Irena RadovićCBCG

Slavica TadićVirjanka

Sastanak sa potpredsjednikom Vlade Milutinom Simovićem

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIII

B

roj 6

J

un 2

017.

Sjednica Upravnog odbora Privredne komore

Premijerupredstavljena

Analiza fiskaliteta

Stabilan finansijskisistem generišeprivredni rast

Kvalitetom konkurišu regionalnim brendovima

Bezbjednost hrane imperativ

IMPR

ESU

M

6 Sjednica Upravnog odbora Privredne komorePremijeru predstavljena Analiza fiskaliteta

Broj 6Jun 2017.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Meeting of the CEM Managing BoardCompetitiveness as the precondition to access the EU market

Irena Radovic, Vice-Governor of the Central Bank of MontenegroStable financial system generates economic growth

Slavica Tadic, manufacturer of unique wool tufted carpetsExport provides an opportunity for business expansion

Daniel Debono, Malta Business BureauAccess to finance challenges in small domestic credit markets

Veselin MijajlovicEconomic, security and humanitarian mission

Ratko Nikolic, director of Business Intelligence ConsultingHigh-quality and useful business services

Montenegro - Muş Business ForumSMEs partnerships to be developed

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

10

26

44

70

58

71

79

72

4

Broj 6 Jun 2017.

Radionica u Privrednoj komori

Novim mjerama dobržeg protoka robe

preko granice

Produženje Podgoričkog modelaBenefiti za dužnike ipovjerioce

TurizamBuka limitirajući faktorrazvoja

Slavica Tadić, atelje VirjankaŠansa za proširenjeposla je u izvozu

Sastanak sa potpredsjednikom Vlade Milutinom SimovićemKontrola kvaliteta hranenije netarifna barijera

Irena Radović, viceguvernerka Centralne banke Crne GoreStabilan finansijski sistem generiše privredni rast

40

30

20

42

1422

5

Broj 6Jun 2017.

Listajući Glasnik...

1986.Mala privreda - velika šansa

Mala privreda je velika razvojna šansa Crne Gore u narednom srednjoročnom periodu, zbog čega joj je u planskim dokumentima dato prioritetno mjesto. Društveni sektor male privrede je nerazvijen i radne organizacije su malobrojne pa i nemaju značajniji uticaj na privredne tokove naše zemlje, pisao je Glasnik 1986. godine. U tom sektoru zastupljeno je svega nekoliko oblasti: za-natstvo sa 28 organizacija udruženog rada, industrija sa 12, građevinarstvo - osam i stambeno-komunalna oblast sa četiri organizacije udruženog rada. Organizacije udruženog rada male privrede učestvuju sa 6,9 odsto u ukupnom broju OUR-a. Njihov udio u broju zaposle-nih u Republici je 2,3odsto što je izuzetno malo.

Prosječan broj zaposlenih u jednoj organizaciji udruženog rada male privrede je 55 radnika, dok je taj broj trostruko veći (147) u ukupnoj privredi. Na kraju 1984. u maloj privredi bilo je zaposleno 2.960 radnika ili 4,3 odsto više nego u 1983. godini.

Stanje nije ni malo bolje ni u individualnom sektoru.U 1985. godini u oblasti ličnog rada bilo je 3.300 radnji sa ukupno 4.216 zaposlenih ili 0,3 radnika po jednoj zanatskoj radnji što je daleko od Zakonom utvrđenog minimuma.

Zahvaljujući angažovanju Koordinacionog odbora Privredne komore za praćenje i sprovođenje Društvenog dogovora o razvoju male privrede u Crnoj Gori, u nekim opštinama su intenzivirane aktivnosti za brži razvoj male privrede i postignuti su solidni rezultati.

2007.Crna Gora postala članica MMF-a

Crna Gora je prvi put kao samostalna država postala 185-ta članica Međunarodnog monetarnog fonda. Na svečanoj ceremoniji koja je 18. januara 2007. godine održana u Vašingtonu, Statut MMF-a potpisao je predsjednik Savjeta Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović, jer će našu državu, u ovoj izuzetno važnoj finansijskoj instituciji, predstavljati CB CG. Nakon učlanjenja, ministar finansija u Vladi Crne Gore Igor Lukšić potpisao je dokument o pristupanju članstvu grupacije Svjetske banke. U Podgorici je 24. januara otvorena kancelarija MMF-a, čime je zaokružena integracija Crne Gore u međunarodni ekonomski sistem.

Početna kvota Crne Gore u MMF-u je 27,5 miliona specijalnih prava vučenja ili 41,2 miliona dolara. Prijemom Crne Gore u MMF ukupna kvota ove međunarodne finansijske institucije podignuta je na preko 325 milijardi dolara, objasnio je Herald Hristofer, stalni predstav-nik MMF-a. Ova finansijska institucija promoviše međunarodnu monetarnu saradnju, valutnu stabilnost i redovne aranžmane, čuva ekonomski rast, visok nivo zaposlenosti i pruža privremenu finansijsku pomoć državama kako bi im se olakšalo prilagođavanje sistema plaćanja. Nadgledanje, finansijska i tehnička pomoć su osnovni pravci rada MMF-a.

Ljubiša Krgović je saopštio da se očekuje da Crna Gora uskoro uspostavi aranžman sa MMF-om.

- Počeli smo da radimo na tome jer će to ubrzati proces integracije Crne Gore u evropske strukture - kazao je on, prenosi Glasnik 2007. godine.

6

Broj 6 Jun 2017.

Premijeru predstavljena Analiza fiskaliteta

Sjednica Upravnog odbora Privredne komore

7

Broj 6Jun 2017.

Povećanje stope PDV na 21 odsto dovesti proizvođače u nezavidan položaj sa aspekta smanjene likvidnosti i tražnje, te doprinijeti generisanju sive ekonomije.

Predsjednik Vlade Duško Marković i članovi njegovog kabineta učestvo-vali su u radu sjednice Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore u pro-širenom sastavu, održanoj 23. juna 2017. godine. Predstavljena je Analiza fiskaliteta na nacionalnom i lokalnom nivou koju je uradila Stručna služba Privredne komore.

Sjednicu je vodio predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, a učešće su uzeli predsjednik Skupštine i predsjednici odbora udruženja ove poslovne asocijacije.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Komore Mijušković je istakao da fiskaliteti predstavljaju obuhvatan i va-žan činilac poslovnog ambijenta. Privre-dnici, naglašava on, već duže vrijeme na sastancima organa i tijela Komore ukazuju na postojanje neopravdano visokih nameta koji opterećuju poslovanje i smanjuju kon-kurentnost domaće privrede, te na česte izmjene propisa koje unose nesigurnost i nepredvidljivost u ovoj oblasti.

- U cilju identifikovanja nameta koje je moguće eliminisati ili pak smanjiti, te time doprinijeti rasterećenju privrede i una-pređenju ukupnog poslovnog ambijenta pristupili smo izradi sveobuhvatne anali-ze fiskaliteta kako na nacionalnom, tako i lokalnom nivou – rekao je Mijušković, dodajući da učešće premijera u radu sje-dnice potvrđuje da je riječ o važnoj temi, te da Vlada očekuje da dobije jasne inpute šta treba u ovoj oblasti unaprijediti i na koji način.

Analiza je ukazala na konkretne probleme među kojima su visoke administrativne takse neproporcionalne uslugama koje pri-vrednici dobijaju njihovim plaćanjem, kao i komunalne koje se znatno razlikuju po jedinicama lokalnih samouprava, i samim tim ne predstavljaju realan trošak kako je definisano zakonom.

- Smatramo da je i administartivne i komu-nalne takse potrebno uskladiti i smanjiti čime bi se primjenjivale ujednačene takse za iste ili slične usluge, smanjili troškovi poslovanja, unaprijedio poslovni ambijent, odnosno stvorili dodatani podsticaji za otvaranje novih privrednih subjekata i ra-zvoj preduzetništva – kazao je predsjednik Komore.

Prema njegovim riječima, privreda je zna-čajno opterećena i u dijelu plaćanja obave-za po osnovu poreza i doprinosa na zarade.

8

Broj 6 Jun 2017.

Ukupno poresko opterećenje troškova rada je iznad 40%, što je još uvijek visoko i oko 5% iznad prosjeka ovih troškova u Regionu. Ovo opterećenje u najrazvijenijim evropskim zemljama je od 21 do 36%. Stoga, privreda smatra da bi dalje smanjenje poreza i doprinosa ublažilo sadašnji negativan uticaj na zaposlenost i sivu ekonomi-ju, te doprinijelo uvođenju poslovanja u legalne tokove.

- Svako povećanje stope PDV-a, iako se u krajnjoj liniji prenosi na potrošače, predstavlja dodatno ograničenje razvoju domaće privrede jer povećava cijene, što za sobom povlači pad životnog standarda i smanjenje kupovne moći. Time dolazi do smanjenja tražnje koja direktno utiče na pad poslovnih aktivnosti. Privredni-ci, smatraju da bi proširenje poreske osnovice, smanjenje sive eko-nomije i dalja diferencijacija stope PDV-a bilo adekvatnije rješe-nje za prevazilaženje poteškoća u saniranju javnih finansija nego povećanje stope ovog poreza – rekao je Mijušković, dodajući da značajno opterećenje za privredu predstavlja i plaćanje nameta za koje se ne pružaju nikakve usluge.

Analiza

Dokument je predstavila Nina Drakić, rukovodilac Sektora za ana-lize i istraživanja Privredne komore. Ona je kazala da Analiza po-red pregleda fiskaliteta na nacionalnom i lokalnom nivou, sadrži uporednu praksu u zemljama regiona i zemljama EU, zatim rezul-tate istraživanja koje je sprovedeno u svrhu prikupljanja relevan-tnih podataka i stavova privrede, te zaključke i preporuke.

- Budući da će povećanje stope PDV-a od dva procentna poena oslabiti konkurentnost domaće privrede, smatramo da bi prošire-nje poreske osnovice i smanjenje sive ekonomije bilo adekvatnije rješenje za prevazilaženje poteškoća u saniranju javnih finansija – rekla je Drakić.

Prema njenim riječima, privrednici predlažu i dalju diferencijaciju stope PDV-a uvođenjem i druge, niže stope za osnovne proizvode za ljudsku ishranu, dok bi za određene grupe proizvoda poreska stopa mogla biti veća, te primjenu jedinstvene niže stope PDV-a u svim turističkim objektima za ugostiteljske usluge, bez obzira na kategoriju, čime bi se izbjegao sadašnji povlašćeni položaj koji imaju hoteli visoke kategorije i čime bi se podstakao razvoj turiz-ma kao prioritetne grane. Jačanju konkurentnosti domaće proi-zvodnje doprinijela bi primjena jedinstvene niže stope PDV-a i na sirovine i prerađevine od istih (meso, mlijeko, brašno..).

Ona se osvrnula i na akcize koje se plaćaju na alkohol i alkoholna pića, duvanske proizvode, mineralna ulja, njihove derivate i sup-stitute i gazirana pića. Prema njenim riječima, postoji opravdana bojazan da će povećanje svih ovih akciza imati veće efekte na sivu ekonomiju i njen porast nego na povećanje poreskih prihoda.

- Ako uzmemo primjer gaziranih pića, sa planiranim povećanjem Crna Gora će po akcizi na ove proizvode u 2018. godini biti na dru-gom mjestu u svijetu, a u 2019. godini imala bi najveće akcize na gazirana pića u svijetu – navodi ona.

Naglašava da je potrebno obezbijediti veći nivo transparentnosti, kreirati sveobuhvatni elektronski registar fiskalnih i parafiskalnih nameta koje privredni subjekti moraju plaćati. Ukupno poresko opterećenje troškova rada je još uvijek visoko i treba težiti njego-vom daljem smanjenju. Ovakvo opterećenje ima negativan uticaj na zaposlenost, sivu ekonomiju, otvaranje radnih mjesta.

Takođe, dodala je ona, neophodno je uskladiti visinu taksi sraz-mjerno cijeni pružene usluge, eliminisati parafiskalne nemete za koje se ne dobija nikakva usluga, kao i višestruko plaćanje istih nameta. Članski doprinosi koje privredni subjekti plaćaju lokal-nim turističkim organizacijama su visoki. Metodologija obračuna ovih doprinosa je neadekvatna pa je treba izmijeniti kao I Pravil-nik o razvrstavanju djelatnosti za koje se plaća članski doprinos turističkim organizacijama u cilju adekvatnijeg razvrstavanja dje-latnosti koje ostvaruju prihode obavljanjem turističkih, ugostitelj-skih i s turizmom neposredno povezanih djelatnosti.

Riječ privrednika

Đorđije Goranović, MI Goranović govorio je o ambijentu u kojem rade proizvođači hrane i kao negativan primjer lokalnog fiskaliteta naveo porez na proizvodne hale po stopi od jedan odsto.

- Nijedna država na svijetu ne poznaje ovakav način naplate po-reza, odnosno da proizvodne hale imaju isti fiskalni tretman kao i poslovni prostori – rekao je Goranović.

On smatra da će povećanje stope PDV na 21 odsto dovesti proi-zvođače u nezavidan položaj sa aspekta smanjene likvidnosti i tražnje, te doprinijeti generisanju sive ekonomije. Zatražio je da se prerađevine mesa oporezuju po nižoj stopi PDV-a, te da se razmotri mogućnost povrata akcize na mazut, gas i lož ulje koji se koriste u proizvodnji.

Miraš Đurović, Institut crne metalurgije, takođe je ukazao na pro-blem oporezivanja proizvodnih hala. Predložio je da Institut radi markiranje goriva i ispitivanje njegovog kvaliteta, kao i sertifikaci-ju led rasvjete, što bi donijelo državi značajne prihode.

Vlastimir Golubović, Veletex AD, kazao da se u javnosti priča i o mogućnosti povećanja poreza na dobit, što bi smatra, ugrozilo do-bar investicioni ambijent. On je naglasio da usluge u turizmu mo-raju biti oporezivane po jedinstvenoj, nižoj stopi.

- Smatram i da za izgradnju hotela sa pet i više zvjezdica ne treba da važi nulta stopa, jer ona destimulativno djeluje na one koji gra-de ovakve objekte sa četiri zvjezdice – rekao je Golubović.

Slavoljub Popadić, Rudnik uglja Pljevlja, ukazao je da i u ovoj op-štini postoji oporezivanje proizvodnih objekata po stopi od jedan odsto, ali je kaže mnogo veći problem utvrđivanje osnovice za to, odnosno tržišne cijene nekretnina.

Milovan Gojković, ŠIK Polimlje, konstatovao je da namet privredi predstavljaju takse koje plaćaju za korišćenje šumskih puteva, te izrazio sumnju da se ta sredstva namjenski koriste.

Hilmija Franca, Mesopromet, istakao je da poslovanje otežavaju i različiti iznosi taksi u pojedinim opštinama.

- Dobro bi bilo razmotriti situaciju od opštine do opštine jer odstu-panja u visini taksi idu i 300 do 400 odsto. Potrebno ih je ujednačiti – smatra Franca.

Milan Božović, Mermer Danilovgrad, ukazao je na problem nelojal-ne konkurencije iz okruženja sa kojom se suočavaju proizvođači građevinskog materijala i pozdravio je vladinu politiku pojačanih kontrola kvaliteta uvoznih proizvoda.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović, Jadro-agent Bar, istakao je da bi bolje efekte po budžet imalo uvođenje

9

Broj 6Jun 2017.

onih koji rade na sivom tržištu u legalne tokove.

- Doprinos državnosti i patriotizmu je plaćanje obaveza prema Cr-noj Gori – naglasio je Banović.

Tomislav Čelebić, Čelebić grupa, takođe smatra da je potrebno identifikovati one koji ne plaćaju poreze i doprinose, te smanjivati namete čime bi se dodatno privukle investicije iz inostranstva.

Kao jedan od problema, naveo je efikasnost donošenja odluka u lokalnim institucijama.

- Desi se da investiciju zbog jednog papira u jedinicama lokalne samouprave ne možemo da pokrenemo tri, četiri mjeseca. To su nevjerovatni troškovi - rekao je Čelebić.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović zapitala je koliko lokalne takse odražavaju stvarni trošak i u kojoj mjeri se vraćaju zajednici. Ukazala je na primjer Opštine Plužine koja je po-digla taksu za regionalni park prirode "Piva" sa jedan na 4,8 eura, što bi dalo efekat ukoliko bi se ta sredstva uložila za razvoj turizma, gradnju puteva i slično. Ukazala je i na problem visokih admini-strativnih taksi u iznosu od pet eura, a koje su u okruženju upola manje.

Riječ Vlade

Ministar finansija Darko Radunović ocijenio je Analizu koju je ura-dila Komora kvalitetnim dokumentom i dobrom osnovom za dalja razmatranja među donosiocima odluka. Osvrćući se na Fiskalnu strategiju nedavno usvojenu na Vladi, naveo je da je riječ o okviru za stvaranje pretpostavki održivosti javnih finansija.

Odgovarajući na konstataciju privrednika u vezi akciza, on je re-kao da se radi o takozvanoj štetnoj robi, pa ne smatra problemom što će Crna Gora biti prva po visini ovih nameta.

- Svjesni smo da postoji rizik da se kao posljedica intenzivira sivo tržište, ali to će biti test za Vladu koja to mora da spriječi – rekao je Radunović.

Smatra da je podizanje stope PDV na 21 odsto „pravično optereće-nje svih“, a ponajviše pogađa proizvođače jer će to povećati proi-zvodne cijene i zato se prave analize da se trenutak plaćanja ovog poreza za njih odloži, te da brzina povrata PDV zavisi od likvidno-sti.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović ukazao je na dobru komu-nikaciju sa privredom koja se potvrdila i nešto ranije održanim sa-stankom koji je imao sa rukovodstvom Komore i predstavnicima kompanija o stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda sa aspek-ta bezbjednosti hrane, pojačanih kontola na graničnim prelazima, te rastućeg spoljnotrgovinskog deficita u ovoj oblasti. On je istakao potrebu da se sve zainteresovane strane okupe oko Komorinog projekta Dobro iz Crne Gore, platforme koja može donijeti dobrobit ekonomiji i svim građanima naše zemlje.

On se, slušajući izlaganja privrednika, saglasio da se određeni fi-skaliteti mogu nazvati nametima, ali da drugi omogućavaju nor-malno funkcionisanje države, svih javnih službi, obrazovanja, zdravstva, penzionog sistema.

-Ako nema finansijske stabilnosti, onda na dugi rok nema ni po-voljnog poslovnog ambijenta – kazao je Simović.

Premijer Duško Marković je kazao da Vlada veoma odmjereno kre-

ira svoje odluke da ne bi ugrozila poslovni amijent i da bi stvorila prostor za kvalitetno poslovanje, a istovremeno se suočila sa pro-blemima visokog budžetskog deficita i javnog duga.

- Nama su strani investitori neophodni, ali ako nemamo naše kompanije koje su u stanju da apsorbuju taj novac kroz svoje i dr-žavne tokove, onda nemamo od toga koristi. Moramo imati razvi-jenu domaću poslovnu zajendicu - poručio je Marković.

Govoreći o povećanju stope PDV-a, on nije isključio mogućnost da se od toga odustane.

- Da budem krajnji optimista, možda i odustanemo od PDV-a. Ti-pično crnogorski - mi se sada borimo i iscrpljujemo oko onoga što tek treba da se desi u budućnosti, umjesto da se koncentrišemo da sada uradimo sve da bi i te nepopularne odluke bile sa manjim posljedicama - rekao je Marković.

On je podsjetio da je Vlada ostavila šest mjeseci za implementaci-ju odluke o povećanju PDV-a, kako bi se sagledali svi aspekti.

- Nama bi 15 ili 20 miliona eura u ovoj godini bilo kapitalno važno za budžet, da smo uveli veću stopu od 1. jula - ocijenio je Marković.

Naveo je da će Vlada uraditi sve da bi obezbijedila održivost bu-džeta u ovoj godini i naplatila 127 miliona koji su neophodni, a za narednu godinu, kada budu zakonom uvodili tu mjeru vidjeće da li su sve dobro odmjerili i da li ima mogućnosti za korekciju.

Govoreći o makroekonomskim pokazateljima u prvom kvartalu, Marković je naveo da je ostvaren realni rast BDP od 3,2 odsto, a nominalni 5,9, što govoril da je Crna Gora na dobrom putu, naročito poredeći ove rezultate sa Regionom.

- To nijesu samo pozitivni rezultati Vlade već svih privrednika – ocijenio je Marković.

Osvrćući se na raspravu kojoj je prisustvovao, premijer je ocijenio neprihvatljivim da se proizvodne hale opterećuju taksama kao po-slovni prostor.

- To je neprihvatljiva politika o kojoj ćemo razgovarati sa lokalnim samoupravama, a ako to ne da rezultat izmijenićemo zakon i ogra-ničiti ih u tome – rekao je Marković.

On je kazao da je nejasno zašto u nižim stopama PDV-a nema pre-rađevina od mesa.

- Sve ćemo to sagledati u narednom periodu - dodao je Marković.

Vlada, prema riječima premijera, želi prijateljski odnos sa poslov-nom zajednicom i smatra neprihvatljivom političku demagogiju „da privrednike treba progoniti mačem i kandžijom“.

Zaključijući sjednicu Upravnog odbora, predsjednik Privredne ko-more Velimir Mijušković kazao je da je Analiza sveobuhvatan ma-terijal koji je pokazao sve segmente fiskaliteta na osnovu detaljnog istraživanja.

- Ohrabrujuće je sve što smo čuli od predsjednika Vlade po ovom pitanju. Bez obzira na već definisanu Fiskalnu strategiju, shvatio sam da postoji prostor da se još na tome poraditi. Zadovoljan sam što Vlada i Komora imaju pravovremen dijalog o važnim pitanjima koja se odnose na ekonomiju – rekao je Mijušković.

10

Broj 6 Jun 2017.

Fiscal Analysis presented to Prime Minister

Meeting of the CEM Managing Board

11

Broj 6Jun 2017.

Increasing the VAT rate to 21 percent will bring the manufacturers into unenviable position in terms of reduced liquidity and demand and contribute to generating the informal economy.

Prime Minister Dusko Markovic and members of his Cabinet took part in the enlarged meeting of the Managing Board of the Chamber of Economy of Montenegro (CEM). The Fiscal Analysis at the national and local level, developed by the Professi-onal Department of the CEM was presented.

The meeting was chaired by the President of the CEM Mr. Velimir Mijuskovic, and attended by the President of the CEM Assembly and chairmen of the association boards.

The CEM President’s address

The CEM President Mr. Mijuskovic has pointed out that levies re-present the comprehensive and important factor of the business environment. Business community, as he says, has been indica-ting that duties are unreasonably high, which burdens the busi-ness operations and reduces the competitiveness of the domestic economy, as well as the frequent changes to the regulations which bring uncertainty and unpredictability in this field.

- In order to identify the duties which can be eliminated or even re-duced, and thus contribute to the relief of the economy and impro-ving the overall business environment, we developed a compre-hensive fiscal analysis at national and local level - Mijuskovic said, adding that the participation of the Prime Minister in the session confirms the importance of the issue, and the Government expec-ts to receive clear inputs what needs to and how can be improved in this area.

The Analysis showed specific problems including high admini-strative duties which are disproportionate to the services provided to the business community, and utilities which differ considerably in the units of local self-governments, and therefore do not repre-sent the real cost as defined by law.

- We believe that the administrative and utility taxes should be harmonized and reduced and thus apply uniform fees for the same or similar services, reduce operating costs, improve the business environment, i.e. create additional incentives for establishing new companies and entrepreneurship development - said the Presi-dent of the Chamber.

According to him, the economy is significantly burdened in terms of payment of taxes and contributions on personal income. The total tax burden on labour costs is over 40%, which is still high and about 5% above the average in the region. This burden in the most developed European countries is ranging from 21 to 36%. Therefo-re, the business community considers that a further reduction of taxes and contributions would mitigate the current adverse im-pact on employment and the informal economy, and contribute to legalizing business operations.

- Any increase in VAT rate, although it is ultimately passed onto the consumers, represents an additional barrier to the deve-lopment of the domestic economy, since it increases prices, which entails a decline in living standards and a reduction in purchasing power. This results in a decrease in demand, which directly affects the decline in business activity. The business community believes that broadening the tax base, reducing the informal economy and further differentiation of VAT rate would be more adequate soluti-on for overcoming the difficulties in repairing the public finances rather than increasing this tax rate – Mr. Mijuskovic said. He adds that paying levies for which none services are provided also repre-

12

Broj 6 Jun 2017.

sents a significant burden on the economy.

The Analysis

The document was presented by Ms. Nina Drakic, the Head of the Analysis and Research Department of the Chamber of Economy of Montenegro. In addition to the review of fiscal analysis at the nati-onal and local level, the document contains comparative practice of the region and the EU, then results of the research conducted in order to collect relevant data and business community views as well as conclusions and recommendations.

- Since the increase in the VAT rate by two percents will weaken the competitiveness of the domestic economy, we think that broa-dening the tax base and reducing the informal economy would be an adequate solution for overcoming the difficulties in repairing the public finances, says Ms. Drakic.

According to her, the business community also proposes further differentiation of the VAT rate by introducing other lower rate for staple foods, while for certain groups of products the tax rate could be higher. Among the businessmen’s proposals is the introduction of a unique lower VAT rate in all hospitality facilities regardless of the category, in order to avoid the current preferential position of the high category hotels and thus enhance the development of tourism as a priority industry. The competitiveness of domestic production would also be strengthened by applying a single lower VAT rate on raw materials and products made from them (meat, milk, flour...).

She also mentioned the excise duties on alcohol, tobacco, mineral oils, derivates and substitute thereof and sodas. According to her, it is feared that the increase of all these excise duties will have higher effects on the informal economy than on the increase of tax revenues.

- Let us take an example of sodas. With the planned increase, Mon-tenegro will be the second country in the world in 2018 by the exci-se duty on these products, while in 2019 it would have the highest excise duty on sodas in the world, she adds.

She emphasizes that it is necessary to provide a higher level of transparency, create the overall electronic register of fiscal and para-fiscal levies, which the business entities need to pay. The overall tax burden of the labour costs is still high and it is necessa-ry to work on its further reduction. Such a burden has an adverse impact on employment, the informal economy and new jobs.

According to her, it is also necessary to align the level of taxes with the price of the service provided, eliminate para-fiscal levies for which none services are provided as well as multiple payment of the same taxes. Membership contributions which businesses pay to local tourism organizations are high. The methodology of calcu-lation of these contributions is inadequate, so it should be chan-ged as well as the Ordinance on the classification of activities for which a membership contribution is paid to tourism organizations in order to adequately classify the activities generating income in tourism, hospitality and directly related industries.

The business community’s views

Mr. Djordjije Goranovic, owner of the MI Goranović spoke about bu-

siness environment of food producers and as a negative example of the local tax levy he mentioned the tax on the production facili-ties at the rate of one percent.

- No country in the world recognizes this kind of tax collection i.e. that the production facilities and business premises have the same treatment in terms of levies, says Mr. Goranovic.

He thinks the increase in the VAT rate to 21 percent will bring the manufacturers into unenviable position in terms of reduced liquidity and demand and contribute to generating the informal economy. He also asked for taxing the meat products at the lower VAT rate, and considering the opportunity for excise duty return on crude oil, gas and oil which are used in production.

Mr. Miras Djurovic, director of the Institute for Ferrous Metallurgy, also pointed to the problem of taxation of production facilities. He suggests that the Institute carry out activities on fuel marking and testing its quality as well as the certification of LED lighting, which would bring significant revenues to the country.

Mr. Vlastimir Golubovic, owner of Veletex AD, says that there are rumours concerning the possibility to increase the income tax, which, in his opinion, would jeopardize the good investment envi-ronment. He stresses that the tourist services need to be taxed at a single lower rate.

- I think that a zero rate should not be applied for the construction of a five or more stars hotel, since it does not stimulate those con-structing 4-star facilities, says Mr. Golubovic.

Mr. Slavoljub Popadic, director of the Coal Mine Pljevlja, has said that in this municipality production facilities are taxed at the rate of one percent as well, but determining the base for it i.e. real esta-te market price pose greater problem.

Mr. Milovan Gojković, director of ŠIK Polimlje, says that taxes for using the forests roads present a burden to the economy and do-ubts that these funds are used purposefully.

Mr. Hilmija Franca, director of Mesopromet, points out that diffe-rent amounts of taxes in some municipalities burden the business operations as well.

- We should examine the situation on a municipality-to-municipa-lity basis since the variations in the amount of taxes are estimated at even 300 to 400 percents. It is necessary to even this amount, says Mr. Franca.

Mr. Milan Bozovic, director of Mermer Danilovgrad, has pointed out the problem of unfair competition from the region, which the manufacturers of construction material are facing, and welcomed the Government policy of stringent quality controls of imported products.

The President of the CEM Assembly Mr. Vojo Banovic, Jadroagent Bar, emphasizes that better effects on the budget would be produ-ced if the business entities operating in the informal sector legali-zed their businesses.

- Settling the obligations to Montenegro represents a contribution to statehood and patriotism, says Mr. Banovic.

Mr. Tomislav Celebic, director of Čelebić grupa also thinks that bu-siness entities, which do not pay taxes and contributions, need to be indentified and the taxes should be reduced which would at-tract more foreign investments.

13

Broj 6Jun 2017.

As one of the problems he mentioned the efficiency in bringing decisions in local institutions.

- Sometimes due to one paper in self-government units certain the realization of investments could not start for three or four months, which represents a substantial cost, says Mr. Celebic.

The Vice-President of the Chamber Ms. Ljiljana Filipovic asks to what extent local fees reflect the actual costs and are returned to the community. She mentioned the example of the Municipality of Pluzine which raised the fee for the “Nature park Piva" from one to 4,8 euros, which would bring the effect if these funds were in-vested in the development of tourism, building roads, etc. She also pointed to the problem of high administrative fees of five euros, which are half as much in the region.

The Government explains

According to the Minister of Finance Mr. Darko Radunovic, the Chamber’s Analysis represents a high quality document and a good basis for further discussions among the decision-makers. Referring to the Fiscal Strategy, recently adopted by the Gover-nment, he has said that this is a framework for creating assumpti-ons for sustainability of public finances.

Responding to the business community statement related to exci-se duties, he has said these are so called products detrimental to health, so the fact that Montenegro will be the first country by the amount of these taxes should not be considered a problem.

- We are aware that this may result in intensifying the informal market, but it will be a test for the Government which has to pre-vent it - said Mr. Radunovic.

He considers that raising the VAT rate to 21 percents represents "fair burden to all", and mostly affects producers, because it will increase the production cost. Therefore the analyses are made in order to postpone the moment of payment of this tax and that the rate of VAT refund depends on liquidity.

Deputy Prime Minister Mr. Milutin Simovic pointed to good com-munication with business community which has been confir-med with earlier meeting he had with the Chamber management and representatives of the companies regarding the state on the market of agricultural products in terms of food safety, enhanced control at border crossings, and the growing trade deficit in this area. He stressed the need for all stakeholders to gather around the Chamber project “Dobro iz Crne Gore (Good from Montenegro)", a platform which can bring the benefit to the economy and all ci-tizens in our country.

Listening to the businessmen, he agreed that particular levies can be called taxes, but others allow the normal functioning of the co-untry, all public services, education, health care, the pension sy-stem.

- Without financial stability, there is no favourable business envi-ronment in the long run - said Mr. Simovic.

Prime Minister Mr. Dusko Markovic has said that the Government is creating its decisions very carefully in order not to jeopardize the business environment and in order to provide opportunities for high quality operations, but at the same time it faced the pro-blems of high budget deficit and public debt.

- We need foreign investors, but if our companies are not able to absorb this money through their and state trends, then we have no benefits from it. We need to have well-developed domestic busi-ness community - said Mr. Markovic.

Speaking about the increase in the VAT rate, he did not exclude the possibility to give up of introducing this measure.

- To be an optimist, we might give up the increase in VAT. Typical for Montenegro - now we discussing the future developments, in-stead of concentrating on doing our best to make these unpopular decisions with minor consequences - said Mr. Markovic.

He recalled that the Government has six months to implement the decision on increasing VAT in order to review all aspects.

- If we introduced a higher rate as of 1 July, 15 or 20 million euros this year would be of major importance for the budget – says Mr. Markovic.

He says that the Government will do its best to ensure sustain-ability of the budget this year and collect 127 million which are necessary. For the next year, when this measure is to be introdu-ced by the law, they will see if all aspects were well examined and whether there are opportunities for correction.

Speaking about the macroeconomic indicators in the first quar-ter, Mr. Markovic says that the real GDP growth of 3.2 percent was achieved, and the nominal was estimated at 5.9, which shows that Montenegro is on the right track, especially comparing these re-sults with those achieved in the region.

- These are not just the positive results achieved by the Gover-nment, but by business community as well - emphasized Mr. Mar-kovic.

Commenting on the discussion, the Prime Minister considers taxing the production facilities as business premises unaccepta-ble.

- This is an unacceptable policy which we will discuss with local self-governments, and if it does not provide a result, then we will change the law and restrict them from doing so - said Mr. Marko-vic.

He has said that it is unclear why meat products are not included in the lower rates of VAT.

- We are going to examine all these aspects in the forthcoming period - said Mr. Markovic.

According to Prime Minister, the Government wants to develop a friendly relationship with the business community and considers the political demagogy "that entrepreneurs should be pursued with sword" unacceptable.

Concluding the meeting of the Managing Board, the CEM Presi-dent Mr. Velimir Mijuskovic says that the Analysis represents a comprehensive material which showed all segments of the fiscal levies based on detailed research.

- The Prime Minister’s statement on this issue is encouraging. Re-gardless of the previously defined Fiscal Strategy, I realized that there are opportunities to work more on this. I am pleased with the timely dialogue of the Government and the Chamber on important issues related to the economy - said Mr. Mijuskovic.

14

Broj 6 Jun 2017.

Uskoro će se iznaći rješenje koje neće ugroziti uravnoteženost tržišta i dovesti do rasta cijena.

Kontrola kvaliteta hrane nije netarifna barijera

Sastanak sa potpredsjednikom Vlade Milutinom Simovićem

U Privrednoj komori Crne Gore je 23. juna 2017. godine orga-nizovan sastanak sa potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinom Simovićem i sa-radnicima, povodom aktuelnog povećanog obima kontrole hrane na graničnim prelazima i zaustavljanja prometa roba zbog analize uzoraka.

Sastanak je vodio predsjednik Privredne komore Velimir Miju-šković, a učestvovali su predstavnici kompanija "Mesopromet", MI "Goranović", "Šimšić Montmilk", "Voli", "Stadion", "Domaća trgovi-na" i predstavnici Uprave za bezbijednost hrane, veterinu i fitosa-nitarne poslove.

Privrednici su ukazali da su posljedice kontrola koje su intenzivi-rane od 1. juna 2017, pored dužeg zadržavanja robe van prometa, prepunjavanje magacinskih i skladišnih prostora, preopterećenost ustanova za laboratorijsku analizu uzoraka i produženo trajanje analize, te povećanje direktnih troškova za uvoznike. Ističući da su javno zdravlje i bezbjednost hrane na crnogorskom tržištu im-perativ, predstavnici preduzeća iz ovog sektora smatraju da treba brzo iznaći rješenje koje će omogućiti nesmetanu kontrolu kvali-teta ovih namirnica, ali i normalnu privrednu aktivnost u trgovini i turizmu, naročito imajući u vidu da je ljetnja turistička sezona već počela. Smatraju da su analize preskupe i izražavaju bojazan da će se povećanje troškova zbog kontrola odraziti na cijene proi-zvoda. Kao jedno od mogućih rješenja, oni su kandidovali da se od intenzivnih kontrola relaksiraju privredni subjekti koji su uložili značajna sredstva u sistem bezbjednosti hrane i sarađuju sa reno-

miranim dobavljačima koji posluju po standardima kvaliteta.

Potpredsjednik Vlade Simović je naglasio da kontrola kvaliteta hrane ne predstavlja vid netarifne barijere, već zakonsku obavezu koju sprovodi svaka odgovorna država sa ciljem da zaštiti zdravlje stanovništva. Uvažavajući sugestije poslovnog sektora i potenci-rajući partnerski odnos sa Privrednom komorom Crne Gore, Simo-vić je kazao da će se uskoro iznaći realno, principijelno i izbalan-sirano rješenje ovog problema, koje neće ugroziti uravnoteženost tržišta i dovesti do rasta cijena. Govoreći o stanju tržišta poljopri-vredno prehrambenih proizvoda, potpredsjednik Vlade je ocijenio da je ono stabilno, ali ranjivo, potencirajući alarmantan problem visokog spoljnotrgovinskog deficita. Zato je, smatra on, neopho-dno razmotriti ne kako da se što jednostavnije uvozi, već kako da se uvoz supstituiše domaćom proizvodnjom, jer u agraru imamo ogromne potencijale. Založio se za tješnju saradnju domaćih trgo-vaca i proizvođača, a da bi se pospješio razvoj crnogorskog agrara potrebno je skratiti rokove plaćanja tih proizvoda.

Potencirajući otvorenost Vlade za direktnu komunikaciju sa pri-vredom, potpredsjednik Simović je izrazio spremnost da se ubrzo organizuje novi sastanak na kojem će dodatno biti razrađena mo-guća rješenja ovih pitanja.

U nastavku ovog sastanka razgovarano je o unapređenju pozici-je i plasmana domaćih proizvoda na tržištu sa posebnim osvrt na značaj koji ima projekat "Dobro iz Crne Gore“ Privredne komore Crne Gore.

15

Broj 6Jun 2017.

Ukupni efekat mjera u neto iznosu biti oko 117 miliona eura, što bi trebalo da rezultira uštedom od 2,1 odsto BDP-a.

Mjere Fiskalne strategije do 2020. godine

Ministar finansija u Privrednoj komori Crne Gore

Vlada od naredne godine namjerava da poveća opštu stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 19 na 21 odsto, kao i akcize na cigarete, alkohol, ugalj i gaziranu vodu koja se zaslađuje, dok će niža stopa PDV –a od sedam ostati nepromije-njena.

Ovo je najavio ministar finansija Darko Radunović, na sastanku sa privrednicima 5. jula 2017. godine u Privrednoj komori Crne Gore, kada je predstavio mjere Fiskalne strategije u periodu od 2017. do 2020. godine. Sastanak je vodio predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

Cilj novog paketa mjera, prema riječima ministra, jeste da javni dug od 2019. godini uđe u blagi pad i značajno se smanji u 2020.

godini na 67 odsto, kao i smanjenje deficita, sa očekivanim sufici-tom od 4,5 odsto BDP-a u 2020. godini.

- Mislim da ćemo ovim mjerama biti u prilici da promijenimo kre-ditni rejting naše države, a na kraju dostupnost inofinansijskih tr-žišta trebalo bi da bude veća i u obimu i sa sniženjem kamata, pa i u boljoj ročnosti - kazao je Radunović.

Ministar je naglasio da će ukupni efekat mjera u neto iznosu biti oko 117 miliona eura, što bi trebalo da rezultira uštedom od 2,1 od-sto BDP-a. Na prihodnoj strani se očekuje priliv novca u državnu kasu od 132,9 miliona eura, a na rashodnoj ušteda od 41,5 miliona.

- Međutim, zbog obaveza koje imamo za sljedeće tri godine, koje

16

Broj 6 Jun 2017.

su u iznosu od 57,4 neto efekat će biti 117 miliona - rekao je Ra-dunović.

Predstavljajući privrednicima mjere Fiskalne strategije u periodu od 2017. do 2020. godine ministar je naglasio da će niža stopa PDV –a od sedam odsto ostati nepromijenjena.

- Niža stopa PDV-a neće biti mijenjana i ona ostaje u istom nivou i to je urađeno sa namjerom da sačuvamo standard najugroženijih stanovnika, a takođe i zbog značaja turizma kao nosioca privre-dnog razvoja - kazao je Radunović.

Govoreći o fiskalnim efektima mjera, on je naveo da će povećanje akciza na cigarete od 1. jula 2017 do 1.jula 2018. iznositi 30 eura za 1000 komada; od 1. januara 2018. do 1. januara 2019. 40 eura za 1000 komada, te od 1. januara 2019. do 1. januara 2020. 50 eura za istu količinu.

- Od 1. jula do kraja 2017. trebalo bi da ostvarimo efekat od 4,6 mi-liona eura, potom 17,8 miliona u 2018. godini i 13,2 miliona u 2019. godini, ili ukupan neto efekat je 35,6 miliona koji sa PDV od 5,6 mi-liona iznosi 41.100.000 eura – rekao je Radunović.

Povećanje akciza na gaziranu vodu sa dodatkom šećera i drugih sredstava za zaslađivanje od 1. januara 2018. godine naplaćivaće se 30 eura po hektolitru; od 1.januara 2019. 40 eura po hektolitru; od 1. januara 2020. godine 50 eura po hektolitru.

- Fiskalni efekti su sljedeći: 7,7 miliona u 2018. godini; 3,8 miliona u 2019. godini i 3,8 miliona u 2020. godini. Porez na dodatu vrijednost za ovaj period je 1,3 miliona – kazao je ministar.

Što se akcize na ugalj tiče, u 2019. godini naplaćivaće se 0,15 eura po giga džulu, u 2020. biće 0,30 po giga džulu a neto efekat je pro-cijenjen na 4,6 milona eura. Na ovaj iznos se očekuje PDV 0,8. mi-liona eura.

Predloženom mjerom povećanja akcize na etil alkohol, od 1.jula do 1.januara 2018. godine naplaćivaće se 850 eura po hektolitru (sad se naplaćuje 650 eura po hl). Od 1. januara 2018 do 1. januara 2019. naplaćivaće se 1.050 po hl; u periodu 2019/2020 naplaćivaće se 1.250 eura i od 1.januara 2020 do kraja te godine naplata će iznositi 1.500 eura po hl.

- Ovo će u ovoj godini dati prihode od 600.000 eura, u 2018. 1.100.000 eura, u 2019 1.400.00, a u 2020 4,3 miliona, dok je na sve to PDV je 4,2 miliona – objasnio je Radunović.

Prema riječima ministra, jedna od mjera je i zamrzavanje zapo-šljavanja u javnom sektoru, tako što će po prirodnom odlasku sa posla tri zapošljena biti zamijenjena samo sa jednim. Mjerama je predviđeno i da plate funkcionera budu smanjena za šest odsto.

Ministar je najavio i promjenu mjera socijalne politike gdje se planiraju povećati socijalna davanja u slučajevima materijalnog obezbjeđenja porodice i u slučajevima dječjeg dodatka za 20 pro-cenata.

- Kroz primjenu Zakona o implementaciji presuda Ustavnog suda stvoriće se pretpostavke o smanjenju davanja u sektoru socijal-nih davanja i na sjutrašnjoj Komisiji razmatraćemo set tih mjera. Ministarstvo za rad i socijalno staranje napraviće predlog davanja koja idu prema majkama sa troje i više djece - rekao je Radunović.

Vlastimir Golubović, kompanija Veletex, kazao je da mjere op-terećuju privredu i građane ali se lakše prihvataju ako se ima da podstiču izgradnju autoputa koji je najpotrebniji infrastrukturni

projekat za Crnu Goru. On je uporedio stope PDV u inostranstvu, Regionu i Crnoj Gori, podržavajući konstataciju ministra da će i pored povećanja na 21 odsto, ona u Crnoj Gori biti među najnižim. Međutim, on smatra da je napravljena diskriminacija u turizmu i ugostiteljstvu.

- Nije logično da hotel sa tri zvjezdice ima veću stopu PDV od onog sa pet. Predložio bih da razmotrite mogućnost da sva pravna lica u turizmu i ugostiteljstvu imaju isti tretman – kazao je Golubović.

Đorđije Goranović, MI "Goranović“, kazao je da sektor proizvodnje ne može aplaudirati povećanju nameta koji ga čine iz godine u go-dinu sve nekonkurentnijim.

- Povećanje poreza i svih rashoda, cijena energenata, akciza ge-neriše veoma negativne efekte na rad privrednog društva koje se bavi proizvodnjom hrane u Crnoj Gori – ocijenio je on.

Proizvođači će, smatra on, zbog većih nameta imati probleme sa likvidnošću, zbog čega će morati da se zadužuju. Poseban problem jeste što će, predviđa Goranović, veći nameti doprinijeti sivoj eko-nomiji.

- Imamo i problem da je bazna sirovina meso na stopi od sedam odsto a finalni proizvod 21 odsto. Smatram da je bolje da stope budu izjednačene. Takođe podizanje stope će uticati na smanjenje kupovne moći stanovništva i pad prometa – rekao je on.

Predsjednik Komore Mijušković se saglasio da je potrebno razmo-triti mogućnost izjednačavanja stopa PDV-a na meso i finalne pro-izvode, a ista priča je kod mlijeka i prerađevina.

- Naša niža stopa PDV je daleko najmanja u Regionu, pa se čini pra-vednije i bolje da je ona išla nešto naviše, a da viša stopa PDV ide nadole. Mislim da bi efekti toga za budžet bili jači i bolji – smatra Mijušković, koji takođe smatra da nije dobra diskriminacija turi-stičkih objekata.

Rukovodilac Sektora pravnih i opštih poslova Privredne komore Aleksandar Mitrović ocijenio je da privreda neće moći još dugo da izdrži povećanje poreza i akciza, ukoliko se nastavi sa mjerama štednje. On je pozvao na izmjene Zakona o radu jer ne ide u pri-log rastu ekonomije, te da se u oblasti javnih nabavki napravi novi model racionalizacije koji će ubrzati njihov postupak i doprinijeti realizaciji većeg obima sredstava.

- Treba razmišljati kako da sistem učinimo efikasnijim, racional-nijim i konkurentnijim, a ne samo da privredi namećemo obaveze – naglasio je on.

Stevan Karadaglić, Kastex, pitao je da li je napravljena procjena fi-nansijskih efekata mjera u smislu kako će se one odraziti na stan-dard stanovništva.

Prema riječima Voja Banovića iz Jadroagenta Bar, povećanje ak-ciza i poreza najviše će osjetiti potrošači. On je ukazao da veliki finansijski potencijal leži u boljoj naplati poreza i uvođenju poslo-vanja iz sive zone u legalne tokove.

Sanja Ćalasan, Pivara Trebjesa, pitala je da li je ovo konačan plan povećanja akciza do 2020. godine ili se razmišlja i o drugim akci-znim kategorijama u tom periodu.

Ministar je izrazio uvjerenje da novih mjera neće biti do 2020. go-dine ukoliko se budu primjenjivale jednako efikasno kao sanacio-ne donijete u decembru.

17

Broj 6Jun 2017.

Kako aplicirati i dobiti NATO kod

Metalurgija

Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije, na sjednici održanoj 6. juna 2017. godine, razmotrio je kako aplicirati i dobiti NATO kod, te temu sajber bezbjednosti.Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Miraš Đurović, a u radu su pored članova učestvovali pukovnik doc.dr Marinko Aleksić iz Ministarstva odbrane Crne Gore, kao i sekretar Odbora udruženja ICT Nada Rakočević.

NATO kodifikacija

Načelnik Direkcije za standardizaciju i kodifikaciju Direktorata za materijalne resurse Ministarstva odbrane Crne Gore, pukovnik Aleksić kazao je da je kodifikacija jedinstveni sistem identifikacije, klasifikacije, označavanja i publikovanja podataka o materijalnim sredstvima u oružanim snagama. Njime se omogućava jedinstve-no razvrstavanje i raspoznavanje opreme, kompjuterska obrada podataka, njihove izmjene u nacionalnom i internacionalnom okviru, kao i komunikacija među logističarima, čime se olakšava upravljanje lancem snabdijevanja.

NATO kodifikacioni sistem (NCS) ne propisuje samo pravila i pro-cedure za kodifikaciju materijala, već je riječ o potpuno razvijenom sistemu za razmjenu informacija među zemljama i organizacija-ma, omogućavajući vidljivost svih kodifikovanih stavki, korisnika

Ako imate namjeru da kvalitetan proizvod ili uslugu ponudite na svjetskom odbrambenom tržištu, ukoliko želite da kodifikujete svoje proizvode ili dobijete kompanijski kod, prvo što je potrebno jeste da napišete zahtjev koji se šalje poštom na adresu Ministarstva odbrane Crne Gore.

i proizvođača.

NATO kodifikacioni sistem je skup pravila i procedura koje obez-bjuđuju da 28 NATO zemalja i 38 koje nisu njegove članice, ali ima-ju dijalog sa Alijansom, razmjenjuju logističke informacije o mate-rijalnim sredstvima, odnosno stavkama snabdijevanja.

- Crnoj Gori NATO kodifikacioni sistem treba da uspostavi logistič-ki sistem nomenklature u Ministarstvu odbrane i Vojsci CG, koji je interoperabilan sa partnerima u NATO-u, kao i da ostvari benefite za namjensku i civilnu privredu – naglasio je Aleksić.

Prema njegovim riječima, na taj način Vojska CG postaje sposob-na za zajedničko djelovanje na planu logistike sa partnerima. Pri-vreda ima mogućnost da predstavi svoje kompanije, proizvode i usluge na odbrambenom tržištu NATO zajednice i drugih nacija u NATO Master katalogu referenci logistike (NMCRL). U njemu je tre-nutno kodifikovano više od 18,5 miliona stavki i registrovano preko 2,8 miliona proizvođača i drugih organizacija.

- Pojaviti se u ovoj bazi podataka znači biti provjeren i kvalifikovan za poslove odbrane, pozvan kao dobavljač, pronađen u pregledima, pozvan na javne i povjerljive tendere – kazao je Aleksić.

Kodifikacija je takođe uslov da se firma kandiduje za ulazak u baze potencijalnih dobavljača NATO komandi i agencija, kao što su NATO Agencija za podršku i snabdijevanje (NSPA) i NATO Agen-

18

Broj 6 Jun 2017.

cija za komunikacije i informacije (NCIA). Te agencije godišnje raspisuju tendere za nabavke različite opreme, softvera i usluga, od kojih su sedamdeset posto nabavke vrijednosti oko 25 hiljada eura, što može biti veoma interesantno crnogorskim firmama za samostalni nastup ili sa većim firmama iz regiona ili šire.

Pukovnik je pojasnio da NATO kodifikacioni broj ima trinaest ci-fara, koje se odnose na tzv. grupe i klase snabdijevanja, na državu porijekla, a ostatak su brojevi bez posebnog značenja, koji se dod-jeljuju po redoslijedu.

Nakon dodjeljivanja broja, unose se podaci o fizičkim karakteri-stikama sredstava i komponentama, kvalitetu sredstava, cijeni i uslovima prodaje, pakovanju i uslovima transporta, skladištenja i roku upotrebe, proizvođačima, korisnicima, povezanosti u mreži korisnika i proizvođača, zamjenljivosti sredstava, kriterijumima za opravku i postupci za uništavanje.

- Sve što se nabavlja za potrebe sistema odbrane podložno je kodi-fikaciji – naglasio je Aleksić.

On je kazao da proizvode kodifikuje, dodjeljujući i kompanijski NCAGE kod, Direkcija za standardizaciju i kodifikaciju Ministar-stva odbrane, koja se od strane Komiteta AC 135 prepoznaje kao Nacionalni kodifikacioni biro Crne Gore.

- Ako imate namjeru da kvalitetan proizvod ili uslugu ponudite na svjetskom odbrambenom tržištu, ukoliko želite da kodifikujete svoje proizvode ili dobijete kompanijski kod, prvo što je potrebno jeste da napišete zahtjev u slobodnoj formi, koji se šalje poštom na adresu Ministarstva odbrane Crne Gore, ulica Jovana Tomaševića 29, Podgorica – pojasnio je.

Potom će Direkcija za standardizaciju i kodifikaciju stupiti u kon-takt sa pošiljaocem zahtjeva i dostaviti mu formular zahtjeva za kodifikaciju ili zahtjev za dodjelu NCAGE. Zavisno od toga o kom se proizvodu radi, dostavlja se lista sa obaveznim podacima koje je potrebno dostaviti za svaki pojedinačni proizvod. Podatke po-trebne za kodifikaciju i standarde koje proizvod treba da zadovolji određuje NATO standard ″H6 - Item Name Directory″. Proces kodi-fikacije traje do 60 dana.

Nakon kodifikacije, glavni kodifikator iz Nacionalnog kodifikacio-nog biroa Crne Gore šalje informacije o kodifikovanim sredstvima u NATO Agenciju za podršku i snabdijevanje (NSPA) na validaciju. U NSPA se vrši provjera podataka i ukoliko su ispravni - prihvataju se. U suprotnom, vrši se dorada.

Kodifikovana sredstva i NCAGE se integrišu u NATO Master kata-log referenci logistike (NMCRL). NATO skladišni broj (NSN) i NCA-GE se dostavljaju proizvođaču, odnosno ponuđaču. NCAGE se po-stavlja na javni uvid na e-portal NSPA.

Dodjelom sertifikata od strane Ministarstva odbrane proces se za-vršava.

O primjeni NATO kodifikacije u praksi govorio je predstavnik kom-panije Tara Mojkovac dr Igor Vujović.

- Registracijom ulazite u NATO sistem i vaš standardizovani pro-izvod postaje prepoznatljiv i evidentiran pod određenim brojem. To je lična karta ako želite saradnju sa članicama Alijanse. Tara je među prvim izvršila NATO kodifikaciju u Crnoj Gori. Sada imamo 18 kodifikovanih proizvoda a želimo da kodifikujemo sve iz našeg asortimana. Od početka kodifikacije uspostavili smo brojne sara-dnje i utrostručili poslovne ugovore sa pojedinim evropskim ze-

mljama. Formalnim članstvom Crne Gore u NATO još više se otva-raju vrata poslovne saradnje – rekao je Vujović.

On je kazao da kodifikaciju treba posmatrati kroz ekonomske be-nefite i preporučio je privrednicima da slijede primjer Tare.

- Bitno je da ste u NATO sistemu. Tara je od toga imala znatne eko-nomske benefite – zaključio je on, dodajući da je ova kompanija povećala zaposlenost, a očekuje dodatna zapošljavanja kroz reali-zaciju novog investicionog programa.

Predstavnica Ramela Sanja Martinović se interesovala da li se mogu usluge kodifikovati te da li te da li učesnici na NATO tenderi-ma mogu biti distributeri, na što je dobila pozitivne odgovore. “Vu-jačić kompani" je navedena kao primjer distributera koji uspješno posluje sa NATO tržištem.

Dragana Mijovića iz KAP-a interesovalo je da li postoji lista proi-zvoda koje NATO potražuje a spram kojih crnogorski privrednici mogu organizovati proizvodnju.

Sajber bezbjednost

Sekretarka Odbora udruženja ICT Privredne komore Crne Gore Nada Rakočević, kazala je da sajber bezbjednost nezaobilazan se-gment koji zahtjeva sistemski pristup u cilju očuvanja sigurnosti kako pojedinca, tako i privrednog i državnog sistema.

- Svi smo skoro svakodnevno izloženi mogućnosti da naši podaci budu kompromitovani. Hakeri sve brže, agresivnije i vještije, kroz aplikacije, bez kojih je savremeno poslovanje postalo nezamislivo, napadaju i ozbiljno oštećuju IT sisteme. Treba istaći značaj pre-ventivnih ulaganja u sigurnosnu infrastrukturu i sistem zaštite mreža, podataka i aplikacija. Nažalost, mnoge organizacije i po-slovni sistemi reaguju tek pošto se incident desi, a činjenica je da je za oporavak potrebno mnogo više, ne samo vremena, već i fi-nansijskih sredstava – rekla je Rakočević.

Prema njenim riječima, potrebno je da privatni i javni sektor, u skladu sa globalnim trendovima, zajedno odgovore na rastući izazov. Vlada ima odgovornost da zaštiti sopstvene sisteme, kao i kritičnu nacionalnu infrastrukturu obezbjeđujući na taj način si-guran digitalni ambijent za preduzeća i pojedince. Na nivou drža-ve je definisan zakonodavni okvir koji prati savremene evropske i međunarodne standarde u ovoj oblasti.

- Privredna komora Crne Gore svoju ulogu prepoznaje i sprovodi kroz organizovanje edukativnih radionica, animiranje privrednih subjekata da pitanje sajber bezbjednosti percipiraju na jedan viši nivo, primjeren realnom stanju – rekla je Rakočević.

Osnovni principi na osnovu kojih se postižu uspešni rezultati u borbi protiv sajber pretnji su povezivanje i jačanje saradnje među svim sektorima društva, institucijama kao i sa inostranstvom, in-dividualna i odgovornost poslovnog sektora, te adekvatnost mjera.

- Edukacija zaposlenih u jednoj kompaniji, o sigurnosti i rizicima kojima su izloženi, u svojim svakodnevnim radnim aktivnostima predstavlja važan korak u zaokruživanju informacione bezbedno-sti te kompanije – objasnila je ona.

Govorila je o važnosti i ispravnom kreiranju lozinke, očuvanju pri-vatnosti personalnih informacija i sličnog da bi se spriječila njiho-va zloupotreba.

19

Broj 6Jun 2017.

Privrednici podržavaju zabranu izvoza drvnih sortimenata

Šumarstvo, drvna industrija, grafička i izdavačka djelatnost

Odbor udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izda-vačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, na sjednici 28. juna 2017. godine, razmotrio je Informaciju o tekućim privrednim kretanjima u ovoj oblasti u periodu januar-maj 2017, sa Javnim pozivom o davanju šuma na korišćenje za 2017. godinu. Privrednici su izrazili zadovoljstvo zbog odluke o privremenoj za-brani izvoza šumskih drvnih sortimenata. Sjednicu je vodio preds-jednik Odbora Milovan Gojković, a učešće u radu su uzeli, gene-ralni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Adem Fetić i direktor Uprave za šume Nusret Kalač.

Programom gazdovanja šumama za 2017. godinu, ukupna raspolo-živa drvna masa koja može biti predmet korišćenja iznosi 700.689 m³, od čega u državnim šumama 523.135 m³, a u privatnim 177.554 m³. Po ovom osnovu očekivani prihod iznosi 7.309.259,50 eura. U državnim šumama je za redovnu sječu planirano 318.116 m³ bruto drvne mase, od toga četinara 207.357 m³ i lišćara 110.759 m³, a za snadbijevanje stanovništva u ruralnim područjima 65.955 m³, sa-opštio je sekretar Odbora Goran Popović.

Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna ostvarena proizvo-dnja bruto drvne mase za pet mjeseci 2017. iznosi 73.378 m³, od čega četinara 55.971 m³ i lišćara 17.407 m³, i veća je za 0,20% u od-nosu na pet mjeseci prethodne godine.

Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 37,35 milona eura, što predstavlja 5,8 % ukupnog uvoza. Najviše se uvo-zio namještaj, u iznosu od 18,1 milion eura. Drveta je uvezeno u vri-jednosti uvezeno 9,025 miliona eura, za novinsku hartiju i karton za pisanje i štampanje te sirovinu za toalet-papir i slično izdvojeno je 1,5 miliona eura, a na štampu 2,2 miliona eura.

Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 8,28 miliona eura. hartije je izvezeno u vrijednosti 1,72 miliona eura, a drveta 6,175 miliona eura, od čega najviše rezane građe, 4,62 miliona eura.

Ocjene i zaključci navedeni u Informaciji su:

- Odluka Vlade o privremenoj zabrani izvoza šumskih sortimenata se smatra najvažnijom mjerom koja je donesena u poslednje vrije-me, jer značajno stabilizuje tržište drvnih sortimenata (trupaca za rezanje i ogrevnog drveta).

- Uslovi i kriterijumi za davanje šuma na korišćenje, predviđeni Javnim pozivom za 2017. godinu, značajno su poboljšani u odno-su na uslove iz prethodnih godina, a između ostalog odnose se na

smanjenju obimne dokumentacije koja je bila potrebna ponuđaču kod dostavljanja ponuda (tehnička dokumentacija), na garanciju ponude od 7% umjesto depozita od 20%, određena je "maksimalna zapremina" sirovine od 350m3 u odnosu na broj zaposlenih radni-ka u 2016. godini i drugo.

- Pokrenuti proces sertifikacije šuma po FSC standardima, koji po-tvrđuju da su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovornim gaz-dovanjem šumama, i dokazuje da nije bilo nekontrolisane eksplo-atacije šuma. Sa sertifikacijom šuma pomaže se, domaćoj drvnoj industriji da izađe na zapadno tržište, gdje je uslov da drvo potiče iz sertifikovanih šuma, kojima se gazduje na održiv način.

Učestvujući u raspravi, privrednici Jasmin Bralić, Timber King, Vuksan Radonjić, Trudbenik, Radojica Popović, Kolašin Energy, Vuko Marić, Maradom, Miloš Vojinović, Lim, Srđa Laković, Bi-otel, Fuad Dedeić, Jela komerc, podržali su donošenje Odluke o privremenoj zabrani izvoza drvnih sortimenata, ali je jedan broj njih - proizvođača cijepanog ogrijeva, zatražio da se zabrana ne odnosi na njihov proizvod, ocjenjujući da na tržištu Crne Gore već pada cijena u odnosu na ono što bi se moglo prihodovati izvozom. Govoreći o javnom pozivu o davanju šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, oni su ukazali da prilikom vrednovanja ponuda ne treba favorizovati finansijsku komponentu (koja sada iznosi 60 odsto, dok tehnička nosi 40 odsto), već ta dva uslova tre-ba da budu jednako cijenjena. Kroz ovaj postupak, dodjelom kon-cesija treba potencirati finalnu preradu..

Predstavnik resornog ministarstva Fetić je istakao da je cilj naći najbolji model upravljanje šumama kako bi država sačuvala izuze-tno značajan resurs s jedne strane i uticala na njegovo kvalitetno korišćenje.

Direktor Uprave za šume Kalač rekao je da je u u pripremi novi model gazdovanja šumama sa pilot projektima koji se realizuju u Pljevljima, Žabljaku i Kolašinu. Model predviđa odustajanje od koncesija, već će Uprava za šume prodavati drvo na šumskom putu. Ovim modelom biće unapređeno plansko korišćenje ovog resursa a, između ostalog, i jasno definisana razlika između ogri-jevnog i tehničkog drveta.

Nadležne institucije će u saradnji sa Privrednom komorom i dalje raditi na praćenju i unapređenju javnog poziva za davanje šuma na korišćenje, ocijenjeno je na sjednici.

20

Broj 6 Jun 2017.

Buka limitirajući faktor razvoja

Turizam

Buka na otvorenom, u blizini smještajnih kapaciteta, predsta-vlja konstantan problem, limitirajući faktor razvoja crnogor-skog turizma i rizik za zdravlje. Suzbijanje buke je jedan od prioriteta djelovanja, kako u ovoj, tako i u pripremi sljedećih sezo-na, ocijenjeno je na tematskoj sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, održanoj 12. juna 2017. godine.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević, a pored privrednika u radu su učestvovali potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, predstavnici Ministarstva održivog razvoja i tu-rizma, lokalnih uprava, komunalnih policija Kotora, Bara i Herceg Novog, Instituta za javno zdravlje, CETI-ja, Agencije za zaštitu ži-votne sredine i drugi.

Ocijenjeno je, da iako je postojećim zakonodavnim okvirom defi-nisana oblast buke, ostaje otvoreno pitanje potpune primjene re-levantnih propisa, kao i usklađivanje nadležnosti nad njihovom primjenom.

- Buka je jedan od problema koji se posebno manifestuju u poslje-dnjih 20 godina, nanoseći štetu kvalitetu turističke ponude, a čije rješavanje ne traži dodatna ulaganja, već samo političku dobru volju da se zakon u potpunosti sprovede i utvrde nadležni za to. Želja nas u Privrednoj komori je da se stvori ambijent za kvalitetno obavljanje turističke djelatnosti koja doprinosi većim budžetskim prihodima kako opština tako i države – istakao je Ivančević.

On je upozorio da gosti, prema pravilima Frankfurtske liste mogu da cijenu aranžmana umanje do 25 odsto ukoliko upute reklama-ciju zbog buke tokom noći, odnosno do 40 odsto ukoliko se žali na dnevnu buku.

- To su ogromne štete koje trpimo i plaćamo zbog ovog problema –

naglasio je predsjednik Odbora.

Marko Petričević, direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, ocijenio je da je "buka rak rana našeg turizma i naše destinacije“.

- Potrebno je da svi ozbiljno pristupimo rješavanju problema buke za što imamo potrebnu zakonsku regulativu koju je neophodno primjenjivati u cjelosti, kao i dobre volje ljudi u lokalu koji su dužni da to implementiraju – rekao je Petričević.

Tomo Knežević, Lipska pećina, smatra da treba napraviti modali-tet da se buka u svim opštinama izmjesti u posebne zone gdje neće smetati turistima.

Gani Resulbegović, Palata Venezia Ulcinj, jedan je od privrednika koji se zapitao koja je institucija nadležna za rješavanje problema buke.

- Potrebno je jasno identifikovati ko je nadležan za ovo pitanje kako bismo obezbjedili uslove za kvalitetnu turističku sezonu i spriječili gubitak gostiju – rekao je on.

Rajko Malović, pomoćnik direktora JP za upravljanje morskim dobrom smatra da je za rješavanje problema buke potrebno prije svega dobro planiranje.

- Pitanje je da li otvoreni barovi treba da budu u urbanim zonama ili ih treba izmjestiti. Ovaj problem se najbolje rješava donošenjem planova kojima bi se umanjio broj ovakvih objekata na kupališti-ma – kazao je on.

Predsjednik odbora Ivančević je kao jedan od predloga zaključa-ka kandidovao da se resornom ministarstvu preporuči donošenje Pravilnika o limitatorima jačine zvuka u skladu sa Zakonom o tu-

21

Broj 6Jun 2017.

Potrebna politička dobra volja da se zakon u potpunosti sprovede i utvrde nadležni za rješenje problema buke.

rizmu.

Olivera Kujundžić iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, međutim, je kazala da je uslov da se donese ovakav pravilnik usva-janje novog Zakona o turizmu. Ona je ukazala i na to da je problem nadležnosti za pitanje buke umnogome posljedica neusklađenosti Zakona o komunalnoj djelatnosti sa Zakonom o komunalnoj po-liciji, s obzirom na to da su se iz ove službe izdvojili komunalni inspektori nadležni za nadzor nad ovom oblašću. Ona smatra da je potrebno da lokalne uprave same definišu nadležnosti ovih službi, jer im to zakon dozvoljava.

- Problem buke u Baru i Sutomoru traži brzu reakciju. Svi lokali koji su tokom 2015. i 2016. godine prekoračili nivo buke su kažnjeni. Za sljedeću sezonu zajedničkim aktivnostima moramo napraviti akustične zone i na taj način izmjestiti objekte sa muzikom uživo van centra Sutomora i Bara – kazao je načelnik Komunalne polici-je Bara Dragan Radulović.

Načelnik Komunalne polciije Kotora Zoran Vučinović kazao je da u ovoj službi postoji deficit kadrova zbog izdvajanja Komunalne in-spekcije, ali da to ne predstavlja glavni problem za suzbijanje buke, već je riječ o nedostatku tehničkih rješenja, odnosno limitatora čije uvođenje u lokale traže već šestu godinu.

Dr Borko Bajić sa Instituta za javno zdravlje smatra da je donijetim izmjenama Zakon o zaštiti od buke oslabljen jer propisuje da ona u periodu od 23 do sedam sati ne smije prelaziti 65 decibela, dok je ranije ta granica iznosila 50 decibela. U ovom stavu, kaže on, iz-mjene nijesu u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima.

Zaključci:

Sa sjednice Odbora uputiće se Inicijativa lokalnim upravama za

određivanje odgovorne, kontakt osobe i kontakt telefona (call cen-tra ili dežurni mobilni telefon) koji će biti u funkciji od 0 do 24 h i na koji će se prijavljivati nepravilnosti u vezi nepoštovanja propisa o zaštiti buke u životnoj sredini;

Da se što hitnije okončaju procedure oko dostavljanja Nacrta Za-kona o turizmu u skupštinsku proceduru. Naime, nedostajući pod-zakonski akt, Pravilnik o limitatorima jačine zvuka, kojim će se jasno definisati nadležnosti u vezi limitatora jačine zvuka, kojim se ograničava maksimalno propisani nivo buke, može se donijeti tek nakon usvajanja novog Zakona o turizmu. Bez donešenog Pra-vilnika o limitatorima, inspekcijski organi ne mogu vršiiti potpunu kontrolu u dijelu ugradnje I funkcionisanja limitatora, u ugostitelj-skim objektima;

Lokalne samouprave da se za buduća planiranja izgradnje obje-kata i izdavanja dozvola za rad ugostiteljskim i drugim objektima, posebno objektima privremenog karaktera, pridržavaju Odluke o akustičnim zonama na svojoj teritoriji. Takođe, treba da vode ra-čuna o obavezama koje proističu iz Zakona o turizmu i Pravilnik o vrstama, minimalno - tehničkim uslovima i kategorizaciji ugosti-teljskih objekata, kao i Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini i drugih podzakonskih akata koji bliže definišu ovu oblast.

Preporučuje se lokalnim samoupravama da sagledaju svoje ka-pacitete I ako je potrebno donesu Odluku o povjeravanju dijela poslova inspekcijskog nadzora komunalnoj policiji po pitanju rje-šavanja problema buke. Naime, lokalne samouprave treba da orga-nizovano pristupe praćenju stanja nivoa buke (monitoringu buke) na svojoj teritoriji, posebno tokom odvijanja turističkih sezona i obezbjede nesmetano funkcionisanje I nadzor nad radom komu-nalne policije i komunalne inspekcije u skladu sa zakonskim pro-pisima iz oblasti buke.

22

Broj 6 Jun 2017.

Reforme finansijskog sistema jačaju njegovu poziciju i razvoj pa je realno očekivati i rast privrednih aktivnosti kroz podizanje nivoa kreditiranja i dalji pad kamatnih stopa.

Ciljevi koji će se postići ovim reformama se ogledaju prven-stveno u daljem jačanju stabilnosti i razvoju finansijskog sistema u cjelini, te podizanju kapaciteta supervizije uz visok stepen usaglašenosti regulative sa evropskim zakonoda-vstvom, čime bi se stvorili uslovi da Crna Gora ispuni zahtjeve iz pregovaračkog poglavlja 9 u pristupnom procesu Crne Gore EU. Reforme finansijskog sistema kroz snaženje i razvoj regulatornog okvira uz dosljednu primjenu kroz adekvatnu praksu nadležnih institucija, jačaju njegovu poziciju i stvaraju pretpostavke viso-kog stepena sigurnosti i stabilnosti svih njegovih segmenata. Na takvim vrijednostima sasvim je realno očekivati rast privrednih aktivnosti kroz podizanje nivoa kreditiranja, dalji pad kamatnih stopa, pružanje novih finansijskih usluga i jačanje institucional-nih i drugih kapaciteta svih subjekata sistema, kaže Irena Radović, viceguvernerka Centralne banke Crne Gore.

Glasnik: Nacrtom fiskalne strategije Crne Gore najavljena je veli-ka reforma bankarskih zakona i finansijskog poslovanja. Šta je cilj ovih reformi?

I. Radović: Reforma regulatornog okvira kojim se uređuje bankar-sko poslovanje, kao i unapređenje regulatornog okvira kojim se uređuje poslovanje ostalih subjekata koji su dio finansijskog sis-tema, predstavlja ključni korak ka usaglašavanju i harmonizaciji crnogorskog zakonodavstva iz ove oblasti sa važećim evropskim direktivama i drugim propisima kojima je uređeno poslovanje fi-nansijskih institucija. Usvajanjem seta zakonskih propisa i zna-čajnog broja podzakonskih akata implementiraće se najnovije direktive EU koje regulišu oblasti bankarskog poslovanja, poslova osiguranja, poslova sa hartijama od vrijednosti, kao i poslova li-zinga, faktoringa, mikrokreditiranja i kreditno garantnih poslova.

Ciljevi koji će se postići ovim reformama se ogledaju prvenstveno u daljem jačanju stabilnosti i razvoju finansijskog sistema u cjeli-ni, te podizanju kapaciteta supervizije uz visok stepen usaglaše-nosti regulative sa evropskim zakonodavstvom, čime bi se stvorili uslovi da Crna Gora ispuni zahtjeve iz pregovaračkog poglavlja 9 u pristupnom procesu Crne Gore EU.

Glasnik: U dokumentu se navodi da će 2017. godine biti donešeni novi zakoni: o bankama i o oporavku i sanaciji banaka od sistem-skog značaja. Molim da pojasnite?

I. Radović: U postupku pristupanja EU Crna Gora je, između osta-log, preuzela obavezu da svoje zakonodavstvo usaglasi sa Direk-tivom o uspostavljanju okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicionih društava (tzv. BRRD). Usaglašavanje sa predmetnom direktivom se vrši u okviru dva zakonska projekta, i to zakona kojim se uređuje poslovanje banaka (dio Direktive kojim se uređuju mjere iz nadležnosti organa za superviziju banaka i koji obuhvata pitanja planova oporavka banaka i supervizorske mjere tzv. mjere rane intervencije), a najveći dio u okviru posebnog zako-na kojim se uređuje sanacija banaka (sanacioni planovi, postupak sanacije, mjere i instrumenti sanacije i dr.).

Iz navedenih razloga, predložen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama, zajedno sa Zakonom o sanaciji banaka koji se takođe nalazi u proceduri za usvajanje, predstavljaju paket zakon-skih propisa kojim se vrši usaglašavanje sa predmetnom direkti-vom. Usvajanjem ova dva zakona stvoriće se uslovi za primjenu ovlašćenja i instrumenata sanacije koji su propisani pomenutom direktivom EU, a koji treba da unaprijede postojeći okvir za popra-vljanje stanja u bankama, kako u toku redovnog poslovanja kroz

supervizorske mjere, tako u slučaju sanacije banaka, kroz mjere sanacije prredviđene Zakonom o sanaciji.

Glasnik: Što je suština izmjena zakona o bankama?

I. Radović: Moramo imati u vidu da će u 2017. godini biti usvojene samo izmjene i dopune Zakona o bankama iz razloga koji su poja-šnjeni u prethodnom odgovoru, a da će novi Zakon o bankama biti dio realizacije tzv. ''twinning'' projekta koji se sprovodi pod okri-ljem Evropske komisije. Donošenje novog Zakona o bankama pla-nirano je u 2018. godini, nakon čega će se razvijati i podzakonska

23

Broj 6Jun 2017.

Stabilan finansijski sistem generiše

privredni rast

Irena Radović, viceguvernerka Centralne banke Crne Gore

regulativa kojom će se u potpunosti uspostaviti pravila poslovanja banaka na principima i standardima tzv. ''Bazel III'' okvira. Time crnogorski bankarski sistem u potpunosti dobija regulatorni okvir na kojem se zasniva poslovanje banaka u svim razvijenim zemlja-ma, kako u okvirima EU, tako i na globalnom svjetskom nivou. Projekat će se kontinuirano sprovoditi tokom 2018. i 2019. godine u dinamici koja treba da rezultira zaokruživanjem svih aktivnosti do kraja 2019. godine.

Glasnik: Rekli ste da će novi Zakon o bankama biti dio realizacije Twinning projekta. Možete li nam reći koji je cilj Twinning pro-

jekta?

I. Radović: U narednom periodu nas očekuje Twinning projekat čiji je cilj usklađivanje sa pravnim tekovinama EU u dijelu Poglavlja 9-Finansijske usluge. Učesnici na ovom izuzetno značajnom pro-jektu, pored naših budućih partnera, su institucije u Crnoj Gori koje su odgovorne za usklađivanje sa pravnom tekovinom EU u dijelu finansijskih usluga: Centralna banka Crne Gore, Agencija za nad-zor osiguranja i Komisija za hartije od vrijednosti.

Centralna banka Crne Gore će realizacijom ovog projekta dalje

24

Broj 6 Jun 2017.

uskladiti postojeću regulativu u bankarskom sektoru sa pravnom tekovinom EU koja podrazumijeva Direktive EU i regulativu koja se odnosi na bonitetne zahtjeve (Capital Requirement Regulation), kao i usklađivanje sa principima tzv. "Bazela III. Pored novog Za-kona o bankama, projekat će doprinjeti pripremi drugih značajnih podzakonskih akata u cilju usklađivanja sa pravnom tekovinom EU, a realizovaće se i niz obuka za zaposlene u cilju jačanja su-pervizorskih i administrativnih kapaciteta Centralne banke Crne Gore.

Glasnik: Centralna banka Crne Gore bi trebalo da otpočne prego-vore za potpisivanje Memoranduma o saradnji sa ECB u okviru Je-dinstvenog Mehanizma Supervizije (SSM) na nivou EU. Možete li nam reći šta predstavlja SSM?

I. Radović: Nakon finansijske i dužničke krize 2008. godine, javila se potreba za osnivanjem Bankarske unije kao važnom koraku ka jedinstvenoj Ekonomskoj i Monetarnoj uniji (EMU). Ona omoguća-va konzistentnu primjenu bankarske regulative koja važi u EU i koju primjenjuju sve zemlje članice. Bankarska unija počiva na dva stuba: Jedinstvenom Supervizorskom Mehanizmu (SSM) i Je-dinstvenom Sanacionom Mehanizmu (SRM), a oba mehanizma su bazirana na jedinstvenoj regulativi (single rulebook).

SSM je novi sistem bankarske supervizije u Evropi. Sastoji se od Evropske Centralne Banke i nacionalnih supervizorskih autorite-ta zemalja članica. ECB je odgovorna za konzistentno i efektivno funkcionisanje SSM sa ciljem sprovođenja efektivne bankarske supervizije, a istovremeno doprinoseći sigurnosti bankarskog sis-tema i finansijskoj stabilnosti. ECB vrši direktnu superviziju 125 tzv. značajnih banaka koje posluju u zemljama članicama EU, a čine 82% bankarske aktive u euro zoni. Supervizija značajnih ba-naka se sprovodi kroz tzv. Zajedničke Supervizorske Timove (JST) koji se sastoje od predstavnika ECB i nacionalnih supervizora. Sve zemlje članice direktno učestvuju u SSM-u. Memorandum o saradnji bi trebalo da precizira supervizorsku saradnju sa ECB za zemlje koje ne učestvuju direktno u SSM ili, kao što je slučaj Crne Gore, koje su zemlje kandidati za pristupanje EU.

Glasnik: Kada bi kamatne stope, koje su i dalje visoke i predsta-vljaju barijeru za privredu, mogle da budu smanjene i od čega to najviše zavisi?

I. Radović: Prosječno ponderisane efektivne kamatne stope u Cr-noj Gori kako na stanja, tako i na novoodobrene kredite, od sep-tembra 2015. godine kontinuirano imaju opadajući trend. Pros-ječno ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite u aprilu je iznosila 7,12%,dok je na novoodobrene kredite njen godišnji nivo iznosio 6,53%. Iako je zabilježen pozitivan trend u kretanju cijene kapitala u Crnoj Gori, sa aspekta oporavka pri-vrede i doprinosa smanjenju troškova finansiranja preduzeća i stanovništva, ovakav nivo kamatnih stopa je i dalje visok. Visoke kamatne stope u Crnoj Gori, čak iznad prosjeka pojedinih zemalja regiona, su posljedica faktora kako na strani ponude kredita kod banaka, tako i na strani tražnje. Malo tržište i visoki troškovi po-slovanja utiču na podizanje kamatne margine na strani ponude. Rizik klijenta i visoka postojeća zaduženost uz neservisiranje oba-veza, rizik zemlje usljed izražene fiskalne neravnoteže, nedovoljan kvalitet finansijskih informacija i posljedično smanjenje simetrije, kao faktori tražnje, djeluju u istom pravcu. Centralna banka očeku-je da najavljene mjere fiskalne konsolidacije, ekonomska politika usmjerena na dinamiziranje privrednog rasta, te snaženje regu-latornog okvira i postignuti rezultati u procesu integracija ka EU

imaju pozitivan uticaj na premiju rizika na crnogorskom tržištu i, posljedično, dalje smanjenje cijene kapitala.

Uprkos činjenici da se zbog promjene kursa monetarne politike Evropske centralne banke očekuje blagi rast referentne kamatne stope u eurozoni, Centralna banka Crne Gore ne očekuje snažniji pritisak na domaće kamatne stope. Naime, iskustvo nam ukazu-je da uprkos negativnim kamatnim stopama na evropskom trži-štu takav uticaj prelivanja nije evidentiran u značajnijoj mjeri u Crnoj Gori, te stoga blagi uticaj koji može nastati usljed promje-ne kamatnih stopa kod izvora finansiranja može biti neutralisan promjenom percepcije rizika domaćeg ambijenta. Sumirajući sve navedene uticaje, očekujemo dalji pad stopa i u narednom periodu.

Glasnik: Da li se u narednom periodu očekuje veće kreditiranje pri-vrede od strane banaka?

I. Radović: Kreditna aktivnost banaka u Crnoj Gori, u prethodnom periodu, bilježi pozitivan trend, naročito ako se u obzir uzmu poka-zatelji iz 2017. godine. Krediti odobreni privredi u maju u odnosu na decembar 2016. godine porasli su za 5,8%, dok su na godišnjem nivou ostvarili rast od 3%. Novoodobreni krediti takođe pokazuju rast. Naime, novodobreni krediti privredi za prethodna četiri mje-seca iznosila su 172,4 miliona eura, odnosno bilježe rast od 1,2%.

S obzirom na blago smanjenje percepcije rizika u zemlji i inostran-stvu, kao i stabilnijih uslova finansiranja i pad kamatnih stopa na domaćem tržištu, Centralna banka očekuje nastavak dinamičnijeg kreditiranja i privrede i stanovništva i u narednom periodu.

Glasnik: Najavljeno je skoro donošenje Zakona o oporavku i sana-ciji banaka od sistemskog značaja, u cilju obezbjedjenja stabilnosti finansijskog sistema i u slučajevima postojanja problema kod zna-čajnih banaka. Šta to znači?

I. Radović: Zakonom o sanaciji banaka u pravni poredak države Crne Gore prenosi se Direktiva 2014/59/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 15. maja 2014. o uspostavljanju okvira za oporavak i sa-naciju kreditnih institucija i investicijskih društava (BRRD).

Zakonom će se urediti pravila, postupci i instrumenti za sanaciju banaka, ovlašćenja i zadaci sanacionog tijela, osnivanje, finansi-ranje i korišćenje sredstava sanacionog fonda, kao i upravljanje njima. Cilj je oblikovati sistem koji će organu nadležnom za sa-naciju pružiti vjerodostojan skup instrumenata za dovoljno ranu i brzu intervenciju u nestabilnoj banci kako bi se osigurao nastavak ključnih finansijskih i ekonomskih funkcija banke, uz istovreme-no ograničavanje uticaja na ekonomski i finansijski sistem na naj-manju moguću mjeru.

U suštini, sanaciju će biti potrebno pokrenuti kada nadležni or-gan za sanaciju zaključi da banka propada ili joj prijeti propast i da bi alternativne mjere-instrumenti sanacije spriječile tu propast u razumnom vremenskom okviru. Sastavni dio Direktive koja je transponovana kroz zakonska rješenja su i preventivne mjere - obaveza priprema i ažuriranje planova oporavka banaka, kojima se predviđaju mjere koje banke treba da preduzmu za obnavljanje svog finansijskog položaja nakon značajnog pogoršanja. Zahtjevi za pripremu planova oporavka biće proporcionalno primijenjeni, odražavajući sistemski značaj banke ili grupe i njenu međusob-nu povezanost. Npr. kada banka ne bude predstavila odgovarajući plan oporavka, Centralna banka će biti ovlašćena da zahtijeva da ta banka preduzme potrebne mjere kako bi se korigovali važni ne-dostaci plana. Ovo će biti posebno od značaja jer će se na taj način

25

Broj 6Jun 2017.

ojačati poslovanje banaka i spriječiti njihov prekomjerni rast ili preuzimaje prekomjernog rizika, bez mogućnosti da riješe nedo-statke i gubitke i obnove svoju kapitalnu osnovu.

Glasnik: Biće izvršene i izmjene i dopune Zakona o Centralnoj banci Crne Gore. Šta se mijenja i u kom pravcu?

I. Radović: Izmjene i dopune važećeg Zakona o Centralnoj banci Crne Gore vrše se radi njegovog potpunog usklađivanja sa prav-nom tekovinom EU, a u skladu sa preporukama Evropske komi-sije iz Izvještaja o skriningu, kao i radi usklađivanja ovog zakona sa drugim zakonima i izmjenama određenih rješenja za koje je praksa u njegovoj primjeni pokazala da ga je potrebno unaprijediti. Najznačajnija usklađivanja sa pravnom tekovinom EU odnose se na nova rješenja kojim se ispunjavaju kriterijumi po pitanju funk-cionalne, institucionalne, personalne i finansijske nezavisnosti Centralne banke, kao i na dopune važećeg zakona kojima se obez-bjeđuje integrisanje Centralne banke u Evropski sistem Centralnih banaka (ESCB), koje će se izvršiti od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Glasnik: Smatrate li da najavljene izmjene i dopune Zakona o spo-razumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansij-skim institucijama mogu dati dobre rezultate?

I. Radović: Polazeći od značaja održivog finansijskog restrukturi-ranja za privredu u cjelini, kao i za banke, ocijenjeno je opravda-nim da se pristupi izmjenama i dopunama navedenog zakona, u cilju prevazilaženja uočenih problema i radi produžavanja važenja ovog zakona za još jednu godinu.

Kao najznačajnija novina koja se predlaže je određivanje da pred-met restrukturiranja u skladu sa ovim zakonom mogu biti, pored kredita klasifikacionih u grupe “B" i “C", i krediti iz klasifikacione grupe “D" u skladu s FSAP preporukama Svjetske banke.

Značajna novina je i propisivanje da, kada se finansijsko restruk-turiranje sprovodi samo između dužnika i jedne banke, odnosno između dužnika i jedne mikrokreditne finansijske institucije, dužnik i banka, odnosno mikrokreditna finansijska institucija mogu finansijsko restrukturiranje sprovesti i po internim proce-durama te banke, odnosno te mikrokreditne finansijske institucije, uz korišćenje podsticaja iz ovog zakona.

Takođe, precizira se sadržina inicijative koju banci podnosi dužnik koji namjerava da sa bankom zaključi sporazum o postignutoj sa-glasnosti da učestvuju u finansijskom restrukturiranju, a utvrđu-ju se i posljedice neuspjelog finansijskog restukturiranja, kada je povjerilac banka.

Uzimajući u obzir navedene izmjene i dopune, kao i intenzivnu ak-tivnost koja je usmjerena na javnom promovisanju značaja ovog zakona na banke i dužnike, CBCG ocjenjuje da bi se mogli očekiva-ti značajni efekti kako na daljem smanjenju NPL-ova u bankama, tako i na relaksaciji dužnika u realnom sektoru. Stvoren je prostor u kojem bi i banke, a naročito dužnici, morali prepoznati svoj in-teres i na njima je da taj prostor iskoriste, dok će CBCG, Udruženje banaka i Privredna komora istrajavati na motivisanju svih subje-kata da koriste benefite koji su jasno definisani ovim zakonom.

Glasnik: U pripremi je i zakon kojim će se urediti poslovanje li-zing kompanija, mikrokreditnih finansijskih institucija i pravnih lica koja se bave kreditno-garantnim poslovima. Kakve bi efekte po finansijski sistem to trebalo da donese?

I. Radović: Relevantnim propisima EU regulisano je osnivanje, po-slovanje i supervizija najznačajnijih pružalaca finansijskih usluga (banke i druge kreditne institucije). Ostali pružaoci finansijskih usluga (izuzev pružalaca platnih usluga) nijesu uređeni obave-zujućim propisima EU, već svaka zemlja, na bazi sopstvene pro-cjene definiše potrebu i nivo regulacije nebankarskih finansijskih institucija. Nivo regulacije nebankarskih finansijskih institucija u zemljama EU je različit, počev od slučajeva kada je pružanje tih usluga potpuno neregulisano, do slučajeva kada se na bankarske nefinansijske institucije primjenjuju regulatorni zahtjevi koji su bliski zahtjevima koji se primjenjuju na banke.

Najznačajnije finansijske usluge koje nijesu obuhvaćene važećim zakonodavnim okvirom su usluge finansijskog lizinga i faktorin-ga. Poslovi lizinga su uređeni Zakonom o lizingu, što je doprinijelo razvoju ovog segmenta finansijskih usluga, ali nijesu propisani uslovi za osnivanje, poslovanje i kontrolu ovih subjekata. Kada su u pitanju poslovi faktoringa, ne postoji zakon kojim se uređuje na-čin obavljanja ovih poslova što je jedan od najznačajnijih razloga što ova vrsta finansijskih usluga nije zastupljena u većoj mjeri na našem finansi