Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Računovodstvo i revizija

ANALIZA POSLOVANJA NA TEMELJU GODIŠNJIH

FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Kritički prikaz

Borka Majić, 0067380564

Mentor: prof. dr. sc. Lajoš Žager

Zagreb, srpanj, 2011.

1.

2

Sadržaj

1. UVOD..................................................................................................................................1

2. PRIKAZ DJELA..................................................................................................................2

3. KRITIČKI OSVRT..............................................................................................................8

4. ZAKLJUČAK....................................................................................................................12

LITERATURA.........................................................................................................................13

2. UVOD

U ovom radu kritički će biti prikazan članak Analiza poslovanja na temelju godišnjih

financijskih izvještaja Nidžare Osmanagić Bedenik objavljen u dva dijela u časopisu Revizija,

računovodstvo i financije (brojevi 3/10 i 4/10).

Članak obuvaća klasični koncept analize izvještaja koji se odnosi na strukturnu i horizontalnu

analizu, te skupine financijskih pokazatelja (pokazatelji zaduženosti, likvidnosti, rentabilnosti

i ekonomičnosti), ali je dan i pregled analize izgradnje potencijala uz kratko objašnjenje

matrice šansi i rizika. Zbog proširenog objašnjenja analize i na ocjenu budućeg poslovanja za

kritički osvrt odabran je upravo ovaj rad, kao i zbog doprinosa analize financijskih izvještaja

razumijevanju poslovanja poduzeća i korisnosti za područje računovodstva, financija, analize

i planiranja, te kontrolinga. Analiza financijskih izvještaja korisna je za samo poduzeće jer

omogućuje sagledavanje vlastite financijske pozicije i uočavanje slabosti i snaga

nadopunjujući se sa analizom kvalitativnih i neračunovodstvenih kvantitativnih podataka. S

druge strane analiza izvještaja koristi se i prilikom sagledavanja sigurnosti i uspješnosti

poslovanja pri odobrenju financijskih sredstava, ali i sagledavanju boniteta poduzeća i od

strane potencijalnih poslovnih partnera. Iako postoje različiti pristupi i moguće su dublje i

površnije analize ipak je cilj svake analize financijskih izvještaja ocjena poslovanja poduzeća,

zbog čega je i tako učestala upotreba ovog alata u razlićitim područjima ekonomije kao

znanosti.

Prilikom osvrta na prikazane pokazatelje izvršena je usporedba sa financijskim pokazateljima

objašnjenim u knjizi Analiza financijskih izvještaja (Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S.,

Žager. L.), dok je dio članka koji se odnosi na analizu izgradnje potencijala uspoređen sa

sadržajem danim na tu temu u knjizi prof. Tintora, Poslovna analiza: koncepcija, metodologije

i metode.

1

3. PRIKAZ DJELA

U članku se rabi koncepcija predupravljačkih veličina i prikazuje način provođenja analize

poslovanja sljedećim koracima: 1) analiza likvidnosti i financijske stabilnosti, 2) analiza

uspjeha, proizvodnosti i ekonomičnosti, 3) analiza korištenja potencijala i rentabilnost

poslovanja te 4) analiza izgradnje potencijala i istraživanje i razvoj.1

U prvom dijelu rada prije prikaza pojedinih pokazatelja ukratko je objašnjena strukturna

analiza bilance. Naime, „usporedni pogled na analizu imovine i izvora financiranja

omogućuje grubi uvid u stanje likvidnosti i financijske stabilnosti. Ako su dugoročni izvori

(kapital i pričuve + rezerviranja + dugoročne obveze) veći od dugotrajne imovine, tada je to

znak poštivanja zahtjeva ročnosti (dugotrajna imovina treba biti financirana iz dugoročnih

izvora) te je društvo i financijski stabilno. U takvim uvjetima društvo ima i radni kapital koji

služi dugotrajnom očuvanju likvidnosti poslovanja. Tek će izračun pokazatelja likvidnosti

omogućiti preciznu ocjenu razine likvidnosti.“2

Prikazani su pokazatelji likvidnosti prema sljedećim formulama3:

novčani odnos= novacu banci iblagajnikratkoročne obveze+odgođeno

plaćanje troškovai prihodibudućeg razoblja

brzi odnos=novac+kratkotrajna financijska imovina+ potraživanjakratkoročne obveze+odgođeno

plaćanje troškovai prihodi budućeg razoblja

tekući odnos=

kratkotrajna imovina+ plaćeni troškovi budućegrazdobljai obračunati prihodi

kratkoročne obveze+odgođenoplaćanje troškovai prihodibudućegrazoblja

Naglašene su optimalne vrijednosti za svaki od pokazatelja, kao i međuovisnost likvidnosti i

rentabilnosti. Tako je navedena optimalna vrijednost novčanog odnosa od 0,1 do 0,3, brzog

odnosa od 1, iako se u praksi kreće između 0,7 i 0,8. dok je optimalna vrijednost tekućeg

odnosa 2, ali se u praksi kreće oko 1,4. Pritom je dan i popis pitanja koji bi mogli pomoći u

1 Osmanagić Bedenik, N. (2010), Analiza poslovanja na temelju godišnjih financijskih izvještaja, RRiF, br. 3/10, str. 602Ibid., str. 613 Ibid., str. 62

2

poboljšanju likvidnosti kao pitanja o postojanju plana nabave, primitaka i izdataka,

mogućnost produljenja otplate dugova, poboljšanja distribucije i sl.

Naglašena je i činjenica da se pokazatelji likvidnosti računaju prema stanjima na dan

bilanciranja, te prema tome korisnost višegodišnje analize.

Pokazatelji financijske stabilnosti se odnose na pokazatelje zaduženosti, te su navedene

sljedeće formule 4:

stupanj pokrića dugotrajne imovine= dugotrajna imovinekapital irezerve+dugoročne obveze+¿+rezerviranja

samofinanciranje=kapital i ℜ zerve+rezerviranja

ukupna pasiva

stupanj zaduženosti=dugoročne obveze+kratkoročne obveze+¿odgođeno plaćanje troškovai prihodi budućegrazdoblja

¿ukupna pasiva

¿

faktor zaduženosti= obvezeneto novčani tok

Pokazatelji financijske stabilnosti prema autorici pružaju informacije o „dugoročnim

aspektima likvidnosti“5, te se također može govoriti o optimalnim vrijednostima. Tako je

konzervativan odnos vlastitih i tuđih izvora sredstava 1:1, dok je prihvatljiv i odnos 30:70, te

je pritom istaknuta važnost analize uspješnosti poslovanja. Naime, veća zaduženost je

opravdana u slučaju djelovanja pozitivne financijske poluge što se održava na rentabilnost,

odnosno rast dobit. „Nije primarno kolika je zaduženost društva, puno je bitnije s kakvim se

rezultatima koristi imovina financirana iz različitih izvora financiranja. Drugim riječima, ako

je riječ o poslovnim aktivnostima koje generiraraju visoki novčani tok, tada se prihvaća i niža

razina samofinanciranja od 30%. Jednako tako, ako se ostvaruje nizak novčani tok, tada i

niska zaduženost može društvu predstavljati teret.“6 Jedan od dinamičkih pokazatelja koji daje

podatke o mogućnosti pokrića obveza i odražava uspješnost poslovanja je faktor zaduženosti.

Referentna vrijednost je 3,5. Iako je u formuli korištena vrijednost neto novčanog toka,

navedena je i mogućnost procjene novčanog toka pomoću neto dobiti i amortizacije.

4 Osmanagić Bedenik, N., RRiF br. 3/10, op. cit., str. 63, 645 Ibid., str. 646 Ibid., str. 64

3

Drugi dio članka odnosi se na analizu uspješnosti koja je započeta analizom strukture i

dinamike prihoda, rashoda i dobiti. Istaknuto je negativno značenje pada prihoda kao

indikatora moguće krize.

Navedena su pitanja koja svako poduzeće mora postavljati razmatrajući kretanje prihoda kao

što su pitanja o strategiji i tržišnoj poziciji, te je naglašena važnost analize prihoda po

aktivnostima, kupcima i proizvodima, te rashoda prema dobavljačima. Analiza uspjeha je

nastavljena prikazom pokazatelja proizvodnosti i ekonomičnosti:

proizvodnost rada= ukupan prihodbroj zaposlenih

proizvodnost rada=dobit prije porezabroj zaposlenih

ekonomičnost poslovanja=ukupni prihodiukupni rashodi

ekonomičnost financijskeaktivnosti= financijski prihodifinancijski rashodi

eko nomičnost poslovne aktivnosti= poslovni prihodiposlovni rashodi

Treći dio članka se odnosi na analizu korištenja potencijala koja se mjeri pokazateljima

rentabilnosti. Prilikom analize rentabilnosti dan je popis mogućih vrijednosti u brojniku:

1. neto-dobitak,

2. bruto-dobitak,

3. neto-dobitak + kamate,

4. bruto-dobitak + kamate te

5. novčani tok.

kao i u nazivniku:

1. vrijednost pasive za rentabilnost ukupnog ulaganja,

2. vrijednost kapitala, pričuva i rezerviranja kao oblika vlastitog ulaganja za rentabilnost

vlastitog ulaganja,

3. vrijednost ukupnog prihoda za rentabilnost prometa te

4

Naglašeno je da je svaki od načina računjanja ispravan, no kod uspoređivanja je bitno znati

uspoređujemo li pokazatelje koji su oblikovani na isti način. Bitno je da se jednom odabrani

način izračunavanja pokazatelja rentabilnosti ne mijenja u vremenu, čime se osigurava

usporedivost uspješnosti poslovanja za dulje vremensko razdoblje.

Nakon analize korištenja potencijala koja se održava kroz rentabilnost, u četvrtom dijelu

članka prikazana je analiza izgradnje novih potencijala kao i cjelovit pogled na poslovanje

kroz analizu prilika i prijetnji i induktivni sistem pokazatelja, Kralicekov brzi test.

Postavlja se pitanje o tome što se u društvu danas radi na izgradnji budućeg poslovnog

uspjeha. Postoji i pokazatelj7:

intezivnost istraživanja irazvoja=izdaci za istraživanje i razvojukupan prihod

U RH vrijednost ovog pokazatelja prema autorici iznosi 2%, dok je prosječna vrijednost u

razvijenim zemljama EU 4%. Istaknuto je da izdaci za istraživanje i razvoj uvelike ovise o

djelatnosti kojom se poduzeće bavi.

U nastavku članka prikazan je Kralicekov brzi test za ocjenu boniteta poduzeća koji

omogućuje cjelovit pogled na poslovanje, a sastoji se od 4 pokazatelja. Prva dva se odnose na

financijsku stabilnost, a druga dva na snagu zarađivanja8:

stopa vlastitog kapitala= vlastiti kapitalukupna pasiva

faktor zaduženosti= obvezeneto novčani tok

rentabilnost prometa=neto novčani tokukupni prihodi

rentabilnost ulaganja=dobit+kamateukupnaaktiva

7Osmanagić Bedenik, N. (2010), Analiza poslovanja na temelju godišnjih financijskih izvještaja, RRiF, br. 4/10, str. 568 Ibid., str. 56

5

Navedena je i skala ocjenjivanja putem brzog testa prikazana u tablici 1.

Tablica 1. Skala ocjenjivanjaPokazatelj Vrlo dobro dobro srednje loše Opasnost

insolventnosti

Samofinanciranje > 30% > 20% > 10% < 10% negativna

Faktor zaduž. < 3 godine < 5 godina < 12 godina > 12 godina > 30 godina

Rentabilnost prometa

> 10% > 8% > 5% < 5% negativna

Rentabilnost ulaganja

> 15% > 12% > 8% < 8% negativna

Izvor: Osmanagić Bedenik, N. (2010), Analiza poslovanja na temelju godišnjih financijskih izvještaja, RRiF, br. 4/10

Osim financijske analize kao analize „tvrdih“ činitelja prilikom analize izgradnje potencijala

prikazana je i analiza snaga/slabosti društva, nemjerljivih, „mekih“ činjenica: time se misli

prvenstveno na dominantni stil rukovođenja te operativne i strategijske instrumente

menadžmenta koji se koriste u nekom društvu, postojanje jasne i prihvaćene vizije, misije i

ciljeva kao osnovnih orijentira u poslovanju. U članku se naime polazi od stava kako

autoritarni i patrijarhalni stilovi rukovođenja, iako prikladni za neke iznimne situacije,

uglavnom predstavljaju barijeru poslovnom uspjehu.

Budući da nijedno društvo ne posluje izvan vremena i prostora, bitna je i analiza okoline koja

je također znatan čimbenik poslovnog uspjeha. Unutarnja okolina društva je definirana kao

grana, područje djelovanja društva i njegove konkurencije. Obuhvaća analizu položaja društva

u grani, njegova odnosa prema konkurenciji, odnosa prema najvećim konkurentima obzirom

na proizvode/ usluge, poslovne procese, cijene, odnos prema kupcima i slično. Vanjska

okolina je definirana kroz društveni, sociokulturni, politički, pravni, gospodarski, tehničko-

tehnološki i ekološki razvoj. Prema autorici bitno je identificirati prilike i opasnosti vanjske

zone okoline jer društvo svoje poslovanje i svoj razvoj mora prilagođavati zahtjevima i

pravilima šire okoline. Na kraju, rezultati cjelovite analize, identificirane snage i slabosti u

okviru financijske analize te analize mekih činitelja, kao i prilike i opasnosti koje proizlaze iz

uže i šire okoline, unose se u matricu šansi i rizika. U toj se matrici na pregledan način

prikazuju dobiveni rezultati što omogućuje razgovor i oblikovanje strategije budućeg razvoja.9

9 Osmanagić Bedenik, N., RRiF, br. 4/10, str. 57

6

Četvrti dio članka uz analizu izgradenje potencijala obuhvaća i kratak pregled identifikacije

krizne situacije. „Znanstvenike i praktičare, naime, već niz desetljeća zaokupljaju pitanja o

tome kako pravodobno prepoznati nedovoljan razvoj u poslovanju poduzeća, kako prepoznati

povećanje unutarnje slabosti, opasnosti te rizika u poslovanju.“10 Prikazan je sustav

indikatora ranog upozorenja kao na slici 1.

Slika 1. Sustav indikatora ranog upozorenja

Izvor: Osmanagić Bedenik, N. (2010), Analiza poslovanja na temelju godišnjih financijskih izvještaja, RRiF, br. 4/10

Naglašeno je da svaka od ovih faza može biti prekretnica ka ozdravljenju društva, uz

napomenu kako svaka naredna faza odražava težu i složeniju situaciju. Dana su i najvažnija

pravila za očuvanje strukturalne financijske ravnoteže: usklađivanje rokova financiranja,

solidan temelj vlastitog kapitala te prihvatljiv odnos između novčanog toka i obveza društva.

10 Osmanagić Bedenik, N., RRiF, br. 4/10, str. 58

7

4. KRITIČKI OSVRT

Prva dva dijela članka, analiza likvidnosti i stabilnosti, te ekonomičnosti poslovanja mogu se

prema autorici smatrati kratkim svjetlima u vožnji automobilom budući da osvjetljavaju

poslovanje društva u kraćem vremenu i na njih se može utjecati u razdoblju kraćem od godine

dana. Druga dva koraka, koji se odnose na analizu rentabilnosti i izgradnje potencijala više

odgovaraju dugim svjetlima u vožnji automobilom; odnose se na razdoblje dulje od godine

dana i kod njih su smanjene mogućnosti utjecaja i promjene u kraćim vremenskim

razdobljima.11 Prema tome logičan je poredak poglavlja članka, te se kroz čitanje dolazi do

potpune slike i cjelovitog pogleda na analizu.

U prvom dijelu prikazana je i strukturna analiza bilance i to kroz višegodišnje razdoblje, što je

u skladu i sa koncepcijom u knjizi Analiza financijskih izvještaja gdje se također polazi od

horizontalne i vertikalne analize prije analize izvještaja pomoću pokazatelja. „U procesu

analize financisjkih izvještaja moguće je koristiti se čitavim nizom različitih postupaka, koji

su prije svega utemeljeni u rašćlanjivanju (strukturna ili vertikalna analiza) i uspoređivanju

(horizontalna analiza). Problematika analize ne iscrpljuje se tim postupcima, pa se govori o

pokazateljima analize financijskih izvještaja.“12

Prilikom analize likvidnosti i stabilnosti koja se odnosi na pokazatelje likvidnosti i

zaduženosti, prikazani su većinom svi pokazatelji kao i u navedenoj knjizi, s iznimkom

dinamičkog pokazatelja pokrića troškova kamata. Pritom se u članku pri izračunu koriste i

stavke rezerviranja, odgođeno plaćanje troškova i prihodi budućeg razdoblja, te plaćeni

troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi, koji u knjizi nisu uvršteni u izračun

pokazatelja. U knjizi se navedeni pokazatelji ubrajaju u skupinu koja ukazuje na sigurnost

poslovanja, zajedno s pokazateljima aktivnosti. Upravo pokazatelji aktivnosti predstavljajaju

najznačajniju razliku između analize izvještaja prikazane u članku i analize pomoću

pokazatelja u knjizi. Naime, u članku nisu prikazani pokazatelji aktivnosti, koji u knjizi

predstavljaju vezu između pokazatelja koji upućuju na sigurnost, te uspješnost poslovanja.

11 Osmanagić Bedenik, N., RRiF, br. 3/10, op. cit., str. 5912 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager. L. (2008), Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, str.224

8

Zbog njihove poveznice sa pokazateljima zaduženosti i likvidnosti, te ekonomičnosti i

rentabilnosti pokazatelji aktivnosti, odnosno koeficijenti obrta ponekad se smatraju i

najvažnijim pokazateljima. Veći koeficijenti obrta omogućuju poslovanje s nižim radnim

kapitalom održavajući sigurnost poslovanja, te uz istu bruto maržu profita povećavaju

rentabilnost imovine. Izostanak prikaza tih pokazatelja i njihovog utjecaja na ostale skupine

pokazatelja može se smatrati značajnim propustom.

Na početku drugog dijela dan je kratak pregled strukturne i horizontalne analize Računa dobiti

i gubitka i naglašena je važnost tih postupaka prije izračuna pokazatelja, kao i u knjizi. Tako

je važno odrediti doprionos pojedinih aktivnosti (poslovnih, financijskih) ukupnom prometu, s

tim da je u članku dodatno naglašena i analiza kupaca i dobavljača. U knjizi i članku istaknuta

je i važnost horizontalne analize i potreba otkrivanja uzroka negativnog trenda.

U drugom i trećem dijelu članka obrađeni su pokazatelji ekonomičnosti i rentabilnosti koji su

također jednaki onima prikazanim u knjizi Analiza financijskih izvještaja, s tim da je u knjizi

dana jedna od mogućnosti za brojnik i nazivnik. U brojniku su tako u slučaju marži profita i

imovine iznosi dobiti sa kamatama, jer se dobit odnosi na prinos na vlastiti, a kamate na tuđi

kapital, dok je pri izračunu rentabilnosti vlastitog kapitala u brojniku iznos neto dobiti.

Ponovno, u knjizi je naglašena veza pokazatelja aktivnosti i rentabilnosti. „Ako se marža

profita pomnoži koeficijentom obrta ukupne imovine, kao rezultat će se dobiti pokazatelj

rentabilnosti imovine (neto ili bruto). To znači da se rentabilnost može povećati povećanjem

koeficijenta obrta i/ili povećanjem marže profita.“13 Također, u knjizi je naglašena i veza

izmđu rentabilnosti imovine i vlastitog kapitala i djelovanja financijske poluge. „Stope

rentabilnosti vlastitog kapitala više od stopa rentabilnosti imovine podrazumijevaju pozitivno

djelovanje financijske poluge, odnosno isplati se koristiti tuđim kapitalom.“14 Naravno,

podrazumijeva se uvjet da kamatna stopa i dalje bude manja od rentabilnosti imovine.

Dakle, članak koncizno objašnjava analizu sigurnosti i uspješnosti, odnosno supstancije i

korištenja potencijala, s tim da ipak nisu dublje objašnjene veze i međuovisna kretanja

pojedinih pokazatelja. Ipak, s obzirom da se radi o članku nije moguće očekivati dubinu

analize koja je pružena u knjizi, ali je značajan nedostatak izostanak prikaza pokazatelja

aktivnosti.

13 Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager. L., str. 25314 Ibid., str. 261

9

Četvrti dio članka odnosi se na analizu izgradnje potencijala i pritom je kao najvažniji

pokazatelj prikazan pokazatelj intezivnosti ulaganja u istraživanje i razvoj. Ipak, ovaj

pokazatelj značajno ovisi o obliku djelatnosti, što je i naglašeno, a i podaci o toj vrsti izdataka

dostupni su samo internim analitičarima. Propušteno je spomenuti mogućnost procjene

ulaganja u poduzeće kroz kretanje iznosa amortizacije, kao i analizu invessticijskih aktivnosti

u izvještaju o novčanom toku, koji su ipak dostupni, barem za velika poduzeća.

Prilikom analize boniteta autorica se odlučila na Kralicekov brzi test, a ne za tradicionalne

pokazatelje Z-indikator i Kraliceov DF. Naime, u sva tri slučaja radi se o „modelima koji

signaliziraju krizno stanje. Tim modelima manifestacijska kriza se može uočiti i nekoliko

godina unaprijed. Mogli bi se nazvati i tradicionalnim postupcima ocjenjivanja općeg stanja

poduzeća“.15 Pritom se brzi test odnosi na skupinu pokazatelja, dok ostala dva predstavljaju

iskaz stanja kroz ponderiranu vrijednost. U knjizi Poslovna analiza: koncepcija, metodologije

i metode drugačiji je izračun jednog od pokazatelja financijske situacije, odnosno stanja

potencijala, faktora zaduženosti. Naime, dok autorica koristi omjer obveza i neto novčanog

toka, u knjizi se taj pokazatelj računa kao omjer obveza umanjenih za tekuću imovinu i

novčanog toka, jer se pretpostavlja da se cjelokupna tekuća imovina može unovčiti tijekom

godine.16 Ovisno o tome koji su pokazatelji problamatični može se utvrditi da li je stanje

potencijala (financijska struktura) ili način korištenja potencijala (snaga zarađivanja)

nezadovoljavajući, što je istaknuto i u članku.

Na samom kraju članka dan je uvod u krizni menadžment sa svrhom ranog spoznavanja

naznaka krize, odnosno povećanja slabosti poduzeća i prijetnji iz okruženja. Naveden je

sustav indikatora ranog upozorenja gdje se kao prvi indikator javlja pad tržišnog udjela, te pad

prihoda, a potom i proizvodnosti i ekonomičnosti. U knjizi prof. Tintora navodi se da se

„temeljni problem krize svodi u prvom redu na razumijevanje njene naravi, a potom na

pravodobno indiciranje i identifikaciju“17. U članku nisu navedni pojedini tipovi krize već je

pozornost usmjerena na indiciranje, odnosno „ranu spoznaju prisutnosti uzroka krize.

Identifikacija krize pak znači spoznaju uzroka koji formiraju tip krize.“18

15 Tintor, J. (2000.), Poslovna analiza: koncepcija, metodologije i metode, HBIS, Zagreb, str. 39316 Ibid., str. 40217 Ibid., str. 14418 Ibid., str. 150

10

Pa je tako u knjizi kao indikator krize prikazana tzv. vražja spirala, čije pojedine točke

odgovaraju sustavu indikatora ranog upozorenja. Tako je prvi znak alarma gubitak postotka

tržišnog udjela, drugi odugovlačenje rasprava o cijenama, i treći stagnacija prihoda unatoč

uobičajenim popustima na cijenama.19

Rano indiciranje krize je važno, ali je u knjizi podjednako istaknuta i važnost identificiranja

tipa krize, pa tako razlikujemo 4 tipa krize:

(1) stagnaciju ili nazadovanje – poduzeće sa slomljenim potpornjima,

(2) tehnološki ugrožena poduzeća,

(3) poduzeća sa nepripremljenom ekspanzijom i

(4) problem autoritativnog i patrijahalnog stila vođenja.20

Samo je prvi tip krize moguće spoznati jednostavnom dvogodišnjom analizom financijskih

izvještaja, dok je drugi tip moguće spoznati višegodišnjom usporedbom u izostajanju troškova

I&R, niskoj i kolebajućoj investicijskoj aktivnosti, relativno višim materijalnim troškovima i

rashodima osoblja, nižim amortizacijskim stopama. Treći tip krize se uočava kroz naglo

povećanje zaduženosti, a četvrti tip nije prepoznatljiv preko pozicija financijskih izvještaja.21

Dakle, indikatori krize su usko povezani sa pojednim tipovima krize, i nakon spoznaje o

postojanju uzroka krize potrebno je identificirati i tip krize, da bi se omogućio adekvatan

odgovor na krizu. Iako takav pristup nije naglašen u članku, on je ipak samorazumljiv i

spoznaja različitih uzroka zahtijeva i svojstvene odgovore, a u članku je istaknuta i razlika u

postupcima ovisno o veličini poduzeća.

19 Tintor, J., op. cit., str. 14320 Ibid., str. 149, 15021 Ibid., str. 155

11

5. ZAKLJUČAK

U radu je dan kritički osvrt na članak na temu analize financijskih izvještaja, koja predstavlja

vrlo široko područje. Iako većina literature, pa tako i ovaj članak opisuje neke od osnovnih

postupaka, ipak konačan rezultat uvelike ovisi o osobi koja provodi analizu. Pri analizi

izvještaja moguće je služiti se različitim postupcima, ali najvažniji aspekt analize je

povezivanje zaključaka dobivenih na temelju kretanja pojedinih stavki i pokazatelja, što je

vrlo teško i prikazati u članku, ili na osnovi jednog primjera.

U članku je predstavljena horizontalna i vertikalna analiza izvještaja, popraćena analizom

pomoću financijskih pokazatelja. U samom izračunu pokazatelja mogu se koristiti različite

pozicije prilikom izračuna pojedinih stavki, posebno je naglašen različit tretman stavki

pasivnih i aktivnih vremenskih razgraničenja, ali u osnovi se pokušava doći od zaključka o

istim promjenama. Tako se i u članku analizira likvidnost i zaduženost, uz kretanje

rentabilnosti poslovanja. Ipak, smatram da je značajan propust nedostatak prikaza pokazatelja

aktivnosti, koji zbog utjecaja na ostale skupine pokazatelja predstavljaju možda i

najznačajnijie pokazatelje, te su i specifični za razlikovanje atraktivnosti i problematike

pojedinih djelatnosti.

Pozitivan aspekt članka je prikaz šire analize, uz analizu financijskih izvještaja, te se tako

objašnjava važnost analize unutarnje i vanjske okoline i neračunovodstvenih i kvalitativnih

informacija o poduzeću. Potpuna slika o sigurnosti i uspješnosti poslovnih aktivnosti ovisiti će

i o djelatnosti poduzeća, povijesti razvoja, veličini poduzeća, strategiji, itd., dakle o

informacijama koje nije moguće dobiti samo na temelju financijskih izvještaja.

12

LITERATURA

1. Osmanagić Bedenik, N. (2010), Analiza poslovanja na temelju godišnjih financijskih

izvještaja, RRiF, br. 3/10

2. Osmanagić Bedenik, N. (2010), Analiza poslovanja na temelju godišnjih financijskih

izvještaja, RRiF, br. 4/10

3. Tintor, J. (2000.), Poslovna analiza: koncepcija, metodologije i metode, HBIS, Zagreb

4. Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager. L. (2008), Analiza financijskih izvještaja,

Masmedia, Zagreb

13