analize | vijesti | stavovi„dnevni avaz“ begajeta habota iz ministarstva energetike, koje je...

NAFTA I GAS

Mjesečni bilten

ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI

Mart

2020

Izdavač:

NAFTNI KOMITET U

BOSNI I HERCEGOVINI

Koji naftni gigant

dolazi u FBiH!?

Finansijski rezultati

MOL Grupe u

2019.: Očekivana

dobit oko 2,5

milijardi dolara

Novi arktički naftni

projekat Rosnjefta

biće najveći na

svijetu

Predviđen prvi

kvartalni pad

potražnje za naftom

u 10 godina

Vijesti iz regiona

4 Koji naftni gigant dolazi u FBiH!?

5Magistralni plinovod izgrađen, plina još nema ni u domaćinstvima niti u

industriji

6 Koliko građani BiH plaćaju plin u odnosu na Europu?

8Federalna Vlada BIH donijela Odluku o izmirenju duga za plin Ruskoj

Federaciji

8 Vinberg: Crna Gora može biti čvorište za američki prirodni gas

9 Rafinerija nafte Brod odustaje od otpuštanja radnika

11 Gradnja Turskog toka digla građevinske radove u Srbiji za skoro 60 posto

12 Austrijanci nude nagodbu zbog havarije u Pločama

13 Rafinerija nafte Bosanski Brod biće gasifikovana

14 Gdje je završilo 5,5 milijardi eura od naftnih akciza i putarina u BiH?

17 INA Grupa na meti kibernetičkih napada

18Korak ka implementaciji projekta Južne gasne interkonekcije BiH i

Hrvatske

20 Džindić: Majevica i Dinaridi potencijalna mjesta za pronalazak nafte

21Finansijski rezultati MOL Grupe u 2019.: Očekivana dobit oko 2,5 milijardi

dolara

24 NIS prošle godine investirao 42,2 milijarde dinara

Vijesti iz svijeta

26 Geopolitičke igre oko kiparskog gasa

29 Ako bude potrebno Rusi i Saudijci stabilizirat će naftna tržišta

29OPEC bi mogao smanjiti proizvodnju nafte za dodatnih 500.000 barela

dnevno

30 Rusi među liderima uprkos sankcijama

32 Stotinu milijardi eura za 32 plinska projekta

33 Prekid izvoza nafte Libiju koštao 1,3 milijarde dolara

33 Gazprom pred teškom godinom zbog korona virusa?

35 Predviđen prvi kvartalni pad potražnje za naftom u 10 godina

36 Novi arktički naftni projekat Rosnjefta biće najveći na svijetu

37 SAD uvele sankcije ruskom Rosnjeftu zbog podrške Maduru

38 U Evropu je u januaru "Turskim tokom" prošlo pola milijarde kubika plina

39 Saudijski izvoz nafte pao 10,75 odsto prošle godine

Video preporuke

Prosječne maloprodajne cijene goriva u zemljama regiona

SADRŽAJ

NAFTA I GAS

Mjesečni bilten

Mart 2020

Izdavač:

NAFTNI KOMITET U

BOSNI I HERCEGOVINI

Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

4

U narednih desetak dana očekujemo

prve prijave na javni međunarodni

poziv za istraživanje nafte i plina na

području Federacije. Kazala je ovo za

„Dnevni avaz“ Begajeta Habota iz

Ministarstva energetike, koje je objavilo

tender 7. januara.

Istražni radovi

Ovaj međunarodni tender, prema

proceduri, aktivan je punih šest mjeseci,

a Vlada FBiH za istraživanje i

eksploataciju nalazišta nafte i plina

nudi četiri bloka, od čega su tri na

prostoru Panonskog bazena i jedan na

prostoru Dinarida.

Habota kaže da se sada očekuje da

zainteresirane firme, prije zvaničnih

prijava, pregledaju sve podatke o

istražnim radovima.

- Ovo je takva vrsta tendera da svi prvo

pogledaju šta imamo pa tek onda se

prijave. Osim toga, IHS, britanska firma

koja je naš međunarodni konsultant, i

dalje promovira ovaj projekt Vlade i

blokove koje nudimo - kaže Habota.

S druge strane, prema nezvaničnim

informacijama našeg lista, naftni

giganti, poput francuskog „Totala“, i

dalje vrebaju svoju šansu za ovaj posao.

„Total“ je prije tri godine poslao pismo

namjere u kojem je navedeno je

spreman ponuditi milijardu dolara u

istraživanje ovog energenta tako da je i

dalje u igri za ovaj posao.

Njegova prednost je u tome što on već

učestvuje u istraživanju nafte i plina u

Hrvatskoj, Albaniji i Italiji. Riječ je

područjima koja su povezana. Ova

firma, također, već ima udio i pojedinim

bh. firmama koje se bave uvozom ovog

energenta.

Godišnji prihodi

„Total” je četvrta najveća naftna

kompanija na svijetu, s godišnjim

prihodima većim od 250 milijardi dolara

i ukupno 100.000 zaposlenih. Posluje u

više od 130 zemalja širom svijeta.

No, osim „Totala“, interes su pokazivale i

naftne kompanije „Key Petroulem“ iz

Australije te „Spectrum“ iz Velike

Britanije. Također se radi o firmama s

prihodima većim od nekoliko stotina

milijardi dolara.

Koncesija na 25 godina

Prema proceduri, izabrani ponuđač

imat će na raspolaganju šest godina

istraživanja podijeljenog u dvije faze.

No, blokovi se dodjeljuju na maksimalno

25 godina eksploatacije, a ukupne

površine su blizu pet hiljada kvadratnih

kilometara.

Foto: Ilustracija

Izvor: avaz.ba, 01.02.2020.

Koji naftni gigant

dolazi u FBiH!?

Foto: Avaz.ba

https://avaz.ba/vijesti/bih/546063/koji-naftni-gigant-dolazi-u-fbih


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

5

Dok se u privrednim krugovima danima

govori o ponudi Prvog plinarskog

društva iz Zagreba, koje je, navodno,

zainteresirano za preuzimanje koncesije

za snabdijevanje plinom četiri

lašvanske općine, čime bi bio riješen

veći dio problema oko grijanja

domaćinstava, iz Ministarstva privrede

SBK kažu kako takvu ponudu još nisu

zaprimili.

Magistralni plinovod

Tako resorni kantonalni ministar Nisvet

Hrnjić kaže da je za uvođenje plina u

domaćinstva, industriju i javni sektor

manje-više sve spremno, ali da takva

ponuda nije došla.

- Mi nemamo takvu ponudu, a plin kao

energent i na globalnoj razini teško da

ima kvalitetnu alternativu. Ministarstvo

privrede će se zalagati da se ponudi

izvodiv, prihvatljiv i kvalitetan model, po

kojem bi općine što prije mogle do

ovog energenta - rekao je Hrnjić te

dodao kako je plin zapravo nadohvat

ruke.

- Plinovod od Lašve do Pirote u Travniku

je izgrađen, imamo priključne tačke za

Novi Travnik i Vitez, jedan krak i prema

Busovači. Istina, još nismo izvršili tehnički

prijem objekta, ali plin je tu, nadohvat

ruke svima nama i jedan od prioritetnih

pravaca djelovanja kantona bit će

kako ga dati svima na korištenje - kazao

je Hrnjić.

Na potezu su, tvrdi ministar, općine.

Lokalne zajednice

- Naša odluka o komunalnim

djelatnostima proziva lokalne zajednice

da povuku prve poteze jer je

snabdijevanje plinom u nadležnosti

općina - kazao je.

Ipak, usprkos svemu, kaže ministar,

Kanton neće pristati na parcijalna

rješenja.

- Usmjerenje Kantona ide u pravcu

okrupnjavanja područja koja će biti

putem javnog poziva i zakona o

koncesijama ponuđena za koncesiono

ugovaranje snabdijevanja plinom.

Barem na razini regija - vrbaske i

lašvanske sa po četiri općine, te

lepeničke sa tri općine. Sve ponude

koje dođu za parcijalno snabdijevanje

plinom manjeg dijela kantona, ili

konkretno jedne općine, neće biti uzete

u razmatranje kao ozbiljne - rekao je

Hrnjić.

Izvor: avaz.ba, 03.02.2020.

Magistralni plinovod izgrađen,

plina još nema ni u

domaćinstvima niti u industriji

https://avaz.ba/kantoni/srednjobosanski-kanton/546441/magistralni-plinovod-izgraden-plina-jos-nema-ni-u-domacinstvima-niti-u-industriji

6

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Sudeći prema podacima Eurostata za

prvo polugodište prošle godine građani

Bosne i Hercegovine za korištenje plina

u svojim domaćinstvima izdvajali su u

prosjeku po 720 KM za 1.000 kubnih

metara plina.

S ovom cijenom građani BiH se nalaze

na 23 mjestu od ukupno 29 europskih

država koje su obuhvaćene

istraživanjem Eurostata.

Skuplji plin u Europi plaćaju građani

Švedske, Holandije, Danske, Portugala,

Francuske, Irske, Austrije, Njemačke,

Sjeverne Makedonije, Češke, Slovenije,

Grčkem Belgije, Ujedinjenog

Kraljevstva, Poljske, Estonije, Litvanije,

Slovačke, Bugarske, Luksemburga,

Latvije i Hrvatske.

Dakle, jeftiniji plin od BiH plaćaju

građani Rumunije, Mađarske, Srbije,

Moldavije, Turske i Gruzije.

Potpuno drugačija je situacija kad je

riječ o cijenama plina za industrijske

korisnike, dakle privrednike u BiH. Dakle

kompanije u BiH prema podacima

Eurostata plaćaju prilično skup plin, a ta

cijena našu državu svrstava u sami

europski vrh. Dakle, kompanije

(industrija) koja preuzima gas sa

distributivnog sistema za 1.000 kubnih

metara plina u prvom polugodištu 2019.

godine izdvajali su 890 KM/1000 sm3

bez PDV.

Skuplji plin plaćali su jedino privrednici

Švedske, Danske, Holandije i Francuske.

Jeftiniji plin za svoje privrednike

obezbijedili su u Srbiji, Poljskoj, Sloveniji,

Estoniji, Slovačkoj, Portugalu, Litvaniji,

Austriji, Latviji, Irskoj, Sjevernoj

Makedoniji, Njemačkoj, Rumuniji,

Hrvatskoj, Bugarskoj, Mađarskoj,

Luksemburgu, češkoj, Ujedinjenom

kraljevstvu, Grčkoj, Belgiji, Moldaviji,

Gruziji i Turskoj.

Koliko građani BiH plaćaju plin u

odnosu na Europu?

7

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Međutim zanimljivo je kad se podaci

industrijske cijene plina sa distributivnog

sistema uporede s podacima o

cijenama po kojima BH-Gas prodaje

plin svojim industrijskim potrošačima –

direktnim kupcima.

Ustanovili smo da industrija u BiH za

1.000 kubnih metara plina plaća 890

KM, međutim BH-Gas tih 1.000 kubnih

metara plina prodaje po cijeni od 619

KM. Kako dolazi do ovako velike razlike

pitali smo u kompaniji BH-Gas gdje su

za Radiosarajevo.ba kazali da se razlika

pojavljuje u dodatku koji je prihod

distributera i to je ono na šta su i

privrednici ukazivali, ali i mnogi to nisu

razumjeli.

“Ovakve podatke smo prezentovali i

obrazlagali podatkom da je npr. kupac

BH-Gasa kao direktni kupac u Ilijasu

imao mnogo povoljniju cijenu gasa od

onog u Sarajevu. Ono sto uvijek

sugerise podatak Eurostata je da

imamo izrazito visoku cijenu gasa za

industriju, ali ovi podaci objasnjavaju

kako se dolazi do tog podatka”,

pojasnili su.

Dodali su da BH-Gas nastoji da

industrija koja je priključena direktno na Izvor: radiokameleon.ba, 05.02.2020.

transportni sistem ima povoljniju i

aktivnu cijenu i stoga ne stoji podatak

da sva industrija u FBiH/BiH ima visoku

cijenu plina.

“Ono što je referentan podatak je

cijena za krajnjeg kupca (stanovništvo)

gdje je dat podatak o cijeni koja

uključuje i veleprodajnu cijenu i

distributivni dodatak i gdje smo

pozicionirani na mjestu koje govori da

imamo jednu od najpovoljnijih cijena

gasa za domaćinstva. U odnosu na

evropsi prosjek cijena za stanovništvo

je za gotovo 50 posto manja”, rekli su iz

BH-Gasa.

Govoreći o ovoj temi svakako treba

istaći i indikatori koji mjere nivo

ekonomskog blagostanja u zemljama,

pokazuju da je Bosna i Hercegovina uz

Albaniju na evropskom dnu, pokazuju

to podaci Eurostata.

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da

BDP po stanovniku za BiH, izražen u

standardu kupovne moći, za 2018.

iznosi 31 posto prosjeka EU. Po ovom

kriteriju, BiH je zajedno sa Albanijom,

koja ima isti omjer, posljednja u Europi.

https://radiokameleon.ba/2020/02/05/koliko-gradjani-bih-placaju-plin-u-odnosu-na-europu/


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

8

Federalna vlada je, na prijedlog

Federalnog ministarstva energije,

rudarstva i industrije, donijela Odluku

kojom propisuje prenos sredstava

prikupljenih po osnovu takse za

izmirenje duga Ruskoj Federaciji za

isporuku prirodnog gasa u periodu

1992.-1995. godina.

Riječ je o 2 miliona KM, a Federalno

ministarstvo energije, rudarstva i

industrije će davati naloge Federalnom

ministarstvu finansija da ova sredstva

prebaci na transakcijski račun

privrednog društva Energoinvest d.d.

Sarajevo, na račun za posebne

namjene, otvoren za plaćanje takse

ruskom isporučiocu prirodnog gasa

Gazprom Exportu.

Američki podsekretar za fosilna goriva

Stiven Vinberg smatra da bi Crna Gora

mogla da postane energetsko čvorište

za distribuciju prirodnog gasa iz

Sjedinjenih Američkih Država.

Vinberg za TVCG ističe da, osim što

donosi ekonomski benefit, prirodni gas

je i ekološki prihvatljivije gorivo.

Prirodni gas uz ugalj jedini je primarni

oblik energije koji se može direktno

koristiti. Zato i raste njegova upotreba u

domaćinstvima, saobraćaju,

tehnološkim procesima, za proizvodnju

toplotne i električne energije, ali i kao

sirovina u hemijskoj industriji.

Mogućnost da ga koristi ima i Crna

Gora. Prednost je, smatra američki

podsekretar za fosilna goriva Steven

Vinberg, položaj te zemlje na Jadranu i

barska luka.

"Ta luka ima idealnu poziciju da

prihvata tečni gas i predstavljala bi

čvorište odakle bi tečni gas

transportovali u druge zemlje, to je luka

duboke vode i može da prihvati

brodove koji dolaze iz Sjedinjenih

Država. Postavili bi takozvane virtuelne

cjevovode, odnosno umjesto da

gradimo cjevovode mi koristimo

kontejnere u kojima se skladišti tečni

gas.

Nakon dopremanja brodom

prebacujemo kontejnere u kamione ili

na voz i prevozimo ih gdje je potrebno.

Možda ćemo vremenom i graditi

cjevovode", smatra Vinberg.

Federalna Vlada

BIH donijela Odluku

o izmirenju duga za

plin Ruskoj

Federaciji

Izvor: face.ba, 06.02.2020.

Vinberg: Crna Gora

može biti čvorište

za američki prirodni

gas

Foto: Ilustracija

https://www.face.ba/vijesti/bih/federalna-vlada-bih-donijela-odluku-o-izmirenju-duga-za-plin-ruskoj-federaciji/42438


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

9

Sjedinjene Države su najveći

proizvođač prirodnog gasa i trenutno

ga izvoze u 40 zemalja. Godišnje

proizvedu stotinu milijardi metara

kubnih.

"Narednih nekoliko godina imat ćemo

164 milijarde metara kubnih, potom

autorizovali smo gotovo 400 milijardi

metara kubnih što je potencijal za

četvorostruki rast u narednih 5-6

godina.

Mnogo je mogućnosti za naše evropske

saveznike da iskoriste prirodni gas, da

imaju raznovrsniju ponudu energije i

smanje upotrebu dizel goriva", kazao je

Vinberg, prenosi RTCG.

Koliko bi prirodnog gasa Sjedinjene

države dopremale u Crnu Goru zavisilo

bi od potražnje tržišta, na kojem je u

ovom regionu, trenutno prisutna Rusija,

pa bi to uticalo na konkurentnost. I ne

samo to: "Kad god imate novi izvor

energije, to stvara energetsku sigurnost,

stabilnost i bezbjednost", kazao je.

Izvor: vijesti.ba, 10.02.2020.

NEĆE BITI TEHNOLOŠKOG VIŠKA

Rafinerija nafte Brod

odustaje od

otpuštanja radnika

Foto: Stiven Vinberg (Vijesti.ba)

Uprava Rafinerije nafte u Brodu

odustala je od namjere da oko 20

odsto svojih radnika u ovoj godini

proglasi tehnološkim viškom i otpusti uz

otpremnine, podaci su Sindikata

energetike RS. O tome su ih, kažu,

obavijestili predstavnici preduzeća.

– Rečeno je da se odustaje od toga da

se u ovoj godini ukupno 136 ljudi u

rafineriji proglasi tehnološkim viškom,

kako su najavili, i to pozdravljamo. Da li

će sličan potez povući i uprava

rafinerije u Modriči, ne znamo, ali

nadamo se da će biti sluha da se

zadrže radnici iz proizvodnje – kaže

predsjednik Sindikata energetike

Slobodan Ostojić.

Podsjećamo, u Brodu je poslodavac u

januaru obavijestio sindikat da ove

godine mogu da zadrže 526 radnika, a

da je 136 radnika višak. Nezvanično je

rečeno i da ove godine neće biti

sanacije rafinerije.

Za rafineriju u Modriči ranije se govorilo

da bi u 2020. trebalo da zadrže 275

radnika, a da je 14 zaposlenih

https://vijesti.ba/clanak/478796/vinberg-crna-gora-moze-biti-cvoriste-za-americki-prirodni-gas


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

11

tehnološki višak. Međutim, u januaru je

pripremljen spisak 17 radnika koji bi već

ovog mjeseca trebalo da ostanu bez

posla.

Na pitanja zašto se ide sa ovim

smanjenjem i koliko tehnološkog viška u

rafineriji imaju, iz Optima grupe nisu

odgovorili. Ranije su rekli da se

optimizacija broja zaposlenih i troškova

ne odnosi na obustavu rada, već na

„program za povećanje efikasnosti

rada” u Brodu.

Proglašavanje radnika za tehnološki

višak počelo je prošle godine, nakon

havarije u brodskoj rafineriji.

Izvor: biznis.ba, 12.02.2020.

Izvor: srpskainfo.com, 11.02.2020.

individualno i masovno. Sve je više

velikih investitora, nekakvih fondova koji

ulažu u nekretnine, ali i pojedinaca koji

imaju deviznu štednju i koji su odlučili da

ulažu u izgradnju stanova jer im je to

bolje i sigurnije nego da stavljaju novac

u banku”, kaže Goran Rodić,

predsjednik Građevinske komore Srbije.

Ako se gleda po regionima, u četvrtom

kvartalu 2019. najviše je porasla

vrijednost radova u Vojvodini 63,8

posto, najmanje na teritoriji Šumadije i

Zapadne Srbije nekih 49,4. Rast je

zabilježen i u drugim dijelovima ove

zemlje, na jugu i istoku Srbije 57,1 posto,

u Beogradu 53,4 posto.

I vrijednost ugovorenih radova je,

prema podacima RZS, porasla, tačnije

više nego udvostručena je ako se gleda

broj dogovorenih radova posljednja tri

mjeseca prošle u odnosu na oktobar,

novembar i decembar 2018. godine,

prenosi klix.

Posmatrano prema vrsti građevina,

kako u RZS objašnjavaju za beogradski

list, vrijednost izvedenih građevinskih

radova na saobraćajnicama,

cjevovodima, složenim industrijskim

građevinama povećana je za 66,2

posto, a na zgradama 38,5 posto.

Gradnja Turskog

toka digla

građevinske

radove u Srbiji za

skoro 60 posto

Vrijednost građevinskih radova u Srbiji u

posljednja tri mjeseca prošle godine

porasla je u odnosu na isti period 2018.

za čak 56,3 posto, pokazuju podaci

Republičkog zavoda za statistiku Srbije.

Kako piše beogradski Danas na

povećanje vrijednosti izvedenih radova

najviše su uticali radovi na izgradnji

Turskog toka (Magistralnog gasovoda

granica Bugarska – granica Mađarska),

modernizacija željeznice Beograd –

Budimpešta, kao i radovi izvedeni na

izgradnji autoputa Surčin – Obrenovac,

koji je u decembru otvoren za

saobraćaj.

“Gradi se u posljednje vrijeme mnogo i

Foto: biznis.ba

http://biznis.ba/gradnja-turskog-toka-digla-gradjevinske-radove-u-srbiji-za-skoro-60-posto/https://srpskainfo.com/nece-biti-tehnoloskog-viska-rafinerija-nafte-brod-odustaje-od-otpustanja-radnika/


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

12

Austrijska „Erste banka“ ponudila je

„Naftnim terminalima FBiH“ nagodbu u

cilju pronalaženja dogovora da se ovoj

kompaniji u državnom vlasništvu isplati

oko četiri miliona KM odštete nastale

tokom brodske havarije u Pločama u

avgustu 2018. godine.

Tanker sa skoro 27.000 kubika nafte

udario je u pristanište u Luci Ploče,

survavši u more dio doka i aparaturu za

iskrcavanje nafte i plina, koji su

potonuli.

Riječ je o brodu “STI Poplar”, koji je

plovio pod zastavom Maršalovih Otoka.

Sve je na kraju rezultiralo i 10-mjesečnim

otežanim snabdijevanjem bh. tržišta

naftom.

Naftni terminali tužili su “Erste banku”

zbog police osiguranja, jer je teret bio

osiguran na 134 miliona kuna. Osim

NTF-a, „Erste banku“ su tada tužili i

Lučka uprava i kapetanija Ploče te još

tri firme, a Sud u Splitu presudio je da se

mora platiti 35,3 miliona maraka

odštete, piše Avaz.

No, kako je pred istim sudom u Splitu u

toku drugi postupak, koji se odnosi na

to dokazivanje iznosa štete, tačnije

koliko će kojoj firmi pripasti para, sada

Austrijanci nude nagodbu. Ovo je za

Avaz potvrdio i Hermedin Zornić,

direktor „Operatora Terminala“, firme

koja je većinski vlasnik NTF-a.

Zornić je potvrdio da je sasvim jasno da

je Federacija 2018. godine, zbog

nemogućnosti da izvozi naftu, izgubila

dobit od četiri miliona, koja mora biti

nadoknađena.

– Nama je važno da je aktivirana

bankovna garancija. Sada ćemo vidjeti

šta će se dešavati. Mi znamo šta

tražimo i kolika je bila šteta. I ranije su

odbijali sporazum i slali svoje vanjske

procjenitelje štete, koji su isto utvrdili –

kaže Zornić.

Havarija u Luci Ploče, podsjećamo, bila

je jedan od osnovnih uzroka što je

krajem 2018. i početkom 2019. godine

poskupjelo gorivo u BiH.

Kako se značajan dio snabdijevanja

naftom FBiH odvija upravo preko Luke

Ploče, distributeri nafte bili su primorani

koristiti alternativne izvore, čime su

povećani troškovi transporta, a država

bila na gubitku.

Austrijanci nude nagodbu zbog

havarije u Pločama

Izvor: biznisinfo.ba, 13.02.2020.

Foto: biznisinfo.ba

https://www.biznisinfo.ba/austrijanci-nude-nagodbu-zbog-havarije-u-plocama/


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

13

BANJALUKA, Rukovodstvo

“Zarubežnjefta”, većinskog vlasnika

naftne industrije RS-a, istaklo je tokom

razgovora s premijerom Radovanom

Viškovićem, da ova kompanija ostaje u

Srpskoj i da želi da proširi svoje

poslovanje.

Predstavnici ove ruske firme, koje je

predvodio generalni direktor Sergej

Kudrjašov, naglasili su da je u “Rafineriji

nafte Brod” trenutno zaposleno 676

radnika, čija je plata veća za 30 posto

od prosječne zarade u RS, i da će se

trend rasta plata nastaviti u narednom

periodu.

“S tim u vezi, rukovodstvo ovog

privrednog društva je potvrdilo da

neće doći do otpuštanja radnika, kao

što su to prenijeli pojedini mediji”,

saopšteno je nakon sastanka iz

entitetske vlade.

Poseban akcenat u razgovorima

stavljen na projekte autonomne

gasifikacije “Rafinerije nafte Bosanski

Brod”, proširenja mreže benzinskih

stanica, izgradnje solarnih elektrana,

elektrana na gas i proizvodnje vodika.

Naglašeno je da će realizacija

navedenih projekata značajno

doprinijeti zaštiti životne sredine i

poštovanju svih standarda, koji se

primjenjuju u oblasti u kojoj posluje ovo

privredno društvo.

“Sagovornci su se usaglasili da je

realizacija ovih projekata, kao i projekat

gasifikacije RS-a, od strateškog značaja,

jer će, između ostalog, proizvedeni

energenti biti plasirani na tržišta zemalja

u regionu, čime će se dodatno

ekonomski osnažiti Srpska”, saopšteno

je.

Premijer Radovan Višković istakao je da

je opredjeljenje Vlade da ova

kompanija unaprijedi svoje poslovanje

te najavio izvršna vlast pružiti punu

podršku realizaciji svih gore navedenih

projekata.

“Predstavnici ‘Zarubežnjefta’ su poslali

jasnu poruku da u ovom regionu vide

dosta prilika za saradnju, kao razvojnu

šansu u bogatim resursima kojima

raspolaže RS”, navodi se u saopštenju.

Sastanku su prisustvovali srpski član

Predsjedništva BiH Milorad Dodik,

ministar energetike i rudarstva RS Petar

Đokić, ministrice za prostorno uređenje,

građevinarstvo i ekologiju Srebrenka

Golić i finansija Zora Vidović i šef

Predstavništva RS u Rusiji Duško Perović.

Foto: Ilustracija

Rafinerija nafte Bosanski Brod

biće gasifikovana

Izvor: capital.ba, 15.02.2020.

https://www.capital.ba/rafinerija-nafte-bosanski-brod-bice-gasifikovana/


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

14

Gdje je završilo 5,5

milijardi eura od

naftnih akciza i

putarina u BiH? Sve planirane dionice autoputeva u

Federaciji BiH i Republici Srpskoj

finansiraće se iz kreditnih sredstava,

uprkos tome što je po osnovu akciza i

putarina od 2006. do 2019. godine

prikupi 5,5 milijardi eura

Bosna i Hercegovina ima samo 210

kilometara autoputeva i svega 16

kilometara magistralnih i regionalnih

puteva na 100 kvadratnih kilometara,

iako je od 2006. do kraja 2019. godine,

po osnovu akciza na naftu i naftne

derivate i putarina, prikupila skoro 5,5

milijardi eura.

Ovaj novac trebao je biti iskorišten za

izgradnju i održavanje putne

infrastrukture u BiH, ali su za te namjene

podignuti krediti veći od milijardu eura.

Gligo Čikić, predsjednik Upravnog

odbora Udruženje prevoznika za

unutrašnji i međunarodni transport

Republike Srpske kaže za Radio

Slobodna Evropa (RSE) da od Gradiške

do Sarajeva, što je oko 270 kilometara

razdaljine, u cijeni transporta, koja za

jedan kamion iznosi 300 eura, putarina

na autoputevima iznosi 70 eura, pa su

zato, kako kaže, primorani da koriste

puteve koji su u vrlo lošem stanju.

“Stavili su nam visoke putarine na

autoputevima i mi ne možemo sebi

dozvoliti da se njima vozimo. Ako se

vozimo autoputevima onda nam ne

ostaje ništa zarade od naših prevoza.

Dalje, putevi su jako loši. Od Banjaluke

(na zapadu BiH), pa dok ne izađeš do

Klobuka kod opštine Ljubuški (na jugu Foto: Ilustracija


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

15

BiH). Znači i kroz Federaciju BiH i kroz

Republiku Srpsku putevi su loši, jedino

nešto malo valja od Jablanice do

Mostara (na jugu Hercegovine), a ovo

ostalo ništa”, ističe Čikić.

To je utisak koji dijeli Nenad iz

Banjaluke. On svakodnevno koristi

automobil. Za RSE kaže da baš ničim

nije zadovoljan. Ni kvalitetom

saobraćajnica, cijenama goriva i

iznosima putarina na autoputevima.

“Za naše uslove skupe su i putarine,

skupo je i gorivo i to je postalo luksuz

koji prosječan čovek sebi teško priušti,

ali na neke kraće relacije se nekako

može. A kada je u pitanju kvalitet

saobraćajnica, one nisu ništa

specijalno, pravo da vam kažem

srednja žalost”, kaže ovaj sagovornik

RSE.

Kako opisati stanje na putevima?

Zijad Sinanović, sekretar Udruženja

međunarodnih cestovnih prijevoznika

tereta u Spoljnotrgovinskoj komori

Bosne i Hercegovine, kaže da stanje

putne infrastrukture ni izbliza nije

onakvo kakvo bi trebalo biti, s obzirom

da se za ove namjene od prevoznika

uzimaju velika sredstva po više osnova.

“Izdvajanjem kroz akcize i putarine po

osnovu utrošenog goriva, te paralelno

plaćanjem naknade za korištenje

puteva, takozvane drumarine prilikom

registracije vozila, dvostruko nam se

uzimaju sredstva i onda kada dođete

na autoput trebate opet platiti putarinu

koja je po nekim našim kalkulacijama

identična ili viša od naknada u drugim

zemljama. Prema svemu ovome

najbolje se vidi zadovoljstvo vozača

kada pogledamo intenzitet saobraćaja

na magistralnim putevima, koji su u

lošem stanju, a koji se nalaze pored

dionica postojećih autoputeva u

zemlji”, ističe Sinanović.

Ukupno od 2006. do 2019. godine po

osnovu akciza i putarina na naftu i

naftne derivate u BiH prikupljeno je 5

milijardi i 492,5 miliona eura koje bi

trebale da se koriste za izgradnju i

održavanje putne infrastrukture u zemlji.

Koliko je za puteve skupljeno na

putarini?

Po litri goriva koje se proda na tržištu u

BiH trenutno se plaća akciza u iznosu od

od 0,15 do 0,225 evra po litri goriva u

zavisnosti od vrste naftnog derivata, a

po ovom osnovu od 2006. do 2019.

godine ukupno je prikupljeno 3 milijarde

i 189 miliona eura.

Po litri goriva prodanog na tržištu BiH

plaćaju se i dvije putarine.

Prva je putarina za održavanje puteva

u iznosu od 0,075 eura po litri derivata, a

ukupan iznos prikupljen u periodu od

2006. do 2019. godine je 1 milijarda i

367,5 miliona eura.

Foto: Ilustracija


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

16

Po osnovu putarine za izgradnju

autoputeva i rekonstrukciju drugih

puteva koja iznosi 0,125 eura po litri

derivata, u periodu od 2009. do 2019.

godine prikupljeno je 936 miliona eura.

Od 1. februara 2018. godine u primjeni

su Izmjene i dopune Zakona o

akcizama, kojima je posebna putarina

za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju

drugih puteva povećana sa 0,05 eura

na sadašnji iznos od 0,125 eura po litri

derivata koji se proda na tržištu BiH.

U BiH do sada je izgrađeno 208 km

autoputeva, od čega 106 km u

Republici Srpskoj i 102 km u Federaciji

BiH, za šta je podignuto 1 milijarda i 28

miliona eura kredita.

Da li je novac otišao u predviđene

svrhe?

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da ovi

podaci dovoljno pokazuju da se novac

prikupljen od akciza i putarina u Bosni i

Hercegovini ne koristi u predviđene

svrhe, već u krpljenje budžeta entiteta.

“Ta sredstva se troše nenamjenski i za

druge svrhe i ciljeve, a ne za ono za šta

su prikupljena originalno i kako je to

isplanirano i zakonom definisano. Naši

građani sve to uredno plaćaju, a putna

infrastruktura je sve gora. Kada

pogledamo sve te dostupne

informacije stanje je vrlo konfuzno, ali je

očigledno da novac koji je namijenjen

za održavanje i izgradnju putne

infrastrukture završava u javnoj

potrošnji”, smatra Pavlović.

Prema objavljenom bilansu stanja na

internet stranici Javnog preduzeća

Autocesta Federacije Bosne i

Hercegovine na dan 31. juna 2019.

godine, zaduženost po osnovu

dugoročnih kredita iznosila je 435

miliona eura, a kratkoročno 37,5

miliona eura.

Prema podacima koje su RSE dostavili iz

Autocesta Federacije BiH, do sada su

utrošena kreditna sredstva za

finansiranje izgradnje autocesta iz

kredita Evropske banke za obnovu i

razvoj (EBRD) i Evropske investicione

banke (EIB) u iznosu od skoro 450

miliona eura.

Odnos uloženog i izgrađenog

Prema dostavljenim podacima u ovom

entitetu do sada je izgrađeno 102

kilometra auotputeva, a u izgradnji je

trenutno osam dionica ukupne dužine

40 kilometara.

Za šest dionica autoputeva ukupne

dužine 38,3 kilometra trenutno je u toku

tenderska procedura, a pripremne

aktivnosti za građenje rade se za tri

dionice ukupne dužine 85,9 kilometara

za šta su dogovorene kreditne linije u

iznosu od 840 miliona eura.

Prema posljednjem Izvještaju o

finansijskom poslovanju Javnog

preduzeća Autoputevi Republike

Srpske, objavljenom 31. decembra

2017. godine, ovo preduzeće po

osnovu kredita bilo je zaduženo 264

miliona eura, od čega su dugoročne

Foto: Ilustracija


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

17

obaveze 210 miliona eura, dok su

kratkoročne finansijske obaveze iznosile

154 miliona eura.

Međutim, prema podacima koje su RSE

dostavili Autoputevi Republike Srpske, u

izgradnju autoputa Gradiška-Banja

Luka uloženo je 180 miliona eura,

dijelom vlastitih sredstava, a dijelom

kredita, dok je za izgradnju autoputa

„9. januar“ od Banjaluke do Doboja,

obezbijeđeno 402 miliona eura

kreditnih sredstava.

U ovom entitetu do sada je izgrađeno

106 kilometara autoputeva, a trenutno

je u izgradnji samo dionica koridora 5C

koja prolazi kroz ovaj entitet u dužini od

6 kilometara i čija je izgradnja počela u

ljeto 2019. godine. Finansira se

kreditnim sredstvima Evropske banke za

obnovu i razvoj u iznosu od 70 miliona

eura.

Iz oba javna preduzeća su za RSE istakli

da se prihodi od akciza i putarina, kao

vrste indirektnih poreza, koriste za

servisiranje kreditnih obaveza, izradu

planske i projektne dokumentacije za

mrežu autoputeva i brzih puteva,

regulisanje imovinsko-pravnih odnosa

na predviđenim trasama autoputeva i

brzih puteva i ostale aktivnosti, koje

prate realizaciju projekta izgradnje

mreže autoputeva i brzih puteva.

Ukupna procijenjena vrijednost dionica

koridora 5C koja prolaze kroz Republiku

Srpsku u dužini od 46,6 km iznosi 500

miliona eura.

Sve planirane dionice autoputeva u

Federaciji BiH i Republici Srpskoj

finansiraće se iz kreditnih sredstava,

uprkos tome što je po osnovu akciza i

putarina od 2006. do 2019. godine

prikupi 5,5 milijardi eura.

Provedba svih plaćanja je sigurna,

neovisno o tome radi li se o

gotovinskom ili plaćanju Ina ili

bankovnim karticama

INA Grupa je pod kibernetičkim

napadom koji je započeo 14. februara

2020. oko 22 sata i koji je utjecao i na

mrežu benzinskih stanica Energopetrola

u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz

ove kompanije.

“Napad je uzrokovao poteškoće u radu

pojedinih informatičkih sistema, što

povremeno može utjecati na normalan

rad, primjerice, otežanu autentifikaciju

plaćanja MOL korporativnim karticama.

Unatoč navedenom, opskrba tržišta je

sigurna. Prodaja goriva na našim

maloprodajnim mjestima se nastavlja

neometano. Provedba svih plaćanja je

sigurna, neovisno o tome radi li se o

gotovinskom ili plaćanju Ina ili

bankovnim karticama.

Želimo naglasiti kako se poduzimaju svi

koraci u cilju što bržeg otklanjanja svih

poteškoća u radu sistema.

Upućujemo izvinjenje svim našim

kupcima za eventualne neugodnosti

koje je ova situacija mogla prouzročiti i

molimo za razumijevanje i strpljenje do

ponovne pune uspostave sistema, kažu

iz kompanije.

Izvor: fokus.ba, 15.02.2020. Izvor: fokus.ba, 17.02.2020.

INA Grupa na meti

kibernetičkih

napada

Foto: Ilustracija

https://www.fokus.ba/vijesti/bih/gdje-je-zavrsilo-55-milijardi-eura-od-naftnih-akciza-i-putarina-u-bih/1688251/https://www.fokus.ba/biznis/ina-grupa-na-meti-kibernetickih-napada/1689615/

Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH18

Bez posla u Rafineriji nafte u Brodu, koja

je prije godinu dana obustavila

proizvodnju, ove godine ostaje 136

zaposlenih, koji su proglašeni

tehnološkim viškom, a otpuštanja uz

otpremninu bit će i u Rafineriji ulja

Modriča, podaci su sindikata

energetike u RS. Učinjen je veliki korak

ka implementaciji projekta od

strateškog regionalnog unačaja, Južne

gasne interkonekcije između Bosne i

Hercegovine i Hrvatske, saopćeno je iz

preduzeća BH-Gas.

BH-Gas, kompanija za proizvodnju i

transport gasa, potpisala je danas

Ugovor o dodjeli grant sredstava s

Evropskom bankom za obnovu i razvoj

(EBRD) i Konsultantski Ugovor za izradu

Studije uticaja na okoliš i Studiju

opravdanosti s Konzorcijem čiji je

voditelj Dvokut-Ecro, konsultantska

kompanija koja pruža usluge u području

zaštite okoliša i prirode.

Potpisivanje je upriličeno u Direkciji BH-

Gasa na ceremoniji kojoj je

prisustvovao i direktor Programskog

ureda USAID-a Kent Larson. Američka

agencija za međunarodni razvoj

podržala je projekt grant sredstvima od

500.000 dolara.

Manuela Naessl, direktorica EBRD-a u

Bosni i Hercegovini, izrazila je

zadovoljstvo što BH-Gas, EBRD, EU i

USAID sarađuju na tom projektu.

Diverzifikacija snabdijevanja je

presudna za energetsku sigurnost, a

planirana interkonekcija može igrati

ključnu ulogu u tome.

– Raznolikost potencijalnih pristalica, koji

Korak ka implementaciji projekta Južne

gasne interkonekcije BiH i Hrvatske

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

Foto: biznis.ba


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

19

su danas ovdje, ilustruje visoki nivo

pažnje koju tome pridajemo. Iako s

nestrpljenjem očekujemo rezultate

novih procjena, također se nadamo da

će u međuvremenu biti donesen novi

zakon o gasu u Bosni i Hercegovini koji

će sektor promaknuti dalje prema

poštivanju trećeg energetskog paketa

EU – izjavila je.

Jasmin Salkić, direktor BH-Gasa,

naglašava važnost Južne gasne

interkonekcije Bosne i Hercegovine i

Hrvatske, što je potvrđeno i odlukom

Vlade Federacije Bosne i Hercegovine

o proglašenju strateškog značaja

projekta.

Salkić je također naglasio da će

implementacija i međusobno

povezivanje transportnih sistema Bosne

i Hercegovine (BH-Gas) i Hrvatske

(Plinacro) omogućiti integraciju sa

evropskim tržištem prirodnog gasa,

diverzifikaciju kako pravaca tako i

izvora snabdijevanja (LNG Krk, Kaspijska

regija / Jonsko- Jadranski gasovod,

evropska čvorišta za trgovinu gasom) i

na taj način stvoriti uslove za

dugoročno, sigurno i pouzdano

snabdijevanje svih potrošača prirodnog

gasa u Bosni i Hercegovini.

Procjena uticaja na okoliš i društvo za

projekat Južna gasna interkonekcija

između Bosne i Hercegovine i Hrvatske

(gasovod Posušje – Novi Travnik s

odvojkom za Mostar) bit će

pripremljena u skladu s okolišnom i

socijalnom politikom EBRD, kao i

zahtjevima lokalnog zakonodavstva.

Korištenjem međunarodne tenderske

procedure u skladu s politikama i

pravilima EBRD za odabir konsultanta,

Ugovor je dodijeljen Konzorciju čiji je

voditelj Dvokut-Ecro. Ukupna vrijednost

potpisanog ugovora će biti finansirana

iz navedenog iznosa obezbjeđenog

granta.

Javnost je već informisana da je izrada

Idejnog projekta gasovoda započela u

augustu 2019. godine. Izrada Idejnog

projekta se finansira grant sredstvima

Evropske Unije kroz CONNECTA

Tehničku pomoć. Okončane su

aktivnosti definisanja tj. projektovanja

glavne trase uz geodetsko snimanje i

geotehničke istražne radove.

Projekat Južna interkonekcija Bosne i

Hercegovine i Hrvatske u dužini od 160

km spada u najveće linijske

infrastrukturne projekte koji su trenutno u

toku. Kompleksnost projekta se ogleda i

u tome što prostorno obuhvata četiri

kantona/županije, što zahtijeva aktivno

učešće i podršku lokalnih zajednica u

svakoj fazi implementacije.

Studija predizvodljivosti, Analiza

finansijske održivosti i Analiza troškova i

koristi su ranije finansirane grant

sredstvima Evropske Unije kroz

Investicijski okvir za zapadni Balkan i

CONNECTA Tehnička pomoć u 2013. i

2018. godini respektivno. Okončanje

izrade projektne dokumentacije je

planirano za kraj 2020. godine, a

rezultirat će ishodovanjem okolinske

dozvole i urbanističke saglasnosti za

projekt.

U Modriči je pripremljen spisak po kojem

17 radnika već u februaru postaju

tehnološki višak, a koliko njihovih kolega

bi se moglo naći u toj situaciji do kraja

godine, niko ne zna.

Radnici obje rafinerije su zabrinuti za

svoja radna mjesta nakon što je prije

više od godinu dana u požaru uništeno

postrojenje rafinerije u Brodu, te

obustavljena i proizvodnja, a već prošle

godine počela su i otpuštanja radnika

kao tehnološki višak.


http://biznis.ba/korak-ka-implementaciji-projekta-juzne-gasne-interkonekcije-bih-i-hrvatske/


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

20

Federalni ministar energije, rudarstva i

industrije Nermin Džindić izjavio je

danas u Mostaru da je objavljen javni

oglas za istraživanje nafte i plina na

području FBiH. Radi se, kako je rekao

na konferenciji za novinare, o četiri

istražna polja – dva na lokalitetu

Posavine, jedan na Dinaridima, a jedan

na području Majevice u Tuzli.

– Dva bloka na području Majevice i

Dinarida su, po onim istraživanjima i

podacima koje mi imamo,

potencijalna mjesta gdje će se naći

nafta. Dakle, svi dobro znamo da se na

području Tuzle već radila eksploatacija,

samo što su tad tehnologije bile na

lošijem nivou, pa se nije isplatilo. A da

to ne utječe na razvoj privreda država

u kojima se radi eksploatacaija, to ne bi

niko radio. I to je sigurno jedan

generator razvoja i zbog toga je FBiH i

ušla u tu priču – naglašava Džindić.

Šest mjeseci od dana objavljivanja

javnog oglasa, dodaje ministar,

Ministarstvo će zajedno sa svojim

partnerima izvršiti ocjene ponuda i ući u

finalne pregovore i odabir kompanije

koje će eksploatisati i istraživati naftu i

plin.

MOL Grupa je danas objavila svoje

financijske rezultate za 2019. Unatoč

veoma izazovnom i volatilnom

vanjskom okruženju na kraju godine, u

četvrtom je tromjesečju MOL Grupa

ostvarila čistu CCS EBITDA od 598

milijuna dolara, čime je čista CCS

EBITDA za cijelu godinu dosegnula

razinu od 2,44 milijarde dolara,

nadmašivši time nedavno uvećane

očekivane rezultate. Pojednostavljeni

slobodni novčani tok smanjio se u

odnosu na 2018. uslijed činjenice da

kompanija nastavlja s provedbom

strateških transformacijskih projekata,

no ipak je ostao pozitivan te je u 2019.

godini iznosio 356 milijuna dolara.

Proizvodnja u djelatnosti Istraživanja i

proizvodnje povećala se sekvencijalno

u četvrtom tromjesečju dok je

cjelogodišnji prosjek za 2019. ostao

uglavnom nepromijenjen iznoseći 111

tisuća ekvivalenta barela nafte dnevno

(mboepd), što je nešto više od

očekivanog rezultata. Uslijed nižih

cijena nafte i plina, ovaj volumen

proizvodnje generirao je 17 posto nižu

EBITDA u usporedbi s rezultatom

ostvarenim u 2018. Istraživanje i

proizvodnja ostala je ključni generator

novca MOL Grupe, zabilježivši snažan

pojednostavljeni slobodni novčani tok

od gotovo 700 milijuna dolara u 2019. U

sklopu djelatnosti Istraživanja i

proizvodnje, u 2020. godini MOL ima

dva cilja: uspješno finalizirati akviziciju i

integrirati polje ACG čime će se

proizvodnja povećati za oko 20,000

Džindić: Majevica i

Dinaridi

potencijalna mjesta

za pronalazak nafte

Izvor: nezavisni.ba, 20.02.2020.

Finansijski rezultati

MOL Grupe u 2019.:

Očekivana dobit

oko 2,5 milijardi

dolara

Foto: Nermin Džindić

http://www.nezavisni.ba/dzindic-majevica-i-dinaridi-potencijalna-mjesta-za-pronalazak-nafte/


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

22

barela dnevno, te istovremeno

nastaviti maksimizirati vrijednost i

generiranje novčanog toka iz

postojeće imovine putem učinkovitog

poslovanja.

Djelatnost Rafinerija i marketinga je u

2019. zabilježila 13 posto nižu čistu CCS

EBITDA od 866 milijuna dolara, u

potpunosti odražavajući slabije

makrookruženje. U četvrtom je

tromjesečju čista CCS EBITDA iznosila

191 milijun dolara, što je 21 posto niže

u odnosu na četvrto tromjesečje

prethodne godine uslijed nižih

rafinerijskih i petrokemijskih marži na

kraju prošle godine, međutim,

rafinerijske marže počele su se

oporavljati tijekom siječnja i veljače

2020. Rast potražnje za motornim

gorivima u regiji ostao je veoma snažan

tijekom 2019., te je iznosio 3,4 posto što

je podržalo rezultat djelatnost Rafinerija

i marketinga.

Projekt proizvodnje poliola odvija se

prema planiranom tempu i u okviru

planiranog budžeta; tijekom 2019.

ubrzali su se glavni građevinski radovi te

stupanj ukupne dovršenosti projekta

sad iznosi oko 50 posto.

Donesena je konačna investicijska

odluka o projektu izgradnje postrojenja

za obradu teških ostataka u Rafineriji

nafte Rijeka, kojim se Inina djelatnost

Rafinerija i marketinga namjerava

preobraziti u održivu i profitabilnu

djelatnost. Projekt obuhvaća izgradnju

postrojenja za obradu teških ostataka

čije se puštanje u rad očekuje u 2023.

godini.

Djelatnost Usluga kupcima istaknula se

rezultatima u 2019. godini: EBITDA ove

djelatnosti povećala za 30 posto

iskazano u lokalnoj valuti (24 posto u

dolarima) u četvrtom tromjesečju 2019.

u odnosu na isto tromjesečjeFoto: Ilustracija


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

23

prethodne godine, zabilježivši još jednu

snažnu godinu s dvoznamenkastim

rastom dobiti. U ovoj je djelatnosti

ostvareno nekoliko važnih postignuća,

uključujući to što je generiranje marže u

segmentu negoriva dosegnulo 30 posto

ukupne marže do kraja godine.

Nastavljeno je ubrzano širenje

koncepta negoriva te se broj

moderniziranih maloprodajnih lokacija

koje imaju Fresh Corner povećao sa

687, koliko ih je bilo prije godinu dana,

na 877.

EBITDA plinskog poslovanja dosegnula

je 71 milijun dolara u četvrtom

tromjesečju, što je 48 posto više nego

prije godinu dana, zahvaljujući

značajnom povećanju potražnje za

kapacitetom uslijed nesigurnosti u

pogledu dogovora između Rusije i

Ukrajine oko transporta plina.

Operativni troškovi smanjili su se za više

od 10 % kao rezultat pada vlastite

potrošnje plina i gubitaka u mreži, kao i

cijene prirodnog plina.

Rezultate je komentirao predsjednik

Uprave i glavni izvršni direktor Zsolt

Hernádi:

“Ostvarili smo solidne financijske

rezultate u 2019. godini, pri čemu smo

čak i nadmašili našu uvečanu

očekivanu EBITDA unatoč slabijem

vanjskom okruženju.

Ujedno smo ostvarili značajan

napredak u okviru našeg programa

transformacije do 2030. Ugovorili smo

stjecanje značajne imovine za

istraživanje i proizvonju u Azerbajdžanu,

naš važni projekt proizvodnje poliola

dosegnuo je stupanj dovršenosti od 50

%, te je naša djelatnost Usluga kupcima

ponovno zabilježila rekordne rezultate.

Uz naše snažne temelje i unatoč

rastućim globalnim nesigurnostima,

gledamo prema 2020. s optimizmom. Uz

pomoć nove imovine, očekujemo da

će naša EBITDA narasti na oko 2,5

milijarde dolara, na temelju

srednjoročnog temeljnog makro okvira

s cijenom Brent nafte od oko 60 dolara

po barelu i uz pretpostavljena

konzervativnija očekivanja u

petrokemijskom sektoru. To će nam

ponovno osigurati dovoljan novčani tok

kojim ćemo pokriti ulaganja u strateške

projekte.”

Izvor: energetika.ba, 21.02.2020.

Foto: Zsolt Hernádi

Foto: Ilustracija

http://energetika.ba/finansijski-rezultati-mol-grupe-u-2019-ocekivana-dobit-oko-25-milijardi-dolara/


BEOGRAD, U 2019. godini NIS je

realizovao najobimniji investicioni

program još od 2013. godine.

U dalji razvoj i modernizaciju NIS grupe

uloženo je 42,2 milijarde dinara, što je tri

odsto više nego godinu dana ranije,

saopštila je ta kompanija.

Prioritet u investicijama bila su ulaganja

u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i

gasa, dalja modernizacija Rafinerije

nafte Pančevo i razvoj maloprodajne

mreže u Srbiji i zemljama regiona, kao i

realizacija projekata zaštite životne

sredine u svim segmentima poslovanja.

„Kada je reč o finansijskim

pokazateljima, neto dobit NIS grupe za

2019. godinu iznosi 16,6 milijadi dinara,

a pokazatelj EBITDA (profit pre plaćanja

kamata, poreza na dobit i amortizacije)

44,5 milijardi dinara. U istom periodu

obaveze NIS grupe po osnovu poreza i

drugih javnih prihoda iznose 189,8

milijardi dinara.

NIS je i u prethodnoj godini bio siguran

izvor prihoda za svoje akcionare, a na

ime dividende isplaćeno je 6,5 milijardi

dinara“, dodaju iz NIS-a.

U 2019. godini na aktivama NIS-a u Srbiji

i inostranstvu ukupno je proizvedeno

1,286 miliona uslovnih tona nafte i gasa,

uz povećanje rezervi ugljovodonika.

Na aktivama u Rumuniji započeta je

probna proizvodnja nafte i gasa, dok je

u Srbiji obavljeno 700 km2 3D seizmičkih

ispitivanja.

U Rafineriji nafte Pančevo ukupno je

prerađeno 3,373 miliona tona sirove

nafte i poluproizvoda. Takođe, u 2019.

godini obavljen je kapitalni remont u

rafineriji, najkompleksniji u istoriji ove

fabrike, u koji je uloženo preko 2

milijarde dinara.

Period nakon remonta pratio je visok

kapacitet rafinerijske prerade, pri čemu

je u oktobru ostvaren rekord u

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

NIS prošle godine investirao

42,2 milijarde dinara

Foto: NIS


proizvodnji bitumena od 59 hiljada

tona, što je najbolji mjesečni rezultat u

poslednjih 10 godina.

Pored toga, nastavljene su aktivnosti na

izgradnji postrojenja za duboku preradu

sa tehnologijom odloženog koksovanja,

a završetak projekta planiran je u 2020.

godini.

„Ukupan obim prometa naftnih

derivata iznosi 3,702 miliona tona, uz

povećanje obima maloprodaje od pet

odsto i povećanje prodaje u

inoaktivama od 21 odsto.

NIS grupa je i u 2019. godini nastavila sa

modernizacijom maloprodajne mreže

pa su na autoputevima u Srbiji

otvorene tri savremene digitalne

benzinske stanice, dok je u Rumuniji

finalizovana izgradnja 19.

maloprodajnog objekta u toj zemlji –

stanice za snabdevanje gorivom

Otopeni.

U oblasti energetike, NIS je u saradnji sa

„Gasprom energoholdingom“ započeo

izgradnju Termoelektrane-toplane

Pančevo.

Završetak ovog projekta, koji će

značajno uvećati kapacitete NIS-a i

partnera za proizvodnju električne

energije i doprineti stabilnosti rada

Rafinerije u Pančevu, planiran je u 2020.

godini“, navode iz kompanije NIS.

Zapažene rezultate, kako dodaju,

ostvarili su i u oblasti bezbednosti na

radu – indikator povreda sa izgubljenim

danima (pokazatelj LTIF) smanjen je 25

odsto u odnosu na 2018. godinu.

Jedan od fokusa bila su i ulaganja u

projekte zaštite životne sredine u koje je

tokom 2019. godine investirano 534

miliona dinara.

Pored toga NIS je nastavio da ulaže i u

razvoj zajednice i u društveno

odgovorne projekte uložio preko 371

miliona dinara.

„NIS je u 2019. godini ostvario dobre

finansijske i operativne rezultate, uprkos

tome što su prosečne cene nafte bile

gotovo 10 odsto niže nego godinu

dana ranije, a na naše poslovanje

značajan uticaj imao je i planski

kapitalni remont u Rafineriji Pančevo.

Zahvaljujući investicijama koje smo

realizovali u skladu sa našom

Strategijom razvoja, sa velikim

ambicijama ulazimo u 2020. godinu u

kojoj očekujemo finalizaciju projekata

Duboka prerada i TE-TO Pančevo.

Takođe, naš neopozivi prioritet ostaje

zaštita životne sredine, jer je za NIS biznis

odgovoran prema zajednici i prirodnim

resursima jedini mogući put ka

ostvarenju poslovnih uspeha“, izjavio je

generalni direktor NIS-a Kiril Tjurdenjev.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Kiril Tjurdenjev

https://www.capital.ba/nis-prosle-godine-investirao-422-milijarde-dinara/


VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

26

Pozivom upućenim Moskvi da se

priključi projektu eksploatacije gasa u

blizini obala Kipra, Ankara je potegla

“rusku kartu” u partiji s Grčkom oko

kiparskog gasa.

Geopolitičke igre oko kiparskog gasa

Eksperti smatraju da je to pokušaj

turskog predsjednika Redžepa Tajipa

Erdgana da iskoristi autoritet šefa ruske

države Vladimira Putina, kako bi

osujetio realizaciju izgradnje gasovoda

“Ist Med” i zadržao pozicije Turske u

regionu.

Situacija na Kipru zaoštrila se nakon što

su inicijatori projekta “Ist Med” – Izrael,

Kipar i Grcka, početkom januara

potpisali sporazum o izgradnji

gasovoda od istočnog dijela

Sredozemnog mora do Evrope, piše

Sputnjik.

Samo nekoliko dana kasnije, turski

ministar energetike Fatih Donmez izjavio

da Ankara započinje projekat

eksploatacije prirodnog gasa u blizini

obala ovog ostrva.

I dok je šef evropske diplomatije Žozep

Borelj zaprijetio Ankari dodatnim

sankcijama, turski ministar spoljnih

poslova Melvut Čavušoglu je u ovom

projektu vidio mogućnost za saradnju

sa Rusijom.

Turski predsednik Redžip Tajip Erdoan je

iskusan političar koji iza projekta

“Istočnomediteranski gasovod”, kako

ocjenjuju eksperti, vidi pokušaj

stvaranja koalicije pod pokroviteljstvom

Amerikanaca koja bi preuzela aktivnu

ulogu u regionu i stavila Tursku u

zapećak. Upravo su ove “strateške igre

Geopolitičke igre

oko kiparskog gasa

Evropljana i Amerikanaca” podstakle

Ankaru da traži podršku od Moskve.

Turska želi da iskoristi potencijale i

dobije prirodni gas kroz cevi koje od

Kipra idu preko njene teritorije, jer je

projekat “Ist Med” u potpunosti

zaobilazi. Kako ističe grčki ekspert

Dimitris Lijatsos, upravo je ovo i dovelo

do toga da Turska pokušava da igra na

“rusku kartu i poziva Rusiju da saraduju,

ali dodaje da to otvara složenija

pitanja, kao što je priznavanje teritorije

Sjevernog Kipra kao nezavisne države”.

Foto: Ilustracija


VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

27

“Erdoan ima odlične odnose sa

Vladimirom Putinom i shvata da ruski

predsjednik posjeduje ogroman

autoritet u regionu.

On želi da dobije podršku jedne od

velikih država”, kaže Lijatsos, uz ocjenu

da Erdoan istovremeno uvlači Rusiju u

avanturu koja ne može donijeti ništa

dobro.

“Turci se bave propagandom i

intrigama time što pozivaju Putina i

Rusiju da saraduju sa njima u tom

regionu. Kom regionu? Morskom dijelu

izmedu Kipra i Turske.

Tada bi Rusija trebalo da prizna

nezavisnost Sjevernog Kipra, što ona

neće uraditi. Marija Zaharova i

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije

zvanicno kažu da su pozicije Rusije o

ovom pitanju nepromijenjene”,

objašnjava ekspert.

Poznavaoci prilika navode da su

formalni odnosi izmedu Grčke i Turske,

Kipra i Turske danas prijateljski, ali da se

situacija zaoštrila oko projekta “Ist

Med”, za koji mnogi sumnjaju da

uopšte može biti realizovan.

“U Grčkoj politička elita ne vjeruje baš

da će ovako složena konstrukcija za

dopremanje prirodnog gasa u Evropu

ikada biti izgradena, možda će

postojati neki LNG ili sistem tankera”,

ističe ekspert.

On dodaje da je i veliko pitanje koliko

projekat “Ist Med” zaista može biti

realizovan, jer podrazumijeva izgradnju

podvodnih cevi koje vode od Kipra do

Krita, a potom do Peloponeza i od

Peloponeza do Italije, koja se još uvijek

nije složila niti preuzima bilo kakvo

učešće u projektu. U projekat su teorijski

zasad uključene samo kompanije iz

Izraela, SAD i jedna francuska

kompanija, prenosi B92.net.

Iako čitav projekat stoji na klimavim

nogama, on je prilično iznervirao Tursku,

koja tvrdi da će u slučaju njegove

realizacije biti ugrožena finansijska i

ekonomska prava Turaka koji žive u

sjevernom dijelu Kipra.

Turska je još proije nekoliko mjeseci

izvela svoje brodove koji su poceli da

prave bušotine u moru između

sjevernog dijela ostrva i turske teritorije i

na taj način pokazala da ništa ne

može proći bez njenog učešća. Zbog

toga je Erdoan potpisao sporazum o

saradnji i sa vladom u Tripoliju, iako

izmedu Turske i Libije ne postoje ni

morske, a ni bilo koje druge granice.

“Turska ne priznaje postojanje isključivo

ekonomske zone ni Kipra, ni Grčke,

time što je potpisala krajem prošle

godine, kako Grci kažu, nezakonit

sporazum između Turske i vlade u

Tripolija”, objašnjava stručnjak.


Foto: EPA-EFE

http://energetika.ba/geopoliticke-igre-oko-kiparskog-gasa/


VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

29

Uzburkane vode na naftnom tržištu ne

bi trebala prouzrokvati veće posljedice

jer su dva velika "igrača" odlučila da

ako bude potrebe intervenišu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u

bliskom je kontaktu s vodstvom

Saudijske Arabije te bude li potrebno,

oni mogu razmotriti zajedničke mjere za

stabilizaciju naftnog tržišta, izjavio je

glasnogovornik ruskog predsjednika

Dmitrij Peskov.

"Znate da je predsjednik u vrlo bliskom

kontaktu s vodstvom Saudijske Arabije.

Bude li trebalo, takvi će se kontakti

uspostaviti i mi ćemo vas obavijestiti",

odgovorio je Peskov na pitanje planira

li Putin razgovarati o situaciji s kraljem ili

prijestolonasljednikom Saudijske Arabije

o stanju na naftnom tržištu i njegovoj

stabilizaciji.

Povod za pitanje Peskovu bila je

Bloombergova je objava prema kojoj je

potražnja za naftom u Kini pala za oko

tri miliona barela dnevno ili 20 posto

normalne ukupne potrošnje tokom

tekućeg kalendarskog perioda, zbog

Ako bude potrebno

Rusi i Saudijci

stabilizirat će

naftna tržišta

Foto: Ilustracija

Izvor: klix.ba, 03.02.2020.

utjecaja širenja koronavirusa na

ekonomiju i naftna tržišta.

Bloomberg je u ponedjeljak napisao da

je ovogodišnji januar bio najgori na

tržištu nafte od 1991. godine, kada su

cijene za mjesec pale za 26 posto.

OPEC bi mogao

smanjiti proizvodnju

nafte za dodatnih

500.000 barela

dnevno

Foto: EPA-EFE

Organizacija zemalja izvoznica nafte

(OPEC) i njihovi saveznici navodno bi

mogli smanjiti proizvodnju nafte za

dodatnih 500.000 barela dnevno zbog

utjecaja smrtonosnog koronavirusa na

potražnju nafte.

Izvori su potvrdili CNBC-u da OPEC

razmatra održavanje ministarskog

sastanka 14. i 15. februara, skoro

mjesec dana ranije nego što je bilo

predviđeno.

Globalna šefica robne strategije za

RBC Capital Markets Helima Croft

smatra da je za organizaciju sada

trenutak da više rizikuje kako bi više

zaradila. Cijena nafta ove godine je

pala za 10 dolara po barelu na 56

dolara, niže od nivoa koji mnogim

zemljama OPEC-a treba da uravnoteže

svoje budžete.

Analitičari i trgovci predviđaju da bi

epidemija koronavirusa u Kini mogla

smanjiti potražnju za naftom za više od

250.000 barela dnevno u prvom

kvartalu, prenosi RT.


https://www.klix.ba/biznis/ako-bude-potrebno-rusi-i-saudijci-stabilizirat-ce-naftna-trzista/200203140http://energetika.ba/opec-bi-mogao-smanjiti-proizvodnju-nafte-za-dodatnih-500-000-barela-dnevno/


VAŠINGTON/MOSKVA

Prema izvještaju američkog Ministarstva

energetike o uvozu energenata iz

drugih zemalja za 2019, Rusija je jedanod najvec ́ih izvoznika nafte na tržište

SAD.

“Ovo za Amerikance predstavlja veliki

problem, jer je Trampova administracija

uz punu podršku Kongresa pokušala dasuzbije sve mogućnosti Rusije za izvoz

energenata i da se nametne kaonajvec ́i svjetski proizvođač nafte i gasa,

čime se posebno diči Tramp”, kaže

Andrej Suzdaljcev, politikolog i

ekonomista.

Kanada je u oktobru prošle godine

izvezla oko 136,5 miliona barela nafte i

time zauzela prvo mjesto, a odmah iza

nje se našla Rusija, od koje su SAD

kupile oko 20,9 miliona barela nafte.

SAD uvode sankcije, a kupuju naftu od

Rusije

“Pompeo je prilikom svoje posjeteMinsku, nastupajuc ́i pred Lukašenkom,

izjavio da su SAD prva država u svijetu

po proizvodnji nafte i gasa i da su

spremni da obezbijede sto odsto

potreba Belorusije za naftom. I u takvoj

situaciji, kada svim silama pokušavaju

da optuže Rusiju da je jedan od

najskupljih snabdjevača evropskog

tržišta, kada su uvedene sankcije protiv

firma koje učestvuju u izgradnji

Sjevernog toka i protiv kupaca tog

gasa, kada organizuju razne ’smicalice‘

protiv ruske nafte — ispalo je da je

glavni izvoznik nafte na američko tržište

Rusija”, rekao je ekspert.

Analitičari ističu da su upravo sankcijeSAD pomogle Rusiji da povec ́a izvoz

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Rusi među liderima uprkos

sankcijama

Foto: Ilustracija


nafte. Iz ruskog Ministarstva za

ekonomski razvoj navode da, bez

obzira na to što je Vašington uveo

sankcije protiv Rusije, upravo su

američke sankcije protiv Irana i

Venecuele imale pozitivan uticaj na

izvoz ruskih energenata.

Tako je izvoz nafte Turskoj porastao

četiri do pet puta, jer su se rafinerije u

ovoj zemlji okrenule uvozu ruskih

sirovina, nakon što su obnovljene

američke sankcije protiv Irana.

Suzdaljcev dodaje da ne treba

zaboraviti situaciju od prošle zime, kada

je ruski tečni gas sa Jamala grijao nesamo SAD, vec ́ i Veliku Britaniju.

“Riječ je o tome da ruski energetski

kompleks, i pored mase problema, ima

najbolje izbalansirani odnos cijene i

kvaliteta”, naglašava ekspert, prenosi

Sputnjik.

Prema njegovim riječima, postoji velika

potražnja za ruskim energentima, ali je

uloženo dosta novca i tehnologije i u

čitavom procesu učestvuje veliki broj

ljudi.

Cinizam Amerike i tehnološka i

ekonomska opravdanost biznisa

Stanislav Mitrahovič, glavni ekspert

Fonda za Nacionalnu energetsku

bezbijednost i naučni saradnik

Finansijskog univerziteta pri Vladi Ruske

Federacije, ističe da je ovo zanimljiv

podatak, naročito ako uzmemo u obzir

da Amerikanci konstantno pokušavaju

da nagovore druge zemlje, a naročito

evropske, da ne kupuju energente od

Rusije.

“Amerika je država gdje se mnogo

nafte proizvodi i upotrebljava, ali i izvozi

i istovremeno uvozi, jer su razne vrste

nafte potrebne za različite fabrike. Dio

nafte je lakše izvoziti u Evropu, nego

prerađivati kod sebe”, rekao je ekspert.

On objašnjava da su američke fabrike

uglavnom prilagođene za preradu

teške nafte koja se uvozi ili sa Bliskog

istoka ili iz Latinske Amerike, a da se

„nova“ nafta koja se dobija u Americi

lakše prerađuje u evropskim fabrikama

koje su za to prilagođene.

Sa ekonomske i tehnološke pozicije

jasno je zašto je Amerikancima

pogodnije da kupuju rusku naftu za

svoje fabrike koje se bave preradom te

vrste nafte, ali kada je riječ o politici,

stvari poprimaju drugi izgled.

“Sa političke tačke gledišta sve izgleda

zabavno i paradoksalno, čak i cinično,

jer ispada da druge zemlje treba da

kupuju manje ruske nafte, a kada je

Americi potrebno, sasvim normalno je

da ona kupuje. To izgleda cinično i

pokazuje američki pristup spoljnoj

politici”, rekao je ekspert.

Eksperti su saglasni da Amerikancičesto koriste svoju moć ne bi li

nametnuli svoju volju drugim državama,

tim prije ako je riječ o biznisu,

ekonomskim interesima ili energetici.

Sputnik.


VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Foto: Ilustracija

https://www.capital.ba/rusi-medju-liderima-uprkos-sankcijama/


VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

32

Stotinu milijardi

eura za 32 plinska

projekta

Europska unija planira više od 100

milijardi eura potrošiti na “beskorisnu”

plinsku infrastrukturu kojom će ugroziti

svoje ciljeve zelenog razvoja u borbi

protiv globalnog zatopljenja, navodi

Global Energy Monitor (GEM) u studiji.

Ta nevladina udruga kompilirala je već

aktualne projekte i one koje Europa

planira provesti, a riječ je o terminalima

za uvoz plina, plinovodima i

elektranama na plin u zemljama

Europske unije i Velike Britanije u

ukupnoj vrijednosti 117 milijarda eura.

Prema studiji, ti bi projekti povećali

postojeće uvozne kapacitete za nekih

30 posto.

Međutim, GEM ističe da “Europska unija

već raspolaže uvoznim kapacitetom

koji je dvostruk njezinoj trenutačnoj

potrošnji”. Nadalje, navodi GEM u studiji

objavljenoj u utorak, postojeće

europske elektrane proizvode tek

trećinu struje svojih stvarnih kapaciteta.

Plinski projekti ne uklapaju se u cilj koji

su članice Europske unije, s izuzetkom

Poljske, zacrtale u prosincu, a taj je

postići ugljičnu neutralnost do 2050.

godine. S prosječno 12 milijardi eura

ulaganja na godinu u idućem

desetljeću one će za približno 50 posto

premašiti procjene ulaganja “prema

scenariju održivog razvoja”

Međunarodne agencije za energiju.

“Velika Britanija i EU time se pripremaju

izgubiti desetke milijardi eura ulažući u

infrastrukture inkompatibilne s

europskim ciljevima” borbe protiv

globalnog zatopljenja, upozorava

direktor GEM-a Ted Nace.

Ako Europljani žele ispuniti svoj cilj

ugljične neutralnosti do 2050., uporaba

fosilnih goriva mora pasti za 29 posto.

Stručnjaci UN-ovog panela za klimu

(Giec) procjenjuju da potrošnja

prirodnog plina mora pasti za 25 posto

do 2030. godine, odnosno za 75 posto

do 2050., ako svijet želi ograničiti

globalno zatopljenje na 1,5 stupnja

Celzijeva, što je najambiciozniji cilj iz

Pariškog sporazuma o klimi.

Europska investicijska banka (EIB)

najavila je u studenom da će od 2022.

godine prestati financirati nove projekte

fosilnih goriva, uključivo plin. Od svih

fosilnih goriva plin ispušta najmanje

količine CO2 u atmosferu, ali se

njegovom eksploatacijom emitira

metan, plin koji je štetan kao i CO2 jer

stvara učinak staklenika.

Europski parlament treba se idući

tjedan izjasniti o javnom financiranju i

zajmovima EIB-a za projekte energetske

infrastrukture, među kojima su 32 plinska

projekta. “Europske vlasti govore o

klimatskoj hitnosti, a pritom nastavljaju

novac poreznih obveznika trošiti na

projekte kojima će Europu prisiliti na

desetljeća korištenja energije iz fosilnih

goriva. Plin nije prijelazna energija”,

kazao je za agenciju France Presse

Colin Roche iz udruge Friends of the

Earth Europe.

Izvor: energypress.net, 10.02.2020.

Foto: Ilustracija

http://www.energypress.net/stotinu-milijardi-eura-za-32-plinska-projekta/


Libijska državna naftna korporacija

(NOC) objavila je da je obustava

izvoza nafte toj zemlji, zbog zatvaranja

naftnih polja i luka, do sada uzrokovala

gubitke više od 1,3 milijarde američkih

dolara, javila je Xinhua.

Plemenski poglavari u istočnoj Libiji

nedavno su zatvorili luke za izvoz nafte,

optužujući vladu koju podržava

Ujedinjene narode da koristi naftne

prihode za podršku oružanim grupama

protiv vojske sa istoka.

Zatvoreno naftno polje

Vojska generala Khalife Haftara sa

istoka vodi vojnu kampanju od

početka aprila prošle godine,

pokušavajući da preuzme Tripoli od

vlade Nacionalnog jedinstva Fayeza al-

Sarraja, koju podržava UN, prenijela je

Fena.

NOC je u ponedjeljak najavio obustavu

rada lokalne rafinerije u zapadnoj Libiji

zbog zatvaranja južnog naftnog polja

Sharara.

Zbog epidemije koronavirusa u Kini u

Europu bi moglo stizati još više

ukapljenog plina. Cijene su pale na

nekih 100 dolara za tisuću kubičnih

metara. To je polovica onoga što je

Gazprom do sada dobivao za svoj plin.

Godina 2020. nije dobro počela za

Gazprom. Najveći svjetski isporučitelj

plina zabilježio je pad proizvodnje od

šest posto u siječnju, a izvoz je pao za

oko četvrtinu. Istovremeno su pale i

cijene plina: trenutno su u Europi, koja

je daleko najvažnije Gazpromovo

tržište, na najnižoj razini u posljednjih 15

godina. Za sve te negativne trendove

ima više razloga, a sada im se pridružio

i koronavirus covid-19.

Epidemija ove bolesti dovela je u Kini

do poduzimanja dosad neviđenih

mjera karantene: bezbrojni letovi su

otkazani, promet u većim gradovima

zaustavljen, proizvodnja je u mnogim

tvornicama već duže vrijeme smanjena

ili potpuno obustavljena. To je

uzrokovalo pad cijena energenata na

svjetskom tržištu, jer je Kina najveći

potrošač i uvoznik energije.

Pojeftinili su i nafta i zemni plin. Na

europskom tržištu, gdje se obavljaju

kratkoročne kupovine, cijene su pale

na jedva nekih 100 dolara po tisuću

kubičnih metara. To je polovica onoga

što je Gazprom u 2019. prosječno utržio

za svoje isporuke plina.

Najveća ruska kompanija koju

kontrolira Kremlj je pred teškom

godinom. Gazprom će se suočiti s

Prekid izvoza nafte

Libiju koštao 1,3

milijarde dolara

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Foto: Balkans.aljazeera.net

Izvor: balkans.aljazeera.net, 12.02.2020.

Gazprom pred

teškom godinom

zbog korona

virusa?

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/prekid-izvoza-nafte-libiju-kostao-13-milijarde-dolara

34

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


daljnjim padom izvoza, niskim cijenama

i sve većom konkurencijom. Glavni

problem je prekomjerna ponuda plina,

ali i nafte. Razlog je brz razvoj tržišta

ukapljenog zemnog plina (LNG) što je

potreslo industriju i stvorilo nove velike

igrače s kojima ruski div sada mora

konkurirati: od Katara i Australije preko

Malezije, SAD-a i Nigerije pa sve do

Trinidada i Tobaga – da spomenemo

samo neke.

Trenutno je ta prekomjerna ponuda

plina, koji se uglavnom koristi za grijanje

i zato je sezonski proizvod, dodatno

povećana i zbog izuzetno blage zime

na sjevernoj hemisferi, posebno u

Europi. Klimatske promjene su ove

godine teško pogodile Gazprom.

A tu je i jedna politička posebnost. Ove

zime, točnije 31. prosinca 2019. godine,

istekao je desetogodišnji rusko-ukrajinski

ugovor za tranzit plina. Postojala je

bojazan da bi isporuke preko Ukrajine

za Europu mogle biti prekinute. Zato su

prošle godine brojne tvrtke, uključujući i

Gazprom, punile europska skladišta

plina do vrha, iz predostrožnosti.

Te rezerve se sada koriste, što je dovelo

do smanjenja potražnje za plinom iz

Rusije u prvih nekoliko tjedana ove

godine. Inače, Moskva i Kijev su ipak

uspjeli sklopiti novi ugovor o tranzitu

malo prije isteka prošle godine. Ako se

toplo vrijeme nastavi do proljeća i

skladišta plina ostanu relativno puna,

potražnja će u ljeto, kada se na

svjetskom tržištu kupuje plin za zimu, biti

manja nego inače. To bi dugoročno

opteretilo izvoz Gazproma.

Neki europski uvoznici, pogotovo oni

koji ugovorima nisu posebno vezani za

Gazprom, sigurno će se radije prebaciti

na uvoz ukapljenog zemnog plina koji

je često jeftiniji, i to znatno. Takva

situacija bi mogla potrajati, jer će pad

potražnje energenata u Kini zbog

koronavirusa, a samim tim i ukapljenog

plina, prisiliti proizvođače širom svijeta

da svoje tankere sve češće šalju u

Europu. Financial Times izvijestio je

početkom veljače da je nekoliko velikih

kineskih energetskih kompanija

razmatralo kako bi se mogli osloboditi

dugoročnih ugovora o uvozu plina, s

obzirom na trenutnu situaciju

prouzrokovanu “višom silom”.

Foto: Ilustracija


VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

35

Gazpromu tako prijeti veća

konkurencija od strane LNG-liferanata,

koji su svoju prodaju u Europi u 2019.

godini povećali za 88 posto, kako

prenosi ruska novinska agencija

Interfax. Ruskom koncernu neće

konkurirati samom strani proizvođači,

preuzimajući dijelom njegov udio na

tržištu, već mu je konkurencija i privatna

ruska kompanija Novatek, koju također

pomaže država.

Sibirska tvrtka Yamal LNG tek je krajem

2018. godine dostigla puni kapacitet,

ali već u 2019. Godini je Rusija,

zahvaljujući Novateku, postala drugi

najveći isporučitelj ukapljenog plina na

europskom tržištu, odmah iza Katara i

ispred SAD-a i Nigerije, izvještava

Interfax. Novatek isporučuje i u Kinu, a

ako bi se uvoz ukapljenog plina tamo

smanjio zbog trenutne epidemije, ova

bi se tvrtka također još više morala

koncentrirati na europsko tržište.

“Sve to nije tako strašno kao što

izgleda”, poručuju iz Gazproma.

Količina plina u europskim skladištima

vratit će se na normalu u drugom

tromjesečju, uvjerena je šefica

Gazpromovog odjela za izvoz Elena

Burmistrova. U Europi bi, kako je rekla,

moglo biti hladno čak i u ožujku.

No priznala je da će se na cijene ipak

negativno odraziti, kako je rekla, “viša

sila”, dakle epidemija koronavirusa. U

skladu s tim, Gazprom je revidirao svoju

prognozu izvoznih cijena za 2020.

godinu. Menadžment više ne očekuje

200 dolara za tisuću kubičnih metara,

već 175 do 185 dolara. Ali to je još

mnogo više od cijene od 100 dolara,

koliko se ovih dana na europskom

tržištu plaća za ukapljeni zemni plin,

piše DW.

Izvor: energypress.net, 14.02.2020.

Globalna potražnja za naftom zabilježit

će u periodu januar-mart ove godine

prvi kvartalni pad u posljednjih više od

10 godina, jer je novi koronavirus

izazvao zastoj ekonomske aktivnosti

širom Kine, što se odrazilo na potražnju

nafte u toj zemlji, koja je najveći

potrošač, saopćila je Međunarodna

agencija za energiju (IEA).

Potražnja će u prvom tromjesečju 2020.

godine biti niža za 435.000 barela

dnevno (b/d) u odnosu na isti period

prije godinu dana, što će biti prvi

kvartalni pad u periodu dužem od

jednog desetljeća, objavio je IEA u

mjesečnom izvještaju o tržištu “crnog

zlata”, prenosi Aljazeera.

Predviđeni pad tražnje naveo je

agenciju da smanji i svoju prognozu

rasta potražnje za 2020. godinu za

365.000 barela dnevno, na 825.000

barela dnevno, na najniži nivo od 2011.

godine.

Manja potrošnja nafte od očekivane u

zemljama OECD-a srezala je

preliminarnu procjenu rasta za 2019.

godinu na 885.000 barela dnevno,

dodaje se u izvještaju.

Predviđen prvi

kvartalni pad

potražnje za naftom

u 10 godinaFoto: Ilustracija

http://www.energypress.net/gazprom-pred-teskom-godinom-zbog-korona-virusa/

36

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


Negativan utjecaj epidemije

koronavirusa na tražnju za naftom teško

je pogodio i cijene ovog energenta,

što ilustrira podatak da je cijena

sjevernomorske nafte “brent” pala u

januaru za gotovo 10 dolara, na ispod

55 dolara za barel.

Ipak, cijene su se ove sedmice

oporavile, u očekivanju da bi glavni

proizvođači Organizacije zemalja

izvoznika nafte (OPEC) i proizvođači

izvan naftnog kartela, s Rusijom na

čelu, mogli dodatno smanjiti globalnu

proizvodnju “crnog zlata”, kako bi

neutralizirali negativne posljedice koje

pad potražnje ima na cijene.

Foto: Ilustracija


Novi arktički naftni

projekat Rosnjefta

biće najveći na

svijetu

MOSKVA, Projekat “Vostok” zahtjeva

150 milijardi dolara investicija, a stvoriće

100.000 radnih mjesta, rekao je direktor

Rosnjefta Igor Sečin predsjedniku Rusije

Putinu.

Dvojica bliskih saradnika čija saradnja

traje decenijama u utorak su u Kremlju

sjeli da porazgovaraju a među

prioritetima je bio Arktik, tačnije naftni

projekat “Vostok” je bio ključni dio

diskusije, piše “Moskva tajms”.

Igor Sečin i njegova državna kompanija

Rosnjeft planiraju da eksploatišu

ogromne rezerve nafte ispod tundre na

sjeveru Uralskog regiona i da je izvoze

preko projektovane luke na poluostrvu

Tajmir.

Biće to najveći naftni projekat u

modernoj naftaškoj istoriji, istakao je

Sečin u razgovoru sa Putinom, piše

“Moskva tajms”.

Prema riječima šefa Rosnjefta, projekat

“Vostok” podrazumjeva gradnju 15

novih industrijskih naselja, dva

aerodroma, luke na moru, oko 800

kilometara novog naftovoda, 3.500

kilometara novih električnih vodova i

2.000 megavata električnih kapaciteta.

Takođe će stvoriti 100.000 novih radnih

mjesta i povećati nacionalni BDP Rusije

za dva procenta, dodao je Sečin.

Do obale Aktika

Projekat se zasniva na razvoju nekoliko

naftnih polja, od kojih su barem tri u

oblasti Vankor. Novi naftovodi i

projektovani lučki terminal omogućiće

partnerima da izvoze, kako se

procjenjuje, 25 miliona tona nafte

godišnje preko Sjeverne pomorske rute.

Taj naftovod je takođe projektovan da

prenosi naftu iz Pajake, sa polja

lociranih duž reke Jenisej. Do 2030,

ukupno 100 miliona tona nafte može se

izvesti tim naftovodom preko nove luke

u Tajmiru.

Za potrebe tog projekta treba da se

sagradi flota ledolomaca klase Ark7,

Foto: Ilustracija

http://biznis.ba/predvidjen-prvi-kvartalni-pad-potraznje-za-naftom-u-10-godina/

37

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


rekao je ranije Sečin.

Naftna kompanija ima potrebnu

podršku Kremlja, piše “Moskva tajms”.

Rosnjeft i druge kompanije dobiće

velike poreske olakšice kako bi se

umanjili troškovi projekta.

Sjeverna ruta

U pozadini novih projekata leži namjera

Kremlja da podrži isporuke Sjevernom

pomorskom rutom. Putin je u maju 2018.

odredio Sjevernu pomorsku rutu kao

nacionalni prioritet i zatražio da do

2024, godišnji promet tom rutom

dostigne 80 miliona tona robe.

Foto: Ilustracija


SAD uvele sankcije

ruskom Rosnjeftu

zbog podrške

MaduruVAŠINGTON - SAD su uvele sankcije

ogranku ruske državne naftne

kompanije Rosnjeft zbog pružanja

pomoći Venecueli da zaobiđe

embargo na naftu.

Sankcije protiv filijale Rosnjefta "Rosnjeft

trejding S.A." i njenog predsjednika

Didijea Kazamira dio su diplomatske i

ekonomske kampanje Trampove

administracije da se s vlasti smijeni

predsjednik Venecuele Nikolas Maduro,

prenosi Glas Amerike.

Venecuela je uz pomoć Rosnjeft

trejdinga uspjela da izveze stotine

hiljada barela nafte prošle godine

uprkos sankcijama koje je Vašington

prošle godine uveo naftnoj industriji u

toj zemlji.

"Danas smo uveli sankcije ruskoj naftnoj Izvor: nezavisne.com, 19.02.2020.

kompaniji 'Rosnjeft trejding S.A.' i time

prekinuli Madurovu glavnu pomoć za

izbjegavanje naših sankcija uvedenih

naftnom sektoru Venecuele. Oni koji

podržavaju korupmirani režim i

omogućavaju mu da vrši represiju nad

Venecuelancima će odgovarati za

svoje poteze", rekao je u utorak

americki državni sekretar Majk Pompeo.

Sankcije protiv ruske kompanije i

njenog predsjednika znače da će im

biti zamrznuta bilo koja imovina koju

imaju u Americi ili koju kontrolišu

američke finansijske institucije.

Takođe, oni koji posluju sa njima mogli

bi da budu suočeni sa američkim

sankcijama, rekli su novinarima visoki

zvaničnici Trampove administracije i

dodali da se ne očekuje da će sankcije

značajno uticati na globalne cijene

nafte.

Zvaničnici su naveli da je predsjednik

Donald Tramp odobrio sankcije, a da je

u prošlosti razgovarao sa ruskim

predsjednikom Vladimirom Putinom o

američkom protivljenju podršci koju

Moskva pruža Madurovom režimu.

Sjedinjene Države i još oko 60 zemalja

za privremenog predsjednika

Venecuele priznaju opozicionog lidera

Huana Gvaida, podseća Glas Amerike.

Foto: Rosneft

https://www.capital.ba/novi-arkticki-naftni-projekat-rosnjefta-bice-najveci-na-svijetu/https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/SAD-uvele-sankcije-ruskom-Rosnjeftu-zbog-podrske-Maduru/584635


Tokom prvog mjeseca rada

plinovodom "Turski

analize | vijesti | stavovi„dnevni avaz“ begajeta habota iz ministarstva energetike, koje je...

Documents