anastasija broj 3

List u~enika O[ List u~enika O[ List u~enika O[ List u~enika O[ """"Veselin Masle{aVeselin Masle{aVeselin Masle{aVeselin Masle{a"""" u Fo~i u Fo~i u Fo~i u Fo~i ---- Broj 3Broj 3Broj 3Broj 3

2

НашиНашиНашиНаши празниципразниципразниципразници

Ro`destvo Tvoje,Ro`destvo Tvoje,Ro`destvo Tvoje,Ro`destvo Tvoje,

Hriste Boè na{,Hriste Boè na{,Hriste Boè na{,Hriste Boè na{,

vozsija mirovi svjet razuma,vozsija mirovi svjet razuma,vozsija mirovi svjet razuma,vozsija mirovi svjet razuma,

v wem bo zvjezdamv wem bo zvjezdamv wem bo zvjezdamv wem bo zvjezdam

sluà{~i zvjezdoju u~ahusja,sluà{~i zvjezdoju u~ahusja,sluà{~i zvjezdoju u~ahusja,sluà{~i zvjezdoju u~ahusja,

Tebje klawatisja solncu pravdiTebje klawatisja solncu pravdiTebje klawatisja solncu pravdiTebje klawatisja solncu pravdi

i Tebje vjedjeti s visoti vostoka,i Tebje vjedjeti s visoti vostoka,i Tebje vjedjeti s visoti vostoka,i Tebje vjedjeti s visoti vostoka,

Gospodi slava Tebje.Gospodi slava Tebje.Gospodi slava Tebje.Gospodi slava Tebje.

(Tropar Ro`destvu)(Tropar Ro`destvu)(Tropar Ro`destvu)(Tropar Ro`destvu)

Djeva dnesDjeva dnesDjeva dnesDjeva dnes

presu{~presu{~presu{~presu{~estvenago ra`dajet,estvenago ra`dajet,estvenago ra`dajet,estvenago ra`dajet,

i zemqa vertepi zemqa vertepi zemqa vertepi zemqa vertep

nepristupnomu prinosit.nepristupnomu prinosit.nepristupnomu prinosit.nepristupnomu prinosit.

Angeli s pastirmi slavoslovjat,Angeli s pastirmi slavoslovjat,Angeli s pastirmi slavoslovjat,Angeli s pastirmi slavoslovjat,

volsvi è so zvjezdoju pute{estvujut:volsvi è so zvjezdoju pute{estvujut:volsvi è so zvjezdoju pute{estvujut:volsvi è so zvjezdoju pute{estvujut:

nas bo radi rodisja otro~a mlado,nas bo radi rodisja otro~a mlado,nas bo radi rodisja otro~a mlado,nas bo radi rodisja otro~a mlado,

prevje~nij Bog.prevje~nij Bog.prevje~nij Bog.prevje~nij Bog.

(Kondak Ro`destvu)(Kondak Ro`destvu)(Kondak Ro`destvu)(Kondak Ro`destvu)

Fo~a, januar 2006. godine. List izlazi uz blagoslov Wegovog Visokopreosve{tenstva Mitropolita

dabrobosanskog Gospodina Nikolaja. List uredili: protojerej Ranko Bilinac, nastavnici: Ranko Kova~,

Radmilo Radovi}, Sini{a Pjano, Dragica Kova~, Milana Miqani}, Stanko Simovi}, Radmil Kova~evi} i

u~enici Informati~ke i Novinarske sekcije. List je besplatan.

AnastasijA br. 3AnastasijA br. 3AnastasijA br. 3AnastasijA br. 3

posve

izlazi

uspomenu

Tesle

nesebi

JAVQAWE ARHANJAVQAWE ARHANJAVQAWE ARHANJAVQAWE ARHAN

vaj praznik je ustanovqen

Zahariji, ocu svetog Jovana

~estitim ìvotom i vladali

poodmaklim godinama. Zaharija, koji je bio sve{tenik u jerusa

ugleda an|ela Gospodweg koji mu re~e: "Ne boj se, Zaharija, jer je usli{ena molitva tvoja, i

èna tvoja Jelisaveta rodi}e ti sina, i daj mu ime Jovan." Zaharija nije povjerovao ovim

rije~ima, jer su on i èna bili u godinama, a

na to odgovorio: "Evo, zanijemi}e{ i ne}e{ mo}i govoriti

Zaharija zanijemi, a Bog je ispunio obe}awe dato preko an|ela te wegova èna rodi sina.

Dan ro|ewa svetog Jovana slavi se

oì} slavimo kao uspomenu

pe}ini, rodila Spasiteqa

praznika". Za ovaj praznik je vezan najve}i broj obi~aja: paqewe badwaka na Badwidan, uo~i

Boì}a; pravqewe ~esnice; dolazak polaznika; pe~ewe pe~enice i dr. O Boì}u se

pozdravqamo rije~ima: "Mir Boìji, Hristos se

nepokretnih praznika i slavi se 7. januara.

3

ИзИзИзИз редакцијередакцијередакцијередакције

ije~ uz tre}i broj.ije~ uz tre}i broj.ije~ uz tre}i broj.ije~ uz tre}i broj. Dragi ~itaoci, pred

tre}i broj |a~kog lista Anastasija

posve}ujemo prazniku ro|ewa na{eg Gospoda

izlazi kao Boì}ni broj. Ujedno ovaj broj

uspomenu 150. godina od ro|ewa na{eg velikog

Tesle. Zahvaqujemo se svima koji su

nesebi~no pomogli realizaciju ovog lista.

JAVQAWE ARHANJAVQAWE ARHANJAVQAWE ARHANJAVQAWE ARHAN\\\\ELA GAVRILA ZAHARIJIELA GAVRILA ZAHARIJIELA GAVRILA ZAHARIJIELA GAVRILA ZAHARIJI (ikona na naslovnoj strain)

ustanovqen kao uspomena na ~udesno javqawe

Jovana Krstiteqa. Zaharija i wegova èna Jelisaveta

se po uredbama Gospodwim. Nisu imali djece i bili su u

poodmaklim godinama. Zaharija, koji je bio sve{tenik u jerusalimskom hramu, kade}i oltar



rije~ima, jer su on i èna bili u godinama, a Jelisaveta je uz to bila i nerotkiwa. An|eo je

na to odgovorio: "Evo, zanijemi}e{ i ne}e{ mo}i govoriti dok se to ne dogodi" i zaista,


Dan ro|ewa svetog Jovana slavi se 7. jula i u narodu je poznat kao Ivawdan.

RORORORO\\\\EWE HRISTOVO EWE HRISTOVO EWE HRISTOVO EWE HRISTOVO ---- BO@IBO@IBO@IBO@I]]]] (ikona na unutra{woj strain korica)

uspomenu na onaj dan kada je sveta Djeva Marija

Spasiteqa svijeta. Ovaj praznik neki sveti nazivaju

Za ovaj praznik je vezan najve}i broj obi~aja: paqewe badwaka na Badwidan, uo~i


pozdravqamo rije~ima: "Mir Boìji, Hristos se rodi! -Vaistinu se rodi!" Boì} spada u red

nepokretnih praznika i slavi se 7. januara.

pred vama se nalazi

Anastasija. Ovaj tre}i broj

Gospoda Isusa Hrista i

broj posve}ujemo i na

velikog nau~nika Nikole

su svojim prilozima

javqawe arhan|ela Gavrila

Jelisaveta ìvjeli su

Nisu imali djece i bili su u

limskom hramu, kade}i oltar



Jelisaveta je uz to bila i nerotkiwa. An|eo je

dok se to ne dogodi" i zaista,


kao Ivawdan.

Marija, u vitlejemskoj

nazivaju "majkom svih

Za ovaj praznik je vezan najve}i broj obi~aja: paqewe badwaka na Badwidan, uo~i


Vaistinu se rodi!" Boì} spada u red


esre}ni srpski narode, ogrezao u grijehe svekolikei ~eka. Pored svih ostalih, dva grijeha nas toliko prokazuju,To su djeteubistva u utrobama majki i psovawe najsvetijeg imena i u ovom i u onom

svijetu, imena Boìjeg. Godi{we se u Srbiji izvr{i preko 200.000 djeteubistava. Deset Jasenovaca jo{,

srpski doktori na~ini{e za samo pola posledweim du{a? A gdje }e i svima onima koji za~e{e dijete, pa ga se odreko{e? Glas wihov nevini, vapi pred Gospodom, za bezosje}ajnim majkama i o~evima wihovim, prokliwe ih i prekliwe da to vi{e ne ~ine, da ne ubijaju

Posmatrajmo pa`qivo samo jedan dan, koliko se puta u na{em prisustvu opsuje Bog. ((((A mo`da, o, nesre}e na{e, i mi to sami ~inimo!A mo`da, o, nesre}e na{e, i mi to sami ~inimo!A mo`da, o, nesre}e na{e, i mi to sami ~inimo!A mo`da, o, nesre}e na{e, i mi to sami ~inimo!ru`nu rije~. Neka samo milion Srba psuje Boga, a psu~ine na dan, a u~ine mnogo puta vi{e, ispadne da se u jednoj Srbiji, Tvorac svega vidqivog i nevidqivog, Svedrìteq, Gospod Bog, opsuje deset miliona puta samo u jednom danu. Stra{no da stra{nije ne moè biti! Desetsrce ujedamo Onoga koji nas jo{ uvijek voli.

[ta mislite {ta bi bilo, kako bi se proveo onaj, koji tako ~esto, gdje god stigne, opsuje predsjednika dràve ili koju poznatu li~nost? Da li bi pro{ao bez posledica}uti i ~eka.

Ako, kako kaù ateisti i bezbo`nici, Boga nema, ako je ne{to {to ne postoji, ako je nula, imali onda smisla ruìti i boriti se protiv ni~ega, protiv nule.

A ako, Bog ipak postoji, kako bi bar kr{teni Srbi, ako ve} ne i svi ostali, trebvjeruju, onda se treba zamisliti koliko }e se otrovnih strijela koje u vidu psovke {aqemo ka Gospodu Bogu, jednog dana ipak vratiti na nas i na na{a pokolewa. Ne zato {to nas On mrzi, nego samo da nam da platu za na{a djela. kojem jesmo? Za{to tonemo sve dubqe? Odrekli smo se svega {to je sveto, zaboravili smo da nad na{om jadnom silom postoji jedna monogo ve}a sila, Svesila, koja je u su{tini qubav. Jer ta Svesila, ta Svequbav, jo{ uvijek }uti i ~eka. êka da se~inimo zlo koje ~inimo, da ne ubijamo djecu dok se jo{ ne rodi{e, da ne ruìmo Wegovo Sveto Ime. Jer, gwev Wegov moè da se iznenada izlije na nas kao na Sodomu i Gomoru i onda nam u ìvotu sve uzalud

Pokajmo se stoga {to prijese onda moèmo nadati da }equbiti u vijekove vijekova. Amin.

4

ИзИзИзИз православногправославногправославногправославног катихизисакатихизисакатихизисакатихизиса

, vaqda jo{ i Boìji narode, zna{ li kudasvekolike da ih se i satana moè postidjeti. a

Pored svih ostalih, dva grijeha nas toliko prokazuju, da im ni guba nije ravna. To su djeteubistva u utrobama majki i psovawe najsvetijeg imena i u ovom i u onom

Godi{we se u Srbiji izvr{i preko 200.000 djeteubistava. Deset Jasenovaca jo{, srpski doktori na~ini{e za samo pola posledweg vijeka, bez imalo griè savjesti. im du{a? A gdje }e i svima onima koji za~e{e dijete, pa ga se odreko{e? Glas wihov nevini, vapi pred Gospodom, za bezosje}ajnim majkama i o~evima wihovim, prokliwe ih i prekliwe da to vi{e ne ~ine, da ne ubijaju ono {to se po Boìjoj milosti za~e.

Posmatrajmo pa`qivo samo jedan dan, koliko se puta u na{em prisustvu opsuje Bog. A mo`da, o, nesre}e na{e, i mi to sami ~inimo!A mo`da, o, nesre}e na{e, i mi to sami ~inimo!A mo`da, o, nesre}e na{e, i mi to sami ~inimo!A mo`da, o, nesre}e na{e, i mi to sami ~inimo!)))) Ne}emo vjerovati koliko puta ~ujemo tu ru`nu rije~. Neka samo milion Srba psuje Boga, a psuje ih vi{e, a neka samo deset puta to u~ine na dan, a u~ine mnogo puta vi{e, ispadne da se u jednoj Srbiji, Tvorac svega vidqivog i nevidqivog, Svedrìteq, Gospod Bog, opsuje deset miliona puta samo u jednom danu. Stra{no da stra{nije ne moè biti! Deset miliona puta na dan, samo kroz psovku, mi za srce ujedamo Onoga koji nas jo{ uvijek voli.

[ta mislite {ta bi bilo, kako bi se proveo onaj, koji tako ~esto, gdje god stigne, opsuje predsjednika dràve ili koju poznatu li~nost? Da li bi pro{ao bez posledica

Ako, kako kaù ateisti i bezbo`nici, Boga nema, ako je ne{to {to ne postoji, ako je nula, imali onda smisla ruìti i boriti se protiv ni~ega, protiv nule.

A ako, Bog ipak postoji, kako bi bar kr{teni Srbi, ako ve} ne i svi ostali, trebvjeruju, onda se treba zamisliti koliko }e se otrovnih strijela koje u vidu psovke {aqemo ka Gospodu Bogu, jednog dana ipak vratiti na nas i na na{a pokolewa. Ne zato {to nas On mrzi, nego samo da nam da platu za na{a djela. [ta mislite za{to nas st

Za{to tonemo sve dubqe? Odrekli smo se svega {to je sveto, zaboravili smo da nad na{om jadnom silom postoji jedna monogo ve}a sila, Svesila, koja je u su{tini qubav. Jer ta Svesila, ta Svequbav, jo{ uvijek }uti i ~eka. êka da se~inimo zlo koje ~inimo, da ne ubijamo djecu dok se jo{ ne rodi{e, da ne ruìmo Wegovo Sveto Ime. Jer, gwev Wegov moè da se iznenada izlije na nas kao na Sodomu i Gomoru i onda nam u ìvotu sve uzalud.

prije, opomenimo se grijeha, opomiwimo drugee nas Otac na{ Nebeski ponovo uzeti u svoje

Amin.

kuda ide{? Toliko si a Bog milostivi }uti

da im ni guba nije ravna. To su djeteubistva u utrobama majki i psovawe najsvetijeg imena i u ovom i u onom

Godi{we se u Srbiji izvr{i preko 200.000 djeteubistava. Deset Jasenovaca jo{, g vijeka, bez imalo griè savjesti. Gdje }e

im du{a? A gdje }e i svima onima koji za~e{e dijete, pa ga se odreko{e? Glas wihov nevini, vapi pred Gospodom, za bezosje}ajnim majkama i o~evima wihovim, prokliwe ih i

ono {to se po Boìjoj milosti za~e. Posmatrajmo pa`qivo samo jedan dan, koliko se puta u na{em prisustvu opsuje Bog.

Ne}emo vjerovati koliko puta ~ujemo tu uje ih vi{e, a neka samo deset puta to

u~ine na dan, a u~ine mnogo puta vi{e, ispadne da se u jednoj Srbiji, Tvorac svega vidqivog i nevidqivog, Svedrìteq, Gospod Bog, opsuje deset miliona puta samo u jednom danu.

miliona puta na dan, samo kroz psovku, mi za

[ta mislite {ta bi bilo, kako bi se proveo onaj, koji tako ~esto, gdje god stigne, opsuje predsjednika dràve ili koju poznatu li~nost? Da li bi pro{ao bez posledica? A Bog

Ako, kako kaù ateisti i bezbo`nici, Boga nema, ako je ne{to {to ne postoji, ako je

A ako, Bog ipak postoji, kako bi bar kr{teni Srbi, ako ve} ne i svi ostali, trebali da vjeruju, onda se treba zamisliti koliko }e se otrovnih strijela koje u vidu psovke {aqemo ka Gospodu Bogu, jednog dana ipak vratiti na nas i na na{a pokolewa. Ne zato {to nas On

[ta mislite za{to nas stiè ovo zlo u Za{to tonemo sve dubqe? Odrekli smo se svega {to je sveto, zaboravili smo

da nad na{om jadnom silom postoji jedna monogo ve}a sila, Svesila, koja je u su{tini qubav. Jer ta Svesila, ta Svequbav, jo{ uvijek }uti i ~eka. êka da se pokajemo, da ne ~inimo zlo koje ~inimo, da ne ubijamo djecu dok se jo{ ne rodi{e, da ne ruìmo Wegovo Sveto Ime. Jer, gwev Wegov moè da se iznenada izlije na nas kao na Sodomu i Gomoru i

druge da ih ne ~ine jer svoje Sveto naru~je i

AnastasijA br. 3AnastasijA br. 3AnastasijA br. 3AnastasijA br. 3 5

ДуховнеДуховнеДуховнеДуховне поукепоукепоукепоуке

KKKKao {to imamo od Boga vid, da bi smo razlikovali vidqivo - bijelo od crnoga, tako i razum Bog nam je darovao da bi smo razlikovali {ta je za du{u korisno, a {ta je {tetno. @eqa koja se odri~e razuma, ra|a privezanost prema ~ulnim zadovoqstvima, a to ne daje du{i da se spase ili stupi u zajednicu sa Bogom.

Razum nije du{a ve} dar Boìji koji spasava du{u. Bogougodni um tr~i ispred du{e i savjetuje joj da prezre privremeno, materijalno i trule`no, a da zavoli vje~na blaga, netrule`na i nematerijalna, da bi ~ovjek ìvje}i u tijelu, umom zami{qao i sozercavao nebesko i boànsko. Na taj na~in bogoqubqivi um je dobrotvor i spasilac du{e... (Sv. (Sv. (Sv. (Sv. Antonije Veliki)Antonije Veliki)Antonije Veliki)Antonije Veliki)

MMMMudrost nije u govoru ve}u u tome da se zna vrijeme kad treba govoriti. Pametno }uti, pametno i govori. Prije po~etka govora promisli o tome {ta }e{ re}i, da bi dao odgovor kakav treba. Ne hvali se svojim razumom. Vi{e od svih zna onaj koji govori: ni{ta ne znam. Vijenac mudrosti je - sebe ukoravati i staviti niè od svih. (Ava Isaija)(Ava Isaija)(Ava Isaija)(Ava Isaija)

DDDDobro je izabrati svoje drugove: izabrati ih po po{tewu i po obrazovawu, tako da u wihovu dru{tvu nalazimo podsticawe na dobro. Ni{ta nije opasnije od drugova samo za uìvawe ili vesele bra}e koju su sjedinili poroci i strasti, a ne umjerenost i vrlina. "Blago ~ovjeku koji ne ide na vije}e bezbo`ni~ko i na putu gre{ni~kom ne stoji i u dru{tvu

nevaqalih qudi ne sjedi" (Ps.1,1Ps.1,1Ps.1,1Ps.1,1)

AAAAko hvali{ samoga sebe, ne}e{ biti pohvaqen od Boga. Smatraj za r|avu svaku onu rije~ kojom bude{ sebe hvalio.

[ta moè biti nerazumnije, nego traìti pohvale za svoja djela od pot~iwenih i nemo}nih qudi i tim hvaqewem prezirati Onoga koji je mo}an da nagradi djela Wemu ugodna. (Sv. Jovan Zlatousti)(Sv. Jovan Zlatousti)(Sv. Jovan Zlatousti)(Sv. Jovan Zlatousti)

UUUUm na{ nalazi se izme|u dvojice, koji mu savjetuju svaki svoje: jedan dobrodijeteq, a drugi porok; to jest izme}u an|ela i demona. Ali um ima vlast da poslu{a ili da se protivi kome ho}e. (Sv. Maksim Ispovjednik)(Sv. Maksim Ispovjednik)(Sv. Maksim Ispovjednik)(Sv. Maksim Ispovjednik)

AnastasiAnastasiAnastasiAnastasijA br. 3jA br. 3jA br. 3jA br. 3

BOBOBOBO@@@@IIII] ] ] ] Ka crkvi ùri qudi rijeka Na licu svakom blaènstvo sja, Jer u wemu jedan praznik iPred crkvom svakom badwak nas ~eka,Za rijekom qudi ùrim i ja. Taj je praznik Boì}, najdraì dan, U crkvu uvijek majka me vodi, Pa taj sveti Badwi dan. Raduju se djeca, raduju se stari,Krstim se i kaèm: "Hristos se rodi!" Boì} qude miri da budu drugari.A u du{i slatko, slatko kó san. Isuse blagi, rane Ti svete, U svakoga tada vesele su o~i.Srbin te svaki po{tuje i voli, Gledaj, pred Tobom kle~i srpsko dijete, S qubavqu u oku Tebi se moli. Otac u ku}u badwak nosi, A moja majka ~esnicu sprema. Boànska svjetlost du{e nam zaOd Boì}a qep{eg praznika nema. Qiqana Mileti}, Qiqana Mileti}, Qiqana Mileti}, Qiqana Mileti}, VI1

NIKOLA TESLNIKOLA TESLNIKOLA TESLNIKOLA TESLA A A A TTTTvoje ro|ewe najavilo je proro~anstvoEEEEnergijom sa Nijagare uni{tio si carstvo tameSSSSvjetlo{}u si obasjao cjelo ~ovje~anstvoLLLLi~i{ na an|ela sa oreolom oko glaveAAAAtomske strukture, bezbroj izuma i ideja NNNNau~ni programi za kosmos i vanzemaqska bi}a IIIIlija Gromovni~e, pobjedio si Edisona i Faradeja KKKKoristimo tvoje ideje za sva moderna otkri}aOOOOlimp ti pripada jer si ~udo i ovozemaqsko deteLLLLika te rodila, posmatra{ nas sa druge planeteAAAAktuelan, nau~an, do savr{enstva stru~an. Milica Simovi} Milica Simovi} Milica Simovi} Milica Simovi} ---- Brod na DriniBrod na DriniBrod na DriniBrod na Drini

6

ИзИзИзИз ђачкогђачкогђачкогђачког перапераперапера

] ] ] ] BOBOBOBO@@@@IIII]]]]

Januar je mjesec najsreNa licu svakom blaènstvo sja, Jer u wemu jedan praznik iPred crkvom svakom badwak nas ~eka, Za rijekom qudi ùrim i ja. Taj je praznik Boì}, najdraì dan, I ro|aki tada bude ro|endan.

a taj sveti Badwi dan. Raduju se djeca, raduju se stari,Krstim se i kaèm: "Hristos se rodi!" Boì} qude miri da budu drugari.

o san. Pe~enica svuda, rakija se to~iIsuse blagi, rane Ti svete, U svakoga tada vesele su o~i.

Gledaj, pred Tobom kle~i srpsko dijete, Milica Radovi}, Milica Radovi}, Milica Radovi}, Milica Radovi}, VI3

i se moli.

Otac u ku}u badwak nosi, BO@I]BO@I]BO@I]BO@I]

Boànska svjetlost du{e nam zanosi, Prohladno zimsko jutroOd Boì}a qep{eg praznika nema. Sedmi je januar "Sretan ti praznik, doma}ine,

Boìjeg Sina ro|endan."

Star~eva topla i meka rukaA A A A Miluje usnula lica

Svojih dragih unu~i}a.

voje ro|ewe najavilo je proro~anstvo Poklone male im dijeli.nergijom sa Nijagare uni{tio si carstvo tame "Ustajte, djeco," majka veli,vjetlo{}u si obasjao cjelo ~ovje~anstvo "Eto i na{eg polaznikai~i{ na an|ela sa oreolom oko glave Da nam zdravqe i sre}u zaèli."tomske strukture, bezbroj izuma i ideja

U uglu oki}en badwak stojii programi za kosmos i vanzemaqska bi}a Na stolu vo{tana svije}a gori,

lija Gromovni~e, pobjedio si Edisona i Faradeja Iz crkve veselo zvona zvoneoristimo tvoje ideje za sva moderna otkri}a A majka mila za trpezu zove.

udo i ovozemaqsko dete Danas je najveseliji danika te rodila, posmatra{ nas sa druge planete Boìjeg Sina je ron|endan.ktuelan, nau~an, do savr{enstva stru~an.

Nevena Vrani}, Nevena Vrani}, Nevena Vrani}, Nevena Vrani}, VI2

najsre}niji svima Na licu svakom blaènstvo sja, Jer u wemu jedan praznik ima.

Za rijekom qudi ùrim i ja. Taj je praznik Boì}, najdraì dan, I ro|aki tada bude ro|endan.

a taj sveti Badwi dan. Raduju se djeca, raduju se stari, Krstim se i kaèm: "Hristos se rodi!" Boì} qude miri da budu drugari.

Pe~enica svuda, rakija se to~i Isuse blagi, rane Ti svete, U svakoga tada vesele su o~i.

Prohladno zimsko jutro

"Sretan ti praznik, doma}ine, Boìjeg Sina ro|endan."

Star~eva topla i meka ruka

Svojih dragih unu~i}a.

Poklone male im dijeli. eco," majka veli,

"Eto i na{eg polaznika Da nam zdravqe i sre}u zaèli."

U uglu oki}en badwak stoji Na stolu vo{tana svije}a gori, Iz crkve veselo zvona zvone A majka mila za trpezu zove. Danas je najveseliji dan Boìjeg Sina je ron|endan.


ИзИзИзИз ђачкогђачкогђачкогђачког перапераперапера

BO@I]BO@I]BO@I]BO@I]

U pe}ini Vitlejema Bogomladenac se rodi, Zasja zvijezda najsjajnija I pobo`ne ka pe}ini vodi.

Kad mudraci ugleda{e,

Zvijezdu najsjajniju Istog ~asa shvati{e:

Spasiteq se rodi sviju.

Boì} posta radost svima: An|elima, seqacima,

Mudracima, pastirima. I tako je i danas

Jer se rodi Hristos Spas.

Aleksandar Davidovi}, Aleksandar Davidovi}, Aleksandar Davidovi}, Aleksandar Davidovi}, VI2222

NIKOLA TESLANIKOLA TESLANIKOLA TESLANIKOLA TESLA

Neko pobijedi a`daju, Neko pobijedi lava,

Pa diù oko toga graju I prati ih velika slava.slava.slava.slava.

Ali za mnoge i mene li~no

Pravi i najve}i junak Je ~ovjek poznat prili~no,

Jer pobijedi mrak.mrak.mrak.mrak.

I ja sam ponosan na na{eg junaka, Jer nije to neka sitnica

Oslobodio nas je ropstva od mraka, A svije}u i fewer zamijenila je sijalicasijalicasijalicasijalica.

Milo{ Vujadin, Milo{ Vujadin, Milo{ Vujadin, Milo{ Vujadin, VI3333

NIKOLA TESLANIKOLA TESLANIKOLA TESLANIKOLA TESLA

Sav bi svijet u mraku bio Da se nije Nikola rodio.

Rodio se jedan Srbin mali

Da se wime cio svijet hvali.

Izumima svojim on nadma{i vijek I ukinu mrak za cijeli svijet.

Tesla je volio puno da ma{ta

Zato je mogao da stvori sva{ta.

Momir Stankovi}, Momir Stankovi}, Momir Stankovi}, Momir Stankovi}, VI3333

BO@I]NOBO@I]NOBO@I]NOBO@I]NO JUTROJUTROJUTROJUTRO

U vazduhu osje}am ti{inu, Opet do mene dopire glas. Tamo negdje u daqini, ûje se stari seoski pas.

Polako korak po korak,

Izlazim u dvori{te svoje, Malo je snijega palo

-ûdno je priznajem, ipak, je boqe.

Osjetim miris poga~e, Ispod starog sa~a Vidim stari ma~or

Ka sa~u polako kora~a.

A ledeni zadah mo}no se vidi Al` ipak, nestane kao u trenu,

Mislim vrijeme je sigurno sada, Da tata i djeda u badwake krenu.

Nebo je obi~ne sive boje,

Na wemu zubato sunce sja, Vaqda }e pasti jo{ malo snijega Da mogu u wemu uìvati i ja.

Sve dokle dopire pogled

Daleko iznad uspavanog sela Opet }e biti sve isto sutra

Posle jo{ jednog Boì}nog jutra.

Bojana [kipina, Bojana [kipina, Bojana [kipina, Bojana [kipina, VI2222


ИѕИѕИѕИѕ ђачкогђачкогђачкогђачког перапераперапера

TESLATESLATESLATESLA

Kao dijete jako mali

Zanima{e ga razne stvari. Pobje|uje bolesti i muke Bog mu dade zlatne ruke.

Bistra uma, o{tra oka I pogleda pre{iroka.

Voli {kolu, sti~e znawe Malo daje na igrawe.

Wega misli druge mu~e Kako muwe da privu~e, Da pohvata razne struje Od gromova i oluje.

Za wega su to sutnice Ti naponi sijalice.

Pa se mu~i, samo u~i No}u, dawu sti~e znawa Do novoga otkrivawa.

Nikola Nikola Nikola Nikola \\\\urovi} urovi} urovi} urovi} V - Brod na DriniBrod na DriniBrod na DriniBrod na Drini

BO@I]BO@I]BO@I]BO@I]

Boì} je najradosniji praznik, Jer ranom zorom dolazi polaznik.

Jo{ sa vrata ìtom se baca, Pa èqe re|a uz igru varnica.

Onda svi sve~ano stojimo

I uz vo{tane svije}e se mirboìmo.

Na prepun sto stavqamo pe~enicu, Pa gozba po~ne uz zdravicu.

Milo{ Vujadin Milo{ Vujadin Milo{ Vujadin Milo{ Vujadin VI3

KRSNA SLAVAKRSNA SLAVAKRSNA SLAVAKRSNA SLAVA

Kad plamen u kandilu veselo zaple{e, Oìvi lice sa ikone na{e.

U na{em domu sve~anost prava, Jer stigla nam je krsna slava.

Na stolu svije}a, plamen sija, U zdjeli svije{tana ponaija. Kum ~a{u diè u ime slave, I lomi kola~ preko glave.

U svakom dijelu na{ega stana, [iri se opojni miris tamjana. Pa svi podiù ~a{u tre}u,

Za slavu, zdravqe i za sre}u.

Milo{ VujadinMilo{ VujadinMilo{ VujadinMilo{ Vujadin VI3333


ИнформаторИнформаторИнформаторИнформатор

REPORTAREPORTAREPORTAREPORTA@@@@AAAA SASASASA SAVINDANSKIHSAVINDANSKIHSAVINDANSKIHSAVINDANSKIH SVESVESVESVE^̂̂̂ANOSTIANOSTIANOSTIANOSTI UUUU OOOO[ "[ "[ "[ "VESELINVESELINVESELINVESELIN MASLEMASLEMASLEMASLE[[[[AAAA" " " " UUUU FOFOFOFO^̂̂̂IIII IIII PODRUPODRUPODRUPODRU^̂̂̂NIMNIMNIMNIM

[[[[KOLAMAKOLAMAKOLAMAKOLAMA NANANANA ^̂̂̂ELEBIELEBIELEBIELEBI]]]]IMAIMAIMAIMA IIII BRODUBRODUBRODUBRODU NANANANA DRINIDRINIDRINIDRINI

"Uskliknimo s qubavqu svetitequ Savi, srpske crkve i {kole - svetiteqskoj glavi". Ima li qep{ih rije~i da se izrazi sva qubav koju srpski narod osje}a prema najvi{em sinu srpskog roda. Plemi} po krvi, on je plemi} i u srcu. Wegova borba i `rtva vrijedni su divqewa. Wegovo u~ewe je nazvano "svetosavqe", i pravi put svakog Srbina je da slijedi upravo svetosavski duh. U O[ "Veselin Masle{a" u Fo~i i ove godine povodom Dana {kole i Savindana prire|ena je prigodna sve~anost. Priredbu su zapo~eli u~enici horske sekcije sa himnom "Sveti Sava", a zatim je nastavqen bogat kulturno-zabavni program koji su pripremili nastavnici srpskog jezika: Ruìca Mari} i Vukola Sekulovi}. Prigodnu besjedu o Svetom Savi govorio je vjerou~iteq Ranko Kova~. Na dan Svetog Save ranije odre|eni u~enici odnjeli su slavsko ìto koje je u crkvi osve}eno. U 12. sati pristupilo se rezawu slavskih kola~a gdje su fo~anski parosi: protojerej Ranko Bilinac, protojerej Danilo Crnogorac i protonamjesnik Aleksandar Vidakovi} izvr{ili obred. Posle zavr{enog obreda rezawa slavskog kola~a u~enici su nastavili sa slavqem.

Branka Papovi} Branka Papovi} Branka Papovi} Branka Papovi} IX3333

U Podru~noj {koli u Brodu na Drini odràna je priredba povodom Dana {kole i Savindana. Sve~anosti su prisustvovali roditeqi i predstavnici Savjeta Mjesne zajednice u Brodu. Obavqeno je rezawe slavskog kola~a i vjerou~iteq Ranko Kova~ je odrào prigodnu besjedu o ìvotu i radu Svetog Save. Istakao je da je djelo Save Nemawi}a kr{tenica srpskog naroda, testament kojim se nasla|uje otaxbina. U istoriji srpskog naroda izdvajaju se dvije li~nosti, dva stoèra Sava Nemawi} i Vuk Karaxi}. Sava je osniva~ duhovne istorije Srba, a Vuk obnoviteq. Slave}i Svetog Savu, slavimo sebe, stremimo najve}im vrijednostima. Obaveza je srpskog naroda da sa~uva djela Svetog Save.

Dragana Simi} Dragana Simi} Dragana Simi} Dragana Simi} IX ---- Brod na DriniBrod na DriniBrod na DriniBrod na Drini

U Podru~noj {koli u êlebi}ima, u~enici su uz pomo} nastavnika priredili malu sve~anost povodom Savindana 27. januara - praznika posve}enog Svetom Savi. Sve~anost je bila posve}ena ìvotu i radu Svetog Save i za wu je bio pripremqen prigodan dramsko-recitatorski program u koji su bili ukqu~eni svi u~enici. Poslije dramsko-recitatorskog dijela, rukovodilac {kole Mileta Radanovi}, sa nekoliko rije~i se obratio u~enicima i prisutnim gostima. Na kraju je obavqen obred lomqewa slavskog kola~a, poslije koga su prisutni nastavili slavqe.

Vida Nogovi}Vida Nogovi}Vida Nogovi}Vida Nogovi} IX ---- êlebi}iêlebi}iêlebi}iêlebi}i IZVJEIZVJEIZVJEIZVJE[[[[TAJTAJTAJTAJ SASASASA SVETOSAVSKIHSVETOSAVSKIHSVETOSAVSKIHSVETOSAVSKIH TAKMITAKMITAKMITAKMI^̂̂̂EWAEWAEWAEWA

U O[ "Veselin Masle{a" u Fo~i, 27. 01. 2006. godine odràno je tradicionalno takmi~ewe iz Matematike i Fizike. MatematikaMatematikaMatematikaMatematika:::: Marija Joji} V3 i Milan [kipina V2 - 1. mjesto, 100. bodova, Vladimir Mitrovi} V3 - 2. mjesto, 65. bodova, Nikola Pqevaq~i} V3 - 3. mjesto, 61. bod.

Ogwen \aji} VI - 1. mjesto, 60. bodova, Darko Fundup VI - 2. mjesto, 50. bodova, Dragan Novovi} VI - 3. mjesto, 35. bodova. Jana Krnojelac VII - 1. mjesto, 80. bodova, Mirko Kova~ VII - 2. mjesto, 60. bodova, Andrijana Prodanovi} VII 3. mjesto, 55. bodova.

Milo{ Srndovi} VIII3 - 1. mjesto, 40. bodova, Dragana Peter VIII3 - 2. mjesto, 30. bodova, Sneàna Kosti} VIII3 - 3. mjesto, 21. bod. Marko Popovi} IX3 - 1. mjesto, 65. bodova, Neboj{a Kova~ IX1 - 2. mjesto, 50. bodova, Du{an Peri{i} IX2 - 3. mjesto, 25. bodova. Fizika:Fizika:Fizika:Fizika: Dejana Peri{i} VII i Andrijana Prodanovi} VII - 1. mjesto, 80. bodova, Marija @ivanovi} VII - 2. mjesto, 75. bodova, Zorana Mari} VII i Mirko Kova~ VII - 3. mjesto, 70. bodova. Mladen \okovi} VIII3 - 1. mjesto, 95. bodova, Sneàna Kosti} VIII3 - 2. mjesto, 70. bodova, Milo{ Srndovi} VIII3 - 3. mjesto, 55. bodova.

Neboj{a Kova~ IX1 i Marko Popovi} IX3 - 1. mjesto, 50. bodova, Dimitrije Tomi} IX3 - 2. mjesto, 45. bodova, Dejan Drakul IX2 - 3. mjesto, 30. bodova.


Maksim Jovovi} 1959. god. biqeì:Maksim Jovovi} 1959. god. biqeì:Maksim Jovovi} 1959. god. biqeì:Maksim Jovovi} 1959. god. biqeì: "Koncem 19. vijeka razboqela se k}i jednog turskog bega, veleposjednika iz Sarajeva. Nepokretne su joj bile noge i ruke, tako da nije mogla ni hranu prinositstrane i doma}e qekare je pitala za savjet i lije~ili su je dugo, ali bez uspjeha. Iako sa kolebawem, roditeqi odlu~e da je povedu u manastir Ostrog i da poku{aju lije~ewe pomo}u molitava. Povedu je u manastir, gdje ona pristumolitva za ozdravqewe. Mlada Turkiwa odmah osjeti da joj je boqe jo{ pri izlasku iz crkvice, a sjutradan se ku}i vrati zdrava! Kao prilog na ]ivotu (kov~egu) bje{e ostavila svoje zlatne nakite. Kada do|e ku}i, kom{ije Djevojka svima koji su se tu zatekli re~e: "Izlije~i me vla{ki svetac za moje nakite!" Drugog dana izjutra, djevojka zakuka na posteqi, vide}i svoj nakit pod glavom, a osje}aju}i iste bolove kto vi{e ni{ta ne pomoga{e. Za ovaj slu~aj se zna svuda kroz Bosnu"

MitiMitiMitiMiti} } } } CacaCacaCacaCaca iziziziz StarogStarogStarogStarog

~udesno iscjeqewe svoje k}erke oboqele od leukemije:~udesno iscjeqewe svoje k}erke oboqele od leukemije:~udesno iscjeqewe svoje k}erke oboqele od leukemije:~udesno iscjeqewe svoje k}erke oboqele od leukemije: "Divan si Gospode u svojim Svetiteqima! Ne postoje rije~i koje bi upotrebila jedna majka da bi zablagodarila Gospodu i Sv. Vasiliju, sem svog ~istog srca, koje svom snagom qubiPresvetu Bogorodicu. Moja k}erka Jelena se razboqela jednom od najteìh bolesti leukemije. To se dogodilo septembra 1997. god. slabo{}u, gotovo je bila prikovana za po Dani su prolazili u bolnici. sam molila da mi Presveta Bogorodica pokaè put kuda bih povela svoju k}erku. Medicina je bila nemo}na, ponudili su nam transplantacijhemoterapiju. Majka Boìja je usli{ila molitve. Jedne no}i kad smo do{li ku}i iz bolnice da proslavimo Jelenin ro|endan (ro|ena je 29. aprila 1989. god.) i da sa~ekamo mjesto za Milano, usnim ~udan san. Sawala sam manastir, Svetiteqa. Ne znaju}i gdje je, ranije nikad nismo bili pod Ostrogom, posavjetovala sam se sa duhovnikom koji je bio kod nas i on nas je oporavio. Tad smo ìvjeli u Srbiji. To iscjeqewe se zbilo na dan Svetog Vasilija, 12. maja 1998. god. Krenuli smo sa iz crkve Lazarice (Kru{evac). Pomogli su mi da je ponesem, prema manastiru. Na polovini brda Jelena je rekla: "Majko, pustite me, mogu sama!"bila bolesna! Do{li smo do Svetog Vasilija, pristupili mu, poklonili se, pro~itana je molitva. Na izlazu iz kelije smo doìvqeli veliku blagodat. Ugledale smo monaha, koga je vidjela djevojka, koja mi je pomogla da nosimo dijete, a i sama moja k}erka. Monah se obratio meni i pitao: "Gdje ste vi do sada?" je boli, da li se umorila. A meni se obratio i rekao: "Dobro je da ste do{li, trebalo je i prije da do|ete, ali nije kasno ni sada!" U spomen i zahvalnost Svetom Vasiliju sdijete je potpuno ozdravilo, uz Boìju pomo} i Svetog Vasilija"

10

ЧудаЧудаЧудаЧуда БожијаБожијаБожијаБожија

KOBNO @AQEWE TURKIWE ZA NAKITIMAKOBNO @AQEWE TURKIWE ZA NAKITIMAKOBNO @AQEWE TURKIWE ZA NAKITIMAKOBNO @AQEWE TURKIWE ZA NAKITIMA

Maksim Jovovi} 1959. god. biqeì:Maksim Jovovi} 1959. god. biqeì:Maksim Jovovi} 1959. god. biqeì:Maksim Jovovi} 1959. god. biqeì:

"Koncem 19. vijeka razboqela se k}i jednog turskog bega, veleposjednika iz Sarajeva. Nepokretne su joj bile noge i ruke, tako da nije mogla ni hranu prinositstrane i doma}e qekare je pitala za savjet i lije~ili su je dugo, ali bez uspjeha.

Iako sa kolebawem, roditeqi odlu~e da je povedu u manastir Ostrog i da poku{aju lije~ewe pomo}u molitava. Povedu je u manastir, gdje ona pristupi Svecu i gdje joj bi o~itana molitva za ozdravqewe. Mlada Turkiwa odmah osjeti da joj je boqe jo{ pri izlasku iz crkvice, a sjutradan se ku}i vrati zdrava! Kao prilog na ]ivotu (kov~egu) bje{e ostavila svoje

Kada do|e ku}i, kom{ije i prijateqi pohita{e begu da ~estitaju ozdravqewe k}eri. Djevojka svima koji su se tu zatekli re~e: "Izlije~i me vla{ki svetac za moje nakite!"

Drugog dana izjutra, djevojka zakuka na posteqi, vide}i svoj nakit pod glavom, a osje}aju}i iste bolove kao ranije. Poku{ala je onda da i drugi put u~ini molitvu Bogu, ali joj to vi{e ni{ta ne pomoga{e.

Za ovaj slu~aj se zna svuda kroz Bosnu".

ISCJEQENA OD LEUKEMIJEISCJEQENA OD LEUKEMIJEISCJEQENA OD LEUKEMIJEISCJEQENA OD LEUKEMIJE

StarogStarogStarogStarog GradaGradaGradaGrada uuuu KotoruKotoruKotoruKotoru posvjedoposvjedoposvjedoposvjedo~~~~ilailailaila jejejeje pismompismompismompismom odododod~udesno iscjeqewe svoje k}erke oboqele od leukemije:~udesno iscjeqewe svoje k}erke oboqele od leukemije:~udesno iscjeqewe svoje k}erke oboqele od leukemije:~udesno iscjeqewe svoje k}erke oboqele od leukemije:

"Divan si Gospode u svojim Svetiteqima! Ne postoje rije~i koje bi upotrebila jedna majka da bi zablagodarila Gospodu i Sv. Vasiliju, sem svog ~istog srca, koje svom snagom qubiPresvetu Bogorodicu. Moja k}erka Jelena se razboqela jednom od najteìh bolesti leukemije.

To se dogodilo septembra 1997. god. Takva je dijagnoza data u Beogradu. Uz velike bolove, savladana slabo{}u, gotovo je bila prikovana za postequ.

Dani su prolazili u bolnici. Vjerujem u Boga, tako sam i odgajana kao dijete. Uz sve molitve, stalno sam molila da mi Presveta Bogorodica pokaè put kuda bih povela svoju k}erku.

Medicina je bila nemo}na, ponudili su nam transplantaciju ko{tane srì u Milanu ili hemoterapiju. Majka Boìja je usli{ila molitve. Jedne no}i kad smo do{li ku}i iz bolnice da proslavimo Jelenin ro|endan (ro|ena je 29. aprila 1989. god.) i da sa~ekamo mjesto za Milano, usnim ~udan san.

r, Svetiteqa. Ne znaju}i gdje je, ranije nikad nismo bili pod Ostrogom, posavjetovala sam se sa duhovnikom koji je bio kod nas i on nas je oporavio. Tad smo ìvjeli u Srbiji. To iscjeqewe se zbilo na dan Svetog Vasilija, 12. maja 1998. god. Krenuli smo sa pokloni~kom grupom i ocima

Pomogli su mi da je ponesem, prema manastiru. Na polovini brda Jelena je rekla: "Majko, pustite me, mogu sama!" O ~uda, moja k}erka ne da je hodala nego je tr~ala, kao da nikad nije

li smo do Svetog Vasilija, pristupili mu, poklonili se, pro~itana je molitva. Na izlazu iz kelije smo doìvqeli veliku blagodat.

Ugledale smo monaha, koga je vidjela djevojka, koja mi je pomogla da nosimo dijete, a i sama moja io meni i pitao: "Gdje ste vi do sada?" Poloìo je ruku na wenu glavu, pitao je {ta

je boli, da li se umorila. A meni se obratio i rekao: "Dobro je da ste do{li, trebalo je i prije da do|ete, U spomen i zahvalnost Svetom Vasiliju slavim taj dan. Vje~na hvala i slava, moje

dijete je potpuno ozdravilo, uz Boìju pomo} i Svetog Vasilija".

"Koncem 19. vijeka razboqela se k}i jednog turskog bega, veleposjednika iz Sarajeva. Nepokretne su joj bile noge i ruke, tako da nije mogla ni hranu prinositi do usta. Mnogobrojne strane i doma}e qekare je pitala za savjet i lije~ili su je dugo, ali bez uspjeha.

Iako sa kolebawem, roditeqi odlu~e da je povedu u manastir Ostrog i da poku{aju pi Svecu i gdje joj bi o~itana

molitva za ozdravqewe. Mlada Turkiwa odmah osjeti da joj je boqe jo{ pri izlasku iz crkvice, a sjutradan se ku}i vrati zdrava! Kao prilog na ]ivotu (kov~egu) bje{e ostavila svoje

i prijateqi pohita{e begu da ~estitaju ozdravqewe k}eri. Djevojka svima koji su se tu zatekli re~e: "Izlije~i me vla{ki svetac za moje nakite!"

Drugog dana izjutra, djevojka zakuka na posteqi, vide}i svoj nakit pod glavom, a ao ranije. Poku{ala je onda da i drugi put u~ini molitvu Bogu, ali joj

odododod 13. 13. 13. 13. apraprapraprilailailaila 2004. 2004. 2004. 2004. godgodgodgod. . . .

"Divan si Gospode u svojim Svetiteqima! Ne postoje rije~i koje bi upotrebila jedna majka da bi zablagodarila Gospodu i Sv. Vasiliju, sem svog ~istog srca, koje svom snagom qubi i hvali Gospoda, Presvetu Bogorodicu. Moja k}erka Jelena se razboqela jednom od najteìh bolesti leukemije.

Uz velike bolove, savladana

Vjerujem u Boga, tako sam i odgajana kao dijete. Uz sve molitve, stalno

u ko{tane srì u Milanu ili hemoterapiju. Majka Boìja je usli{ila molitve. Jedne no}i kad smo do{li ku}i iz bolnice da proslavimo Jelenin ro|endan (ro|ena je 29. aprila 1989. god.) i da sa~ekamo mjesto za Milano, usnim ~udan san.

r, Svetiteqa. Ne znaju}i gdje je, ranije nikad nismo bili pod Ostrogom, posavjetovala sam se sa duhovnikom koji je bio kod nas i on nas je oporavio. Tad smo ìvjeli u Srbiji. To

pokloni~kom grupom i ocima Pomogli su mi da je ponesem, prema manastiru. Na polovini brda Jelena je

O ~uda, moja k}erka ne da je hodala nego je tr~ala, kao da nikad nije li smo do Svetog Vasilija, pristupili mu, poklonili se, pro~itana je molitva. Na izlazu iz

Ugledale smo monaha, koga je vidjela djevojka, koja mi je pomogla da nosimo dijete, a i sama moja Poloìo je ruku na wenu glavu, pitao je {ta

je boli, da li se umorila. A meni se obratio i rekao: "Dobro je da ste do{li, trebalo je i prije da do|ete, lavim taj dan. Vje~na hvala i slava, moje


MANASTIR DOBRUN MANASTIR DOBRUN MANASTIR DOBRUN MANASTIR DOBRUN

anastir uspewa Presvetestara vremena zvao Kruarheolo{ka iskopavawamanastiru i bio je wihov

spalili konake, ali je crkva ipak ostavqena netaknutom. U manastiru Dobrun Kara|or|e Petrovi} u vi{e navrata je boravio i logorovao sa svojim ustanicima. Zsvjetskog rata Nijemci su u woj ~uvali municiju, a kad su se povla~ili 1945. godine digli su je u zrak. Ovda{wi qudi su je nakon rata obnovili, ali mona{ki ìvot je bio uga{en sve do 1994. godine kada nakon punih 270 godina ponovo oìvqava

Godine 2004. u manastiru

ustanka. Danas manastir Dobrunpostavke - Kara|or|ev muzej iprizemqu galerija sa stalnomPodignut je velelepni manastirskiuzvi{ewu iznad manastira postavqenPetrovi}u visokom oko 4,2 metra

Ovaj manastir, po rijeMitropolita dabrobosanskog gospodinaBi}e to budu}i centar i sr` nekada{we Bosanske Svete Gore.

11

НашиНашиНашиНаши манастириманастириманастириманастири

MANASTIR DOBRUN MANASTIR DOBRUN MANASTIR DOBRUN MANASTIR DOBRUN ---- KRU[EVOKRU[EVOKRU[EVOKRU[EVO

Presvete Bogorodice u Dobrunu kod Vi{egradaKru{evo, spada u red veoma starih manastira

iskopavawa. Prema pisanim tragovima radi wihov qetwikovac gdje su oni nalazili duhovni

Postoje dva mi{qewa o wegovoj u devetom vijeku i drugo, da je to biloPrvobitni manastir ovdje u Dobrunu, ra|stilu, a na|eno je i par~e olova od krovaostaci zida od kamene sedre iz okoline

Od Gora`da pa do Dobruna sve ovdje je bilo ~ak 14 manastira, u okviruSvete Gore. Od svega toga pored Dobrunske crkve, postoji i crkva svetog Georgija kod Gora`da. Sve ostale iz tog perioda su poru{ene. U ru{evinama crkve u Ratajima kod Fo~e, prona|en je sarkofag iz ~etvrtog vijeka, {to dokazuje da su Srbi bili starosjedioci jo{ od tre}eg vijeka.

Pod najezdom Turaka dobrunski napu{taju manastir i povla~e se prema

spalili konake, ali je crkva ipak ostavqena netaknutom. U manastiru Dobrun Kara|or|e Petrovi} u vi{e navrata je boravio i logorovao sa svojim ustanicima. Zsvjetskog rata Nijemci su u woj ~uvali municiju, a kad su se povla~ili 1945. godine digli su je u zrak. Ovda{wi qudi su je nakon rata obnovili, ali mona{ki ìvot je bio uga{en sve do 1994. godine kada nakon punih 270 godina ponovo oìvqava.

manastiru Dobrunu obiqeèno je 200 godinaDobrun ~ini niz kompleksa sa dvije muzejske

i muzej dabrobosanske mitropolije, a u stalnom postavkom slika umjetni~kog bratstva. manastirski konak sa velikom gostionicom, a na

postavqen je spomenik Vo`du Kara|or|u metra.

rije~ima Wegovog Visokopreosve{tenstva gospodina Nikolaja ima jednu novu ulogu.

Bi}e to budu}i centar i sr` nekada{we Bosanske Svete Gore.

egrada, koji se prvobitno u manastira, {to dokazuju i

se o Nemawi}kom duhovni mir.

starini: da je gra|en bilo oko 1219. godine. |en je u Vizantijskom

krova, ostaci fresaka, te Vi{egrada.

do dolaska Turaka, okviru takozvane Bosanske Dobrunske crkve, postoji i

crkva svetog Georgija kod Gora`da. Sve ostale iz tog perioda su poru{ene. U ru{evinama crkve u Ratajima kod Fo~e, prona|en je sarkofag iz ~etvrtog vijeka, {to dokazuje da su Srbi bili starosjedioci jo{ od tre}eg vijeka.

monasi 1690. godine Vi{egradu. Turci su

spalili konake, ali je crkva ipak ostavqena netaknutom. U manastiru Dobrun Kara|or|e Petrovi} u vi{e navrata je boravio i logorovao sa svojim ustanicima. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Nijemci su u woj ~uvali municiju, a kad su se povla~ili 1945. godine digli su je u zrak. Ovda{wi qudi su je nakon rata obnovili, ali mona{ki ìvot je bio uga{en sve do

godina od Prvog srpskog


tome {to imendan, ve} slavqe {ire zajednice: jedne porodice, ili vi{e wih, ~ak plemena". Treba napomenuti da je po ugledu na porodi~nu slavu u na{em narodu se ustalila i praksa da slavu slave i pojedina trgova~ka i profesionalna udruèwa, {kole, kulturne ustanove, jedinice i rodovi vojske i razni drugi. jedne porodice i wenog zastupnika pred Bogom. Slava je saborni duhovni doga|aj, slavqe zajednice. Ona je, najprije, molitveno sabraputnika namjernika, siromaha, nevoqnika i svakog ko kao bli`wi

po vjeri nai|e toga dana. Jedan dio srpskog naroda je u neda}ama svoje istorije, vi{e silom nego milom, primio rimokatoli~ku vjeru i posa~uvao krsnu slavu, te mnoge rimokatoli~ke porodice u Jadranskom Primorju i danas slave slavu. Prvi pomen krsne slave datira iz 1018. godine iz okoline Ohrida, a koji je zapisao vizantijski istori~ar Kedrin. Ovo svakako zna~i da je krsna slava kao obred jo{ i starija i datira iz vremena kneza Mutimira, krajem teorije o nastanku slave: prva teorija vidi slavu kao paganski obi~aj koji je crkva hristijanizovala i druga, da je slava ~isto izvorno crkveni i pravoslavni izraz pobo`nosti. Slava ili krsno ime nije bogato gopirovawe, a stoji u potpunoj suprotnosti sa prejedawem i opijawem, psovkama i sva|ama. Wena su

nazivu: to je slavqewe Boga i proslavqawe svetih ugodnika Boìjih. Sve je to i vidqivo izraèno kroz gorewe slavske svije}e, ka|ewe, pojawe tropara i kondaka, uzdizawe, prino{ewe i lomqewe slavskog kola~a, blagosiqawe vina i koqiva, cjelivawe i ~estitawe, ~itawe slavarice i dràwe drugih obi~aja, ~esto razli~itih u raznim krajevima, ali istovetnom po smislu.

Krsna slava, da bi se obavila potrebno je da ima slede}e:svije}u svije}u svije}u svije}u ---- koja je simvol vje~ne svjetlosti Hristove, svjetlosti spasewa, svjetlosti ìvota. kolakolakolakola~~~~ ---- koji simvoli{e Gospoda Isusa Hrista kao Hqeb ìvota, kao hqeb na{ nasu{ni kojim se hranimo pri~e{}uju}i se Wime.vino vino vino vino ---- koje predstavqa pre~istu Krv Hristovu izlivenu na krstu za ìvot svijeta.

ìtoìtoìtoìto - koje predstavqa op{te vaskrsewe i ìvot budu}eg vijtrune i ponovo se ra|a i postaje hqeb.

12

ХришћанскиХришћанскиХришћанскиХришћански обичајиобичајиобичајиобичаји

SLAVA ILI KRSNO IMESLAVA ILI KRSNO IMESLAVA ILI KRSNO IMESLAVA ILI KRSNO IME

velikoj porodici pravoslavnih narodanajlak{e moè prepoznati po slavqewuSpecifi~nost slave, po rije~ima na{eg Patrijarha Pavla je u

tome {to "ovaj lijepi obi~aj nije sve~anost pojimendan, ve} slavqe {ire zajednice: jedne porodice, ili vi{e wih, ~ak plemena". Treba napomenuti da je po ugledu na porodi~nu slavu u na{em narodu se ustalila i praksa da slavu slave i pojedina trgova~ka i profesionalna udruèwa, {kole, kulturne ustanove, jedinice i rodovi vojske i razni drugi.

Slava je molitveno proslavqawe svetiteqa kao za{titnika jedne porodice i wenog zastupnika pred Bogom. Slava je saborni duhovni doga|aj, slavqe zajednice. Ona je, najprije, molitveno sabrawe uku}ana , srodnika, kumova, susjeda , prijateqa, kao i putnika namjernika, siromaha, nevoqnika i svakog ko kao bli`wi

po vjeri nai|e toga dana. Jedan dio srpskog naroda je u neda}ama svoje istorije, vi{e silom nego milom, primio rimokatoli~ku vjeru i postepeno zaboravio svoje porijeklo, ali je ipak sa~uvao krsnu slavu, te mnoge rimokatoli~ke porodice u Jadranskom Primorju i danas slave

Prvi pomen krsne slave datira iz 1018. godine iz okoline Ohrida, a koji je zapisao . Ovo svakako zna~i da je krsna slava kao obred jo{ i starija i

datira iz vremena kneza Mutimira, krajem VIII vijeka. U na{oj nauci su u opticaju dvije teorije o nastanku slave: prva teorija vidi slavu kao paganski obi~aj koji je crkva

ruga, da je slava ~isto izvorno crkveni i pravoslavni izraz pobo`nosti.Slava ili krsno ime nije bogato go{}ewe i neumjereno

pirovawe, a stoji u potpunoj suprotnosti sa prejedawem i opijawem, Wena su{tina je izraèna ve} u samom

to je slavqewe Boga i proslavqawe svetih ugodnika Boìjih. Sve je to i vidqivo izraèno kroz gorewe slavske svije}e, ka|ewe, pojawe tropara i kondaka, uzdizawe, prino{ewe i lomqewe slavskog kola~a, blagosiqawe vina i koqiva, cjelivawe i ~estitawe,

e slavarice i dràwe drugih obi~aja, ~esto razli~itih u raznim krajevima, ali istovetnom po smislu.

Krsna slava, da bi se obavila potrebno je da ima slede}e:koja je simvol vje~ne svjetlosti Hristove, svjetlosti spasewa, svjetlosti

koji simvoli{e Gospoda Isusa Hrista kao Hqeb ìvota, kao hqeb na{ nasu{ni kojim se hranimo pri~e{}uju}i se Wime.

koje predstavqa pre~istu Krv Hristovu izlivenu na krstu za ìvot svijeta.koje predstavqa op{te vaskrsewe i ìvot budu}eg vijeka, kroz simvoliku zrna koje

trune i ponovo se ra|a i postaje hqeb.

naroda srpski narod se slavqewu krsnog imena.

Specifi~nost slave, po rije~ima na{eg Patrijarha Pavla je u "ovaj lijepi obi~aj nije sve~anost pojedinca, kao {to je

imendan, ve} slavqe {ire zajednice: jedne porodice, ili vi{e wih, ~ak plemena". Treba napomenuti da je po ugledu na porodi~nu slavu u na{em narodu se ustalila i praksa da slavu slave i pojedina trgova~ka i profesionalna udruèwa, {kole, bolnice, kulturne ustanove, jedinice i rodovi vojske i razni drugi.

Slava je molitveno proslavqawe svetiteqa kao za{titnika jedne porodice i wenog zastupnika pred Bogom. Slava je saborni duhovni doga|aj, slavqe zajednice. Ona je, najprije, molitveno

we uku}ana , srodnika, kumova, susjeda , prijateqa, kao i putnika namjernika, siromaha, nevoqnika i svakog ko kao bli`wi

po vjeri nai|e toga dana. Jedan dio srpskog naroda je u neda}ama svoje istorije, vi{e silom stepeno zaboravio svoje porijeklo, ali je ipak

sa~uvao krsnu slavu, te mnoge rimokatoli~ke porodice u Jadranskom Primorju i danas slave

Prvi pomen krsne slave datira iz 1018. godine iz okoline Ohrida, a koji je zapisao . Ovo svakako zna~i da je krsna slava kao obred jo{ i starija i

vijeka. U na{oj nauci su u opticaju dvije teorije o nastanku slave: prva teorija vidi slavu kao paganski obi~aj koji je crkva

ruga, da je slava ~isto izvorno crkveni i pravoslavni izraz pobo`nosti.

Krsna slava, da bi se obavila potrebno je da ima slede}e: koja je simvol vje~ne svjetlosti Hristove, svjetlosti spasewa, svjetlosti

koji simvoli{e Gospoda Isusa Hrista kao Hqeb ìvota, kao hqeb na{

koje predstavqa pre~istu Krv Hristovu izlivenu na krstu za ìvot svijeta. eka, kroz simvoliku zrna koje


ХришћанскиХришћанскиХришћанскиХришћански обичајиобичајиобичајиобичаји

SLAVARICASLAVARICASLAVARICASLAVARICA

ve za ~asne i nebeske slave. @ivona~alne, Jedinosu{ne, Nerazdjeqive Trojice: Oca i Sina i Svetoga Duha, da se Gospodu Bogu u Tri Lica smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.

Blagoga Hrista kojem se molimo i âsnoga krsta kojim se krstimo. Da se blagome Hristu i âsnom krstu smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast. Da pomenemo Presvetu, Pre~istu, Preblagoslovenu i Slavnu Vladi~icu na{u i uvijek Djevu Mariju - na{u molitvenicu i za{titnicu. Da se Presvetoj Bogorodici smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast. Da pomenemo nebeske sile bestjelesne - svete an|ele i arhan|ele, a sa wima i svete proroke Iliju i Jovana Krstiteqa Hristova i druge svete proroke. Da se silama nebeskim i svetim prorocima smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast. Da pomenemo slavne apostole i jevan|eliste Hristove, koji nauku Wegovu propovjeda{e i nama u amanet ostavi{e. Da se Hristovim apostolima smjerno poklonimo i pomolimo. U U U U slavu i ~ast.slavu i ~ast.slavu i ~ast.slavu i ~ast.

Da pomenemo velike svetiteqe i u~iteqe Crkve koji svetu Liturgiju zapisa{e, a sa wima i trista osamnaest Bogonosnih otaca, koji u Nikeji sabor sabra{e, vjeru u Svetu Trojicu utvrdi{e, pravoslavqe uzdigo{e i mi u vjeri ostadosmo sada i uvijek. Da se svetim ocima smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast. Da pomenemo svete mu~enike za Hrista stradalnike, prepodobne oce i besrebrenike {to dobrim djelima Boga proslavi{e. Da se ugodnicima Boìjim smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast. Da pomenemo ugodnike Boìje iz roda na{ega: Svetog Savu - prosvetiteqa i arhiepiskopa, Simeona Miroto~ivog, Arsenija, Maksima, Vasilija Ostro{kog, Petra Cetiwskog, kneza Lazara Kosovskog i sve svete roda na{eg stradalnog. Da se srpskim svetiteqima smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast. Da pomenemo svetoga ______________________ ~iji spomen danas slavimo i kojem se usrdno molimo. Pomogao nam Bog i dana{wa slava. Da se svetom _____________________ smjerno poklonimo i pomolimo. U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast.U slavu i ~ast. Sve rekosmo i Boga molismo za ~asne i nebeske slave koja ne moè u vatri izgoriti ni u vodu potonuti, a svima moè na pomo}i biti. Da se Gospodu Bogu i dana{woj slavi smjerno poklonimo i pomolimo za milost, ìvot, mir i zdravqe na{eg brata doma}ina, wegovih srodnika , kumova i dru`benika.

Na mnogaja qeta ìvjeli!Na mnogaja qeta ìvjeli!Na mnogaja qeta ìvjeli!Na mnogaja qeta ìvjeli! Amin Boè Amin Boè Amin Boè Amin Boè ---- amin rodu mome!amin rodu mome!amin rodu mome!amin rodu mome!


ИѕИѕИѕИѕ хришћанскогхришћанскогхришћанскогхришћанског животаживотаживотаживота

ABORTUS ABORTUS ABORTUS ABORTUS ---- NAMJERNI POBAÂJ NAMJERNI POBAÂJ NAMJERNI POBAÂJ NAMJERNI POBAÂJ ---- ÊDOMORSTVOÊDOMORSTVOÊDOMORSTVOÊDOMORSTVO

esre}a srpskog naroda je kompletna. Kob se nad wega nadvila. Srpska sela su opustjela. Seoske {kole su zatvorene, u wima vi{e ne zvone veseli dje~iji glasovi. Ulicama srpskih gradova hodaju pogrbqeni starci, a srpski jezik ne~ujno nestaje sa srpskih trgova. Krici su zamijenili

srpske baritone, a cika pjesmu i veseo smijeh Srpkiwa. Kao da a`daja guta na{u djecu? Kao da se kuga uselila u na{a sela i gradove? I jeste kuga, ali bijela kuga-~edomorstvo-namjerno ubistvo najneza{ti}enijih bi}a. Podatak da u Srbiji i Crnoj Gori godi{we 202.000 èna izvr{i namjeran poba~aj govori da je stawe vi{e nego alarmantno. Doda li se tome ~iwenica da 155.000 èna imaju ponovqene vi{estruke poba~aje, a da 10 odsto wih prekida trudno}u i tako za uvjek ostaje bez potomstva, jasno je u kakvom se kolapsu nalazi srpska budu}nost. ("Politika", 14.10.1994. god.)

Dana{wi moderan svijet, brz i zahtjevan, postavqa pitawe: kada ~ovjek, postaje li~nost? Da li samim za~e}em ili pak svoj li~nosni karakter dobija tek dolaskom na svijet - ro|ewem. Savremena medicina po pitawu za~e}a je podijeqena. Neki tvrde da je embrion zapravo par~e tijela, bezdu{na i beìvotna materija. Drugi, pak, donekle hri{}anskog shvatawa, smatraju embrion za ìvu du{u, ali tek od dvanaeste nedeqe poslije za~e}a. Pravoslavna Crkva, i weni vjernici ~uvaju}i Bogonadahnute kanone oduvjek su znali da je samo za~e}e ustvari po~etak ìvota i po~etak li~nosti. Ovo potvr|uje i Sveto Jevan|eqe u pri~i o za~e}u Svetog Jovana Krstiteqa (Lk. 1.gl.) i za~e}u Gospoda Isusa Hrista (Mt. 1,18-25).

Evo {ta kaù o embrionu, qudskom zametku, za~etku ìvota istraìvawa vr{ena sa najsavremenijim tehni~ko-tehnolo{kim sredstvima:

1. Poslije 18. dana od za~e}a osje}aju se otkucaji srca ploda i ve} funkcioni{e potpuno samostalni krvotok.

2. Poslije pet nedeqa jasno se razaznaju nos, obrazi i prsti ploda. 3. Poslije {est nedeqa po~iwe da funkcioni{e centralni sistem: jasno se razaznaje

skelet i po~iwu da funkcioni{u bubrezi, stomak i jetra ploda. 4. Poslije sedam nedeqa (50. dana) kod nero|enog djeteta se razaznaju mo`dani

talasi. Malo djete{ce ima ve} potpuno oblikovane sve svoje unutra{we i spoqa{we organe. Ima o~i, u{i, usne, jezik.

5. Poslije deset nedeqa (70. dana) nero|eno dijete posjeduje sve osobine koje jasno vidimo kod djeteta poslije wegovog ro|ewa (od 9. mjeseci).

6. Poslije dvanaest nedeqa (92. dana ili 3. mjeseca) djete ima sve organe potpuno uobli~ene, ~ak i otiske prstiju. Preostaje jo{ samo da se razviju. Plod od tri mjeseca ima ve} toliko ìvota da okre}e svoju glavu, pravi grimase i pokrete, steè svoju pesnicu, nalazi svoja usta i sisa svoj prsti}.

DNEVNIK NERODNEVNIK NERODNEVNIK NERODNEVNIK NERO\\\\ENE DJEVOJÎCEENE DJEVOJÎCEENE DJEVOJÎCEENE DJEVOJÎCE

"Iz qubavi su mi roditeqi dali ìvot. Tako ja mislim. Nastaju moje prve ìle. Tijelo

po~iwe da se oblikuje. Ve} imam usta... Srce je po~elo da mi kuca! Ko jo{ moè da posumwa da ja ìvim!

Ne shvatam za{to je moja majka zabrinuta... Ru~ice i noìce su po~ele da mi rastu. Na rukama su izrasli prsti}i. Uskoro }u wima po~eti da hvatam. Kad iza|em iz stomaka dodiriva}u obraze moje majke... Tek danas je majka saznala da me nosi u stomaku... Presre}na sam zbog toga. Jedva ~ekam da vidim lica svojih roditeqa... Sad je ve} sigurno da sam djevoj~ica. Imam sve organe, boqe osje}am okolinu.

Kosa, obrve po~iwu da mi rastu... To me krasi, o~i, u{i, nos... Gledam, ~ujem, miri{em... îjem kako moji roditeqi razgovaraju, nekako su uznemireni. Otac kaè: "Kad }e{ ve} jednom da abortira{?" [ta li to zna~i? Mo`da se spremaju da kupe kolijevku.... Mama, ~uje{ li kako mi kuca srce? Maj~ice... u stomaku se osje}am bezbjedno i sre}no... Majko! Majko! Gdje sam to? [ta je to? [ta to rade sa mnom? Majko, pomozi mi! Neko ho}e da me i{~upa iz tebe... To su noèvi...

Majko, ne dozvoli da me ubiju! Boli! Boli me! Molim te majko pomozi mi! GOSPO\O, USTANITE, OBAVILI SMO OPERACIJU... ZAMETAK JE ODSTRAWEN."

tradiciSv. Petra i Pavla, ali je dijete bilo jako slabo i bolesno tako da su roditeqi mislili da }e umrjeti. Nikola je dobio ime po jednom

su svi ~lanovi porodice bili jako zauzeti, glavna odlika Teslinog detiwstva postaje usamqenost. U wegovim se}awima se tokom ìvota, detiwstvo javqa kao ~udesna bajka u kojoj glavne uloge nemaju ~lanovi porodice, nego ìvotiwe kojima je bio okruèn. Ipaksre}nim da nije bilo jednog tragicnog doga|ja koji je porodici

te{ko pao. Nikolin stariji brat Dane je pao sa kowa i zadobio smrtonosne povrede. Starijeg sina \uka i Milutin nisu nikada preboqeli, a Nikola je odbrata koga nikada ne}e mo}i da dostigne. Jula 1863. godine Nikola odlazi iz Smiqana. [kolovawe nastavqa u Gospi}u. Od 1870. godine boravi u Rakovcu kod Karlovca. Tu poha|a vi{u realnu {kolu. Zanimqivo je da je budu}i genije polugodi{ta 7. razreda iz matematike, fizike i nacrtne geometrije bio dovoqan. Maturirao je 1873. i poslije prepirke sa ocem, koji ga je èlio poslati na studije bogoslovije, Nikola odlazi u Grac gde upisuje politehniku. Wegovizazvali su pa`wu profesora. Puno}u studentskog ìvota remetila je materijalna oskudica. Stipendija nije bila dovoljqna, pa je Tesla odlu~io da se za pomo} obrati Matici srpskoj. Ali ovo dru{tvo nije pomoglo Nna{ao na listi du`nika, a na tre}oj godini studija predaje se nemaru i neodgovornosti, sve vi{e zamjewuju}i fakultet kafanom. Od 1878. godine Tesla vi{e nije student politehnike u Gracu. Iz Graca Tesla odlazi u Maribor, a posle u Gospi}. Ubrzo mu umire otac. U Gospi}u radi kao suplent u gimnaziji. Po~etkom januara 1880. godine otputovao je u Prag da nastavi studije i ispuni o~evu èqu. Zapo{qava se u Telegrafskom zavodu u Budimpe{ti, i posle godinu dana 1883. godine prelazi u Edisonovu Elektri~nu kompaniju u Pariz. Nakon godinu dana dobija ponudu da pre|e u sedi{te kompanije li~no kod Edisona u wegovu laboratoriju da se bavi pronalaza~kim radom. U Wujork stiè 1884. godine. Vrlo brzo Tesla dolazepohalnih otkri}a u oblasti fizike i elektrotehnike: otkriva obrtno magnetno poqe, indukcioni motor, naizmeni~nu struju, transformator visokofrekventne struje, beì~ni prenos radio-talasa itd. Zbog neslagawa, razilazi se sa Edisonom i prelazi u Vestinghausovu kompaniju koja }e finansirati gradwu prve elektri~ne centrale na naizmeni~nu struju na Nijagarinim vodopadima. Sa preko 700 patenata smatra se, uz Faradeja, najve}im pronalaza~em u istoriji nauke. U wegovu ~ast jedinica za ja~inu magnetne iUmro je 7.januara 1943. godine u hotelskoj sobi u Wujorku. Sahrana je obavqena o tro{ku na{ih iseqenika. Wegova zaostav{tvina i urna sa pepelom nalaze se u Teslinom muzeju u Beogradu. Svijet }e jo{ dugo ~ekati dok se imaginacije i otkri}a.

15

ЈубилејЈубилејЈубилејЈубилеј

NIKOLANIKOLANIKOLANIKOLA TESLATESLATESLATESLA

ikola Tesla je bio ~etvrto dijete \uke i Milutina Tesle. Ro|en je ta~no u pono} izme|u 10. i 11. jula 1856. godine u Smiqanu u Lici. Bio je to povod za veliko slavqe jer se u tom kraju, kao i svuda me|u Srbima, mu{ko dijete

tradicionalno vi{e cijeni od ènskog. Dijete je kr{teno u crkvi Sv. Petra i Pavla, ali je dijete bilo jako slabo i bolesno tako da su roditeqi mislili da }e umrjeti. Nikola je dobio ime po jednom i drugom djedu.

Prvih devet godina Nikola je proveo u Smiqanu. Po{su svi ~lanovi porodice bili jako zauzeti, glavna odlika Teslinog detiwstva postaje usamqenost. U wegovim se}awima se tokom ìvota, detiwstvo javqa kao ~udesna bajka u kojoj glavne uloge nemaju ~lanovi porodice, nego ìvotiwe kojima je bio okruèn. Ipak wegovo bi se detiwstvo moglo nazvati sre}nim da nije bilo jednog tragicnog doga|ja koji je porodici

Nikolin stariji brat Dane je pao sa kowa i zadobio smrtonosne povrede. Starijeg sina uka i Milutin nisu nikada preboqeli, a Nikola je odrastao pod pritiskom da je imao

brata koga nikada ne}e mo}i da dostigne. Jula 1863. godine Nikola odlazi iz Smiqana. [kolovawe nastavqa u Gospi}u. Od 1870. godine boravi u Rakovcu kod Karlovca. Tu poha|a vi{u realnu {kolu. Zanimqivo je da je budu}i genije na poqu fizike na kraju prvog polugodi{ta 7. razreda iz matematike, fizike i nacrtne geometrije bio dovoqan. Maturirao je 1873. i poslije prepirke sa ocem, koji ga je èlio poslati na studije bogoslovije, Nikola odlazi u Grac gde upisuje politehniku. Wegovi uspjesi na studiju su bili neobi~no veliki i izazvali su pa`wu profesora. Puno}u studentskog ìvota remetila je materijalna oskudica. Stipendija nije bila dovoljqna, pa je Tesla odlu~io da se za pomo} obrati Matici srpskoj. Ali ovo dru{tvo nije pomoglo Nikoli zato {to je ve} primao stipendiju. Brzo se Nikola na{ao na listi du`nika, a na tre}oj godini studija predaje se nemaru i neodgovornosti, sve vi{e zamjewuju}i fakultet kafanom. Od 1878. godine Tesla vi{e nije student politehnike u

aca Tesla odlazi u Maribor, a posle u Gospi}. Ubrzo mu umire otac. U Gospi}u radi kao suplent u gimnaziji. Po~etkom januara 1880. godine otputovao je u Prag da nastavi

Zapo{qava se u Telegrafskom zavodu u Budimpe{ti, i posle dinu dana 1883. godine prelazi u Edisonovu Elektri~nu kompaniju u Pariz. Nakon godinu

dana dobija ponudu da pre|e u sedi{te kompanije li~no kod Edisona u wegovu laboratoriju da se bavi pronalaza~kim radom. U Wujork stiè 1884. godine. Vrlo brzo Tesla dolazepohalnih otkri}a u oblasti fizike i elektrotehnike: otkriva obrtno magnetno poqe, indukcioni motor, naizmeni~nu struju, transformator visokofrekventne struje, beì~ni

talasa itd. Zbog neslagawa, razilazi se sa Edisonom i prelazi u ghausovu kompaniju koja }e finansirati gradwu prve elektri~ne centrale na

naizmeni~nu struju na Nijagarinim vodopadima. Sa preko 700 patenata smatra se, uz Faradeja, najve}im pronalaza~em u istoriji

nauke. U wegovu ~ast jedinica za ja~inu magnetne indukcije nosi wegovo ime Umro je 7.januara 1943. godine u hotelskoj sobi u Wujorku. Sahrana je obavqena o tro{ku na{ih iseqenika. Wegova zaostav{tvina i urna sa pepelom nalaze se u Teslinom muzeju u

Svijet }e jo{ dugo ~ekati dok se ne pojavi genije ravan Nikoli Tesli u pogledu

uke i Milutina Tesle. izme|u 10. i 11. jula 1856. godine u

Smiqanu u Lici. Bio je to povod za veliko slavqe jer se u tom kraju, kao i svuda me|u Srbima, mu{ko dijete onalno vi{e cijeni od ènskog. Dijete je kr{teno u crkvi

Sv. Petra i Pavla, ali je dijete bilo jako slabo i bolesno tako da su roditeqi mislili da }e umrjeti. Nikola je dobio ime po

Prvih devet godina Nikola je proveo u Smiqanu. Po{to su svi ~lanovi porodice bili jako zauzeti, glavna odlika Teslinog detiwstva postaje usamqenost. U wegovim se}awima se tokom ìvota, detiwstvo javqa kao ~udesna bajka u kojoj glavne uloge nemaju ~lanovi porodice, nego ìvotiwe kojima je

wegovo bi se detiwstvo moglo nazvati sre}nim da nije bilo jednog tragicnog doga|ja koji je porodici

Nikolin stariji brat Dane je pao sa kowa i zadobio smrtonosne povrede. Starijeg sina rastao pod pritiskom da je imao

brata koga nikada ne}e mo}i da dostigne. Jula 1863. godine Nikola odlazi iz Smiqana. [kolovawe nastavqa u Gospi}u. Od 1870. godine boravi u Rakovcu kod Karlovca. Tu poha|a

na poqu fizike na kraju prvog polugodi{ta 7. razreda iz matematike, fizike i nacrtne geometrije bio dovoqan. Maturirao je 1873. i poslije prepirke sa ocem, koji ga je èlio poslati na studije bogoslovije, Nikola

i uspjesi na studiju su bili neobi~no veliki i izazvali su pa`wu profesora. Puno}u studentskog ìvota remetila je materijalna oskudica. Stipendija nije bila dovoljqna, pa je Tesla odlu~io da se za pomo} obrati Matici srpskoj.

ikoli zato {to je ve} primao stipendiju. Brzo se Nikola na{ao na listi du`nika, a na tre}oj godini studija predaje se nemaru i neodgovornosti, sve vi{e zamjewuju}i fakultet kafanom. Od 1878. godine Tesla vi{e nije student politehnike u

aca Tesla odlazi u Maribor, a posle u Gospi}. Ubrzo mu umire otac. U Gospi}u radi kao suplent u gimnaziji. Po~etkom januara 1880. godine otputovao je u Prag da nastavi

Zapo{qava se u Telegrafskom zavodu u Budimpe{ti, i posle dinu dana 1883. godine prelazi u Edisonovu Elektri~nu kompaniju u Pariz. Nakon godinu

dana dobija ponudu da pre|e u sedi{te kompanije li~no kod Edisona u wegovu laboratoriju da se bavi pronalaza~kim radom. U Wujork stiè 1884. godine. Vrlo brzo Tesla dolazi do epohalnih otkri}a u oblasti fizike i elektrotehnike: otkriva obrtno magnetno poqe, indukcioni motor, naizmeni~nu struju, transformator visokofrekventne struje, beì~ni

talasa itd. Zbog neslagawa, razilazi se sa Edisonom i prelazi u ghausovu kompaniju koja }e finansirati gradwu prve elektri~ne centrale na

Sa preko 700 patenata smatra se, uz Faradeja, najve}im pronalaza~em u istoriji ndukcije nosi wegovo ime - Tesla (T).

Umro je 7.januara 1943. godine u hotelskoj sobi u Wujorku. Sahrana je obavqena o tro{ku na{ih iseqenika. Wegova zaostav{tvina i urna sa pepelom nalaze se u Teslinom muzeju u

ne pojavi genije ravan Nikoli Tesli u pogledu

CRKVA USPEWA PRESVETE BOGORODICE MANASTIR D0BRUN CRKVA USPEWA PRESVETE BOGORODICE MANASTIR D0BRUN CRKVA USPEWA PRESVETE BOGORODICE MANASTIR D0BRUN CRKVA USPEWA PRESVETE BOGORODICE MANASTIR D0BRUN ---- KRU[EVO KRU[EVO KRU[EVO KRU[EVO KOD VI[EGRADAKOD VI[EGRADAKOD VI[EGRADAKOD VI[EGRADA

anastasija broj 3

Documents