analiza impersonalnih rečenica

13
Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za srpski jezik i književnost Seminarski rad Tema: Analiza impersonalnih rečenica Profesor: Studenti: Nataša Kiš Aleksandra Stević 0

Upload: hator92

Post on 22-Oct-2015

37 views

Category:

Documents


7 download

DESCRIPTION

a

TRANSCRIPT

Page 1: Analiza impersonalnih rečenica

Univerzitet u Novom Sadu

Filozofski fakultet

Odsek za srpski jezik i književnost

Seminarski radTema: Analiza impersonalnih rečenica

Profesor: Studenti:Nataša Kiš Aleksandra Stević

Tamara Otić

Novi Sad2013.

0

Page 2: Analiza impersonalnih rečenica

U ovom radu analizirane su impersonalne rečenice iz dva različita funkcionalna stila: administrativnog i naučnog. Građa je uzeta iz „Kritika“ Jovana Skerlića1 i „Ustavnog procesnog prava“.2 Analiza je vršena prema tipologiji impersonalnih rečenica Milke Ivić:

I slobodne: a) sa ličnim glagolskim oblikom b) spoj pomoćnog glagola sa priloškim izrazom

II vezane: a) sa lokalizatorom

b) sa anonimnim agensom: 1.sa glagolskim predikatom, obaveznom morfemom SE i klauzom kao dopunom.2. sa glagolskim predikatom, obaveznom morfemom se i priloškom odredbom kao dopunom3. sa participskim predikatom (trpni pridev)

c) sa agensom u dativu:1. sa glagolskim predikatom2. sa kopulativno-priloškim predikatom

d) sa agensom u akuzativu

e) sa agensom u genitivu:1. egzistencijalnog tipa sa glagolom imati/nemati ili biti2. sa kvantifikacijom uz sativne glagole ili quant+N(Gen)

f) sa agensom u obliku socijativnog instrumentala

i prema podeli Milorada Radovanovića na:

I strukture u kojima je lako identifikovati vršioca radnje:

a) agens je uopšteni pojedinac bez obzira na društvenu funkciju ili pripadnost određenoj socijalnoj grupi

b) agens je uopšteni predstavnik određene društvene funkcije ili socijalne grupe

c) agens je uopšteno mnoštvo bez obzira na društvenu funkciju ili pripadnost određenoj socijalnoj grupi

1 „Kritike“, Jovan Skerčić, Matica srpska, Novi Sad; Srpska književna zadruga, Beograd2 „Ustavno procesno pravo“, dr Simeon Gelevski, dr Miladin Kostić, dr Ivan Ž. Bulatović

1

Page 3: Analiza impersonalnih rečenica

d) agens je uopšteno mnoštvo u svojstvu predstavnika socijalne grupe ili društvene funkcije

II strukture u kojima je ideja o vršiocu dublje potisnuta u svest:

a) preskriptivne konstrukcijeb) konstrukcije s lokativomc) pasivne konstrukcije

Primeri iz „Kritika“ Jovana Skerlića:

1. Najviše je bilo primera vezanih impersonalnih rečenica sa agensom u genitivu egzistencijalnog tipa uz glagole imati/nemati ili biti:

(1) Nema religije, ima samo religija; nema morala, no naravi; nema načela, no samo činjenica.3

(2) Tu je bilo mesta i za nova učenja i za nove ideje. 4

(3) Dučić, koji je bio revnosan vojislavist, ne peva gotovo nikako klasičnu starinu, kod njega nema onih igara sa imenima bogova i predugačkih metrova.5

(4) Bilo je prilično donkihotstva i kod većine je bilo više dobre volje i oduševljenja no razumevanja i određenosti.6

(5) Jednom prilikom bilo je grdne muke da se skloni ispred njenih očiju crtež jednoga izgladnelog i otpuštenog mladog činovnika.7

(6) Ima tu pesama koje i suviše liče na novinarske članke, toliko da samo po vezanom slogu liče na pesme.8

(7) Ima u njima razvijanja vrlo opštih, gotovo banalnih „pojetskih“ tema, i to u vrlo običnim i osrednjim stihovima.9

(8) Ima, zatim, kod njega onih jevtinih efekata današnje pomodne pesničke škole, koja nam je do sada dala i Crne melodije (Brankovo kolo, 1906), pa i Violet pisma (Štampa, 1909) i koja kao da se zaverila protivu smisla i zdravoga razuma.10

2. Odmah nakon njih su vezane impersonalne rečenice sa anonimnim agensom, glagolskim predikatom, obaveznom morfemom SE i klauzom kao dopunom:

(1) U kartezijanskom 17. veku verovalo se u suverenstvo razuma, držalo se da je on najviše svojstvo, da on vlada dušama i da ih vodi, da pre svega on ima da

3 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 14. str. III glava, 1. pasus4 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 22. str. I glava5 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 84. str.6 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 97. str.7 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 98. str.8 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 100. str.9 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 147. str. II pasus10 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 157. str.

2

Page 4: Analiza impersonalnih rečenica

se zadovolji.11 => ...ljudi su držali da je on najviše svojstvo...=> agens je uopšteno mnoštvo bez obzira na društvenu funkciju

(2) Od jednog dela traži se da bude saobrazno zakonima svoga roda, latinskom ukusu, zahtevima morala, interesima društvene konzervacije.12 => ...kritičari traže da bude saobrazno... => agens je uopšteno mnoštvo u svojstvu predstavnika socijalne grupe ili društvene funkcije

(3) Danas se zna pod kojim se psihološkim zakonima javljaju pojedine književne emocije i lagano se hvataju zakoni ukusa i stila.13 => Danas čovek zna... => agens je uopšteni pojedinac bez obzira na društvenu funkciju

(4) Zna se u kojim epohama cvetaju dela izvesne vrste, koji predmeti priliče izvesnim temperamentima.14 => Kritičari znaju u kojim epohama... => agens je uopšteno mnoštvo u svojstvu predstavnika socijalne grupe ili društvene funkcije

(5) Srećom, primećuje se da taj uticaj stalno slabi.15 => Srećom, kritičari primećuju da taj uticaj... => agens je uopšteno mnoštvo u svojstvu predstavnika socijalne grupe ili društvene funkcije

(6) Bilo bi logično pomisliti da je kod njega osećaj boje poglavito razvijen, što treba da je kod pesnika te vrste.16 => Bilo bi logično da kritičar pomisli... => agens je uopšteni predstavnik određene društvene funkcije

(7) Bez ikakvog preterivanja sme se reći da ovi emotivni stihovi, ova istinska pesma dolazi među najbolje što ih je dala cela naša mlada pesnička škola, i da je mogla izaći iz pera samo pravoga pesnika.17 => ...kritičari smeju reći da ovi emotivni stihovi... => agens je uopšteno mnoštvo u svojstvu predstavnika socijalne grupe ili društvene funkcije

3. Vezane impersonalne rečenice sa anonimnim agensom, obaveznom morfemom SE, glagolskim predikatom i priloškom odredbom kao dopunom:

(1) Subotom se sastajalo u uredništvu, đački i radnički džepovi se prevrtali, dodavao se groš grošu, i na taj način „otkupljivao se list“ kako se tada govorilo. Sastajalo se na dva mesta, u stanu lista, gde je sada Uprava fondova, i ulazilo se iz dvorišta.18 => Subotom se se ljudi sastajali... (priloška dopuna temporalnog tipa); ...ljudi su ulazili iz dvorišta (priloška dopuna mesnog tipa) => agens je uopšteno mnoštvo bez obzira na društvenu funkciju

(2) U kartezijanskom 17. veku verovalo se u suverenstvo razuma... => ...ljudi su verovali... (priloška dopuna vremenskog tipa) => agens je uopšteno mnoštvo bez obzira na društvenu funkciju

11 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 9. str. II glava, 1. pasus12 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad,, 11. str. 13 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 19. str. IV glava14 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 19. str. IV glava15 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 84.str.16 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 86. str.17 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 92. str. 18 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 98. str.

3

Page 5: Analiza impersonalnih rečenica

(3) I kako se verovalo u jedan večiti tip lepote, stvorio se jedan sistem književnih dogmi i zakonik lepoga.19 => I kako su pisci verovali... (priloška dopuna načinskog tipa) => agens je uopšteno mnoštvo u svojstvu predstavnika socijalne grupe ili društvene funkcije

(4) Uglavnom se zna za odnose morala i estetike, za uslove pod kojima se rađa jedno krupno književno delo.20 => Uglavnom čovek zna... (priloška dopuna načinskog tipa) => agens je uopšteni pojedinac bez obzira na društvenu funkciju

4. Vezane impersonalne rečenice sa anonimnim agensom i participskim predikatom:

(1) Pored književnih, naučnih i nacionalnih tradicija i konvencionalnosti koje su dodnde smatrane za dogme, tu je bilo mesta i za nova učenja i za nove ideje.21 => ...koje je svet smatrao za dogme... => agens je uopšteno mnoštvo bez obzira na društvenu funkciju

Primeri iz „Upravnog procesnog prava“ grupe autora:

1. Najviše je bilo primera vezanih impersonalnih rečenica sa anonimnim agensom, obaveznom morfemom SE i klauzom kao dopunom:

1) Za usmene podneske koji nisu vezani rokom ili nisu neodložni, može se doneti odluka da se predaju samo u određenim satima u toku radnog vremena.22 => ...sudski organ može doneti odluku... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(2) Ukoliko podnosilac ne odstrani nedostatke u opredeljenom roku, a zbog toga ne može da se postupa po podnesku, smatraće se da podnesak i nije bio podnet.23 => ...organ će smatrati... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(3) U pozivu mora da se navede da li je pozvano lice dužno da dođe lično ili može da pošalje punomoćnika koji će ga zastupati, i na kraju će obratiti pažnju da li je dužno da, u slučaju sprečenosti da se odazove pozivu, da izvesti organ koji je izdao poziv.24 => ...organ (koji je izdao poziv) mora da navede... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(4) U pozivu za usmenu raspravu, pozvano lice može da se pozove da podnese pismene ili druge dokaze, a može da mu se obrati pažnja da može da

19 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 10. str.20 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 19. str.21 „Kritike“, Jovan Skerlić, Matica srpska, Novi Sad, 22. str. I glava22 „Upravno procesno pravo“ 119.str. VI pasus23 „Ustavno procesno pravo“ 122. str. I pasus24 „Upravno procesno pravo“ 123. str.IV pasus

4

Page 6: Analiza impersonalnih rečenica

dovede svedoke koje ima nameru da pozove.25 => ...organ može da mu obrati pažnju... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(5) Kada to dopušta priroda stvari, može se ostaviti na volju pozvanom licu da umesto ličnog dolaženja preda do određenog dana potrebnu pismenu izjavu.26 => ...sud može ostaviti na volju... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(6) Sa ciljem da se obezbedi odstranjivanje eventualnih smetnji u radu koje bi proizašle od narušavanja reda u postupku, službeno lice koje vodi postupak, odnosno službenom licu koje rukovodi pojedinim radnjama u postupku, data su posebna ovlašćenja.27 => Sa ciljem da sud obezbedi... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(7) Saglasno načelu za ekonomično vođenje postupka, treba da se nastoji da troškovi u upravnom postupku budu što manji.28 => preskriptivna konstrukcija

(8) U rešenju mora posebno da se navede da li onaj koji snosi troškove treba da nadoknadi troškove drugoj stranci.29 => Rešenje mora posebno da navede... => kostrukcija s lokativom – potencijalnim subjektom

2. Vezane impersonalne rečenice sa anonimnim agensom, glagolskim predikatom i priloškom odredbom kao dopunom:

(1) Ukoliko se u upravnom postupku rešava o imovinskim pravima ili obavezama političko-teritorijalnih jedninica ( Republika, opština, grad ili ustanove koje imaju svojstvo pravnog lica, a finansiraju se iz budžeta, kao i fond koga je osnovao državni organ, a ima svojstvo pravnog lica), njih u upravnom postupku zastupa javno pravobranilaštvo.30 => pasivna konstrukcija, podatak o agensu izostaje

(2) Ukoliko podnosilac ne odstrani nedostatke u opredeljenom roku, a zbog toga ne može da se postupa po podnesku, smatraće se da podnesak i nije bio podnet.31 => ...a zbog toga organ ne može da postupa... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(3) Pozivanje se vrši pismenim pozivom ako posebnim propisima nije predviđen drugi način pozivanja (na primer, usmenim pozivanjem).32 => Organ pozivanje vrši... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(4) O novčanoj kazni donosi se poseban zaključak, a iznos kazne odmerava se u saglasnosti sa težinom narušavanja reda, prema težini nepristojnosti, odnosno

25 „Upravno procesno pravo“ 124.str. I pasus26 „Upravno procesno pravo“ 124.str. I pasus27 „Upravno procesno pravo“ 159.str. I pasus28 „Upravno procesno pravo“ 165.str. II pasus29 „Upravno procesno pravo“ 167.str. I pasus30 „Upravno procesno pravo“ 109.str. III pasus

31 „Upravno procesno pravo“ 122.str. I pasus32 „Upravno procesno pravo“ 123.str. IV pasus

5

Page 7: Analiza impersonalnih rečenica

prema stepenu povrede običaja ponašanja.33 => ...službeno lice donosi poseban zaključak... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(5) Kada se postupak pokreće na zahtev stranke, može se sa sigurnošću predvideti da će izazvati posebne izdatke u gotovom novcu (uviđaj, veštačenje, dolazak svedoka i slično), zbog čega organ koji vodi postupak može zaključkom da odredi da stranka unapred položi porebni iznos za pokriće tih troškova.34 => ... organ može predvideti... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(6) Oslobađanje se vrši na predlog stranke ( ne po službenoj dužnosti), a na osnovu uverenja o imovinskom stanju, izdatog od nadležnog organa uprave.35 => Organ koji vodi postupak oslobađa od podnošenja troškova... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(7) Saglasno članu 117 ZOUP-a može da se izvrši i spajanje više upravnih stvari u jednom postupku, odnosno, iako ima više različitih zahteva, sve njih će rešavati taj organ u jednom postupku i sa jednim rešenjem, ako se prava ili obaveze stranke zasnivaju na istom ili sličnom faktičkom stanju i na istom pravnom osnovu, i ako je organ koji vodi postupak u odnosu na sve zahteve stvarno nadležan za rešavanje.36 => ... organ može spojiti... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

(8) Sa ciljem da se izbegne nepotrebno pozivanje lica, predviđa se pravilo prema kome pozivanje ne može da se vrši radi dostavljanja pismenih rešenja i zaključaka ili radi saopštenja koja mogu da se izvrše putem pošte ili na neki drugi, odgovarajući način za lice kome treba da se izvrši saopštenje.37 => ... organ ne može da vrši pozivanje... => agens je uopšteni predstavnik određene socijalne grupe

3. Vezane impersonalne rečenice sa anonimnim agensom, participskim predikatom i klauzom kao dopunom:

(1) Članom 51 ZOUP-a predviđeno je da punomoćje ne prestaje sa smrću stranke, sa zagubom njene procesne sposobnosti ili sa promenom njenog zakonskog zastupnika ali pravni sledbenik stranke može da opozove ranije punomoćje.38 => pasivna konstrukcija, podatak o agensu dosledno izostaje (2) U ZOUP-u je bliže određeno šta se računa za teže narušavanje reda odnosno za krupniju neprijatnost.39 => pasivna konstrukcija, podatak o agensu dosledno izostaje

33 „Upravno procesno pravo“ 161.str. III pasus34 „Upravno procesno pravo“ 167.str. I pasus35 „Upravno procesno pravo“ 169. str. VI pasus36 „Upravno procesno pravo“ 122.str. III pasus37 „Upravno procesno pravo“ 123.str. III pasus38 „Upravno procesno pravo“ 114.str. II pasus39 „Upravno procesno pravo“ 160.str.V pasus

6

Page 8: Analiza impersonalnih rečenica

4. Vezane impersonalne rečenice sa agensom u genitivu, egzistencijalnog tipa sa glagolom „imati“:

(1) Kod zakonskog zastupnika „legitimatio ad processum“ ima osnova u pravnim propisima, a kod punomoćnika, punomoćnik dobija legitimaciju na osnovu slobodno izražene volje lica koje treba da bude zastupano.40

Iz navedenih primera, može se zaključiti da i naučni i administrativni stil obiluje impersonalnim rečenicama, s tim da se u naučnom stilu najviše javljaju impersonalne rečenice egzistencijalnog tipa sa agensom u genitivu i impersonalne rečenice sa klauzom kao dopunom, a u administrativnom stilu najčešće su impersonalne rečenice sa klauzama i priloškim odredbama kao dopunama.

Poredeći rečenice iz ova dva stila, ali po kriterijumima Milorada Radovanovića, uočile smo da se u naučnom stilu dosledno koriste strukture u kojima je lako identifikovati vršioca radnje i u većini slučajeva vršilac je uopšteno mnoštvo u svojstvu predstavnika jedne određene socijalne grupe. Transformacijom konstrukcija dobija se struktura sa sintaksički uspostavljenim subjektom čiju neposrednju leksičku eksplikaciju redovno zastupa leksema sa značenjem određenog mnoštva u funkciji agensa. Pri tom je neposredno leksičko ostvarenje subjekta kontekstualno uslovljeno. U manjem broju slučajeva javljaju se i primeri gde je agens uopšteni pojedinac ili mnoštvo bez obzira na društvenu funkciju. Na primere struktura u kojima je ideja o vršiocu radnje dublje potisnuta u svest nismo naišle.

U administrativnom stilu najčešće su strukture u kojima je lako identifikovati vršioca radnje i to one gde je agens uopšteni predstavnik određene društvene funkcije ili socijalne grupe (12 primera) , ali ima i primera struktura u kojima je ideja o agensu dublje potisnuta u svest ( 3 pasivne konstrukcije, jedna preskriptivna i jedna konstrukcija s lokativom).

Ovaj zaključak donesen je na osnovu analiza 40 rečenica, a za potpuniji zaključak svakako je potrebno koristiti više građe.

40 „Upravno procesno pravo“ 108.str. III pasus

7