anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. - hzz.hr · sezonskih radnika prema dobnim skupinama. pa...
TRANSCRIPT
Anketa sezonskih
radnika u turizmu 2015.
2015.
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
PODRUČNI URED KARLOVAC
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
1
Svrha provođenja Ankete sezonskih radnika u turizmu je prvenstveno pružiti zbirni prikaz kretanja i
obilježja sezonskih radnika sa područja Karlovačke županije. Dobna, spolna i obrazovna struktura kao i
geografska područja na koja odlaze u sezonu, primanja i zadovoljstvo cjelokupnim sezonskim radom
od pripreme do povratka sa sezonskog rada. Podaci koje kroz svakodnevni rad sa strankama savjetnici
upijaju ne pružaju cjelokupnu sliku obilježja vezanih za sezonsko zapošljavanje, a pojedinačni dojmovi
mogu znatno utjecati na rad sa strankama prilikom motiviranja nezaposlenih osoba za odlazak u
sezonu.
Ovo je prva godina provođenja ankete sezonskih radnika na području Karlovačke županije i ujedno prva
u nizu koju ćemo koristiti kao alat u svakodnevnom radu sa nezaposlenim osobama, ali i kao temelj za
razvijanje novih pristupa i sadržaja za osobe koje se odluče za odlazak na sezonski rad u turizmu. Anketa
se provodila u svim ispostavama Područnog ureda Karlovac u periodu od 01.09. do 31.12.2015. godine
i ukupno je anketirano 276 nezaposlenih osoba, povratnika sa sezone.
Graf 1. Broj anketiranih nezaposlenih osoba, povratnika sa sezone po ispostavama
Kako nemamo pouzdan podatak o broju novoprijavljenih osoba povratnika sa sezone možemo
procijeniti postotak anketiranih sezonaca od ukupnog broja radnika koji su radili sezonski posao na
Jadranu 2015. godine. Dobiveni udjeli čine prosjek udjela anketiranih u ukupnom broju zaposlenih sa
evidencije Zavoda na sezonskom radu i udjela anketiranih u ukupnom broju novoprijavljenih u
razdoblju 01.08. do 31.12.2015. koji su posljednji radni odnos radili u jednoj od primorskih županija.
Tablica 1. Zaposleni u sezoni i novoprijavljeni po povratku sa sezone u PU Karlovac
DUGA RESA
KARLOVAC OGULIN OZALJ SLUNJ VOJNIĆ UKUPNO
Zaposleni u sezoni izvan Matičnog PU
62 226 85 14 44 28 459
Anketirani
40 111 25 8 24 17 225
Udio anketiranih u zaposlenima
64,5% 49,1% 29,4% 57,1% 54,5% 60,7% 49,0%
40
111
25
8
75
17
0
20
40
60
80
100
120
Duga Resa Karlovac Ogulin Ozalj Slunj Vojnić
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
2
Prijavljeni od 01.08. do 31.12. (bez Plitvica )
56 201 90 14 50 32 443
Anketirani (bez Plitvica)
40 111 25 8 24 17 225
Udio anketiranih u novoprijavljenima
71,4% 55,2% 27,8% 57,1% 48,0% 53,1% 50,8%
Prosjek zaposleni i novoprijavljeni
68,0% 52,2% 28,6% 57,1% 51,3% 56,9% 49,9%
Prema toj metodologiji ispitano je 49,9% osoba sa područja Karlovačke županije koje su radile sezonski
rad na Jadranu u 2015. godini. Postotci anketiranih variraju po ispostavama, a iz tablice možemo iščitati
kako je ispostava Duga Resa anketom obuhvatila najveći broj sezonskih radnika sa područja ispostave
68,0%, dok je postotak anketiranih sezonskih radnika u ispostavi Ogulin znatno ispod prosjeka
Područnog ureda 28,6%.
Prema očekivanjima, udio žena u
spolnoj strukturi sezonskih radnika je
veći od tri četvrtine ili 76,4%, dok je
udio muškaraca 23,6%.
Ako pogledamo dobnu strukturu anketiranih
sezonskih radnika možemo vidjeti kako je
najviše mladih od 18 do 29 godina starosti
42,8%, dok je udio osoba starijih od 50 godina
19,5%.
23,6%
76,4%
Graf 2. Spolna struktura sezonskih radnika
M Ž
13,9%
28,9%
17,7%
19,9%
16,9%
2,6%
Graf 3. Dobna struktura sezonskih radnika
18-21 22-29 30-39 40-49 50-59 60-62
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
3
Struktura sezonskih radnika prema dvije varijable, spol i dob, daje nam detaljniji uvid u spolnu strukturu
sezonskih radnika prema dobnim skupinama. Pa tako vidimo da u dobnim skupinama od 18 do 39
godina dvotrećinskom većinom prevladavaju žene, dok je to još izraženije u dobnim skupinama od 40
do 59 godina gdje je udio žena u ukupnom broju sezonskih radnika gotovo 85,0%. Tek dobna skupina
od 60+ daje uravnoteženiji omjer žena i muškaraca u sezoni, no valja imati na umu mali broj osoba iz
te dobne skupine koji odlaze na sezonski rad. U apsolutnim brojevima najveći broj sezonskih radnika
muškog spola nalazi se u dobnoj skupini od 22 do 29 godina. Isto važi i za žene uz dodatak da je njihov
apsolutni broj podjednako velik u dobnim skupinama od 30 do 59 godina.
Prema obrazovnoj strukturi sezonski radnici su
većinom srednjoškolskog obrazovanja, najviše
KV/VKV radnici 42,1%, te osobe sa završenom
četverogodišnjom srednjom školom 28,9%. Ako
uzmemo u obzir da je i struktura nezaposlenih
osoba u evidenciji Zavoda prema redoslijedu
pojedinih stupnjeva obrazovanja identična,
logičnim se čini i obrazovna struktura sezonskih
radnika. Petina sezonskih radnika sa osnovnom
školom dokazuje činjenicu da velikom broju
nezaposlenih osoba te razine obrazovanja sezona
predstavlja izglednu mogućnost zapošljavanja.
Dobro osmišljen koncept motiviranja tih osoba
kroz informativno-edukacijske radionice mogao
bi značajno pridonijeti povećanju broja osoba
koje se odlučuju za odlazak u sezonu.
29
,7%
29
,9%
25
,5%
15
,1%
15
,6% 4
2,9
%
70
,3%
70
,1%
74
,5%
84
,9%
84
,4% 5
7,1
%
0,0%
20,0%
40,0%
60,0%
80,0%
100,0%
120,0%
18-21 22-29 30-39 40-49 50-59 60-62
Graf 4. Struktura prema spolu i dobi
M Ž
20,5%
42,1%
28,9%
5,9%
2,6%
Graf 5. Obrazovna struktura sezonskih radnika
OŠ KV/VKV SSS VŠS VSS
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
4
Gledano geografski sezonski radnici sa područja Karlovačke županije najčešće odlaze kod poslodavaca
Kvarnera i Istre. S obzirom da naša županija prirodno gravitira Kvarneru takovi podaci ne iznenađuju.
Kako to izgleda po Ispostavama, tj. u kojem postotku sezonski radnici pojedinih ispostava odlaze u
određene primorske regije možete vidjeti na grafu 6.
Anketnim upitnikom smo također željeli saznati i koliki postotak sezonskih radnika prvi puta odlazi u
sezonu, a koliko je „ponavljača“. Prvi puta je na sezonski rad u 2015. godini otišlo 27,1% anketiranih,
dok je iznenađujuće velik postotak onih koji sezonski rade već 5 ili više sezona 38,8%. Kasnije ćemo
iznijeti podatke o zadovoljstvu anketiranih sezonskim radom, no već iz ovog prikaza možemo uočiti da
je udio sezonaca koji u sezonu odlaze 5 ili više godina značajan i isti možemo koristiti kao motivacijski
okidač prilikom razgovora sa neodlučnim osobama sa manjim mogućnostima zapošljavanja na
lokalnom tržištu rada. Također, rezultat upućuje na eventualnu mogućnost većeg korištenja mjere
stalnog sezonca za koju je potrebna detaljnija analiza skupine kako bi se mogli izvući opravdani
zaključci.
42,5% 47,4%
72,0%
12,5%
41,2%
20,5%
47,7%
32,1% 18,4%
16,0%
50,0%
17,6%
4,1%
25,2%
9,4%15,8% 25,0%
23,5%
8,2%
12,8%
16,0% 18,4%12,0% 12,5% 17,6% 14,2%
67,1%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Karlovac Duga Resa Ogulin Ozalj Vojnić Slunj PU Karlovac
Graf 6. Geografska podjela sezonskih radnika prema ispostavama
Kvarner Istra Srednja Dalmacija Južna Dalmacija Plitvice
17,2%
8,4%
8,4%
38,8%
27,1%
Graf 7. Struktura sezonskih radnika prema broju odrađenih sezona
2 sezone 3 sezone 4 sezone 5 i više sezona ovo mi je prva sezona
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
5
Za još bolji uvid u pokazatelje
učestalosti odlazaka u sezonu
možemo izdvojiti utjecaj
sezonskih radnika na
Plitvicama (postoji značajan
udio „ponavljača“).
Usporedbom sa prethodnim
grafom vidimo da nije došlo
do značajnije promjene
udjela sezonaca koji u sezoni
rade 5 ili više godina, pa
prethodno izneseno stajalište
o motivacijskom „triggeru“ i
dalje ima čvrsto uporište u
prikazanim podacima.
Graf 9. daje nam detaljniji uvid u spolnu strukturu sezonskih „ponavljača“ (udjel muškaraca i žena u
ukupnom broju se razlikuje od prikazanog u grafu 2., zbog izuzimanja sezonskih radnika na Plitvicama
u prikazu grafa 9). Žene koje odlaze na sezonski rad po prvi puta ili su sezonske radnice već 5 ili više
godina imaju najveći udio u ukupnom broju sezonskih radnika 27,1% tj. 24,8%. Što se tiče muškaraca,
najveći, udjelom u ukupnom broju sezonaca sudjeluju „ponavljači“ koji rade već 5 ili više sezona 9,6%.
Postoji više načina kako doći do sezonskog posla, a anketnim upitnikom ispitanici su mogli odabrati
između 5 ponuđenih odgovora. Trećina ispitanika sezonski posao pronašla je putem prijatelja i
poznanika, dok je posredovanjem Zavoda za zapošljavanje posao u sezoni pronašlo 26,9% anketiranih.
Gotovo petina sezonskih radnika posao je pronašla direktnim kontaktom sa poslodavcem. Vjerojatno
postoji slojevitost načina direktnog kontakta s poslodavcem unutar ovog odgovora, no i ovaj postotak
ukazuje na važnost pripreme osoba zainteresiranih za rad u sezoni i informiranja o važnosti
telefonskog, ako je moguće i osobnog kontakta poslodavca kao prilike za izdvajanje iz skupine
potencijalnih kandidata za radno mjesto.
4,6%
1,8%
1,4%
0,9%
9,6%
18,3%
27,1%
16,5%
6,4%
6,9%
24,8%
81,7%
0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0% 80,0% 90,0%
ovo mi je prva sezona
2 sezone
3 sezone
4 sezone
5 i više sezona
Ukupno
Graf 9. Struktura sezonskih radnika prema broju odrađenih sezona bez Plitvica
Ž M
18,3%
7,8%
7,8%
34,4%
31,7%
Graf 8. Struktura sezonskih radnika prema broju odrađenih sezona bez Plitvica
2 sezone 3 sezone 4 sezone 5 i više sezona ovo mi je prva sezona
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
6
Uparivanjem varijabli način pronalaženja sezonskog rada i ponavljanje odlaska u sezonu dobivamo
zanimljiv graf iz kojeg vidimo da sezonci kojima je ovo prva sezona posao najčešće pronalaze putem
prijatelja i poznanika, kao što je to slučaj i kod sezonaca kojima je ovo bila 2. sezona. Sezonci koji su do
sada radili već 3 ili 4 sezone češće od ostalih načina traženja posao pronalaze direktno kod poslodavca,
dok je kod anketiranih koji su radili 5 ili više sezona najčešći način pronalaženja posla posredovanjem
Zavoda za zapošljavanje i direktno kod poslodavca.
19,3%
26,9%
16,7%
33,5%
3,6%
0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0%
Direktno kod poslodavca
Posredovanjem Zavoda za zapošljavanje
Putem oglasa na internetu, tisku i sl.
Putem prijatelja i poznanika
kod istog poslodavca
Graf 10. Način pronalaženja sezonskog posla
2,7
14
,9
30
,4
26
,1 29
,2
19
,4
4,3
8,75,7
3,7
24
,3
23
,4
21
,7
21
,7
31
,1
26
,4
20
,3
10
,6
21
,7
21
,7
15
,1 16
,8
52
,7
46
,8
26
,1
21
,7
18
,9
33
,7
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
ovo mi je prvasezona
2 sezone 3 sezone 4 sezone 5 i više sezona Ukupno
Graf 11. Način pronalaženja posla s obzirom na iskustvo rada u sezoni
Direktno kod poslodavca kod istog poslodavca
Posredovanjem Zavoda za zapošljavanje Putem oglasa na internetu, tisku i sl.
Putem prijatelja i poznanika
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
7
Najvećem broju anketiranih sezonskih radnika sezona traje dulje od 5 mjeseci 36,0%, no s obzirom na
trajanje sezone na Plitvicama nužno je prilagoditi podatke izuzimanjem učinka Plitvica. Na taj način
bitno se smanjuje udio sezonaca koji na sezonskom radu provedu više od 5 mjeseci, pa je tako njihov
udio podjednak sezonskim radnicima koji rade do 3 mjeseca.
Tablica 2. trajanje sezone ukupno i prema učestalosti odlaženja
Trajanje sezone Trajanje sezone prema učestalosti odlaženja
bez Plitvica
sa Plitvicama
prva sezona
2 sezone 3 sezone 4 sezone 5 i više sezona
do 2 mjeseca 14,7% 12,0% 30,6% 12,8% 0,0% 5,6% 7,9%
do 3 mjeseca 22,8% 18,5% 26,4% 17,9% 27,8% 33,3% 18,4%
do 4 mjeseca 19,6% 16,0% 15,3% 33,3% 16,7% 33,3% 14,5%
do 5 mjeseci 19,6% 17,5% 16,7% 15,4% 16,7% 5,6% 28,9%
više od 5 mjeseci
23,2% 36,0% 11,1% 20,5% 38,9% 22,2% 30,3%
S druge strane, ako promatramo trajanje sezone s obzirom na dosadašnje iskustvo rada u sezoni vidimo
da je kod sezonaca kojima je ovo prva sezona najviše onih kojima sezonski rad traje do 2 mjeseca,
sezonaca kojima je ovo druga sezona je najviše sa trajanjem sezone do 4 mjeseca, a među sezoncima
kojima je ovo 3 sezona najviše je onih koji su radili više od 5 mjeseci. Iako se podaci za sezonce kojima
je ovo 4 sezona i gdje je podjednak udio onih koji su radili do 3 i do 4 mjeseca razlikuju od skupina sa
3, te 5 i više sezona možemo zaključiti da radnici koji su do sada odradili više sezona u pravilu dulje
ostaju na sezonskom radu. Iskustvo, realna očekivanja i snalažljivost vjerojatno imaju presudnu važnost
prilikom odabira poslodavaca, zapošljavanja i dužine trajanja sezonskog rada.
Kada govorimo o prosječnoj plaći u sezoni, prema ponuđenim odgovorima anketiranih ona iznosi
4.026,92 KN, no razlikuje se obzirom na zanimanje. Tako prosječna plaća za zanimanja čistačice iznosi
3.707,23 KN, a za sobarice 3.492,30 KN. Konobari su prosječno zarađivali 4.461,11 KN, dok se plaće
radnika u kuhinji kreću od 3.909.10 KN za kuhinjskog radnika do 4.044,76 KN za pomoćnog kuhara i
4.280,95 KN za kuhara. Prosječna plaća za turističke animatore iznosila je 3.900,00 KN.
Duga Resa Karlovac Ogulin Ozalj Slunj Vojnić Ukupno
Potpuno zadovoljan 40,0% 52,3% 60,0% 50,0% 33,3% 52,9% 46,0%
Nisam zadovoljan 15,0% 16,2% 4,0% 0,0% 6,7% 5,9% 11,2%
Djelomično zadovoljan 45,0% 31,5% 36,0% 50,0% 60,0% 41,2% 42,8%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Graf 12. Zadovoljstvo sezonskih radnika zaradom - po ispostavama
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
8
Nastavno na prosječne plaće sezonskih radnika anketom je istraženo i zadovoljstvo sezonskih radnika
ostvarenom zaradom. Od ukupnog broja anketiranih samo 11,2% nije zadovoljno ostvarenom
zaradom, 42,8% je djelomično zadovoljno, a 46,0% anketiranih je potpuno zadovoljno ostvarenom
zaradom. Na grafu 12 možemo vidjeti zadovoljstvo sezonskih radnika zaradom prema ispostavama iz
kojih dolaze. Postotak nezadovoljnih zaradom je iznadprosječan u ispostavi Karlovac i Duga Resa, dok
iznadprosječni postotak potpuno zadovoljnih zaradom bilježimo u ispostavama Ogulin, Vojnić, Karlovac
i Ozalj.
Iako je najčešće trajanje radnog dana 8 i 8
do 10 sati, neka zanimanja se češće od
drugih javljaju u pojedinim skupinama
trajanja radnog dana. Pa su tako radnici koji
rade od 10 do 12 sati češće konobari i
pomoćni kuhari, dok se među radnicima
koji rade više od 12 sati češće javljaju kuhari
i pomoćni kuhari. Od 8 do 10 sati češće rade
sobarice, dok manje od 8 sati češće rade
sobarice i čistačice. Radno vrijeme od 8 sati
češće se javlja u zanimanju konobar, a zatim
podjednako često kod sobarica, čistačica,
prodavača i radnika u održavanju.
Što se tiče zadovoljstva smještajem podaci daju pozitivan dojam. Od ukupnog broja anketiranih 79,9%
sezonaca imalo je osiguran smještaj od strane poslodavca, dok petina njih nije imala osiguran smještaj.
Gledano prema razini zadovoljstva anketiranih koji su imali osiguran smještaj većina je potpuno
zadovoljna organizacijom smještaja i kvalitetom hrane dok 9,8% sezonaca iskazuje nezadovoljstvo
smještajem i kvalitetom hrane. Temeljem ovih podataka možemo zaključiti da glavnina sezonskih
radnika ima pozitivno iskustvo sa smještajem i kvalitetom hrane organiziranim od strane poslodavca.
34,4%
9,8%
55,8%
79,9%
20,1%
0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0% 80,0% 90,0%
Djelomično zadovoljan
Nisam zadovoljan
Potpuno zadovoljan
Da
Ne
Graf 14. Smještaj i zadovoljstvo smještajem i kvlaitetom hrane
14,9%
10,9%
33,7%
33,3%
7,2%
Graf 13. Trajanje radnog dana
10 do 12 sati 12 sati i više8 do 10 sati 8 satimanje od 8 sati
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
9
48,6% anketiranih odgovorilo je na pitanje o nedostajućim znanjima prilikom rada u sezoni. Od
anketiranih koji su odgovorili na pitanje 53,0% navodi strane jezike kao znanje koje im najviše
nedostaje, a najčešće je to engleski jezik, te njemački i talijanski. Također, 24,6% anketiranih koji su
odgovorili na pitanje smatra da su imali sva potrebna znanja za uspješno obavljanje sezonskog posla,
dok 8,2% ispitanih iskazuje potrebu za dodatnim kuharskim znanjima.
Tablica 3. Nedostajuća znanja sezonskih radnika
Nedostajuća znanja Anketirani
strani jezik (nije specificiran) 36
engleski 12
njemački 15
talijanski 8
ništa 33
kuharska znanja 11
rad na grillu 2
coctel majstor 1
pekarska znanja 2
specijalizacija za slastice 2
radno iskustvo 5
rad sa fiskalnom blagajnom i poznavanje zakona 4
rad sa viljuškarom 1
pizza majstor 1
thetahiling 1
Ukupno 134
Na pitanje o korištenju usluga HZZ-a vezano za sezonsko zapošljavanje u turizmu odgovorilo je 269 ili
97,5% anketiranih od čega njih 84 ili 31,2% nije koristilo niti jednu uslugu HZZ-a vezanu za sezonsko
zapošljavanje. Od anketiranih koji su koristili neku od usluga HZZ-a najčešće je korištena usluga pravo
na povrat putnih troškova 44,6%. Najmanje su korištene usluge radionica za sezonske radnike (pod
time se prvenstveno misli na organizirani grupni dolazak turističkih kompanija u PU Karlovac) 5,2%.
28,4%
21,8%
5,2%
44,6%
0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0% 45,0% 50,0%
Posredovanje i povezivanje s poslodavcem
Individualno savjetovanje o sezonskomzapošljavanju sa savjetnikom
Radionice za sezonske radnike
Pravo na povrat putnih troškova
Grad 15. Korištenje usluga HZZ-a vezanih za sezonsko zapošljavanje
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
10
Ako promatramo prema ispostavama možemo uočiti da sezonski radnici u svim Ispostavama, osim u
ispostavi Ogulin, najviše koriste pravo na povrat putnih troškova, dok je u ispostavi Ogulin najviše
korištena usluga individualno savjetovanje o sezonskom zapošljavanju sa savjetnikom. Također, više
od prosjeka posredovanje i povezivanje s poslodavcem koriste anketirani u ispostavama Duga Resa,
Ogulin i Slunj (gledano ukupno anketirani u ispostavi Slunj), dok individualno savjetovanje o sezonskom
zapošljavanju sa savjetnikom više od prosjeka koriste anketirani sezonski radnici u ispostavama Ogulin
i Slunj. Znatno ispod prosjeka uslugu posredovanja i povezivanja s poslodavcem koriste sezonski radnici
u ispostavama Karlovac i Vojnić, dok uslugu individualnog savjetovanja o sezonskom zapošljavanju sa
savjetnikom znatno ispod prosjeka koriste sezonski radnici u ispostavama Duga Resa, Ozalj i Vojnić.
Tablica 4. Korištenje usluga HZZ-a vezanih za sezonsko zapošljavanje prema ispostavama
Duga Resa
Karlovac Ogulin Ozalj Slunj Slunj bez Pl.
Vojnić Ukupno
Posredovanje i povezivanje s poslodavcem
33,3% 18,5% 30,8% 25,0% 47,7% 24,1% 7,7% 28,4%
IS o sezonskom zapošljavanju sa savjetnikom
12,5% 21,0% 38,5% 12,5% 29,2% 34,5% 15,4% 21,8%
Radionice za sezonske radnike 2,1% 7,3% 7,7% 0,0% 4,6% 3,4% 0,0% 5,2%
Pravo na povrat putnih troškova 52,1% 53,2% 23,1% 62,5% 18,5% 37,9% 76,9% 44,6%
Iako trećina ispitanika nije koristila
usluge Zavoda i tu postoji prostor za
poboljšanje rada sa nezaposlenim
osobama od informiranja do pripreme
osobe za sezonski rad, većina ispitanika
koja je koristila neku od usluga HZZ-a
vezanih za sezonsko zapošljavanje u
potpunosti je zadovoljna pruženim
uslugama. Iz navedenog možemo
izvesti zaključak o pozitivnom iskustvu
sezonskih radnika sa uslugama koje
pruža zavod za zapošljavanje. Kako to
izgleda po ispostavama možemo vidjeti
u donjem grafu 17.
32,0%
3,6%64,4%
Graf 16. Zadovoljstvo sezonskih radnika uslugama HZZ-a
Djelomično zadovoljan Nisam zadovoljan Potpuno zadovoljan
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
11
Vidimo da ispostave Ogulin, Ozalj, Slunj i Vojnić nemaju nezadovoljnih korisnika usluga HZZ-a vezanih
za sezonsko zapošljavanje, dok male udjele nezadovoljnih korisnika bilježe ispostave Duga Resa i
Karlovac. Također, znatno iznad prosjeka udjele potpuno zadovoljnih uslugama bilježe ispostave Vojnić
i Ozalj.
Više od polovice ispitanika u potpunosti je zadovoljno ovogodišnjim radom u sezoni, dok ih je 6,2%
nezadovoljno i to prvenstveno pod utjecajem nezadovoljstva ostvarenim zaradama (88,2%). Ipak
činjenica da je od anketiranih koji nisu bili zadovoljni ovogodišnjom sezonom njih 70,6% spremno i
sljedeće godine ići na sezonu govori da jednokratno negativno iskustvo ili nezadovoljstvo nema
prevladavajući učinak na donošenje odluke o ponovnom radu u sezoni. Od ukupnog broja anketiranih
njih 94,2% spremno je i sljedeće godine raditi sezonski u turizmu.
32
,3%
35
,7%
38
,5%
20
,0%
30
,8%
8,3
% 32
,0%
6,5
%
6,0
%
3,6
%
61
,3%
58
,3%
61
,5%
80
,0%
69
,2%
91
,7% 6
4,5
%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Duga Resa Karlovac Ogulin Ozalj Slunj Vojnić Ukupno
Graf 17. Zadovoljstvo sezonskih radnika uslugama HZZ-a - ispostave
Djelomično zadovoljan Nisam zadovoljan Potpuno zadovoljan
41,8%
6,2%
52,0%
Graf 18. Zadovoljstvo ovogodišnjim radom u sezoni
Djelomično zadovoljan Nisam zadovoljan Potpuno zadovoljan
Anketa sezonskih radnika u turizmu 2015. | PU Karlovac
12
Na otvoreno pitanje o zamjerkama tj. prostoru za promjenu i poboljšanje u sljedećoj sezoni odgovorilo
je 135 anketiranih (48,9%) i u najvećoj mjeri navelo bolju plaću i međuljudske odnose, njih 40,7%. Često
se to odnosi na nezadovoljstvo neisplatom prekovremenih sati, kao i loše međuljudske odnose pod
utjecajem velike fluktuacije radnika koji imaju drugačija očekivanja ili nemaju dovoljno iskustva za
adekvatno obavljanje pojedinih poslova za koje su zaduženi. Također, bolji uvjeti rada u smislu
smještaja i hrane javljaju se kao česta zamjerka poslodavcima i element kojeg bi poslodavci trebali
poboljšati u sljedećoj sezoni.
Predstavljeni podaci daju sumaran pregled obilježja sezonskih radnika sa područja Karlovačke županije.
Za donošenje ozbiljnijih zaključaka potrebne su dugotrajnije serije podataka kako bi se uočio i potvrdio
trend i postojanost pojedinih obilježja, no već ovi podaci mogu poslužiti kao mjerodavan izvor
informacija o procesu sezonskog zapošljavanja od traženja posla do samog povratka sa sezonskog rada.
Možemo izvesti zaključak da je većina sezonskih radnika zadovoljna primanjima i ovogodišnjim radom
u sezoni, te da je više od 90,0% anketiranih spremno i sljedeće godine otići u sezonu bez obzira na
ovogodišnje manje ili više pozitivno iskustvo. Također, iskusniji sezonci osiguravaju duže trajanje
sezonskog rada no i sami iznose potrebu za dodatnim znanjima koja bi im pomogla prilikom rada u
sezoni i to prvenstveno bolje poznavanje i razumijevanje barem jednog stranog jezika. To je i razumljivo
s obzirom da 40,0% sezonaca čine osobe starije od 40 godina, dijelom bez završene srednje škole, i
svakako bi intervencija u obliku prilagođenih edukacija u organizaciji Zavoda imala koristi ali i pozitivan
prijam kod ciljane skupine. Podaci po ispostavama od korištenju zavodskih usluga vezanih uz sezonsko
zapošljavanje do geografskog kretanja sezonskih radnika mogu poslužiti kao orijentir za rad savjetnika
prilikom informiranja o sezoni, te objedinjeni sa interpretiranim ostalim podacima i informacijama iz
ovog izvještaja biti od koristi kod kreiranja programa i sadržaja usmjerenog motivaciji i samoj pripremi
nezaposlenih osoba za sezonski rad.
5,9%
8,9%
8,9%
9,6%
14,8%
40,7%
0,00% 5,00% 10,00% 15,00% 20,00% 25,00% 30,00% 35,00% 40,00% 45,00%
normalno radno vrijeme
bolji odnos poslodavca prema radnicima
bolja organizacija rada
dulja sezona
bolji uvjeti rada (smještaj i hrana)
bolja plaća i međuljudski odnosi
Graf 19. Prijedlozi za promjenu i poboljšanje u sljedećoj sezoni