Anatomija I

Anatomija I. KolokvijKraljenica columna vertebralis

tvori osnovicu tijela

33-34 kraljeka, vertebrae i meukraljenike ploe(disci intervertebrales)

( kraljeci dijele se na:

7 vratnih kraljeaka (vertebrae cervicales)

12 prsnih (vertebrae thoracicae)

5 slabinskih (vertebrae lumbales)

5 krstanih (vertebrae sacrales)

4-5 repnih/trtinih (vertebrae coccygis)

Vratni kraljeci

Posebno razlikujemo 1., 2. i 7. ( atlas, axis i vertebra prominens tijelo kraljeka (corpus vertebrae) nastavlja se u luk kraljeka (arcus vertebrae) koji dijelimo na prednji (pediculuc arcus vertebrae) i stranji dio (lamina arcus vertebrae)

izmeu tijela kraljeka i gornjeg zglobnog nastavka nalazi se urez(incisura vertebralis superior lukovi kraljeaka straga zavravaju iljastim nastavkom(processus spinosus)

izmeu tijela i lukova vratnih kraljeala nalazimo velik otvor (foramen vertebrale)

postranino su usmjereni popreni nastavci (processus transversus)- razvijaju se iz osnovica kraljeaka i rebara( pri tom osnovica rebra nepotpuno sraste s osnovicom kraljeka pa nastaje otvor (formen processus transversii)

lijeb (sulcus n. Spinalis)

od 3. 7. vratnog kraljeka postranino nalazimo 2 izboenja (processus uncinati, unci corporis)

tzv. vratno rebro ako je rebrena osnovica prekomjerno razvijena; moe prouzroiti vratni trijas kojeg ine poremeaji optoka krvi, tekoe u brahijalnom ivanom spletu(poremetnje osjeta)Prvi vratni kraljeak ATLAS manjka mu tijelo

opisujemo samo manji arcus anterior i vei arcus posterior na oba luka postoje malene izboine (tuberculum anterior i tuberculum posterior)

massae vertebrale na njima su zglobne plotine fovea articularis superior i fovea articularis inferior na unutranjoj plotini fovea dentis sa zglobnom plotinom

lijeb kojim prolazi a.vertebralis, sulcus arteriae vertebralis, moe biti i canalis a. VertebralisDrugi vratni kraljeak AXIS ima posebnu znaajku dens axis nastavak poput zuba koji zavrava okruglastim vrhom (apex dentis)

na prednjoj plotini nalazi se zglobna plotina (facies articularis anterior), na stranjoj plotini je manja zglobna plotina (facies articularis posterior)

ima arcus vertebrale koji zajedno s corpus vertebrae omeuje foramen vertebralePrsni kraljeci

imaju tvorbe: corpus vertebrae s nepotpuno okotanom gornjom i donjom plotinom

postranino na tijelu kraljeka nalazimo po 2 zglobne plotine (foveae costales) koje sadre polovicu zglobne plohe za uzglobljavanje s rebrima; iznimke su 1., 10., 11. i 12. prsni kraljeak.

Na stranjoj plotini tijela kraljeka na obje strane zapoinje arcus vertenrae s pediculus arcus vertebrae koje se nastavljaju u lamina arcus vertebrae obje se ploe udruuju te nastaje processus spinosus

2 ureza: incisura vertebralis superior i incisura vertebralis inforior tvore foramen intervertebrale kroz koji prolazi spinalni ivac izmeu lukova i stranje plotine trupa kraljeka nalazi se foramen vertebraleSlabinski kraljeci (vertebrae lumbales) tijela (corpora) su znaajno vea negu u ostalim kraljecima

processus spinosus je ploast i poloen u sagitalnom smjeru

zglobne plotine na processus articulares superiores okrenute su medijalno, a facies articulares na processus articularis inferior okrenute su lateralno

mali urezi incisura vertevbralis superior i incisura vertebralis inferior

foramen vertebrale razmjerno je malen i na stranjoj plotini nalazimo na veliki otvor kroz koji iz kraljeaka izlaze vene

rubno smjetena kompaktna okrugla ploa

unutar tijela kraljeka u sredini spuvasto tkivo

sakralizacija 5. kraljeka kad posljednji lumbalni kraljeak sraste s krstanom kosti

slabinska rebra mogu prouzroiti boli zbog blizine i pritiska na bubreg

Nakaznosti i varijacije:

najee su nakaznosti rascjepljenja lukova kraljeaka -> nalazimo ih straga postranino ili u korijenu luka kraljeka, takoer i rascjepljenje prednjeg luka prvog vratnog kraljeka

esto postoji i stranje rascjepljenje atlasa, rijee donjih vratnih kraljeaka

najuestaliji su rascjepi krstane kosti, tzv. Spina bifida sratenje kraljeaka mogue je sratenje dvaju ili vie kraljeaka

Krstana kost (os sacrum)

tvori ju 5 krstanih kraljeaka s intervertebralnim ploama

prednju stranu krstane kosti oblikuje plotina (facies pelvina) i prema natrag je izboena plotina (facies dorsalis)

plotina usmjerena prema prema posljednjem slabinskom kraljeku je osnovica basis ossis sacri koji se spaja s trtinom kosti

na facies pelvina nailazimo na 4 parna otvora foramina sacralia pelvina gdje gdje izlaze prednje grane modinskih ivaca; ti otvori nisu sukladni otvorima izmeu pravih kraljeaka foramina intervertebralia (koji se nalaze u canalis sacralis), nego ih oblikuju osnove rebara, te odgovaraju otvorima to su okrueni dijelovima kraljeaka, rebara i ligg. Costotransversaria superiora izmeu lijevih i desnih otvora nalaze se srateni trupovi kraljeaka i meukraljenike ploe (lineae transvcersae)

postranini dio pars lateralis na facies dorsalis krstana kost je jednoliko svijena

u sredini se nalazi crista sacralis mediana koju oblikuju srateni iljasti nastavci

postrance te medijalno od foramina sacralia dorsalia nailazimo na crista sacralis intermedia koje je manje izraena i nastaje sratenjem zglobnih nastavaka, a u njezinom produetku prema gore stre zglobni nastavci processus articulares superiores, a koji se uzglobljuju sa zadnjim slabinskim kraljekom

na stranjoj plotini nailatimo na 8 otvora, foramina sacrali dorsalia crista sacralis mediana zavrava iznad hiatus sacralis, a on je donji otvor kraljenikog kanala; nalazi se u razini 4. krstanog kraljeka

meukraljenika ploa najizboeniji je dio cijele kraljenice a stri najdublje u zdjelicu pa je nazvana promontorium danas se tako oznauje najizboenija toka basis ossis sacri pri promatranju krstane kosti odozgo, postranino od osnovice na obje se strane nastavljaju alae sacrales na stranama krstane kosti nalazimo facies auriculares zglobne plotine za spoj sa zdjelinom kosti

iza facies auriculares je tuberositas sacralis hrapavo polje za hvatite sveza

Trtina kost (os coccygis)

najee ju oblikuju 3-4 rudimentarna kraljeka

na strani usmjerenoj prema krstanoj kosti nalaze se cornua coccygea koje tvore zglobni nastavci prvog trtinog kraljeka

Meukraljenika ploa (discus intervertebralis)

ima 2 dijela i to vanjski vrsti annulus fibrosus i mekanu elatinoznu jezgru nucleus pulposus koja je ostatak korde dorsalis anulus fibrosus oblikuju vezivna hrskavica i kolagena vlakna koncentrino poredana i napeta djelovanjem nucleus pulposus uvijek je stjenjena izmeu tijela kraljeaka

u podruju vratne i slabinske kraljenice sprijeda je via i straga nia, a u prsnoj kraljenici je sprijeda nia a straga via

debljina se intervertebralnih ploa poveava odozgor prema dolje

povrine intervertebralnih ploa su hijalinom hrskavicom povezane s kreljekom; jo ih uvruju i ligg. Longitudinalia meukraljenika ploa je elastian jastuk u kojem tlak raspodijeli nucleus pulposus schmorova hernija u starih ljudi pulpozna jezgra se smanji i time annulus fibrosus izgubi svoju napetost te se moe lako razderati

hernija nucleus pulposus (diskus hernija) nastaje nakon oteenja anulus fibrosusa kad galertna jezgra prodre lateralno ili straga u kraljenini kanal i pri tome pritie na kraljeninu modinu ili na korijen spinalnog ivca ili na itav ivac; najee nastaje izmeu 3. i 4. i 4. i 5. slabinskog kraljeka

Sveze kraljenice

ligamentum longitudinale anterius et posterius uzdune su sveze razapete ispred ili iza tijela kraljeaka

prednja uzduna sveza poinje od os occipitale, odnosno od tuberculum anterius atlantis i prolazi prednjim plotinama tijela kraljeaka prema dolje sve do trtine kosti; donji dijelovi sveze su iri i vrstio su povezani s tijelima kraljeaka stranja uzduna sveza nastavlja se od membrane tektorije na tijelu aksisa i usmjerena je prema dolje po stranjim plotinama tijela kraljeaka te zavrava u kanalu krstane kosti; sveza je vrsto vezana samo uz gornji i donji dio tijela kraljeaka

izmeu trupa kraljeaka i sveze nalazi se pukotina za prolaz vena koje izlaze iz trupova kraljeaka

ligamentum longitunale posterius u vrlo je vrstom spoju s meukraljenikom ploom

uzdune sveze pojaavaju vrstou kraljenice, posebno pri nagibanju tijela prema naprijed i prema natrag

sveze imaju 2 temeljne zadae:

ograniuju opseg kretnji i

tite intervertebralne ploe

ute sveze ligg.flava nalaze se izmeu lukova kraljeaka; uta je boja tih sveza uvjetovana velikim brojem elastinih vlakana koja najveim dijelom sainjavaju ove sveze; pomau pri uspravljanju kraljenice

Zglobovi kraljenice to su spojevi izmeu malih zglobova kraljenice koji se nalaze na processus articulatis

zglobne ahure (capsulae articulares) napetije su odozgor prema dolje i u podruju vrata su obilne

pokreti izmeu dvaju susjednih kraljeaka razmjerno su mali u podruju vratne kraljenice mogue su postranine kretnje, kretnje pomicanja naprijed i natrag, te neznatne kretnje zaokretanja

u podruju prsne kraljenice preteno su mogue kretnje zaokretanja, te u vrlo malom obimu pregibanje prema natrag i naprijed; takoer je mogue ogranieno zaokretanje trupa

u vratnih su kraljeaka zglobne plotine postavljene frontalno

u prsnih kraljeaka zglobne plotine najveim dijelom postavljene su u sagitalnoj ravnini

Unkonvertebralni zglobovi processus uncinati (unci corporis)

nalazimo ih u vratnom odijeljku kraljenice

postaju uoljivi ve u djetinjstvu

to su sekundarne tvorbe; nastaju iz pukotina u hrskavici koje potom dobivaju znaajke zgloba

pulpozna kila nastaje ako je meukraljenika ploa potpuno rascijepljena

Art sacrococcygea

spoj izmeu krstane i trtine kosti najee ini pravi zglob koji je pojaan svezama

Articulatio atlanto-occipitalis

desni i lijevi atlantookcipitalni zglob tvore spoj izmeu atlasa i zatiljne kosti te skupa oblikuju jedinstven zglob

zglobne plotine: foveae articulares superiores (atlantis) i condyli ossis occipitalis zglobne ahure atlantookcipitalnog zgloba su napete

u tom su zglobu mogue kretnje pomicanja na lijevo i na desno te naprijed i natrag gornji je zglob glave jednako osiguran svezama kao i donji zglob glave

Articulationes atlanto axiales

atlantoaksijalni zglob je poznatiji kao donji zglob glave i ine ga:

articulationes atlanto axiales laterales

articulatio atlanto axialis mediana

mogue su kretnje obrtanja na lijevu i na desnu stranu i to za 26

zglobne su plotine: foveae articulares inferiores atlantis i processus articulares superiores axis nesukladnost zglobnih plotina ublaena je meniskoidnim sinovijalnim umecima

u articulatio atlanto axialis mediana razlikujemo sljedee plotine:

facies articularis anterior dentis

fovea dentis na stranjoj plotini luka atlasa

donji zglob glave ima iste sveze kao i gornji zglob glave

Sveze gornjeg i donjeg zgloba glave su:

lig. Apicis dentis lig. Transversum atlantis

poprenu svezu pojaavaju fasciculi longitudinales ligg.alaria su parne sveze koje polaze od zuba aksisa i odlaze na ppostranine rubove velikog otvora

Cjelovita kraljenica

kraljenica odrasle osobe oblikuje u sagitalnoj ravnini 2 konveksna zavoja prema naprijed (lordoza) i 2 konveksna zavoja prema natrag (kifoza)

u vratnom i slabinskom dijelu nalazimo lordozu, a u prsnom i krstanom dijelu kifozu doscuc intervertebralis izmeu 5. slabinskog kraljeka i krstane kosti nazvan je promontorium zavoj u vratnom dijelu: obina prava lordoza je rijetka, dvostruka lordoza naziva se i lordozni prijevoj i nju nalazimo najee

ravna forma- gotovo potpunoizravnane lordoze

skolioze zavoji u stranu

Pokreti cijele kraljenice

pokreti prema naprije i prema natrag najizrazitiji su u vratnom i slabinskom dijelu kraljenice

ekstenzijske su kretnje osobito izrazite u vratnom podruju i to izmeu donjih vratnih kraljeaka, izmeu 11. lenog pa do 2. slabinskog, pa meu donjim slabinskim kraljecima

rotacija kraljenice mogua je u vratnom i u prsnom dijelu te je osobito opsena u donjem zglobu glave i s kretnjama u vratnom, a i neznatno u prsnom dijelu kraljenice

Rebra

svako rebro (costa), ima kotani dio (os costale) i sprijeda rebrenu hrskavicu (cartilago costalis)

postoji 12. pari rebara; gornjih 7 redovito spojeno s prsnom kosti pa su nazvana i costae verae donjih 5 rebara costae spuriae, veu se posredno ili se uope ne veu na prsnu kost

11. i 12. rebro su nasuprot ostalima slobodna rebra i nazvana su costae fluitantes os costale ima caput, collum i corpus costae granicu izmeu vrata i tijela rebra ini tuberculum costae glava i tuberculum costae imaju zglobnu plotinu

zavoji: razlikujemo zavoj po rubu, po plotini i po uzvojitosti

hijalina hrskavica rebra poinje okotavati u starosti i to vie u mukaraca nego u ena i time se smanjuje pokretljivost prsnog koa

posebnosti pojedinih rebara:

prvo rebro malo i plosnato

drugo rebro

11. i 12. rebro manjkaju tuberculum costae i sulcus costae, a angulus costae je tek naznaen

u 2/3 ljudi 10. je rebro slobodno i ne vee se na 9. rebro i putem njega na sternum

varijacije:

broj rebara je raznolik i moze varirati, uglavnom ima 12 pari rebara ali ih moe biti i 11 ili pak 13; tada govorimo o vratnim ili slabinskim rebrima

poremeaju u razvitku uzrokuju nastanak prozorskih odn. Viliastih rebara

razvoj rebara:

hrskavine osnove rebara poinju okotavati krajem 2. mj. Embrionalnog ivota i to od natrag prema naprijed

Prsna kost (sternum)

ima:

drak manubrium sterni tijelo corpus sterni vrh processus xiphoideus manubrium i corpus sterni zatvaraju kut angulus sterni otvoren prema natrag

processus xiphodeus ima hrskavian rub koji moe posve okotati, ili njegov dio ipak ostane hrskavian

gornji rub manubrium sterni oblikuje urez incisura jugularis postranino, na lijevoj i desnoj strani nalaze se incisurae claviculares to je zglobno tijelo za spoj sa kljunom kosti

neposredno ispod klavikularnog ureza nalazimo i parne ureze za hrskavian spoj prsne kosti i prvog rebra incisurae costales primae u razini angulus sterni je incisura costalis secunda u podruju tijela prsne kosti na obje strane nalaze se incisurae costales gdje se spajaju 3. do 7. rebro (incisura costalis za 7. rebro je na prijelazu tijela u ksifoidni nastavak)Varijacije

ossa suprasternalia razvijaju se na gornjem rubu drka

otvor u prsnoj kosti nastao za vrijeme embrionalnog razvoja

Razvoj:

sternum se razvija iz parnih osnova koje nastaju uzdunim spajanjem osnove rebara, potom oba dijela sternuma meusobno srastu

Zglobovi rebara

postoje spojevi rebara s kraljenicom (zglobovi) i spojevi s prsnom kosti (diarthrosis et synhondrosis)

Articulationes costovertebrales articulatio capitis costae: zglobne su plotine na glavici rebra dvodijelne i veu se na susjedne kraljeke ( iznimka su 1., 11. i 12. rebro)

rebra se istodobno uzglobljuju s gornjim i donjim rubovima susjednih kraljeaka, te s discus interbertebralis s kojim je povezana svezom lig. Capitis costae interaarticulare articulatio costotransversaria sva rebra s iznimkom 11. i 12. rebra, uzglobljena su s processus transversus odg- kraljeaka te dobivamo 2 meuovisna zgloba

articulationes sternocostales u spojevima rebara sa sternumom samo djelomice nalazimo zglobove i pri tom redovito nalazimo zglobove izmeu prsne kosti i 2. 5. rebra sinhodrotski spojevi spajaju 1., 6. i 7. rebro s prsnom kosti

articulationes sternocostalis zglobovi su pojaani svezama koje se nastavljaju u membranu sterni zglobovi izmeu prsne kosti i rebara spojevi su s hrskavinim dijelom rebra

Prsni ko (thorax)

oblikuju ga 12 prsnih kraljeaka s meukraljenikim ploama, 12 pari rebara i prsna kost

omeuje prsnu upljinu (cavum thoracis) koja ima gornji i donji otvor - apertura thoracis superior i apertura thoracis inferior donji otvor omeuju arcus costalis i processus xiphoideus prsne kosti, a gornji otvor omeuju oba prva rebra

Gibanje prsnog koa

zbog elastinosti se vraa u prvobitni poloaj

pokretni prsnog koa predstavljajum zbroj pojedinanih pokreta

granica kretnji su poloaj pri najveem izdisaju (poloaj ekspirija) i poloaj najveeg udisaja (maksimalni inspirij)Na gornjem ekstremitetu razlikujemo rameni obru i udove. Rameni obru sastoji se od lopatica i kljune kosti.

Lopatica (scapula)

plosnata je trokutasta ploa iji su rubovi margo medialis, margo lateralis i margo superior, a odijeljeni su uglovima angulus superior, angulus inferior i angulus lateralis prednja plotina facies costalis je blago udubljena i na njoj su dobro izraene lineae musculares facies dorsalis scapulae dijeli spina scpulae na manju fossa supraspinata i veu fossa infraspinata spina scapulae zavrava plosnatim zavretkom acromion angulus lateralis ima zglobnu plotinu, caviras glenoidalis na cavitas glenoidalis se nastavlja vrat lopatice, collum scapulae, a iznad se nalazi kljunasti izdanak, processus coracoideusSveze lopatice

Lig.coraco-acromiale presvouje zglob ramena i razapet je izmeu korakoidnog nastavka i akromiona te oblikuje fornix humeri

Kljuna kost (clavicula)

kost je svijena poput slova S

prema prsnoj kosti je usmjeren masivan extremitas sternalis, a prema lopatici je usmjeren extremitas acromialis, a dio izmeu njih je corpus claviculae na sternalnom kraju je trokutasta zglobna plotina, facies articularis sternalis facies articularis acromialis je ovalna

Razvoj kljuna se kost razvija iz vezivne osnove i njezino okotavanje zapoinje u estom tjednu embrionalnog ivota

Krajeve kosti tvori hrskavica, pa se na sternalnom kraju razvija kotana jezgra tek izmeu 16. i 20. god ivota.Sveze ramenog obrua

spoj s trupom ine kontinuirani i diskontinuirani kotani spojevi

spojevi kostiju ramenog obrua takoer su kontinuirani i diskontinuirani

Articulatio sternoclavicularis

sadri discus articularis i dijeli zglobnu upljinu na 3 dijela

konkavnu zglobno tijelo ini blago izraena udubina na prsnoj kosti, a konveksno zglobno tijelo je extremitas sternalis kljune kosti

lig. Costoclaviculare je razapet izmeu prvog rebra i kljune kosti

Articulatio acromioclavicularis

ima 2 gotovo ravne plotine obloene zglobnom hrskavicom

zglobna ahura ima na gornjoij plotini pojaanje, lig.acromioclaviculareKosti slobodnog dijela gornjeg uda su: humerus, radius i ulna, te ossa carpi, ossa metacarpalia i ossa digitorum manusNadlaktina kost (humerus)

uzglobljena je lopaticom, ulnom i radiusom kost ima tijelo, corpus i proksimalni i distalni kraj, extremitas proximalis et extremitas distalis proksimalni kraj ini caput humeri, koji se nastavlja u collum anatomicum na prednjoj plotini na proksimalnom kraju lateralno lei tuberculuim majus, a medijano tuberculum minus dijafiza humerusa dijeli se na facies anterior medialis, margo medialis, facies anterior lateralis i margo lateralis trochlea humeri i capitulum humeri ine condylus humeri i slue za zglobni spoj s kostima podlaktice

fossa radialis i dossa coronoidea sulcus ulnaris plitak lijeb

na stranjom plotini nalazimo duboku jamu, dossa olecrani torzijski kut glava je za oko 20 okrenuta prema natrag spram tijela humerusa

Rameni zglob

kotano konkavno zglobno tijelo, cavitas glenoidalis, kuglastog zgloba, articulatio humeri je manje nego glava humerusa

hijalina zglobna hrskavica cavitas glenoidalis je deblja na rubu nego u sredini, pa je konkavno zglobno tijelo poveano vezivno-hrskavinom usnom, labrum glenoidale caput humeri je kuglast

hijalina zglobna hrskavica poinje na collum anatomicum i see malo distalnije u intertuberkularni lijeb

sinovijalna zglobna ahura je privrena na labrum glenoidale i vreasto obavija intrakapsulani dio tetive duge glave bicepsa

fibrozna zglobna ahura ini na nadlaktici vezivni omota oko sulcus intertubercularis i pretvara ga u osteofibrozni kanal

Kretnje u ramenom zglobu:

mogue su u 3 ravnine

iz poloaja mirovanja u kojem je caput humeri u skapularnoj ravnini mogue su kretnje abdukcije i adukcije

pri istoj abdukciji nastaje istodobno retroverzija i blaga rotacija

anteversio je podizanje ruke prema naprijed

udruivanjem svih izloenih kretnji nastaje zajednika kretnja kruenja circumductio, gdje ruka praktiki opisuje unj

pri abdukciji uvijek se giba lopaticaU podlaktici, antebrachium, lateralno lei kraa palana kost, radius, te medijalno, dua lakatna kost, ulna.

Palana kost (radius)

ima tijelo corpus radii, te proksimalni i distalni kraj extremitas proximalis et extremitas distalis na proksimalnom kraju nalazi se caput radii sa zglobnom plotinom, fovea articulatis koja se nastavlja u circumferentia articularis

na prijelazu collm radii u corpus radii na medijanoj strani nalazimo tuberositaas radi popreni presjek ima priblino trokutast oblik

Lakatna kost (ulna)

ima tijelo, corpus, te proksimalni i distalni kraj, extremitas proximalis et extremitas distalis na proksimalnom kraju nalazimo nastavak, olecranon sprijeda je incisura trochlearis koja see do processus coronoideus na prijelazu u tijelo nalazi se tuberositas ulnae

caput ulnae ima circumferentia articulatisLakatni zglob

Articulatio cubiti je sloen zglob s 3 zglobna tijela unutar zglobne ahure

Lakatni zglob ine 3 zgloba, i to articulazio humeroradialis, articulatio humero-ulnaris i articulatio radio-ulnaris proximalis Articulatio cubiti je osiguran kostima i svezama Zglob kotano uvruje trochlea humeri i sukladna incisura trochlearis Tanka i mlohava zglobna ahura obuhvaa sva zglobna tijela

Izmeu sinovijalne i fibrozne opne nalazi se u podruju jama obilno masno tkivo koje moe ograniavati opseg kretnji U zglobnu ahuru su otkane vrlo vrste postranine sveze, ligamenta collateralia Ligamentum collaterale ulnare dijeli se na 2 vrste sveze, prednji koja odlazi na processus coronoideus i stranju koja odlazi na lateralni rub olekranona

Ligamentum collaterale radiale razapet je izmeu epicondylus lateralis humeri i lig. Anulare radii i putem te sveze see na ulnu

Lig. Quadratum povezuje collum radii s incisura radialis ulnae Ligamentum anulare radii koji polazi i vee se na ulni te obuhvaa caput radiiZajednike kretnje svih triju zglobova u svakoj fazi fleksije i ekstenzije omoguuju i obrtne kretnje radiusa i ulne, te su mogue kretnje: fleksija i ekstentija, supinacija i pronacija

Articulatio humeroradialis oblikuju capitulum humeri i fovea articulatis capitis radii i oblikom je slian kuglastom zglobuArticulatio humero ulnaris je kutni zglob kojeg su zglobna tijela trochlea humeri i incisura trochlearis ulnaeArticulatio radio ulnaris proximalis ine circumferentia articulatis radii i incisura radialis ulnae, te lig. Anulare; to je obrtni zglob, pa su zajedno s kretnjama u articulatio radio ulnaris distalis mogue kretnje radiusa oko ulne. obrtna kretnja radiusa oko ulne naziva se pronatio (kosti su ukriene), a usporedan poloaj kostiju je supinatio os gibanja prolazi sredinom fovea articularis capitis radii i see do processus atyloideus ulnaeArticulatio radio - ulnaris distalis obrtni zglob kojeg tvore caput ulnae i incisura ulnaris (radii) izmeu radiusa i stiloidnog nastavka nalazimo na discus articulatis koji odjeljuje articulatio radio-ulnaris dostalis od articulatio radiocarpeaKontinuirani spoj izmeu radiusa i ulne izmeu radiusa i ulne razapeta je membrana interossea i njezina su vlakna usmjerena od proksimalno i lateralno prema distalno i medijalno na ulnu

Korijen ake (carpus)

tvori ga 8 kostiju pea, ossa carpi, raasporeenih u 2 reda po 4 kosti

od lateralne strane prema medijalno nalazimo u proksimalnom redu kostiju pea:

unastu kost - os scaphoideum polumjeseastu kost os lunatum trokutastu kost os triquetrum grakastu kost os pisiforme u distalnom redu od lateralne strane prema medijalno nalazimo:

veliku trapeznu kost os trapezium manju trapezoidnu kost os trapezoideum glaviastu kost os capitatum kukastu kost os hamatum oba reda kostiju korijena ake zajedno ine proksimalno, konveksno i prema distalno konkavno zglobno tijelo

osteofibrozni kanal - canalis caropiPojedinane kosti korijena ake

unasta kost os scaphoideum najvea kost proksimalnog reda

ima izboinu tuberculum ossis scaphoidei koja je na strani dlana opipljiva i kroz kou

proksimalno je uzglobljena s radiusom, te distalno s os trapezium i os trapezoideum krvne ile ulaze u kost uzdu hrapave strane, ali u treine ljudi krvne ile ulaze samo s distalne strane u kost

Polumjeseasta kost os lunatum

uzglobljena je proksimalno s radiusom i s discus articularis, medijalno s os triquetrum, lateralno s os scaphoideum i distalno s os caputatum, a katkada i s os hamatum

Trokutasta kost - os triquetrum priblino je nalik na piramidu koje je vrh usmjeren medijalno

lateralno nalazimo basis koja se uzglobljuje s os lunatum na strani dlana ima malu zglobnu plotinu za uzglobljenje s os pisiformeOs pisiforme

najmanja kost pea i kroz kou je moemo dobro napipati

Os trapezium

sadri izboinu tuberculum ossis trapezii koja je opipljiva pri dorzalnoj fleksiji ake

medijalno nalazimo usjek za tetivu m.flexor carpi radialis, a distalno je sedlasta zglobna plotina za prvu metakarpalnu kost

Os trapezoideum

ira je na strani hrpta ake nego na strani dlana

proksimalno se trapezoidna kost uzglobljuje s os naviculare, distalno s drugom metakarpalnom kosti, lateralno s os trapezium i medijalno s os capitatumOs capitatum

najvea karpalna kost zglobne plotine ima na proksimalnoj strani za uzglobljenje s os scaphoideum i os lunatum, lateralno za os trapezoideum, medijalno za os hamatum i distalno najveim dijelom za treu, te dijelom za drugu i etvrtu metakarpalnu kost

Os hamatum

dobro je opipljiva i na strani dlana ima hamulus koji je zaokrenut lateralno, a na njega se vee m.flexor digiti minimi brevis i s lig.pisohamatumKosti zapea i prstiju

Kostiju zapea, ossa metacarpalia, ima 5 i oblikuju ih glava, caput, tijelo corpus, i osnovica basisNa oba kraja kosti su zglobne plotine za spoj s kostima pea, a distalno s kostima prstiju.

na strani dlana metakarpalne su kosti blago konkavne dorzalno su blago konveksne

proksimalna zglobna plotina prve kosti zapea je sedlasta, a druga metakarpalna kost ima proksimalno zglobnu plotinu za uzglobljenje s kostima pea i na medijalnoj strani zglobnu plotinu za treu metakarpalnu kost

trea metakarpalna kosr ima proksimalno na dorzalnoj i radijalnoj strani processus styloideus, a radijalno zglobnu plotinu za uzglobljenje s drugom kosti zapea

na ulnarnoj strani nalazimo 2 zglobne plotine za spoj s 4. metakarpalnom kosti

4. metakarpalna kost iam na radijalnoj strani dvije zglobne plotine i ulnarno jednu za spoj s petom metakarpalnom kosti

Kosti prstiju ossa digitorum manus osim palca imaju 3 lanka, phalanges i to: phalanx proximalis

phalanx media

phalanx distalis

palac ima samo 2 lanka

Phalanx proximalis

na strani dlana je plosnat, a dorzalno je u transverzalnom smjeru konveksan i ima otre rubove gdje se veu fibrozne ovojnice tetive miia fleksora

proksimalni lanak ima corpus phalangis, distalno caput (trochlea) phalangis i proksimalno basis phalangis na osnovici lanka se nalazi valno konkavna plotina za uzglobljenje s kostima zapea

Phalanx media

ima na osnovici greben koji je sukladan glavici, caput phalangis proksimalne falange

Phalanx distalis

ima takoer na osnovici greben

na palmarnoj strani distalnog kraja kosti nalati se hrapavost na koju se vee tetiva m.flexor digitorum profundus tu nalazimo i plou tuberositas phalangis distalis koja oblikuje glavu distalnog lanka

Sezamske kosti - ossa sesamoidea redovito se nalaze na zglobnoj plotini spoja metakarpalne kosti i proksimalnog lanka palca i to jedna kost medijalno a druga lateralno

Zglobovi pea, articulaztiones manus proksimalni zglob ake articulatio radiocarpea, elipsoidan je zglob kojig tvore proksimalno radius i discus articulatis, a distalno proksimalne kosti pea

zglobna ahura je mlohava, adorzalno je razmjerno tanka i pojaana razliitim svezama

zglobna upljina je jedinstvena i esti sadri plicae synoviales distalni zglob ake articulatio mediocarpea, oblikuju proksimalni i distalni red kostiju pea, a upljina zgloba je nalik na slova S

zglobna ahura je na strani zgloba napeta, a na strani hrpta ake je mlohava

zglobni prostor je razdijeljen i putem sveza je povezan s proksimalnom zglobom ake

plicae synoviales su razliito razvijene unutar zgloba

Sveze u podruju korijena ake

oblikuju 4 skupine sveza:

sveze koje spajaju kosti podlaktice s kostima pea

sveze koe meusobno spajaju kosti, ligamenta intercarpea sveze izmeu kostiju pea i zapea, ligamenta carpometacarpea sveze izmeu kostiju zapea. Ligamenta medacarpea gotovo sve te sveze pojaavaju zglobnu ahuru i djelomice su sveze vodilje za pokrete u zglobovima ake

Gibanja u zglobovima ake

Iz srednjeg poloaja mogue su sljedee kretnje:

rubne kretnje, radijalna i ulnarna abdukcija, plone kretnje fleksije (palmarna fleksija) i ekstenzija (dorzalna fleksija) te meukretnje, odnostno zdruene kretnje

Rubne kretnje

Radijalna abdukcija se ostavaruje oko dorzopalmarne osi koja prolazi kroz caput ossis capitati.

ista ulnarna abdukcija uvjetuje naginjanje odnosno pomicanje proksimanih kostiju pea na stranu hrpta ake

Kretnje se na ulnarnu stranu ostvaruju u dorzopalmarnoj osi koja prolazi kroz caput ossis capitati, a naginjanje kostiju pea nastaje u radio-ulnarnoj osi

Kretnje u zglobovima pea

Plone kretnje

Palmarna i dorzalna fleksija uvjetuje pomake proksimalnih kostiju pea koje se pri dorzalnoj fleksiji pomiu palmarno, a pri palmarnoj fleksiji dorzalno.

Plone se kretnje ostvaruju kroz ovje osi istodobno,a opseg kretnji najvee dorzalne i palmarne fleksije je oko 170.

Kretnje izmeu rubnih i plonih kretnji

articulatio carpometacarpea pollicis