeno je XX telefonskih razgovora ikonsultovana preko 40 pisanih dokumenata koji se odnose na ovu oblasti.

U nastavku se nalaze nalazi naeg istraivanja i preporuke za profesionalce u BiH o tome nakoji nain bi mogli, koristei ove primjere dobrih praksi, unaprijediti oblast maloljetnikog

pravosua kod nas i ojaati primjenu principa restorativne pravde u ovoj oblasti kos nas.


4/40

4

1.Dobre prakse koritenja alternativnih mjera i modelarestorativne pravde u zemljama regiona

Meunarodna iskustva pokazuju da se prava djece koja su u sukobu sa zakonom esto kre.Nije rijetkost da ova djeca dugo ekaju poetak suenja, da nemaju odgovarajuegzastupnika, da su izloena nasilju u zatvoru, ili da im se izriu neodgovarajue sankcije.

Meunarodni standardi nalau dravama da u sluajevima maloljetnikog prestupnitva, kadgod je to mogue, primijene posebne postupke i alternativne mjere. Ti standardi favorizuju

primjenu odgojnih u odnosu na kaznene mjere, kako bi se ovoj djeci pomoglo da se ne vrate

kriminalnom ponaanju i da postanu korisni graani.Lienje slobode, zadravanje upritvoru izatvaranje djeteta metode su koje treba primjenjivati jedino kada su sve ostale mjere

iscrpljene. Pri tome, takve je sankcije neophodno ograniiti na najkrai mogui vremenski

period, uz garanciju da e dijete biti odvojeno od odraslih prestupnika.

BiH je u svoj pravni sistem recipirala Konvenciju UN o pravima djeteta (1989.), a

potpisivanjem Dejtonskog sporazuma (1995.), stvorena je obaveza primjene Konvencije na

teritoriji cijele drave. Ova Konvencija je inkorporirana u Aneksu I Ustava Bosne iHercegovine, ime je postala dio pravnog sistema BiH. Drava je, ujedno, preuzela i obavezuda u okviru nacionalne jurisdikcije utvrdi grupu zakona, pravila i odredbi koje se posebno

primjenjuju na maloljetne prijestupnike, institucije i tijela kojima su povjerene funkcije

maloljetnikog pravosua, a koji imaju za cilj da: odgovore na razliite potrebe maloljetnih prijestupnika, titei istovremeno njihovaosnovna prava,

odgovore na potrebe drutva i obezbijede i provedu temeljnu i pravednu primjenu ovih pravila

1.

Pravosudni sistem mora da se zasniva i na osnovnim principima meunarodnog prava:najbolji interes djeteta, pravo na ivot, opstanak i razvoj, nediskriminaciju i potivanjemiljenja djeteta. Potencirajui dobrobit maloljetnika i obezbjeujui da svaka reakcija premamaloljetnim prijestupnicima uvijek bude srazmjerna okolonostima koje se tiu prijestupnika i

prijestupa, ne uzima se u obzir samo teina prijestupa nego se cijene linost i line osobinemaloljetnika.

Maloljetniko pravosue, u uem smislu, podrazumijeva tretman djece (djeaka i djevojicastarosti ispod 18 godina) koji su doli u sukob sa zakonom. U irem smislu, odnosi se natretman djece od trenutka kada dou u sukob sa zakonom, utvrivanjem osnovnih uzrokazbog kojih je do toga dolo, te na prevenciju takvog ponaanja i reintegraciju djece.

1Generalna skuptina Ujedinjenih naroda A/RES/45/110Tokijska pravila: pravilo 2.3


5/40

5

1.1.Meunarodni dokumenti koji reguliu oblast maloljetnikog pravosua

Postoji mnogo meunarodnih pravnih instrumenata koji raguliraju sistem maloljetnikogkrivinog pravosua i prava maloljetnika u sistemu maloljetniko krivinogpravosua. Ipak,samo nekoliko njih se smatra kljunim kada su u pitanju smjernice za administraciju

maloljetnikog krivinog pravosua, te ih navodimo u daljem tekstu.

- Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za maloljetniko pravosue(Pekinka pravila) (1985.)Pekinka pravila u svom odjeljku 11, taka 4, sugeriu da se trebaju uiniti napori da sestvore programi lokalnih zajednica kao to su privremeni nadzor i usmjeravanje, obeteenje inaknada tete. Takoer, preporuuju da: Kada je to primjereno, treba razmotriti mogunostrjeavanja sluajeva maloljetnike delinkvencije bez redovnog suenja pred kompetentnimtijelom

- Preporuka R (87) 20 Vijea Evrope zemljama lanicama o odgovoru drutva na

maloljetniko prestupnitvo usvojena 1987. godine od strane Ministarskog komitetaPreporuka R (87) 20 Vijea Evrope u svom odjeljku II 2 podstie razvijanje mjera

preusmjeravanja/odvraanja i medijacije na nivou javnog tuioca (obustava postupka) ili nanivou policije u zemljama gdje policija ima ovlatenja tuilatva, kako bi se sprijeio kontaktmaloljetnika sa sistemom krivinog pravosua te posljedice takvog kontakta; udruivanjeOdbora za zatitu djece ili slubi na primjeni ovih mjera.

- Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta (1989.)Odredba lana 40, stav 3, Konvencije o pravima djeteta upuuje da drave ugovornice potiustvaranje zakona, postupaka, organa i ustanova koji se izriito odnose na djecu i bave djecomza koju postoji sumnja, koja su optuena ili za koju je utvreno da su prekrila krivinizakon, a posebno donoenje mjera kad god je mogue i poeljno za postupanje sa takvomdjecom bez pribjegavanja sudskom postupku s tim da u potpunosti budu potovana ljudska

prava i zakonska zatita.

- UN smjernice za spreavanje maloljetnike delinkvencije (Rijadske smjernice)(1990.)Ovaj dokument dopunjava ranije usvojena Pekinka pravila i utie na unapreivanje djeijih

prava u oblasti maloljetnikog pravosua. On slui takoe, kao sredstvo za tumaenje iprovoenje pojedinih odredaba Konvencije o pravima djeteta.

-

Standardna minimalna pravila Ujedinjenih nacija za mjere alternativneinstitucionalnom tretmanu (Tokijska pravila) (1990.)

Tokijska pravila podstiu sve drave da razviju irok spektar alternativnih mjera poev odonih prije suenja pa do onih poslije izricanja presude (2.3.), uz obavezu drava da osiguraj uodgovarajuu ravnoteu: izmeu prava svakog pojedinanog prestupnika, prava rtava i brige

drutva za javnu bezbjednost i prevenciju kriminala (1.4.). Ova pravila takoer promoviu

uee zajednice u sprovoenju krivinog pravosua, posebno u tretmanu pestupnika, tepromovisanju osjeaja odgovornosti kod prestupnika prema drutvu.Navedenim pravilima je propisan period prije suenja, preusmjeravanje, izricanje presude kaoi pitanja u periodu nakon suenja. Maloljetnicima se u postupku moraju pruiti iste garancijekao i odraslima, a akteri ukljueni u razliite faze postupka (policija, tuilatvo, sudovi,

branioci i socijalni radnici) trebali bi biti posebno obueni u pogledu propisa koji se odnose namaloljetnike i maloljetniko prijestupnitvo.


6/40

6

- Pravila Ujedinjenih nacija (1990.) o zatiti maloljetnika lienih slobode (JLDpravila)

Namjera ovih pravila jeste da se ustanovi minimum standarda, prihvaenih od straneUjedinjenih nacija, u cilju zatite maloljetnika lienih slobode na svaki nain, u saglasnosti sa

ljudskim pravima i osnovnim slobodama, sa osvrtom na spreavanje tetnih efekata zatvaranjasvih vrsta i na potpomaganje drutvene integracije. Pravila su kreirana tako, da obezbjedeodgovarajue referentne standarde, i da osiguraju podsticaj i smjernice za porfesionalce kojirukovode sistemom maloljetnikog pravosua. Ova Pravila naglaavaju da nadleni organi uzemljama potpisnicama trebaju stalno podizati nivo svijesti javnosti o tome da je zatitazatvorenih maloljetnika i njihova priprema za povratak u drutvo drutvena obaveza odnajvee vanosti i u tom cilju treba da aktivno preduzimaju korake, kojima e se omoguitiotvoreni kontakt izmeu maloljetnika i lokalne zajednice.

- Smjernice za djelovanje prema djeci u sistemu krivinog pravosua (Bekesmjernice)

Beke smjernice u, potpunije reeno, Rezolucija ekonomskog i socijalnog vijea Ujedinjenihnaroda o provoenju maloljetnikog pravosua. Ove smjernice naglaavaju da svezemljepotpisnice poseban znaaj trebaju posvetiti slijedeim takama: 1. sveobuhvatni rpocesmaloljetnikog pravosua treba da bude orijentisan na dijete; 2. nezavisni eksperti ili drugatijela treba da izvre pregled postojeih i predloenih zakona u okviru maloljetnikog

pravosua i njihov uticaj na djecu; 3. nijedno dijete koje je isod zakonske dobi krivineodgovornosti ne treba biti podvrgnuto krivinom gonjenju; 4. zemlje treba da uspostavemaloljetnike sudove sa primarnom nadlenou nad maloljetnicima koji poine krivinadjela, a trebaju se izraditi i specijalne procedure uzimajui u obzir specifine potrebe djeteta.Takoer, Beke preporuke pozivaju drave potpisnice da preduznu pregled postojeih

procedura i, tamo gdje je mogue, trebaju se razviti mjere preusmjeravanja ili drugeinicijative, koje su alternativne formalnom sistemu krivinog pravosua, kako bi se izbjeglooslanjanje na sistem krivinog pravosua u sluaju mladih osoba optuenih za prestup.OvePreporuke daju i odreene upute o tretiranju djece rtava, kao i djece svjedoka.

- Preporuka (2003)20 Vijea Evrope zemljama lanicama o novim nainimatretiranja maloljetnikog prestupnitva i o ulozi maloljetnikog pravosua od straneMinistarskog komiteta

Preporuka (2003)20 Vijea Evrope u svom odjeljku 3 t.7 i t.8 upuuje da se treba nastaviti radna poveanju broja pogodnih alternativa formalnom sudskom postupku i da iste trebaju bitidio redovnog postupka, da se mora potovati princip proporcionalnosti i odraavati najbolji

interesi maloljetnika i primjenjivati samo u sluajevima gdje se odgovornost za poinjenodjelo u potpunosti prihvata. I ova preporuka upuuje da, tamo gdje je to prikladno, trebaprimjeniti medijaciju, restorativno pravo i odtetu oteenoj strani.

Kao jo jedan vaan dokument, koji se odnosi na maloljetniko pravosue, ali je koncentrisaniskljuivo na ovu oblast u Bosni i Hercegovini, navest emo i dio Preporuke UN tijela zaljudska prava za BiH (2006),poglavljeMaloljetniko pravosue. Pored optih informacijao stanju maloljetnikog pravosua u naoj zemlji, Komitet za prava djeteta Ujedinjenihnaroda, iskazuje svoju zabrinutost zbog nedostatka podataka o broju maloljetnika u sukobu sa

zakonom, neodgovarajuih mehanizama koji se bave prevencijom, stigmatizacije djece usukobu sa zakonom, nedostatak alternativnih mjera za maloljetnike i rehabilitacije djece u

sukobu sa zakonom, nedostatka zatvora za maloljetnike i njihovog estog zatvaranja zajedno


7/40

7

sa odraslima, loih materijalnih uslova objekata za pritvor maloljetnika, neadekvatnogpristupa obrazovanju maloljetnika koji se nalaze u pritvoru.

Iz tog razloga, Komitet za prava djeteta preporuuje Bosni i Hercegovini da sistemmaloljetnikog pravosua u potpunosti usaglasi sa meunaordnim dokumentima koji tretirajuovu oblast. Dalje, od Bosne i Hercegovine se oekuje da obezbijedi sistematinu obuku sudija

i savjeta za osobe mlae od 18 godina, poduzme sve neophodne mjere da maloljetnici bivajulieni slobode samo u krajnjoj nudi i u to kraem vremenskom periodu, te da u sluajuzatvaranja budu obavezno odvojeni od odraslih, obezbijedi maloljetnicima koji se nalaze u

zatvorima pun program obrazovnih aktivnosti, poduzme hitne korake za unaprjeenje uslovazadravanja u pritvoru maloljetnika, uspostavi preciziniju zakonsku regulativu procesaodvraanja od delinkvencije, jasnije definie uslove za nadzor maloljetnih pritvorenika kojegodreuje sudija za maloljetnike, razmotri mogunost izmjene trenutnih zatvorskih kazni kojese primjenjuju nad osobama izmeu 16 i 18 godina koje su poile zloin, ukidanjemminimalne jednogoisnje i smanjenjem maksimalne desetogodinje zatvorske kazne, uRepublici Srpskoj uspostavi pravo na branioca od poetka krivinog postupka i zatraitehniku pomo od UNICEF-a i OHCHR-a, izmeu ostalih.

Deklaracija iz Lime (Peru) o restorativnoj pravdi za maloljetnike

U organizaciji Fondacije Terre des hommes (Lausanne) i u saradnji sa Dravnim tuilatvomPerua, Katolikog univerziteta u Limi odran je prvi svjetski kongres o restorativnoj pravdi zamaloljentike u Limi, Peru, od 4.do 7. novembra 2009. godine. Oko 1000 uesnika iz 63drave sa pet kontinenata, predstavljajui vladin, sudski i civilni sektor, uz uee NVO iorganizacija koje se bave djecom, medija, akademskog svijeta i UN agencija, prisustvovalo je

Kongresu sa namjerom raspravljanja o razliitim aspektima restorativne pravde zamaloljetnike.

Na kraju Kongresa potpisana je Deklaracija koja odraava rasprave tokom Kongresa i sadriniz preporuka za daljnje akcije na promociji, razvoju i implementaciji restorativne pravde kao

sastavnog dijela sudstva za maloljentike.

Donijete su sljedee preporuke za delovanje: Pozivamo Komitet Ujedinjenih naroda o pravima djeteta da preporui dravama

lanicama Konvencije o pravima djeteta da poduzme potrebne mjere za integracijurestorativnog procesa, kao mogunosti, u tretman djece koja su u sukobu sa zakonomna svim razinama postupanja sa maloljetnicima.

Preporuujemo Mjeovitom odboru o maloljetnikom pravosuu da dodatno ojaasvoju tehniku pomo za podrku vladama u njihovim naporima za razvoj iimplementaciju pristupa restorativnoj pravdi za maloljetnike, uz pozivanje na

Rezoluciju 2009/26 ECOSOC-a koja potie drave lanice UN-a da ovom Mjeovitomodboru daju potrebna sredstva i da u potpunosti sarauju sa Odborom. Preporuujemo Uredu UN-a za borbu protiv narkotika i kriminala da povea, kao

nastavak rada nakon Prirunika o programu restorativne pravde, svoje napore napromicanju restorativne pravde u rjeavanju krivinih djela poinjenih od strane djecei da pomogne dravama u njihovim naporima u vezi s tim, gdje je primjereno.

Preporuujemo UNICEF-u da nastavi da poveava svoje napore za podrku i pruanjetehnike pomoi dravama u razvoju i implementaciji programa restorativne pravde zamaloljetnike, naroito pruanjem obuke svim akterima u podruju sudstva zamaloljetnike.

Preporuujemo dravama lanicama Konvencije o pravima djeteta i dravama koje su

je potpisale da poduzmu, kao dio njihove sveobuhvatne nacionalne politike, u vezi samaloljetnikim pravosuem, potrebne mjere kako bi se programi restorativne pravde


8/40

8

ukljuili kao sastavni dio sudstva za maloljetnike, istovremeno uzimajui u obzirzapaanja, prijedloge i pravila pod takom c) i da se pozovu na Mjeoviti odbor zamaloljetniko pravosue, UNICEF i UNODC-u za tehniku pomo u tom pogledu.Ove mjere trebaju ukljuiti kampanje podizanja svijesti, uz sudjelovanje nacionalnih iloklanih medija, informisanje javnosti o prirodi i prednosti za rtve, poinitelja i

drutvo koje nosi provoenje politike restorativne pravde za maloljetnike i promicanjeukljuivanja roditelja i zajednice. Preporuujemo da drave koje su angaovane na procesu uvoenja restorativne pravde

za maloljetnike poduzmu pilot-projekte zajedno sa iscrpnom analizom i, na temelju

rezultata tih projekata, donesu odluku o uvoenju maloljetnike restorativne pravde ucijeloj zemlji i o zakonskim mjerama koje e osigurati solidnu osnovu za odrivu

praksu restorativne pravde za maloljetnike kao glavnog obiljeja njenogmaloljetnikog pravosudnog sistema, istovremeno osiguravajui da se ljudska prava i

pravne zatite u potpunosti potuju u skladu sa temeljnim naelima usvojenim odstrane ECOSOC-a.

Preporuujemo dravama da razvijaju i provode restorativnu pravdu za maloljentike,

posvete posebnu pozornost na ugroenu djecu, kao to su djeca sa ulice, uzimajui uobzir njihovu specifinu svakodnevnu stvarnost, njihove probleme i potrebe, te djecu iadolescentu koji su ukljueni u bande, oruane grupe i paravojne skupine.

Preporuujemo dravama da razvijaju i provode adekvatne i trajne obuke za svekljune aktere u sudstvu za maloljetnike, uz posebnu panju na promjenu pravnogkonvencionalnog pristupa i da uspostave i/ili podre slube potrebne implementaciju

programa restorativne pravde za maloljetnike uz koritenje postojeih mrea, to jevie mogue. Ove slube trebaju da zauzmu interdiciplinarni pristup, na primjer,uspostvaljanjem multidicplinarnih timova, u provoenju restoratvine pravde zamaloljetnike, izmeu ostalog, s ciljem rjeavanja i emocionalnih potreba i rtve imaloljetnih prestupnika.

Preporuujemo dravama da uspostave ili ojaaju sistemsko prikupljanje podataka oprirodi i odgovorima na maloljetniku delinkvenciju kako bi informisali svoje nosiocekriminalne politike u tom smislu, s ciljem da ih prilagode, ako je potrebno, provedu

ili podupru istraivanja o prirodi i uticaju raliitih reakcija na maloljetnikudelinkvenciju.

Preporuujemo dravama i relevantnim agencijama UN-a da pokrenu i/ili podrerazvoj i implementaciju regionqlnih projekata restoratvine pravde za maloljetnike u

razliitim dijelovima svijeta.

1.2. Modeli maloljetnikog pravosua

Na dananjoj svjetskoj sceni, u razliitim kulturama i zajednicama, postoje vrlo razliitekonceptualizacije krivine odgovornosti maloljetnika i u skladu sa njima i razliit sadrajintervencija. U veini savremenih zajednica, rimskom (i anglosaksonskom) pravu, u fokusu

pristupa maloljetnikom kriminalu je maloljetni poinilac i poinjeno krivino djelo, tenastojanje drave i njenih pravosudnih i interventnih organa da maloljetnika rehabilituju itako u budunosti preveniraju vrenje krivinih djela. Ali u tome postoje dva bitno razliita

pristupa; retributivni i restorativni.

Kanjavajui pristup (retributivni) podrazumijeva da pojedinci svjesno biraju protivzakonitoponaanje te da su odgovorni za svoje ponaanje bez obzira na uzrast i stepen razvoja. U

skladu sa takvim stavom osnovni cilj je utvrivanje krivine odgovornosti-krivice, koja se


9/40

9

utvruje propisanim pravnim postupkom. Rezultat je kazna koja odraava teinu poinjenogdjela, a njeno izvravanje sluikao sredstvo zastraivanja.

Nasuprot tome rehabilitacijski pristup (restorativni) podrazumijeva da do poinjenogkrivinog djela od strane maloljetnika dolazi zbog niza drugih razloga (neadekvatnaroditeljska kontrola i briga, slabe socijalne vjetine, loe socijalno-ekonomske prilike i sl.), a

ne zbog svjesnog izbora kriminalnog ponaanja. Taj pristup podrazumijeva da je prestupnikoponaanje djece i mladih rezultat nesposobnosti prosuivanja i stoga za sobom povlaiogranienu odgovornost za takvo ponaanje. S druge strane taj pristup polazi sa stanovita da

je odgovornost i obaveza drutva da obezbijedi adekvatnu brigu i zatitu za svu djecu imlade.Stoga prema maloljetnim poiniocimakrivinih djela treba osigurati ne samo krivino-pravne,ve i socijalno zatitne intervencije. Prvi interes je prevencija budueg delikventnog

ponaanja, drugi da prui pomo, potrebnu za korekciju utvrenog neprihvatljivogponaanja, a zastraujui efekat je tek na treem mjestu.

1.3. Uloga restorativne pravde u sistemu maloljetnikog pravosua

Model restorativne pravde predstavlja savremeni odgovor na kriminalitet koji, za razliku od

tradicionalnog retributivnog modela, na uinjeno krivino djelo ne gleda samo kao na krenjepozitivnih pravnih propisa, nego ga posmatra kao povredu osnovnih prava rtve i vrijednostidrutva. Restorativna pravda tei da stvori uslove koji bi na najbolji nain omoguili da seispravi uinjeno zlo. Ovaj pristup podjednaku panju poklanja i poiniocu krivinog djela ioteenom, ali i drutvenoj zajednici u cjelini. Koncept restorativne pravde, zasnovan natradicijama plemenskih zajednica Sjeverne Amerike i Novog Zelanda, zapoeo je svoj razvoju zemljama zapadne Evrope i Sjeverne Amerike poetkom sedamdesetih godina prologstoljea. Od tada do danas u vie od 80 zemalja diljem planete koriste se odreene formerestorativnog pristupa maloljetnikom kriminalitetu i kriminalitetu uopte.

Ekonomski i socijalni savjet Ujedinjenih nacija usvojio je rezoluciju pod nazivom Osnovni

principi koritenja programa restorativne pravde u krivinim stvarima, u kojoj se dravelanice Ujedinjenih nacija ohrabruju da na osnovu ovih principa rade na razvoju konceptarestorativne pravde u krivinim stvarima, naglaavajui da je restorativna pravda odgovor nakriminalitet koji potuje dostojanstvo i ravnopravnost svake osobe, izgrauje razumijevanje i

promovie drutvenu harmoniju kroz reparaciju rtava, prestupnika i zajednice. Konceptrestorativne pravde zasnovan je na razumijevanju da krivino djelo prouzrokuje tetu rtvi, pa

poinilac prema tome mora preuzeti odgovornost za ono to je uinjeno. Dakle konceptrestorativne pravde promovie aktivno uee rtava, prestupnika, drugih ljudi pogoenih

krivinim djelom i zajednice, ne fokusirajui se na kanjavanje nego na obnovu naruenihodnosa, ponovnu izgradnju zajednice i reintegrisanje prestupnika u drutvo.

Restorativno pravo je proces koji ukljuuje sve one koji su direktno ili indirektno pogoenikrivinim djelom u odreivanju kako najbolje popraviti nanesenu tetu. Postoje tri kategorijeonih koji su direktno pogoeni krivinim djelom a to su rtve, poinioci i njihova najbliazajednica, ije su potrebe: postii naknadu priinjene materijalne i nematerijalne tete,

preuzeti odgovornost i obnoviti dobre odnose u zajednici. Restorativna pravda se zasniva na

etiri osnovna principa: uspostavljanje ravnotee naruene krivinim djelom ili sukobom u zajednici i drutvu i

popravljanjem uinjene tete (restoracije),

namirenje tete oteenoj strani, stvaranje uslova da prestupnik razumije i preuzme odgovornostza svoje djelo i
http://www1.umn.edu/humanrts/instree/ECOSOCres2000-14.htmlhttp://www1.umn.edu/humanrts/instree/ECOSOCres2000-14.htmlhttp://www1.umn.edu/humanrts/instree/ECOSOCres2000-14.htmlhttp://www1.umn.edu/humanrts/instree/ECOSOCres2000-14.htmlhttp://www1.umn.edu/humanrts/instree/ECOSOCres2000-14.html


10/40

10

pomo u promjeni i unapreenju budueg ponaanja prestupnika.

Upravo ovi fundamentalni principi koncepta restorativne pravde u velikoj se mjeri podudaraju

sa principima sadranim u meunarodnim dokumentima koji reguliu ovu oblast, a na kojimabi sistem maloljetnikog pravosua trebao biti zasnovan.

Nasuprot konceptu retributivnog pravosua koje krivino djelo definie kao akt protiv drave,(odgovornost poinioca se definie odreenom sankcijom) osnovni principi restorativnog

prava su:

krivino djelo je povreda drugog ljudskog bia i meuljudskih odnosa, rtva, poinilac i lokalna zajednica postaju aktivni uesnici u odgovoru na krivino djelo, rtva zauzima centralno mjesto i iz njene perspektive se odmjerava naknada tete, dijete se moe ukljuiti u donoenje odluke o kazni i nadoknadama, odgovornost za poinioca podrazumijeva ne samo prihvatanje odgovornosti ve i djelovanjeu cilju nadoknade tete, zajednica je odgovorna za dobrobit svojih lanova ukljuujui kako rtvu,tako i poinioca i

ima aktivnu ulogu, konstruktivni dijalog izmeu svih koji su neposredno ili posredno pogoeni krivinimdjelom rezultira meusobnim razumijevanjem.

Dobrovoljnost i pristanak u postupku mirenja trai se i na strani oteenog. Izvansud skorjeavanje maloljetnike delikvencije mirenjem, odnosno zakljuivanjem sporazuma izmeu

poinioca i oteenog ima za svrhu ne samo da se ne pokree kazneni postupak nego i vrenjeuticaja na maloljetnika da ubudue ne ini krivina djela, ali se time izbjegava i stigmatizacijai etiketiranje maloljetnika.

Ako pristane na mirenje, oteeni na ovakav nain doivljava svoju satisfakciju.Ne smijemo previdjeti injenicu da se zahvaljujui postupku medijacije znaajno smanjujebroj predmeta koji se raspravljaju pred sudom.

Osnovni ciljevi posredovanja/medijacije su:

da se podri proces rehabilitacije rtve, da se maloljetnicima u sukobu sa zakonom da mogunost da shvate kakve su posljedicenjihovog krivinog djela za rtvu i da preuzmu odgovornost za svoje ponaanje, pomirenje je osnovni cilj zasnovan na ideji popravljanja stvari, obaveza drave je da ukljui graane u iznalaenju mogunosti u pozitivnoj reakciji namaloljetniki kriminalitet, maloljetnik mora shvatiti posljedice svog ponaanja i preuzeti odgovornost za takvo

ponaanje, spremnost za pomirenje sa oteenim' podrazumijeva dobrovoljni pristanak maloljetnika nasuoenje sa oteenim kako bi se otklonile tetne posljedice krivinog djela.

1.4.Primjena alternativnih mjera u maloljetnikom pravosuu/model restorativnepravde

Diverzioni programi su sastavni dio pokreta za restorativnu pravdu. Diverzija je zamiljenatako da djecu odvraa od sudskog procesa, a usmjerava ka zvaninoj ili nezvaninoj podrcikoju obezbjeuje zajednica, ime se izbjegavaju negativni uticaji sudskih procesa. Istraivanja

su pokazala da zvanini sudski postupak i smjetanje djece u institucije u veini sluajeva neodvraa dijete od vrenja krivinih djela u budunosti. Pri tome je vano imati u vidu da mjere


11/40

11

institucionalizacije stvaraju dodatne probleme zbog uticaja kriminalnog zagaenja koje jeposljedica ivota sa izrazito delikventnom grupom vrnjaka; odbacivanja od strane porodice idrutva; stambenih problema i problema sa zapoljavanjem po izlasku iz zatvora itd.

Svi diverzioni programi sadre etiri fundamentalna zahtjeva:

dijete mora da prizna da je uinilo krivino djelo, dijetene moebiti lieno slobode da bi uestvovalo u diverzionom programu, dijete ima pravo na sudski postupak ukoliko se ono ili njegovi roditelji ili staratelji ne slausa primjenom diverzione mjere,

dijete se moe u svakom momentu odrei diverzionog procesa i imati pristup zvaninomsudskom postupku.

U razliitim fazama postupka kojima se pomae djeci koja su dola u sukob sa zakonompostoji vie diverzionih/alternativnih mjera meu kojima se najee spominju: posredovanje izmeu rtve i poinioca, opomena,

popravni odbor lokalne zajednice, zajedniki porodini sastanak, suenje u krugu, sudovi mladih, rad ukorist drutvene zajednice.

Tokijska pravila poznaju sljedee alternativne mjere i sankcije koje se mogu izrei premamaloljetnim poiniocima krivinih djela: prijekor, ukor, opomena, uslovno putanje na slobodu, statusna kazna, ekonomske sankcije i novane kazne, konfiskacija ili eksproprijacija, nadoknada rtvi ili nalog za nadoknadu, ukinuta ili odloena kazna, uslovna kazna i sudski nadzor, nalog za drutveno koristan rad u zajednici, slanje u odgojni centar, kuni pritvor, bilo koji drugi nain vaninstitucionalnog tretmana, kombinacija gore navedenih mjera.

Ove mjere, u primjeni na maloljetne poinioce, dobile su specifian oblik, koji varira odzemlje do zemlje, ali skoro uvijek sadri podjelu u tri grupe; vaspitne mjere, zavodske mjere imaloljetniki zatvor i druge, a po pravilu se, uz neku od njih (naroito teih), mogu izrei i

bezbjednosne mjere.

Za sve alternativne mjere karakteristino je da se od poinioca zahtijeva da preuzmeodgovornost i da je jedan od osnovnih principa njihove primjene princip dobrovoljnosti.

Uvoenje odgojnih preporuka kao alternative voenju sudskog postupka premamaloljetnimpoiniocima krivinih djela jeste savremeni svjetski trend drutvene reakcije u rjeavanjuproblema maloljetnike delikvencije van klasine krivine procedure.

Odgojne preporuke su mjere koje se mogu izrei maloljetnicima bez formalnog suenja.Njihovom primjenom se izbjegava voenje krivinog postupka prema maloljetnicima koji su


12/40

12

poinili laka krivina djela i njenom primjenom se postie svrha specijalne prevencije.Odgojnepreporuke nisu primjenjive kod teih krivinih djela, kako zbog propisane kazne za

predmetno krivino djelo, tako i zbog toga to se iste izriu van formalnog krivinogpostupka. Jedan od ciljeva koji se eli postii njihovom primjenom je potenciranje razlikeizmeu postupka koji se vodi prema maloljetniku u odnosu na postupak koji se vodi prema

punoljetnom licu. Cilj ovih mjera je i rastereenje tuilatva i sudova od predmeta gdje supoinjena bagatelna ili laka krivina djela kako bi se tuioci i sudije za maloljetnike vieangaovali na sloenijim predmetima gdje su poinjena tea krivina djela iji su izvriocimaloljetna lica. Mogunost izricanja podrazumijeva da je za predmetno krivino djelo

propisana novana kazna ili kazna zatvora u trajanju do tri godine, te priznanje krivinog djelai spremnost za pomirenje sa oteenim. Vaspitne preporuke se mogu izrei pod uslovom da jemaloljetnik priznao izvrenje krivinog djela i da je iskazao spremnost za pomirenje saoteenim. Primjena vaspitnih preporuka je mogua i kod krivinih djela gdje nemaoteenog, jer postoje odreena krivina djela gdje se ne pojavljuje oteeni. Primjenaodgojnih preporuka je uslovljena saradnjom roditelja, organa starateljstva, humanitarnih

organizacija, udruenja i organa vlasti koji su ukljueni u prevenciju maloljetnikog

prestupnitva i rad sa maloljetnicima koji imaju poremeaj u ponaanju. Cilj odgojnihpreporuka je uspostavljanje ravnotee naruene izvrenjem krivinog djela odnosnootklanjanje tete, ostvaruje se svrha specijalne prevencije, izbjegavaju se negativni efektikrivinog postupka (stigmatizacija), a prisutno je aktivno uee maloljetnika i jaa seodgovornost za sopstvene postupke i razvija svijest o potrebi ponaanja u skladu sadrutvenim normama.

Odgojnim preporukama se ostvaruje svrha specijalne prevencije, izbjegavaju negativni efekti

krivinog postupka (sigmatizacija), prisutno je aktivno uee maloljetnika, jaa seodgovornost za sopstvene postupke i uspjenije provodi rehabilitacija.

Odgojnepreporuke se dijele prema sadraju na:a) prema odnosu uinioca i oteenog:- lino izvinjenje oteenom,- naknade tete.

Cilj ove vrste preporuka je uspostavljanje kontakta maloljetnika i oteenog i davanje p rilikemaloljetniku da iskae svoj stav prema poinjenom djelu i da preuzme odgovornost za svoje

postupke. Naknada tete je uslovljena imovnim stanjem maloljetnika i moe se izrei ako jemaloljetnik spreman da fizikim radom namiri tetu (pod uslovom da odgovara uzrastu, da neometa kolovanje ili rad, ili da ne oduzima njegovo slobodno vrijeme).

b) na one koje se odnose na kolovanje i rad maloljetnika:- redovno pohaanje kole,- rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice,

- prihvatanje odgovarajueg zaposlenja.Cilj ovih preporuka je socijalna integracija maloljetnika i razvijanje svijesti o neophodnosti

ponaanja u skladu sa drutvenim normama. Prepostavka njihove primjene je da se utvrdipostojanje uzrone veze izmeu izvrenog djela i propusta u odgojuu zbog neredovnogpohaanja kole i radnog neangaovanja maloljetnika u zajednici. Pri njihovom izricanjutreba voditi rauna da se njihovim izricanjem i primjenom ne bi povrijedila sloboda izborazanimanja ili osposobljavanje za odreeno zanimanje.


13/40

13

c) na one koje su usmjerene na uklanjanje ili ublaavanje odreenih faktora koji sudoprinijeli izvrenju djela, a odnose se na line osobine maloljetnika, sredinu i prilikeu kojima ivi:

- smjetaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu,- lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi i posjeivanje odgojnih, obrazovanih,

psiholokih i drugih savjetovalita.Za eliminisanje faktora koji su doprinijeli izvrenju krivinog djela potrebno je angaovatistruna lica iz oblasti medicine, psihologije, obrazovanja ili odgoja. Preduslov za njihovu

primjenu je saradnja i spremnost maloljetnika da uestvuje u njihovoj primjeni, te svijesti daje potrebna njihova primjena.

Pri izboru odgojne preporuke uzimaju se u obzir sveukupni interesi maloljetnika (princip

dobrobiti). Tuilac, odnosno sudija za maloljetnike bira odgojnu preporuku kojom e seostvariti svrha preporuke da se bez pokretanja postupka, mjerama koje imaju odgojni i

rehabilaticijski karakter izvri uticaj na linost i ponaanje maloljetnika da ne bi inio krivinadjela u budunosti. Odgojna preporuka treba biti prilagoena linosti kako bi se ista mogla

efikasno izvriti. Moe se izrei jedna ili vie preporuka ako je to opravdano, ali da se pritome ne ometa redovno kolovanje ili rad. Pri izboru odgojne preporuke se treba uzeti u obziri interes oteenog kako bi oteeni dobio odreenu kompenzaciju. Pri izboru treba voditirauna i o tome da preporukane bude na tetu maloljetnika. U legislativama koje su preuzelenaela restorativnog pristupa nijejedini, ali preovlauje model u kom alternativne mjeremogu naloiti ne samo sudije i sudovi, nego i dravni tuioci, pa i policija, dakle bezformalnog suenja. Tako opomena koju izrekne nadleni pripadnik policije, ostaje opmena, aako je izrekne sudpostaje sudski ukor.Ta proirenja ovlatenja su preduslov za diverzione postupke, vrlo vaan dio restorativnog

pristupa.

1.5.Vanost kriterija za primjenu alternativnih mjera

Kako bi primjena alternativnih mjera u maloljetnikom pravosuu mogla ostvariti efekte nasmanjenje maloljetnike delinkvencije, neophodno je postaviti vrste temelje za njihovu

primjenu. Iz tog razloga, od kljunog znaaja je da neposredno nakon usvajanja dokumenatakoji reguliu alternativne mjere bude kreiran i usvojen i dokument koji odreuje kriterije zaizbor i primjenu alternativnih mijera.,

Uredba o primjeni alternativnih mjera prema maloljetnicima u Federaciji BiH stupila je na

snagu u februaru 2009. godine. Pravilnik o utvrivanju opih kriterija za izbor odgovarajuih

preduzea, organizacija i ustanova u javnom i drutvenom sektoru u kojima e se provoditiodgojna preporuka izreena maloljetniku stupio je na snagu u julu 2010. godine. OvimPravilnikom je odreeno (kao i samom Uredbom) da e nadleni organi starateljstva u rokuod 30 dana od dana donoenja kriterija izvriti izbor i sainiti listu ustanova, preduzea iorganizacija za provoenje odgojne preporuke rad u korist humanitarne organizacije ililokalne zajednice i odgojne preporuke prihvatanje odgovarajueg zaposlenja.U Republici Srpskoj, Uredba o primjeni vaspitnih preporuka prema maloljetnicima, donsena u

januaru 2010. godine, propisala je da je ministarstvo nadleno za poslove zdravlja i socijalnezatite obavezno pripremiti program za edukaciju strunih lica i edukaciju hraniteljskih

porodica radi sticanja dodatnih znanja i vjetina za voenje postupka posredovanja i primjenevaspitnih preporuka, odnosno njihovog izvrenja, kako je to propisano Uredbom. Iako se ovaj

Zakon poinje implementirati od januara 2011. godine, kriteriji jo uvijek nisu doneseni.


14/40

14

U Distriktu Brko se oekuje da e Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicimabiti usvojen u vrlo skorom vremenu, ali procedura izrade pomenutih Uredbi i Kriterija jo nijeniti idejno zaeta u nadlenim institucijama.


15/40

15

II Stanje u BiH

2.1. Zakoni o koji tretiraju postupanje sa djecom i maloljetnicima u krivinom postupkuu BiH

Do poetka 2010. godine krivini postupak prema maloljetnicima u Bosni i Hercegovini bioje u okviru optih zakona koji tretiraju krivinu oblast: Krivini zakon Republike Srpske,Zakon o krivinom postupku Republike Srpske, Krivini zakon Federacije Bosne iHercegovine, Zakon o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Krivini zakonBrko Distrikta Bosne i Hercegovine, Zakon o krivinom postupku Brko Distrikta Bosne iHercegovine, Krivini zakon Bosne i Hercegovine i Zakon o krivinom postupku Bosne iHercegovine. Od 1.1.2011. godine zapoinje implementacija Zakona o zatiti i postupanju sadjecom i maloljetnicima u krivinom postupku RS, dok se u Federaciji BiH i Distriktu Brkoistoimeni Zakoni nalazi u parlamentarnoj proceduri.

U Bosni i Hercegovini je poloaj djece u sukobu sa zakonom regulisan optim krivinimzakonodavstvom. Krivino zakonodavstvo BiH predvia iroku lepezu sankcija koje se moguizrei maloljetnicima. U okviru reforme krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, a sciljem njegovog usklaivanja sa meunarodnim standardima, u krivinopravni sistem Bosne iHercegovine, njenih entiteta i Distrikta Brko, pored do sada postojeih sankcija zamaloljetnike (vaspitnih mjera i maloljetnikog zatvora) uvedene su i specifine alternativnemjerevaspitne preporuke.

Zakoni (usvojeni Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivinompostupku RS, te Prednacrt Zakona u FBiH i Nacrt Zakona u Brko distriktu) uglavnom na istinain reguliu postupanje prema maloljetnicima u krivinom postupku. Tuilac podnosi

zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike. Kada se sudija zamaloljetnike sloi sa zahtjevom za pokretanje pripremnog postupka smatra se da je krivini

postupak prema maloljetniku pokrenut. Ako se sudija za maloljetnike ne sloi sa zahtjevomtuioca za pokretanje pripremnog postupka zatraie da o tome odlui vijee za maloljetnike.U pripremnom postupku sudija za maloljetnike pored injenica koje se odnose na krivinodjelo posebno e utvrditi godine ivota maloljetnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegoveduevne razvijenosti, ispitae se sredina i prilike u kojima maloljetnik ivi i druge okolnostikoje se tiu njegove linosti. Nakon to sudija za maloljetnike tokom pripremnog postupkaispita sve okolnosti koje se odnose na izvrenje krivinog djela i na linost maloljetnika,sudija za maloljetnike dostavlja spise tuiocu koji je duan u roku od osam dana zahtijevati dase pripremni postupak dopuni ili podnijeti sudiji za maloljetnike obrazloeni prijedlog zaizricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora. Ako tuilac ne podnese zahtjev dase pripremni postupak dopuni, niti stavi obrazloen prijedlog sudiji za maloljetnike zaizricanje vaspitne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora ni u roku od dva mjeseca od dostavespisa, smatrae se da je odustao od krivinog gonjenja. Pored vaspitnih mjera ili kaznemaloljetnikog zatvora tuilac moe staviti prijedlog sudiji za maloljetnike i za obustavu

postupka ako u toku pripremnog postupka nae da nema osnova za voenje postupka premamaloljetniku ili da postoje razlozi za primjenu principa oportuniteta. Nakon odranog roitamaloljetniku se mogu izrei vaspitne mjere, a kazna maloljetnikog zatvora i zavodska mjeranakon odranog glavnog pretresa.Krivini postupak prema maloljetniku je hitne prirode, a radi zatite interesa maloljetnika

iskljuena je javnost. Postupak se smatra zavrenim kada rjeenje kojim je izreena vaspitnamjera, odnosno presuda kojom je izreena kazna maloljetnikog zatvora postane pravosnano.


16/40

16

Kao to je navedeno, u domaem krivinom zakonodavstvu pored tradicionalnih krivinihsankcija, postoje i odgojne preporuke kao mjere koje predstavljaju alternativu redovnom

voenju krivinog postupka. Vaspitne preporuke kao mjere preusmjeravanja od redovnekrivine procedure ustanovljene su u Republici Srpskoj i Brko Distriku BiH 2003. godine, au Federaciji Bosne i Hercegovine 1998. godine.

Praktina primjena oagojnih preporuka u Bosni i Hercegovini skoro je zanemarljiva.Pretpostavlja se da postoji nekoliko faktora koji utiu na slabu primjenu odgojnih preporuka

prema maloljetnim poiniocima krivinih dijela. Kao najznaajnija prepreka u implementacijiovih mjera istie se injenica da su uvedene u okruenju u kojem je znanje o principimarestorativne pravde vrlo nisko. Zatim, ne postoji precizna regulativa o nainu izvrenja ovihalternativnih mjera, niti odgovarajua infrastruktura za njihovu implementaciju. Konano,znaajan limitirajui faktor jeste i to to su vrlo mali broj krivinih dijela za koja je

predviena kazna zatvora do tri godine poinili maloljetnici. Za ilustraciju moe posluititabela koja prikazuje uestalost izricanja dogojnih preporuka u Kantonalnom tuilatvu Tuzlau periodu 2004.-2008. godine.

Tabela 1: Odgojne preporuke koje su tuioci Kantonalnog tuilatva Tuzlanskogkantona izrekli maloljetnim prekriocima zakona u periodu 2004. 2008. godina

GodinaUkupan broj

maloljetnikaMogua kazna do 3 godine Odgojne preporuke

predmeta lica predmeta lica po predmetu po licima

2004. 282 417 144 51,0 223 53,5 4 2,8 7 3,1

2005. 163 228 99 60,1 139 61,0 11 11,1 27 19,4

2006. 219 296 143 65,3 190 64,2 16 11,2 23 12,1

2007. 371 479 219 59,0 279 58,2 21 9,6 29 10,4

2008. 355 425 182 51,2 242 56,5 24 13,2 34 14,0

Tabela pokazuje da se na oko 60 % maloljetnikih predmeta i lica formalno mogu primijenitiodgojne mjere, jer je za ta djela zaprijeena kazna do tri godine zatvora. U TuilatvuTuzlanskog kantona te se mjere primjenjuju (na osnovu nepotvrenih informacija, najee uFederaciji BiH), a konkretno 2004. godine primijenjene su u 2,8 % predmeta, odnosno za

3,1% maloljetnika, da bi se ve naredne godine primijenile 4 puta ee, i od tada imaju blag,ali oit rast.

U Republici Srpskoj je u januaru 2010. godine usvojen Zakon o zatiti i postupanju prema

maloljetnicima u krivinom postupku, koji nastoji pruiti zatitu maloljetnika u krivinompostupku, osigurati zatitu najboljeg interesa djeteta, njegovo pravo na ivot i razvoj,izraavanje miljenja u postupcima koji se na njega odnose, kao i socijalnu rehabilitaciju ireintegraciju, posebno kroz mogunost alternativnih mjera sudskom postupku u skladu sameunarodnim standardima. Zakon dijelom poiva na principima restorativne pravde.Istovjetan tekst zakona je u parlamentarnoj proceduri u Federaciji BiH i njegovo usvajanje se

oekuje tokom 2011. godine, to vrijedi i za Distrikt Brko.Zakonom se utvruju posebna pravila postupanja prema djeci u sukobu sa zakonom, mlaim

punoljetnim licima i djeci koja su rtve ili svjedoci po kojima su duni da postupaju sudovi,tuilatva, ovlatena slubena lica, organi starateljstva, kole i td. U cilju zatite interesamaloljetnika, predvieno je formiranje odjeljenja za maloljetnike koja se sastoje od jednog ili

vie sudija za maloljetnike i vijea za maloljetnike u prvostepenom postupku, dok se udrugostepenom i treestepenom postupku predvia angaovanje sudija koji su osposobljeni za


17/40

17

rad sa maloljetnicima. Predvieno je da i tuioci i advokati koji rade sa maloljetnicima morajuimati posebna znanja iz oblasti prava djeteta i maloljetnikog prestupnitva. Pripremni

postupak je prenesen sa suda u nadlenost tuioca. Zakon posebnu panju poklanjaalternativnim mjerama i insistira na donoenju propisa koji e omoguiti njihovu primjenu, inastoji se smanjiti krajnja potreba za pritvaranjem maloljetnika.

U dijelu primjene vaspitnih preporuka izvinjenje oteenom i naknada tete oteenom Zakonstvara pretpostavke za primjenu medijacije kao jednog od modela restorativne pravde koji bibio alternativa redovnom krivinom postupku. O ovoj mogunosti vie rijei e biti unarednim poglavljima.

Krivini zakoni definiu krivino djelo kao protupravno djelo, koje je zakonom propisano kaokrivino djelo, ija obiljeja su propisana zakonom i za koje je propisana odreena sankcija.Za maloljetne osobe vrijede ista bia krivinog djela kao i za punoljetna lica. Predvieno je dase prema maloljetnim uiniocima krivinih djela primjenjuju posebne odredbe, dok se ostalekrivinopravne odredbe iz drugih zakona primjenjuju prema maloljetnicima samo ako neizlaze iz okvira odreenih posebnim odredbama o maloljetnim uiniocima krivinih djela.

Posebne odredbe o maloljetnim uiniocima krivinih djela primjenjuju se pod uslovimapropisanim posebnim odredbama i prema punoljetnim osobama kada im se sudi za krivinadjela koja su poinili kao maloljetnici, a izuzetno i prema osobama koje su uinile krivinodjelo kao mlai punoljetnici.

Kao krivine sankcije maloljetnom poiniocu krivinog djela mogu se izrei odgojne mjere iodreene mjere sigurnosti, a starijem se maloljetniku izuzetno moe izrei kaznamaloljetnikog zatvora. Maloljetniku koji je u vrijeme poinjenja krivinog djela navrioetrnaest, a nije navrio esnaest godina ivota (mlai maloljetnik), mogu se izrei samoodgojne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme poinjenja krivinog djela navrio esnaest, a

nije navrio osamnaest godina ivota (stariji maloljetnik), odgojne se mjere mogu izrei poduslovima propisanim zakonom, a izuzetno mu se moe izrei kazna maloljetnikog zatvora.Opta svrha odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora je njegov odgoj, preodgoj i

pravilan razvoj te prevencija to ima za cilj uticaj na maloljetnog poinioca da ubudue neini krivina djela, kao i na druge maloljetnike.Odgojne mjere su:

- disciplinske mjere upuivanja u Disciplinski centar za maloljetnike,- mjera pojaanog nadzora: od roditelja, usvojitelja ili staratelja; u drugoj porodici; ili odnadlenog organa socijalne zatite,- zavodske mjere: upuivanje u odgojnu ustanovu, u ogojno-popravni dom ili u druguustanovu za osposobljavanje.


18/40

18

2.2. Alternativne mjere i kriteriji za njihovu primjenu u maloljetnikom pravosuu uFBiH i RS

Osnovni cilj alternativnih mjera jeste da se ne pokree krivini postupak protiv maloljetnogpoinioca krivinog djela, ve dase osnaivanjem linosti utie na maloljetnika da ubudue

ne uini krivina djela.

Drugim rijeima, uvoenjem odgojnih preporuka kao alternativnih mjera prema maloljetnimpoiniocima krivinih dijela, proirena je mogunost primjene diverzionog koncepta,odnosnopreusmjeravanja djece u sukobu sa zakonom s klasinog krivinog postupka.

Odgojnepreporuke mogu biti primijenjene prema maloljetniku koji je poinio krivino djelokanjivo novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, pod uslovom da maloljetnik

prizna krivino djelo i pokae spremnost za pomirenje sa oteenim. Zakon specificiranekoliko vaspitnih preporuka koje moe izrei nadleni tuilac ili sudija za maloljetnike, kaoto su:

- lino izvinjenje oteenom,- naknada tete oteenom,- redovno pohaanje kole,-posjeivanje savjetovalita,- rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice,

-prihvatanje odgovarajueg zaposlenja,- smjetaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu, te- lijeenje u odgovarajuoj ustanovi.

Primjena ovih alternativnih sankcija pretpostavlja izuzetno inkluzivan proces, u kojem

uestvuju maloljetnik, njegovi roditelji, usvojioci ili staratelji, te centri za socijalni rad kaosvojevrsni predstavnici drutvene zajednice. Pored toga, uvoenjem odgojnih preporuka ukrivinopravni sistem Bosne i Hercegovine u znaajnoj mjeri se osnauje i uloga oteenog,koji od pasivnog posmatraa postaje aktivan uesnik u realizaciji pojedinih vaspitnih

preporuka. Stoga se ove mjere mogu okarakterisati kao prvi korak u izgradnji restorativnog

pristupa maloljetnikom kriminalitetu u Bosni i Hercegovini.

Uredba o primjeni alternativnih mjera prema maloljetnicima u Federaciji BiH stupila je na

snagu u februaru 2009. godine.

Prema ovoj Uredbi, a kako bi se omoguila njena implementacija, Ministartstvo rada isocijalne politike Federacije BiH je bilo duno, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu

ove Odredbe, donijeti ope kriterije za izbor odgovarajuih ustanova i orgaizacija u javnom idrutvenom sektoru za izvrenje odgojne preporuke rad u korist humanitarne organizacije ililokalne zajednice i ope kriterije za izbor odgovarajuih preduzea i ustanova u javnom idrutvenom sektoru za izvrenje odgojne preporuke prihvatanje odgovarajueg zaposlenja.Pravilnik o utvrivanju opih kriterija za izbor odgovarajuih preduzea, organizacija iustanova u javnom i drutvenom sektoru u kojima e se provoditi odgojna preporuka izreenamaloljetniku stupio je na snagu u julu 2010. godine. Ovim Pravilnikom je odreeno (kao isamom Uredbom) da e nadleni organi starateljstva u roku od 30 dana od dana donoenjakriterija izvriti izbor i sainiti listu ustanova, preduzea i organizacija za provoenje odgojne

preporuke rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice i odgojne preporuke

prihvatanje odgovarajueg zaposlenja. Dakle, rok izbor i sainjavanje ove liste bio je avgust

2010. godine. Prema naim saznanjima, ovakva lista jo uvijek ne postoji.


19/40

19

U Republici Srpskoj, Uredba o primjeni vaspitnih preporuka prema maloljetnicima, donsena u

januaru 2010. godine, propisala je da je ministarstvo nadleno za poslove zdravlja i socijalnezatite obavezno pripremiti program za edukaciju strunih lica i edukaciju hraniteljskih

porodica radi sticanja dodatnih znanja i vjetina za voenje postupka posredovanja i primjenevaspitnih preporuka, odnosno njihovog izvrenja, kako je to propisano Uredbom. Takoer,

Ministar nadlean za poslove zdravlja i socijalne zatite, odnosno ministar nadlean zaposlove rada i borako-invalidske zatite e u roku od 30 dana od dana stupanja na snaguUredbe, donijeti opte kriterije za izbor ustanova, organizacija, preduzea i slino , u kojimae biti izvravane alternativne mjere. Iako se ovaj Zakon poinje implementirati od januara2011. godine, kriteriji jo uvijek nisu doneseni. Realno je oekivati da e ova injenica

predstavljati znaajnu prepreku za implementaciju Zakona o zatiti i postupanju sa djecom imaloljetnicima u krivinom postupku RS, kao i za primjenu alternativnih mjera premamaloljetnicima.

U Distriktu Brko, Zakon se nalazi u parlmentarnoj proceduri, i oekuje se njegovo skorousvajanje, ali postoji strah profesionalaca koji se bave ovom problematikom da bi moglo doido znaajnih kanjenja u izradi neophodnih podzakonskih akata.

U prevazilaenju ovih limitirajuih faktora Bosna i Hercegovina bi svakako mogla da seposlui iskustvima drugih zemalja.


20/40

20

III Primjena alternativnih mjera iz zemalja okruenja

(Iskustva u uspostavljanju restorativnog pristupa u maloljetnikom pravosuu, proceskreiranja i primjena alternativnih mjera za postupanje sa maloljetnicima u krivinom

postupku Hrvatske, Srbije, Crne Gore)

Republika Hrvatska

U Hrvatskoj je na osnovu Zakona o sudovima za mlade(NN 111/97, 27/98, 12/02) od 2000.godine ustanovljen poseban model vansudske nagodbe kao specifian vid skretanja saklasinog krivinog postupka u radu sa maloljetnim poinicima kivinih djela. Ovaj model jeu potpunosti zasnovan na principima restorativne pravde i u velikoj mjeri se temelji na

austrijskom modelu. Prema ovom modelu dravni tuilac pod odreenim uslovima, apostupajui u okviru naela oportuniteta moe predmet proslijediti medijatoru. Poslovemedijatora u Hrvatskoj vode specijalno obueni radnici centara za socijalnirad, a nadzor nad

primjenom i izvrenjem vansudske nagodbe vri dravni tuilac.

U skladu s propisom l. 64. Zakona o sudovima za mlade kriteriji i pretpostavkeza primjenuizvansudske nagodbe su sljedei:a) visok stupanj izvjesnosti da je maloljetnik ili mlai punoljetnik poiniokazneno djelo, toznai da prikupljeni podaci o djelu pruaju dovoljno osnova i za pokretanje kaznenog

postupka;

b) radi se o kaznenom djelu za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do petgodina (l. 63. ZSM), u pravilu se treba raditi o tipinom mladenakomdeliktu;c) ne smije se raditi o beznaajnom djelu iz l. 28. Kaznenog zakona;d) dobrovoljnost i pristanak maloljetnika i mlae punoljetne osobe za sudjelovanje uizvansudskoj nagodbi;

e) dobrovoljnost i pristanak oteenika za sudjelovanje u izvansudskoj nagodbi (oteeniktreba u pravilu biti fizika osoba);f) nisu iskljueni maloljetnici i mlae punoljetne osobe koje su poinile recidiv;g) odluka o primjeni izvansudske nagodbe u iskljuivoj je nadlenostidravnog odvjetnika zamlade koji ujedno odluuje i o tome je li izvansudska nagodba uspjela.

Osim svega maloljetnik mora uvidjeti nedoputenost svoga ponaanja, preuzeti odgovornostza takvo ponaanje i suoiti se s uzrocima takvog ponaanja. Meutim, od maloljetnikazakonodavac ne trai i priznanje krivnje u kaznenopravnom smislu. Kako bi pomirenje bilo

uspjeno, potrebno je da maloljetnik, u okviru profesionalno provedene medijacije, budespreman suoiti se s oteenikom, kako bi se na taj nain kao posljedica kaznenog djelarazrijeio oteenikov u prvom redu emocionalni, a onda i materijalni interes. Stvarni

popravak tete je poeljan, ali nije uvjet za uspjeno provedenu izvansudsku nagodbu. Zatopopravak tete u kvantitativnom smislu ne mora biti primjeren stvarno nastaloj teti, vemaloljetnik moe tetu nadoknaditi ovisno o svojim mogunostima i radnoj sposobnosti. Akomaloljetnik ne moe nadoknaditi materijalnu tetu, moe popraviti oteenu stvar ili pomoioteeniku, ako on na to pristane, u kakvoj drugoj njemu vanoj stvari. Pod nadoknadom tete

podrazumijeva se i nadoknada nematerijalne tete, kao npr. Nanoenja tjelesnih ozljedaoteeniku. Radi boljeg pojanjenja treba navesti da naini popravljanja i nadoknade tete uokviru izvansudske nagodbe mogu biti:

- zajedniki razgovor maloljetnika i oteenika, iji je rezultat isprika maloljetnika oteeniku;- obavljanje nekog rada za oteenika;


21/40

21

- zajednika akcija maloljetnika i oteenika (npr. pomaganje oteeniku pri obavljanjuodreenih radova, zajedniki rad u dobrotvorne svrhe);- mali poklon (npr. cvijee) kao simbolina gesta isprike i pomirenja;- novana nadoknada oteeniku za poinjenu tetu ako maloljetnik raspolae vlastitimnovcem.

Vano je napomenuti: ako dravni odvjetnik za mlade donese odluku o nepokretanjupostupka prema maloljetniku, duan je u skladu s propisom l. 64. Zakona o sudovima zamlade,o toj odluci obavijestiti oteenika s uputom da svoj imovinskopravni zahtjev moeostvarivati u parnici. ta se dogaa ako oteenik ne pristane na izvansudsku nagodbu, pamaloljetnik nije u mogunosti ispriati mu se, ili mu prema svojim mogunostima nadoknaditi

poinjenu tetu, iako bi to iskreno elio uiniti? U tom sluaju struna sluba za izvansudskunagodbu vraa spis dravnom odvjetniku koji, ocjenjujui svaki pojedini sluaj, moe odluitida maloljetnik izvri kakvu od obveza iz l. 64. Zakona o sudovima za mlade, pa tako npr. dau razmjeru s poinjenom tetom obavi neki humanitarni ili drugi drutveno koristan rad,odnosno dravni odvjetnik moe s obzirom na pokazivanje dobre volje maloljetnika odluitida odluku donese pozivom na odredbe o tzv. neuvjetovanoj svrhovitosti (l. 63. Zakona o

sudovima za mlade). Odbijanje oteenika da sudjeluje u nagodbi ne smije ii na tetumaloljetnika.

U hrvatskoj praksi osoba koja provodi izvansudsku nagodbu je educirani socijalni pedagog ili

socijalni radnik. Ta se osoba naziva posrednik, a postupakprovoenja izvansudske nagodbepostupak posredovanja. Postupak posredovanja provodi se u okviru centara za socijalnuskrb u posebno osnovanoj strunojslubi za izvansudsku nagodbu (dalje: struna sluba). Kako se Projekt izvansudske nagodbe primjenjuje u dravnim odvjetnitvima u kojima suzaposleni struni saradnici - socijalni pedagozi i socijalni radnici, dravni odvjetnik za mladeu skladu s navedenim kriterijima (sluajevi u kojimadolazi u obzir primjena propisa l. 63. i64. Zakona o sudovima a mlade) daje predmet u rad strunomsaradniku koji nakon provjereopisanih kriterija presliku kaznene prijave uz prijedlog - popratni dopis, upuuje strunojslubi. Istovremeno struni saradnik posebnim dopisom obavjetava nadleni centar zasocijalnu skrb da je maloljetnik ukljuen u postupak izvansudske nagodbe.Struni saradnik

prije upuivanja zahtjeva strunoj slubi kontaktira sa strunim djelatnikom centra zasocijalnu skrb radi provjere podataka o prijanjoj evidenciji ili tretmanu maloljetnika u slubisocijalne skrbi. Takvo postupanje inae nije karakteristino za provoenje posebne obveze.Cilj takvog postupanja je zatita svih linih maloljetnikovih interesa. U dopisu dravnogodvjetnika upuenom strunoj slubi, koja donosi odlukuo osobi posrednika koji e preuzetisluaj, predlae se da se maloljetnikuprui sva struna pomo kako bi obvezu ispuniouredno i na vrijeme.

Praktino iskustvo pokazuje da je za izvrenje izvansudske nagodbe najprimjerenijirok od trimjeseca od dana kada je s maloljetnikom u strunoj slubiobavljen prvi razgovor. Iz odgojnihrazloga bilo bi potrebno da izvrenje naloeneobveze zapone to prije i da u primjernomroku bude i dovreno. Posrednikje stoga obvezan dravnog odvjetnika obavijestiti da sumaloljetnik i oteenikpristali na izvansudsku nagodbu, odnosno da maloljetnik nije zapoeos ispunjavanjem posebne obveze ili da obvezu nije ispunio u predvienom roku.Nikako se ne

bi smjelo dogoditi da proe predvieni rok za ispunjenje izvansudskenagodbe, a da tek ondaposrednik obavijesti dravnog odvjetnika zamlade da se maloljetnik pozivu u strunu slubunije odazvao ili da je bez opravdanog razloga prekinuo izvrenje svoje obveze. U svakomsluaju, da bipostupak posredovanja uredno i na vrijeme bio proveden, potrebna je tjenja

saradnja izmeu posrednika i strunog suradnika u dravnom odvjetnitvu, pa i zajednikaevaluacija uspjeno, odnosno neuspjeno,provedenih sluajeva.


22/40

22

Na osnovi navedenog koraci u procesu provedbe izvansudske nagodbe bili bi sljedei:1. Izbor sluaja u dravnom odvjetnitvu -provjera strunog saradnika socijalnog pedagoga ilisocijalnog radnika prijanje evidencije ili tretmana maloljetnika;2. Zahtjev strunoj slubi za izvansudsku nagodbu za posredovanje uz naznakuroka u kojemmaloljetnik mora izvriti posebnu obavezu;

3. Postupak posredovanja u strunoj slubi za izvansudsku nagodbu: razgovor smaloljetnikom - razgovor s oteenikom - razrada koncepta i utvrivanjepravila nagodbe odstrane posrednika - zajedniki susret i razgovor maloljetnika i oteenika - izjava o pristankumaloljetnika i oteenika na izvansudsku nagodbu - potpora i pomo maloljetniku priizvrenjenju obavezeizvrenjeobaveze od strane maloljetnika;4. Izvjee strune slube za izvansudsku nagodbu dravnom odvjetniku za mlade u kojemse posebno navodi je li oteenik zadovoljan uinjenim imoe lii se postupak posredovanjasmatrati zavrenim. Struna sluba dravnom odvjetniku za mlade dostavlja presliku svedokumentacije, aposebno Protokol za opisprocesa posredovanja.;5. Odluka dravnog odvjetnika za mlade o nepokretanju kaznenog postupka premamaloljetniku.

Naveemo, ilustracije radi, samo nekoliko strunih priloga iz Hrvatske, o raznim aspektimaprimjene alternativnih mjera.

Ve 2003. godine objavljen je struni prilog grupe autora, u kojoj je bila B. Cvjetko,tada pomonica ministra pravosua za pitanja maloljetnike delinkvencije2, u kom susumirana dotadanja iskustva o vansudskoj nagodbi o naknadi tete koju je poinilac maloljetnik nanio oteenom. Ova posebna mjera ili vaspitna preporuka (u zavisnosti ko jeizrie) i danas se smatra odlinim primjerom naela restorativne pravde, i esto se analizira ustrunim radovima u svijetu.

Hrvatski je model baziran na njemakim i austrijskim iskustvima, a izgleda da je postaomodel za sve zemlje regiona. Poto su razmotreni svi preduslovi da se uopte donese ovavaspitna mjera, objanjen detaljno postupak i obaveze i nadlenosti svih ukljuenih u

posredovanje, date su preporuke, steene na tada etverogodinjem iskustvu. One su ukratkomogu svesti na sljedee:- mada zakonom to nije zabranjeno, nema logine osnove da se ova mjera ponudi

prekriocu povratniku, jer na njega ona nee uticati;- vrlo je bitno da se cijeli postupak nagodbe o namirenju tete pokrene odmah i zavri

najdalje u roku od tri mjeseca, jer poslije toga nema ni restorativno ni vaspitno djelovanje;

- naelno, nema prepreke da se ne pokua namiriti teta, nastala bilo kojim krivinim

djelom, ali najbolje efekte daju namirenje tete nastale nekim djelom protiv imovine,zatim protiv neimovinske tete (povreda) i uvrede.

S obzirom da u Hrvatskoj oko 85 % svih pokuaja namirenja tete oteenome uspijeva,oigledno se radi o dobrom modelu. Ono to je hrvatska prednost, jesu kvalifikovani strunisaradnicisocijalni pedagozi ili socijalni radnici iz centara za socijalni rad, tzv. posredniciu ovom postupku, a koji su jo dodatno educirani za medijaciju.

Prole godine (2010) objavljen je struni rad Razvoj upitnika za procjenu doivljajaneformalne stigmatizacije maloljetnika drutveno neprihvatljivog ponaanja, autorica .Kamenov i M. Majdak, sa Filozofskog, odnosno Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu 3. S

2www.pravo.hr/_download/repository/Cvjetko.pdf

3 www.socialwork-humanrights.com/.../STIGMATIZIRANOST-MALOLJETNIH-POCINITELJA.ppt
http://www.pravo.hr/_download/repository/Cvjetko.pdfhttp://www.pravo.hr/_download/repository/Cvjetko.pdfhttp://www.pravo.hr/_download/repository/Cvjetko.pdfhttp://www.socialwork-humanrights.com/.../STIGMATIZIRANOST-MALOLJETNIH-POCINITELJA.ppthttp://www.socialwork-humanrights.com/.../STIGMATIZIRANOST-MALOLJETNIH-POCINITELJA.ppthttp://www.socialwork-humanrights.com/.../STIGMATIZIRANOST-MALOLJETNIH-POCINITELJA.ppthttp://www.pravo.hr/_download/repository/Cvjetko.pdf


23/40

23

obzirom da je svaka sankcija, u stvari, formalna stigmatizacija (etiketiranje), koju pravosue uime drutva daje poiniocu krivinog djela, a tu formalnu po pravilu prati i neformalnastigmatizacija, tj. osuda od strane roditelja, rodbine, drugova, susjeda, nastavnika, itd. U

poetku obje stigmatizacije djeluju pozitivno, ve samom prijetnjom tom pravnom imoralnom osudom. Pa i kada se moraju desiti, stvar jo nije izgubljena, jer, na osnovu

takozvanih teorija stida, jo uvijek je, posebno uz podrku okoline do koje je maloljetnikustalo (roditelji, drugovi) mogue zabludjelu ovcu vratiti na pravi put. Meutim, poslijeizvjesnog vremena, s obzirom na trend humanizacije i olakavanja formalnih kazni,maloljetnik prihvata i svoju ulogu negativca, koju mu namee neformalna stigmatizacija, itada povratka praktino nema. Zbog toga je vano izgraditi instrument, kojim se moeizmjeriti doivljaj neformalne stigmatizacije, da bi se pravovremeno reagovalo nasamopotovanje i samopoimanje maloljetnika upitnik iz naslova rada.

Autorice su uporedile tri grupe maloljetnika u sukobu sa zakonom, prema izreenoj imsankciji; (a) grupu koja je dobila samo vaspitnu mjeru od tuioca, (b) grupu koja je bila nasudu i dobila neku od posebnih obaveza i (c) grupu koju je sud poslao u vaspitni dom, plus

grupu koja se u vaspitnom domu nalana osnovu rjeenja centra za socijalni rad, izdatog naosnovu zakona o socijalnom staranju ili porodinog zakona, dakle koji uopte nisu prekriocizakona. Autorice su oekivale da e teret neformalne stigmatizacije najlake nositi pripadnici

prve grupe, pa druge grupe, a najtee e ga podnositi pripadnici tree grupe (s tim da neobjanjavaju po kom osnovu je uveana trea grupa). I stvarno, test upitnika je pokazao da

prva grupa najlake podnosi stigmatizaciju, ali su isti rezultat dobile i kod druge grupe, bezobzira to su njeni pripadnici bili na sudu. Trea grupa, 'domci' najtee je podnosila teretstigmatizacije, bez obzira po kom se osnovu nala u vaspitnom domu.

Vremenski malo prije ovog rada, ali kao neki njegov nastavak, objavljen je radRazlike u procjeni razina rizika izmeu dvije skupine korisnika institucionalnog tretmana4autorica G. Ratkajec i I. Jeud sa Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveuilita uZagrebu. Radi se o korisnicima 14 (!) vaspitnih domova u Hrvatskoj, jednih koji su se u domu

nali po presudi suda, i drugih po rjeenju centara za socijalni rad, da bi se izveli izrazorenih porodica, ili su bez roditelja, ili djeca sa poremeajem u ponaanju, a da bi im seomoguili ivotni uslovi, radno osposobljavanje, kolovanje, psihosocijalna rehabilitacija,korisno slobodno vrijeme. Rizik o kom je rije je rizik skretanja u delinkventno ponaanje, to

je malo udno, s obzirom na razloge dolaska u dom prve grupe ispitanika, ali se vjerovatnomisli na povratnitvo.

Grupe su testirane, lino popunjavanjem upitnika (koji je meunarodno standardizovan) i na

osnovu miljenja strunjaka vaspitaa, na osam pokazatelja. Pokazalo se, redom, (1) da upitanju izvrenih krivinih djela vode poinioci (naopako da je drugaije), da su (2) i jedni idrugi rtve vrlo nesreenih porodinih prilika, da (3) poinioci imaju manje problema sakolom, ali (4) da imaju manje prijatelja a vie prijatelja delinkvenata, (5) da su znaajnoskloniji ovisnosti o drogi ili alkoholu, (6) da neto nekvalitetnije troe svoje slobodno vrijeme,ali da su, zaudno, (7) neto 'nagodniji' temperamenti, a (8) neto krui karakteri nego onidrugi. Zakljuak je istraivanja da, s obzirom da postoje prostorni i kadrovski potencijali, auoene su bitne razlike u stepenu rizika, bilo bi poeljno ne smjetati ove dvije grupe pod istikrov.

4 hrcak.srce.hr/file/79506


24/40

24

Republika Srbija

Zaokruujui reformu kaznenog prava krajem 2005. godine, Republika Srbija je slijedilatendencije savremene kriminalne politike razvijenih zemalja pa je na poseban, specifiannain odredila krivinopravni status maloljetnika. Ta specifinost se ogleda u vie pravaca: 1)

doneset je poseban Zakon o maloletnim uiniocima krivinih dela i krivinopravnoj zatitimaloletnih lica ime su maloljetnici odvojeni od punoljetnih lica kao uinilaca krivinih djela,2) odreena je posebna nadlenost okrunih sudova za postupanje u krivinim predmetimamaloljetnih uinilaca krivinih djela i 3) predviena je obavezna specijalizacija lica koja uorganima krivinog pravosua uestvuju u krivinom postupku prema maloljetnimuiniocima krivinih djela (uz prethodnu obuku i izdavanje licenci - "sertifikata").

Na taj nain su sve odredbe materijalnog, procesnog i izvrnog karaktera u odnosu namaloljetnike kao uinioce krivinih djela izdvojene u posebnu cjelinu koja se uslovno moenazvati "maloljetniko krivino pravo". Ovakvo rjeenje svakako predstavlja kvalitetni pomaku zakonskoj regulativi prema maloljetnim uiniocima krivinih dela, odnosno maloljetnimlicima kao oteenima (rtvama krivinih djela).

Pri tome je novi zakonodavac u Republici Srbiji predvidio niz posebnih mjera vaspitninalozi (koje poznaje niz uporednih krivinopravnih sistema) koje treba da pojaaju diverzionikarakter sistema maloljetnikog krivinog prava koji utemeljuje sistem "restoratitivne pravde"to istie preventivni, odgojno-pedagoki karakter ove grane prava. On je takoe posebnoistaknut i u novouvedenom sistemu odgojnih mjera koje su na znatno drugaiji nain

postavljene u odnosu na sistem maloljetnikih krivinih sankcija koji je inaugurisan 1976.godine (u bivoj SFR Jugoslaviji). Uvedene su i nove krivine sankcije za maloljetnike:sudski ukor (umjesto ukora), posebne obaveze (koje su sada dobile karakter samostalne

sankcije, a ne vrste mjera uz mjere pojaanog nadzora) i pojaani nadzor uzdnevni boravak uustanovi za odgoj i obrazovanje pri emu je trajanje ovih mjera skraeno na dvije godinekao i kod zavodskih mjera (osim mjere upuivanja u odgojno popravni dom koja jeograniena na etiri godine).

Najznaajnija novina novog maloljetnikog krivinog prava jeste uvoenje alternativnihmjera koje treba da vode skretanju krivinog postupka na druge grane prava (porodino

pravo, pravo socijalnog staranja). To su vaspitni nalozi (preporuke ili uputstva). Osnov za

primjenu ovih mjera proizilazi iz lana 40. stav 3. taka b. Konvencije UN o pravima djetetakoju je 1990. godine, potpisala i ratifikovala i Srbija, prema kome je potrebno i poeljno da seuvedu mjere postupanja s djecom koja su prekrila zakon, ali bez pribjegavanja sudskom

postupku. Tako shvaeno skretanje postupka oznaava razliite naine, mjere i postupke kako

bi se mladi sauvali od tetnog dejstva sudstva za maloljetnike odnosno krivinih sankcija.Tosu posebne mjere sui generis koje nemaju karakter krivine sankcije. Naime, premamaloljetnom uiniocu krivinog djela za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do

pet godina moe se izrei jedan ili vie vaspitnih naloga. Svrha je ovih naloga da se nepokree krivini postupak prema maloljetniku ili da se obustavi ve pokrenuti postupakodnosno da se primjenom ovakvog vaspitnog naloga utie na pravilan razvoj maloljetnika kaoi na jaanje njegove line odgovornosti, kako ubudue ne bi nastavio s vrenjem krivinihdjela, posebno kada se radi o bagatelnom ili srednjem kriminalitetu. Dakle, ovde se radi o

mjerama iskljuivo specijalno preventivnog karaktera.

Vaspitne naloge izrie javni tuilac za maloljetnike ili sudija za maloljetnike, ako su ispunjena

dva kumulativna uslova: 1) objektivni uslov da se radi o krivinom djelu za koje jepropisana novana kazna ili kazna zatvora do pet godina i 2) subjektivni uslov koji se javlja


25/40

25

u dva vida: a) da je maloljetnik priznao izvrenje krivinog djela i b) da postoji odreeniodnos maloljetnika prema krivinom djelu, ali i oteenom licu. Vaspitni nalozi se moguizrei samo maloljetnim uiniocima krivinih djela to znai da je njihova primjena iskljuena

prema mlaim punoljetnim licima.Pri izboru vaspitnog naloga nadleni organ naroito uzima u obzir u cjelini interes

maloljetnika i oteenog lica vodei rauna da se primjenom jednog ili vie vaspitnih nalogane omete proces redovnog kolovanja ili zaposlenja maloljetnika. Ovako odreeni nalog moeda traje najdue est mjeseci pri emu se izbor, zamjena i primjena odnosno nadzor u primjenivaspitnog naloga od strane nadlenog organa vri u saradnji s roditeljima, usvojiocima ilistaraocem maloljetnika i nadlenim organom starateljstva. Postoji vie vrsta vaspitnih naloga(lan 7. Zakona o maloletnim uiniocima krivinih dela i krivinopravnoj zatiti maloletnihlica). To su:

1) poravnanje s oteenim kako bi se naknadom tete, izvinjenjem, radom ili na neki druginain otklonile u cjelini ili djelimino tetne posljedice izvrenog krivinog djela,2) redovno pohaanje kole ili redovni odlazak na posao,3) ukljuivanje bez naknade u rad humanitarnih organizacija ili poslova socijalnog, lokalnog

ili ekolokog sadraja,4) podvrgavanje odgovarajuem ispitivanju i odvikavanju od zavisnosti izazvane upotrebomalkoholnih pia ili opojnih droga i5) ukljuivanje u pojedinani ili grupni tretman u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi ilisavjetovalitu.Javni tuilac za maloljetnike takoe ima mogunost da svoju odluku o nepokretanju krivinog

postupka shodno naelu oportuniteta gonjenja (l. 58. Zakona o maloletnim uiniocimakrivinih dela i krivinopravnoj zatiti maloletnih lica), uslovi pristankom maloljetnika injegovih roditelja, usvojioca ili staraoca, kao i samom spremnou maloljetnika da uostavljenom roku ispuni jedan ili vie postavljenih naloga. Zapravo sve dok ne podnesezahtjev za pokretanje pripremnog postupka, javni tuilac za maloljetnike ima irokediskrecione mogunosti u pogledu odluivanja da li e pokrenuti krivini postupak premamaloljetniku zbog uinjenog krivinog djela.

Naveemo kao ilustraciju tekoe, na koje u svom radu nailazi pravosue u Srbiji5. Prvo,sredstva: po zakonu, trokove provoenja mjera snosi sud, iz svog budeta, u kom nemastavke rashoda za izvrenje krivinih sankcija prema maloljetnicima, prije svega mjere slanjau vaspitnu ustanovu, ali ni za mjere posebnih obaveza (pojaani nadzor u drugoj porodici,dnevni boravak u vaspitnom centru, obavezno osiguranje za vrijeme drutveno-korisnog rada,kolovanje, lijeenje ...).

Zatim, izvinjenje oteenom, to je mali organizaciono, ali psiholoki vrlo zahtjevan proces.ta ako je oteeni takoe maloljetnik, koji je zakonom zatien od podsjeanja na nanijetomu zlo? Ali to je manji problem od problema posredovanja i naknade nainjene tete;medijatori su nova institucija, sa nedovoljno psiholokog predznanja, i sticajem okolnostiupueni na privredne, lake mjerljive tete. (Na stranu to, barem do vremena objavljivanjaovog lanka, nije postojao ni spisak moguih medijatora). A nisu mnogo obueniji zamedijaciju ni radnici centara za socijalni rad, koji su organizatori i administratori medijacije.

Poseban problem je mjera volonterskog rada na humanitarnim, ekolokim ili lokalnimposlovima. Sa kim e centar za socijalni rad zakljuiti ugovor/sporazum o takvom radu ? tasve mora biti u tom sporazumu, jer se njime moraju precizirati i prava i obaveze i interesi i

5Ljubica Kneevi Tomaev, sudija za maloletnike i Ljubinka Markovi, savetnik za pitanja maloletnike

delinkvencije, u Problemi u izvrenju vaspitnih mera, Bilten Okrunog suda u Beogradu, br. 79, 2009. godine.


26/40

26

maloljetnika, i organizatora takvih poslova, i drutva/drave ? (Hrvatska je 2009. godinedonijela o tome zakon6, ali je kriterije i odabir organizatora takvih poslova ostavila za kasnije,

koje jo traje).

Najvie problema, meutim izaziva mjera odvikavanja od zavisnosti upotrebe droga ili

alkohola i ukljuivanje u pojedinani ili grupni tretman u zdravstvenoj ustanovi ilisavjetovalitu (ovako ili slino formulisane, ove su mjere nabrojane u svim posebnimmjerama/uputama i zabranama zakona zemalja u regionu). Prvo, barem u Srbiji, zdravstvene

ustanove ne primaju pacijente mlae od 16 godina, mada e struno ocijeniti da je i mlaimaloljetnik ovisnik. Drugo, za lijeenje od ovisnosti terapijska pravila su vrlo stroga, a dnevnitretman zahtijeva zahtijeva i barem dvomjeseno prisustvo roditelja, to u zemljama utranziciji skoro automatski znai i otkaz roditelju. Tree, ako postoje ili se tokom tretmana

pokau bilo kakvi simptomi agresivnosti, antisocijalnog ponaanja ili psihijatrijske prirode,pacijent se, u interesu ostalih pacijenata, iskljuuje iz terapije, i pored rjeenja suda. I etvrto,ako se radi o mjeri upuivanja u posebnu zdravstvenu ustanovu na lijeenje, kao

bezbjednosnoj mjeri, u Srbiji takva ustanova za maloljetnike jednostavno ne postoji.

Slian problem se pokazuje kod izvrenja mjere pojaanog nadzora uz dnevni boravak u vaspitnom centru. Naime, malo je gradova u Srbiji koji imaju ovakve vaspitne centre.

Beograd ga 2009. godine nije imao7.

Drugaiji su problemi sa mjerom upuivanja u vaspitnu ustanovu zavod otvorenog tipa.Pored navedenog problema sa finansiranjem boravka maloljetnika, tu je i problem, opisan kod

Vaspitnog zavoda Hum u Sarajevu; preveliki broj njihovih stanara koristi dom kaologistiku bazu za nastavak ili proirenje svoje delinkventne prakse. Citirani lanak ne navodi

jo jednu grupu problema, a o njoj e jo biti rijei. Naime, u vaspitnu ustanovu ne upuujuse samo prekrioci zakona, nego i djeca iz razorenih ili problematinih porodica, koju centriza socijalnu rad sklanjaju iz takvih porodica u ove zavode. S obzirom na sumnjivu slavu

stvarnih kriminalaca, javnost u stanarima takvih domova vidi opasnost po svoj integritet, i

stigmu 'domac' pogreno i nepravedno lijepi svakom od njih, i nevinom, pa i onom koji jeste uzavodu po kazni, ali prvoj i jedinoj.

Crna Gora

Prevencija maloljetnike delinkvencije jedan je od prioriteta Vlade Crne Gore. igosanjemaloljetnih prestupnika kao kriminalaca vodi njihovom iskljuivanju iz drutva i ne

pomae rehabilitaciji ove djece. Na taj se nain ne pomae ni drutvu, ni rtvi, nimaloljetnom prestupniku.

Crna Gora je 2004. godine, uz pomo UNICEF-a, zapoela rad na reformi maloljetnikogpravosua, ime se pribliila primjeni meunarodnih standarda u ovoj oblasti. Pitanju statusamaloljetnih prestupnika poklonjena je posebna panja i kroz reformu krivinogzakonodavstva.

Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo pravosua ve due vrijeme uz pomo UNICEF -a iEvropske unije radi na reformi sistema maloljetnikog pravosua.

6

Zakon o izvravanju rada za ope dobro i uvjetne osude sa zatitnim nadzorom u prekrajnom postupku7U Federaciji BiH postoje danas dva takva centra, u Sarajevu i Tuzli. Time je pokriveno gusto naseljeno

podruje, koje ne obuvata ni jednu treinu stanovnitva Federacije.


27/40

27

Izmjenama i dopunama Zakonika o krivinom postupku i Krivinog zakonika iz 2006.godine, u pravni sistem uvedeni su vaspitni nalozi alternative sudskom postupku premamaloljetnim prestupnicima. Time se Crna Gora pribliava naprednim savremenimtendencijama u oblasti odnosa drutva prema problemima maloljetnike delinkvencije. Do

sada je najea reakcija drave na sluajeve maloljetnikog prestupnitva bila izricanje mjerapojaanog nadzora. Meutim, istraivanja pokazuju da klasini sudski postupak i smjetanjedjece u institucije zatvorenog ili poluotvorenog tipa u veini sluajeva ne odvraa dijete odvrenja krivinih djela, te da se maloljetni prestupnici prema kojima su takve mjere

primijenjene najee vraaju krenju zakona. Zato je poeljna reakcija drave vaspitninalog, u okviru koga se ustanovljava institut poravnanja. Time je tuiocima data mogunostda uz pomo posebno obuenih lica sprovedu postupak mirenja izmeu prestupnika ioteenog. Vaspitni nalozi se primjenjuju u krivinim djelima za koje je propisana novana ilikazna zatvora do pet godina. Znai, za krivina djelaza koja je propisana kazna zatvora do 5godina ili novanakazna, dravni tulac moe odbaciti krivinuprijavu, odnosno sud moe,na prijedlog dravnog tuioca, obustaviti krivini postupak za izricanje krivine sankcije

prema maloljetniku i izrei vaspitni nalog pod uslovima iz lana 80a Krivinog zakonika: 80a1, 2, 3. Primjena vaspitnog naloga uslovljena je priznanjem krivinog djela od stranemaloljetnika i odnosom prema krivinom djelu i oteenom. Prema maloljetnom uiniocukrivinog djela moe se izrei jedan ili vie vaspitnih naloga za krivino djelo za koje je

propisana novana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. Vaspitni nalog prema maloljetnikumoe izrei sud po sopstvenoj procjeni ili napredlog nadlenog dravnog tuioca. Uslovi za

primjenu vaspitnog naloga su: priznanje kriv.djela od strane maloljetnika i njegov odnos

prema kriv.djelu i oteenom.Svrha vaspitnih naloga je da se ne pokree krivini postupakprema maloljetniku ili da se obustavi postupak, odnosno da se primjenom vaspitnog naloga

utie na pravilanrazvoj maloljetnika i jaanje njegove line odgovornosti kako ubudue ne biiniokrivina djela.27Vaspitni nalozi su:

Poravnjanje sa oteenim kako bi se naknadom tete, izvinjenjem, radom ili na neki druginain otklonile, u cjelini ili djelimino, tetne posljedice djela; Redovno pohaanje kole ili redovno odlaenje na posao; Ukljuivanje, bez naknade, u rad humanitarnih organizacija ili poslova socijalnog, lokalnogili ekolokog sadraja; Podvrgavanje odgovarajuem ispitivanju i odvikavanju od zavisnosti izazvane upotrebomalkoholnih pia ili opojnih droga; Ukljuivanje u pojedinani ili grupni tretman u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi ilisavjetovalitu.

Pri izboru vaspitnog naloga nadleni dravni tuilac i sud, u skladu sa svojim ovlaenjima,uzee u obzir u cjelini interes maloljetnika i oteenog, vodei rauna da se primjenjivanjem

jednog ili vie vaspitnih naloga ne ometa kolovanje ili zaposlenje maloljetnika.Vaspitni nalog moe da traje najdue est mjeseci a u tom roku moe se zamijeniti drugimvaspitnim nalogom ili ukinuti.

Izbor i primjenjivanje vaspitnog naloga vri se u saradnji sa roditeljima, usvojiocem ilistaraocem maloljetnika i nadlenim organom starateljstva. Primjena vaspitnih naloga iz lana80e Krivinog zakonika (Slubeni list Republike Crve Gore, br. 70/03 i 47/06) ureuje se

posebnim podzakonskim propisom Pravilnikom o primjeni vaspitnih naloga. Uz mjeru

pojaanog nadzora sud moe maloljetniku, kao posebnu obavezu, odrediti i da bez naknade

obavlja humanitarne, kulturne, ekoloke i druge poslove od javnog interesa. Rad na ovimposlovima traje 30 sati u toku jednog mjeseca i odreujese da moe biti obavljen za vrijeme


28/40

28

koje ne moe biti krae od mjesec dana, niti due od etiri mjeseca. Sud e prilikomodreivanja ove obaveze voditi rauna da se ne ometa kolovanje ili zaposlenje. Postupak

prema maloljetnicima sastoji se iz dvije faze i to: pripremnog postupka i postupka pred

Vijeem za maloljetnike.


29/40

29

IV Uporedni prikaz i zakljuci

Bosna i Hercegovina, kao lanica Ujedinjenih nacija i Vijea Evrope, te kandidat zaprikljuenje Evropskoj uniji, potpisnica je i zemlja lanica praktino svih meunarodnihkonvencija i deklaracija koje obavezuju na ujednaen, human i efikasan, zakonom propisan

odnos drave, odnosno dravnih vlasti prema osobama koje su dole u sukob sa zakonom tedrave. Odnos koji je saglasan sa naelima i jurisprudencijom (pravnom mudrou) na kojimasu ti meunarodni dokumenti utemeljeni.

U naim sredinama uobiajeno je stanovite da zakoni u Bosni i Hercegovini zaostaju, uporeenju sa susjedima, u implementaciji i razradi naela meunarodnih normi omaloljetnikoj delinkvenciji. Da testiramo tu tezu, ve skoro standardizovani 'paket' odgojnihmjera, proizaao iz Tokijskih pravila, u zakonima nekih zemalja zapadnog Balkana, prikazan

je u tabeli 1.

Tabela 1: Disciplinske mjere i kazne

Slovenija

CrnaGora

Makedonija

Srbija

Hrvatska

FBiH(nasnazi)

RS

Odgojne mjere:

Ukor da da da da da da

Pojaan nadzor- roditelja/ staratelja da da da da da

- druge porodice da da da da-

analiza dobrih praksi primjene alternativnih mjera i modela restorativne pravde u zemljama regiona

Documents