anorama - european commission | choose your...
TRANSCRIPT
▶ Kvaliteta života u europskim gradovima
▶ Upravljački alati za razmjenu znanja
▶ Prevladavanje prekograničnih prepreka
▶ Usklađeni napori za zaštitu sredstava
Poticaj za ulaganja EU-a
anorama[PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
inforegio
Regionalnai urbanapolitika
▶22
Časopis je tiskan na recikliranom papiru na engleskom, francuskom, njemačkom, bugarskom, grčkom, španjolskom, talijanskom, poljskom i rumunjskom jeziku. Dostupan je na 22 jezika putem interneta na adresihttp://ec.europa.eu/regional_policy/hr/information/publications/panorama-magazine/
Sadržaj izdanja finaliziran je u ožujku 2016.
PRAVNA OBAVIJEST Ni Europska komisija niti bilo koja druga osoba koja djeluje u njezino ime nisu odgovorni za moguće korištenje informacija koje se mogu preuzimati iz ove publikacije niti za pogreške koje se mogu pojaviti unatoč pažljivoj pripremi i provjeri. Ova publikacija ne odražava nužno stajalište ili mišljenje Europske komisije.
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016
ISSN 2315-0823
© Europska Unija, 2016
Reproduciranje je dopušteno samo uz navođenje izvora. (*) Prava za dotične slike odobrena su samo za upotrebu u časopisu Panorama (izdanje 55.) te ni u koje druge svrhe; slika se može reproducirati u kontekstu časopisa Panorama 55. i njegovih jezičnih verzija – slika se ne smije reproducirati u druge svrhe.
Za upotrebu/reprodukciju materijala zaštićenog autorskim pravima od treće strane potrebno je dobiti dozvolu nositelja autorskih prava.
Printed in Belgium
[PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶49
▶48
Fotografije (stranice): Naslovna stranica: Urban BarrieraStranice 2, 6, 7: © Urban BarrieraStranice 2, 22: © SEUPBStranice 2, 48: © SSCStranice 2, 51: © MatrixPackStranice 3, 4, 15, 17, 18, 36, 42: © Europska komisijaStranice 13, 35, 39, 41: © EuroGraphics Association for the administrative boundariesStranica 21: HyWay project/© Pierre JayetStranica 23: iStock © Kerstin WaurickStranice 44, 45: © IQ-NetStranica 47: © M. Sanchez Stranica 49: © Jelgava City CouncilStranica 50: iStock © Steve Debenport
▶6▶ UVODNI ČLANAK .............................................................. 3
Corina Creţu, Europska povjerenica za regionalnu politiku
▶ PREVLADAVANJE PREPREKA U POGRANIČNIM REGIJAMA ........................................................................... 4
▶ NOVI IZGLED URBANIH PROSTORA TORINA ...............6
▶ EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI I EUROPSKI FOND ZA STRATEŠKA ULAGANJA .........8
▶ EUSALP CILJA VISOKO ........................................................11
▶ RADNA SKUPINA PROMIČE BOLJE ISKORIŠTAVANJE SREDSTAVA EU-A ......................14
▶ JESTE LI PRONAŠLI STRUČNOST KOJA VAM JE POTREBNA? .............................................................16
▶ SPORAZUMI O INTEGRITETU JAČAJU BORBU PROTIV PRIJEVARE I KORUPCIJE ..........................18
▶ VAŠIM RIJEČIMA ............................................................20
▶ ISTRAŽIVANJE STVARA POZITIVNU SLIKU O EUROPSKOM URBANOM ŽIVOTU ............................24
▶ EUROPSKA KOHEZIJSKA POLITIKA U ŠPANJOLSKOJ .....................................................................32
▶ SHVAĆANJE DRUŠTVENOG NAPRETKA ...............34
▶ PROJEKT GRADOVI SVIJETA .....................................36
▶ PRAĆENJE PUTNIČKIH USLUGA U ŽELJEZNIČKOM PRIJEVOZU ..................................38
▶ ŠETNJA PARKOM .......................................................................... 40
▶ NOVOSTI [UKRATKO] ....................................................42
▶ SRETNA GODIŠNJICA, IQ-NET! ...............................44
▶ PRIMJERI PROJEKATA IZ ŠPANJOLSKE, UJEDINJENE KRALJEVINE, GRČKE, LATVIJE/LITVE I SLOVENIJE/HRVATSKE .............47
▶ PROGRAM ..........................................................................52
Kako iseljavanje nastavlja biti glavna vijest na naslovnicama diljem i izvan Europe, a europski vođe žurno traže rješenje izbjegličke krize, Europska komisija pruža više hitnih sred-stava. Države članice pozdravile su predloženi instrument za izvanredne situacije kao brži način za potporu zemljama koje se suočavaju s ovom dilemom.
Kohezijska politika također igra veliku ulogu u pitanjima ise-ljavanja, omogućujući ključna sredstva za učinkovite inte-gracijske politike o obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju i nediskriminaciji. U rujnu prošle godine države članice pozvane su da preispitaju svoje programe strukturnih pro-grama te da ih izmijene gdje je to moguće, a kako bi poduprle mjere vezane uz migracije. Primjerice, Italija je reprogrami-rala 220 milijuna EUR u okviru programa 2007. – 2013. koji se bave rješavanjem nekih izvanrednih izazova (smještaj, spašavanje, patrolni brodovi).
Pametno trošenje
Kako bi se državama članicama pomoglo da na najbolji način iskoriste sredstava kohezijske politike i riješe probleme vezane uz provedbu, Europska komisija omogućila je različite vrste potpore.
U ovom izdanju pronaći ćete više informacija o sustavu stručne razmjene TAIEX-REGIO-PEER-2-PEER (upravama omogućuje razmjenu stručnih znanja i dobrih praksi diljem regija EU-a), inicijativi Sporazuma o integritetu (teži pove-ćanju transparentnosti, vjerodostojnosti i dobrog upravljanja prilikom javnog ugovaranje) te Radnoj skupini za bolju provedbu (omogućuje prilagođenu podršku osam država članica koje se suočavaju s posebnim izazovima povezanima s provedbom sredstava kohezijske politike).
Corina CreţuEuropska povjerenica za regionalnu politiku
Nedavno je pokrenuta posebna inicijativa namijenjena regijama koje se sporo razvijaju. Komisija surađuje s nacionalnim i regi-onalnim tijelima pružanjem analiza, stručnih znanja i savjeta kako bi se u tim regijama odredila uska grla. Rumunjska i Poljska prve su zemlje u kojima će se uvesti te inicijative.
Prvi niz zaključaka i preporuka Skupine na visokoj razini za praćenje pojednostavljenja za korisnike Europskih strukturnih i investicijskih fondova nedavno je objavljen na internetskoj platformi (https://ec.europa.eu/futurium/en/simplify-esif).
Otvaranje potencijala
Gospodarska je kriza diljem EU-a bila razlog smanjenja ula-ganja u infrastrukturu, inovacije i MSP-ove. Europski strukturni i investicijski fondovi i Europski fond za strateška ulaganja dio su usklađenog napora za rješavanje nedostatka ulaganja i jačanje konkurentnosti. Europski strukturni i investicijski fon-dovi projekte financiraju putem bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata, dok EFSU pruža instrumente za financiranje rizika putem Europske investicijske banke. Pozi-vam vas da pogledate članak koji daje pregled mogućih kombinacija fondova ESI i EFSU..
▶ UVODNI ČLANAK
3
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ PREVLADAVANJE PREPREKA U POGRANIČNIM REGIJAMAUKUPNO 623 DOPRINOSA INTERNETSKOM JAVNOM SAVJETO-VANJU GLAVNE UPRAVE ZA REGIONALNU I URBANU POLITIKU
Građani, poduzeća i javne vlasti bili su među onima koji su reagirali na provedbu savjetovanja Europske komisije kojim se tražila procjena preostalih prepreka suradnje pograničnih područja EU-a. Internetska pro-vedba ljudima je omogućila da istaknu probleme s kojima su se suočili te da predlože vlastita rješenja.
Istraživanje „Prevladavanje prepreka u pograničnim regi-jama” provodilo se između rujna i prosinca 2015. Bilo je otvoreno za sve unutarnje pogranične regije EU-a, kao i za granična područja između zemalja EU-a i zemalja EFTA-e/EGP-a. Pristigla su ukupno 623 odgovora.
Ispitanici su, između ostaloga, trebali navesti prepreke koje su u njihovoj regiji najznačajnije te dati prijedloge za njihovo prevladavanje. S ciljem omogućavanja pregleda, u upitniku su na početku predložene brojne kategorije o kojima su ljudi trebali promisliti: težak fizički pristup, jezične prepreke, nedo-statak povjerenja, pravne i administrativne prepreke, eko-nomske razlike, sociokulturne razlike i interes javnih vlasti za zajedničkim radom. Ispitanici su zatim mogli odabrati najviše tri prepreke, dodatno pojasniti njihov utjecaj na sva-kodnevni život te navesti što je potrebno kako bi se one riješile.
Građani pograničnih regija: suočavanje sa složenošću
Što se tiče rezultata, jedan od dva ispitanika izjavio je da su u njihovoj regiji bile važne pravne i administrativne prepreke. U tom pogledu ključna pitanja odnosila su se na zakon o zapošljavanju, poreze, priznavanje kvalifikacija, socijalnu sigurnost i pristup zdravstvenoj skrbi.
Jezične prepreke i težak fizički pristup bili su druga i treća po redu najčešće navedena vrsta prepreka. Njihovo rješava-nje može se gledati kao osnovni preduvjet za bolju suradnju između susjednih prekograničnih područja, stoga rezultati naglašavaju potrebu za nastavkom poboljšanja prekogra-ničnih inicijativa mobilnosti i za poticanjem učenja jezika.
Međutim, osim pojavljivanja jezičnih prepreka u svojoj kate-goriji, također su bile tema koja se stalno spominjala u istra-živanju. Nekoliko je ispitanika smatralo da brojne prepreke s kojima se suočavaju građani i organizacije proizlaze iz nerazumijevanja susjednih jezika, što otežava pristup važnim informacijama prilikom putovanja preko granice. Jezik je također značajna prepreka u stvaranju društvenih i kulturnih poveznica između zemalja, čemu bi se moglo suprotstaviti promicanjem inicijativa poput studentskih razmjena.
Rezultati su također otkrili da su neke prepreke složene i višedimenzionalne, a što opet uključuje brojne čimbenike. Na primjer, nedostatak prekograničnog prijevoznog sustava nije isključivo iz razloga fizičke nepristupačnosti. Također se može odnositi na neprimjereno usklađivanje tehničkih stan-darda. To može stvoriti praktične probleme kao što je potreba za promjenom vlakova na granicama zbog toga što se željeznički kolosijeci razlikuju od zemlje do zemlje.
Zajedničko djelovanje s ciljem oslobađanja potpunog potencijala pograničnih regija
Pozitivna i ohrabrujuća primjedba jest to što se nedostatak povjerenja ne navodi često kao prepreka, što ukazuje na to da postoji potencijal za razvoj daljnjih društvenih, gospodar-skih i kulturnih poveznica između susjednih zajednica. Ipak,
Regional and Urban Policy
SUMMARY REPORT ON THE ONLINE PUBLIC CONSULTATION
OVERCOMING OBSTACLES IN BORDER REGIONS
APRIL 2016
21 SEPTEMBER - 21 DECEMBER 2015
REG-16-006-Border Regions_310316_EN_6.indd 1 31/03/2016 13:50:07
4
brojni ispitanici također smatraju da bi javne vlasti u pogra-ničnim regijama mogle uložiti veće napore za zajednički rad. Činjenica da ne surađuju češće, sama je po sebi prepreka. Dok ta gledišta mogu biti samo pitanja percepcije, čini se da općine i regije, na primjer, moraju činiti više u podizanju svi-jesti o naporima koje ulažu u stvaranju prekograničnih veza.
Konačno, rezultati se mogu smatrati jasnim znakom da ispi-tanici zaista žele više prekogranične suradnje, a ne manje. Značajan broj rješenja predloženih za prevladavanje prepreka u granicama također ukazuje na to da postoji puno prostora za prevladavanje ili barem ublažavanje većine prepreka koje još uvijek postoje.
Sljedeći koraci
Savjetovanje se provodilo kao dio šire inicijative poznate kao Prekogranični pregled. Osnova ovog pregleda jest sveobu-hvatno istraživanje pravnih i administrativnih prepreka koje imaju štetan utjecaj na prekogranično međudjelovanje, a osim općeg popisa prepreka, provest će se niz analiza slučaja kako bi se naglasile te prepreke. Nadalje, u Bruxellesu je provedeno je i provest će se nekoliko radionica dionika kako bi se raspravilo o rezultatima pregleda.
Ostvarivanje napretka
Ispitanicima su postavljena pitanja: Je li se tijekom prethodnog desetljeća prekogranična suradnja u vašoj regiji poboljšala?
TIMSKI RAD ZA SAVLADAVANJE PREPREKA
Ljudi i organizacije diljem EU-a naporno rade u savladava-
nju prepreka kako bi se unaprijedile prekogranična inte-
gracija i suradnja. Jedan od instrumenata podrške jest
Europska teritorijalna suradnja ili inicijativa Interreg.
Tim stručnjaka istražio je izazove s kojima se ljudi suoča-
vaju tijekom prekograničnih dnevnih putovanja vezanih uz
posao između južne Danske i sjeverne Njemačke. Projekt
Pontifex Bridge Builder, koji je dobio sredstva iz Europskog
fonda za regionalni razvoj (EFRR) putem operativnog pro-
grama 2007. – 2013. Syddanmark-Schleswig KERN, anali-
zirao je prepreke u mobilnosti, kao što su porezi, socijalna
sigurnost i pravila o prebivalištu. Projekt je razjasnio neko-
liko pitanja, uključujući odluku kojom je danska vlada
migrantskim radnicima dužna platiti puni doplatak za djecu.
Još jedan projekt podržan od strane EFRR-a okupio je javne
institucije i prijevozne operatere iz pet zemalja središnje
Europe da razviju sustav za informacije o prijevozu. Upo-
trebom sredstava iz operativnog programa središnje
Europe (2007. – 2013.) partneri iz Austrije, Češke Republike,
Mađarske, Italije i Slovačke surađivali su u razvoju EDITS-a
– Europska mreža digitalne infrastrukture za inteligentne
prometne sustave. Prvi put u Europi operateri iz susjednih
zemalja udružili su snage u razmjeni podataka o prometu
kao sredstva za pružanje urednih usluga i informacija preko
granice putnicima.
▶SAZNAJTE VIŠE Prekogranični pregled: http://europa.eu/!yB46tJ
Pozadina o savjetovanju: http://europa.eu/!nM97GC
Pontifex Bridge Builder: http://europa.eu/!mH96DX
EDITS: http://europa.eu/!CG48Cm
66 %
22 %
12 %odgovorilo
je ne
odgovorilo je da
odgovorilo je da ne zna
5
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ NOVI IZGLED URBANIH PROSTORA TORINA
Urban Barriera, program urbane regeneracije usmje-ren na poticanje ponovnog razvoja u dijelu Barriera di Milano, povijesnom okrugu u sjevernom Torinu. Gđa. Ilda Curti, gradska vijećnica Torina za fondove EU-a i urbanu obnovu objašnjava.
Barriera di Milano nalazi se u dijelu grada koji se oduvijek suočava sa složenim i problematičnim izazovima u pogledu društvenog i demografskog izgleda, povijesnog nedostatka zelenih prostora i prisutnosti napuštenih industrijskih zgrada karakterističnih za „fordistički” grad iz 1900-ih.
Program regeneracije financirali su grad Torino, regija Pije-mont i program Europskog fonda za regionalni razvoj EU-a u razdoblju 2007. – 2013. Upotrebljavao se integrirani pri-stup za rješavanje fizičkih, gospodarskih i društvenih aspe-kata poticanjem suradnje i produktivnog međudjelovanja
između svih aktivnih sudionika i korisnika procesa obnove (sektori javne uprave, općinska područja, udruge, institucije, građani, poduzetnici itd.).
Urban Barriera najnoviji je program regeneracije koji će pokrenuti Torino, koji je od sredine 1990-ih profitirao od bogatog i znatnog iskustva dobivenog tijekom provedbe dru-gih projekata kao što su „The Gate” u Porta Palazzu (1997.– 2001.) i „Urban II” u Mirafiori Nordu (2001. – 2007.).
S troškovima od 35 milijuna EUR, program Urban Barriera di Milano izradio je grad Torino, a iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR 2007. – 2013.) dodijeljeno je 20 mili-juna EUR iz regije Pijemont. Ostatak je dobiven od općinskih sredstava ili dodatnih sporazuma s državom i regijom za provedbu posebnih intervencija.
▶ Privlačan novi izgled starih zgrada u cijelom gradu
6
Udruživanje resursa
Program Urban Barriera službeno je pokrenut u prvom tro-mjesečju 2001. te je upravo završen. Tijekom procesa planirane su 32 posebne intervencije koje su uključivale tehničko osoblje, institucionalne dionike kao i građane Torina koji su aktivno sudjelovali putem različitih procesa planiranja i društvene podrške.
Program se odvijao na različitim razinama koje se odnose: na fizički izgled i okoliš (obnova i definiranje novih funkcija za napuštene zgrade, restrukturiranje javnih prostora i zelenih područja, intervencije koje se odnose na održivu mobilnost itd.); gospodarstvo i zapošljavanje (djelovanja usredoto-čena na podupiranje MSP-ova, osposobljavanje za nezapo-slene i mlade nezaposlene itd.); društvo i kulturu te putem jake komunikacijske aktivnosti i društvene potpore.
Upravljanje programom bilo je povjereno Odboru za urbani-zam programa Barriera di Milano, a promicali su ga grad Torino i njegovi institucionalni partneri. Odbor je koordinirao aktivnosti, provodio sve vrste sudjelovanja i suradnje te pru-žio sve potrebne informacije kako bi se osiguralo da će cijelo područje imati koristi od inicijative regeneracije i da će se osjećati uključeno u proces.
▶ Velike promjene su u tijeku za Parco Spina 4
▶SAZNAJTE VIŠE Za sveobuhvatan pregled cjelokupnog programa Urban Barriera di Milano pogledajte:
http://europa.eu/!dg63bB
http://www.comune.torino.it/urbanbarriera/bm~doc/mappa-interventi-urban-def-copy.pdf
7
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI I EUROPSKI FOND ZA STRATEŠKA ULAGANJAOSIGURANJE KOORDINACIJE, SINERGIJSKIH UČINAKA I KOMPLEMENTARNOSTI
Zašto su na europskoj razini potrebna koordinirana nastojanja kako bi se preokrenuo trend pada ulaganja u Europi?
Globalna ekonomska i financijska kriza prouzročila je oštar pad ulaganja diljem Europe, sputavajući ključno ulaganje u infra-strukturu, inovacije te u financiranje MSP-ova. Trenutačno ulaganje u Europi zaostaje 15 % u odnosu na razine prije krize.
Potrebe za ulaganjem značajne su i likvidnost je dostupna, no brojna se potencijalna ulaganja ne materijaliziraju zbog niza financijskih i nefinancijskih prepreka. Povjerenje ulagača nisko je zbog ekonomske nestabilnosti, uz regulatorne i ostale nesigurnosti.
Europa mora riješiti taj nedostatak ulaganja kako bi se opo-ravila od krize i ojačala svoju globalnu konkurentnost. Zato su na razini Europe potrebna zajednička nastojanja kako bi Europu vratila na put gospodarskog oporavka. U tom je kontekstu Komisija odlučila riješiti nedostatak ulaganja pokretanjem Plana ulaganja za Europu.
Što je Europski fond za strateška ulaganja?
Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) predstavlja prvi stup Plana ulaganja za Europu. Europska komisija i Grupa Europske investicijske banke (EIB) pokrenule su EFSU kako bi pomogle nadoknaditi nedostatak ulaganja u EU-u mobilizacijom privatnih sredstava za strateška ulaganja.
Uz potporu iz EFSU-a Grupa EIB-a osigurava financiranje gospodarski i tehnički održivih projekata, uključujući projekte s većim rizikom od uobičajenih aktivnosti EIB-a. Financiranje je posebno usmjereno na sljedeće ključne sektore: i. promet, energetiku i digitalno gospodarstvo, ii. okoliš i učinkovitost resursa, iii. ljudski kapital, kulturu i zdravstvo, iv. istraživanje,
razvoj i inovacije, v. potporu MSP-ovima i srednje kapitalizi-ranim poduzećima.
EFSU može financirati platforme za ulaganja, usmjeravati financijske doprinose u niz investicijskih projekata s nagla-skom na određene teme ili regije te operacije financiranja i ulaganja u suradnji s nacionalnim razvojnim bankama (NRB-ovima).
Što su europski strukturni i investicijski fondovi?
Postoji pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI):
▶Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) ▶Europski socijalni fond (ESF) ▶Kohezijski fond (KF) ▶Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) ▶Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)
Ti fondovi dijele zajednički pravni okvir (Uredba o zajedničkim odredbama), no također podliježu određenim uredbama za pojedine fondove . Fondovi ESI važan su doprinos EU-ovim ciljevima pametnog, održivog i uključivog rasta. U razdoblju 2014. – 2020. uložit će se 454 milijarde eura u 500 pro-grama usmjerenih na strateška područja koja potiču rast, a prvenstveno u istraživanja, razvoj i inovacije, potporu MSP-ovima, gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te informa-cijske i komunikacijske tehnologije.
Sredstva iz fondova ESI dodjeljuju se u okviru višegodišnjih programa koji se sufinanciraju na nacionalnoj razini, dodjelu odobrava Komisija, a provode je države članice i njihove regije pod zajedničkim upravljanjem. Lokalna tijela nadležna su za odabir, provedbu i praćenje projekata koji ostvaruju potporu iz fondova ESI.
8
Reforma okvira fondova ESI za razdoblje 2014. – 2020. uključuje prošireno područja primjene financijskih instrume-nata umjesto isključive primjene bespovratnih sredstava.
Koje su glavne razlike između Europskih strukturnih i investicijskih fondova i Europskog fonda za strateška ulaganja?
Razlike su u profilu rizika, kriterijima i načinu dodjeljivanja. Iz fondova ESI projekti se mogu financirati bespovratnim sredstvima ili u okviru financijskih instrumenata te su dijelom programa koje provode upravljačka tijela u državama člani-cama. EFSU osigurava instrumente za financiranje rizika (ne bespovratna sredstva) s pomoću Europske investicijske banke bez zemljopisnih ili sektorskih kvota, već na temelju tržišne potražnje za financiranjem ulaganja.
Koja je prednost nadopunjavanja upotrebe EFSU-a s upotrebom fondova ESI?
Fondovi ESI i EFSU mogu pridonijeti zajedničkim koordinira-nim nastojanjima za rješavanje pada ulaganja diljem Europe ili u pojedinim regijama.
S pomoću fondova ESI i EFSU-a mogu se mobilizirati dodatna ulaganja time što se međusobno nadopunjuju i maksimalno mobiliziraju privatne fondove. Ti fondovi nisu osmišljeni za istu svrhu, ali se nadopunjuju u smislu načela, ideje i zakonodavnog okvira. Međusobno se jačaju.
Moguće ih je kombinirati na niz načina, ovisno o vrsti ulaga-nja. Kombinacija fondova ESI i EFSU-a može biti posebno privlačna opcija u određenim zemljama ili sektorima gdje fondovi ESI omogućuju niz prilika, a gdje se EFSU još ne upotrebljava maksimalno učinkovito.
Za financiranje u okviru kombinacije EFSU-a i fondova ESI prihvatljiv je svaki projekt koji je gospodarski i tehnički održiv, može pozitivno pridonijeti rastu i otvaranju radnih mjesta u EU-u te je u skladu s politikama EU-a.
Regionalna će tijela moći postići dodatan učinak zajedničkim ulaganjima kroz EFSU (doprinos EFSU-a i bilo kojeg drugog suulagatelja kojega privuče EFSU). Dodjeljivanja po regijama štite ulaganja ESIF-a, ali i svakoj regiji (u sklopu njezina regionalna programa) omogućuju da u regiju privuče ulaga-nja EFSU-a.
Na koje se sve načine fondovi ESI mogu kombinirati s EFSU-om?
Fondovi ESI mogu se kombinirati s EFSU-om na različite načine:
1. kombiniranje fondova ESI s EFSU-om izravno na razini projekta:
Prihvatljiv projekt financira se iz programa ESIF-a (u obliku bespovratnih sredstava ili kroz financijske instrumente), iz EFSU-a, a mogu ih financirati i drugi ulagači koje privuku fondovi ESI i EFSU.
2. kombiniranje fondova ESI s EFSU-om na razini platforme za ulaganje:
Upravljačko tijelo možda poželi uspostaviti novu platformu za ulaganje (koja se smatra financijskim instrumentom) u koju bi EFSI i ostali ulagači uložili svoja sredstva, uključujući slojevita sredstva.
Druga je mogućnost da upravljačko tijelo uloži doprinos iz programa fondova ESI u postojeću platformu za ulaganje (koja se smatra financijskim instrumentom) koja je uspo-stavljena na nacionalnoj, regionalnoj, transnacionalnoj ili prekograničnoj razini. Platforma za ulaganje tada bi dopri-nose iz EFSI-ja i doprinose iz zasebnih programa fondova ESI uložila u projekte (ostali ulagači mogu sudjelovati).
Drugi ulagač
Program fondova
ESI
PROJEKT
Program fondova
ESI
PROJEKT
Bespovratno sredstvo
zajam/jamstvo/vlasnički kapital
Potpora iz EFSU-a
Drugi ulagač
Potpora iz EFSU-a
Financijski instrument (nacionalni, regionalni,
transnacionalni, prekogranični)
PROJEKT
Financijski instrument (nacionalni, regionalni, transnacionalni, prekogranični/na razini EU-a)
PLATFORMA ZA ULAGANJA
Drugi ulagač
Program fondova
ESI
Potpora iz EFSU-a
Drugi ulagač
Program fondova
ESI
PROJEKT
Program fondova
ESI
PROJEKT
Bespovratno sredstvo
zajam/jamstvo/vlasnički kapital
Potpora iz EFSU-a
Drugi ulagač
Potpora iz EFSU-a
Financijski instrument (nacionalni, regionalni,
transnacionalni, prekogranični)
9
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
3. kombiniranje fondova ESI uz potporu iz EFSI-ja (koja se ostvaruje kroz platformu za ulaganje) na razini financijskog instrumenta ili na razini projekta:
U ovom scenariju upravljačko tijelo uspostavlja financijski instrument u kojemu platforma za ulaganje uspostavljena uz potporu EFSI-ja sudjeluje kao ulagač. Ostali ulagači tako-đer mogu sudjelovati. Financijski instrument tada bi dopri-nose iz EFSI-ja i doprinose iz zasebnih programa fondova ESI uložio u projekte (ostali ulagači mogu sudjelovati).
Druga opcija bila bi intervencija platforme za ulaganje, uspo-stavljene uz potporu EFSU-a, izravno na razini projekta prema pojedinačnoj ponudi.
Mogu li fondovi ESI pridonijeti EFSU-u?
Programska sredstva iz fondova ESI ne mogu se izravno prenijeti u EFSU.
Mogu li se sredstva iz EFSU-a upotrebljavati za naci-onalno sufinanciranje u programu koji se financira iz fondova ESI?
S obzirom na njezinu prirodu i strukturu, projektna potpora iz EFSU-a ne može se smatrati nacionalnim sufinanciranjem programa koji se financira iz fondova ESI.
Međutim, program koji se financira iz fondova ESI ipak se može sufinancirati na nacionalnoj razini, i to u okviru drugog financijskog proizvoda EIB-a ili EIF-a, bilo zajma za strukturne programe bilo u okviru intervencije na razini projekta.
U određenim okolnostima moguće je sva dodatna sredstva potpomognuta ili potaknuta kombiniranim intervencijama fondova ESI i EFSU-a smatrati nacionalnim sufinanciranjem za program koji se financira iz fondova ESI.
Kako se pravila o državnim potporama primjenjuju na kombinacije fondova ESI i EFSU-a?
Financiranje iz EFSU-a ne predstavlja državnu potporu i ne podliježe pravilima EU-a o državnim potporama. Sredstva iz fondova ESI dodijeljena poduzećima, osim ako su odobrena prema tržišnim uvjetima, mogu se smatrati državnom potpo-rom, koja podliježe pravilima EU-a o državnim potporama.
Komisija će dodjele iz fondova ESI koje se smatraju državnom potporom ocijeniti na temelju svojeg moderniziranog skupa pravila o državnim potporama. Kako bi olakšala upotrebu EFSU-a, Komisija će procijeniti sukladnost fondova ESI s pra-vilima o državnim potporama što je prije moguće (u roku od šest tjedana od trenutka kada dobije potpune informacije).
Gdje promotori projekata mogu dobiti pomoć za sastavljanje prijedloga?
Promotori projekata mogu pronaći sve što trebaju s pomoću Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, portala za tehničke i administrativne savjete i podršku u vezi s ulaga-njima. Savjetodavni centar, osmišljen u suradnji Europske komisije i Europske investicijske banke, mobilizira privatni kapital i time pomaže javnim tijelima i promotorima proje-kata s utvrđivanjem, određivanjem važnosti, pripremom, strukturiranjem i provedbom strateških projekata te učinko-vitijom upotrebom fondova EU-a Dio je te jedinstvene refe-rentne točke platforma "Fi-Compass", savjetodavni servis za financijske instrumente u okviru fondova ESI.
Osim toga, Europski portal projekata ulaganja novi je inter-netski portal koji omogućuje promotorima projekata iz javnog ili privatnog sektora EU-a stupanje u kontakt s potencijalnim ulagačima diljem svijeta. Portal uređuje Europska komisija, a osmišljen je kao odgovor na želju ulagača da se na središ-njoj platformi razvije više potencijalnih mogućnosti za ulaganja EU-a.
▶SAZNAJTE VIŠE http://europa.eu/!DT39vF
Drugi ulagač
Potpora iz EFSU-a
Program fondova
ESI
PROJEKT
Financijski instrument (nacionalni, regionalni, transnacionalni, prekogranični) Platforma za ulaganja
10
▶ EUSALP CILJA VISOKOEU POKREĆE STRATEGIJU ZA NAPREDNIJU, ZELENIJU I POVEZANIJU ALPSKU MAKROREGIJU
Cilj je strategije EUSALP poticati inovativan i održivi model rasta u alpskoj makroregiji, od čega će koristi imati sedam zemalja i više od 70 milijuna ljudi koji žive na tom području.
Strategija EUSALP usvojena je u srpnju 2015. te potvrđena od strane Vijeća Europske unije u studenome 2015., a predstavlja „makroregionalnu strategiju” EU-a: integrirani okvir koji se može, među ostalim, podržati putem europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondova ESI), kako bi se riješili zajed-nički izazovi s kojima se suočavaju države članice i treće zemlje koje se nalaze na istom geografskom području. Posljedično, regija će imati koristi od pojačane suradnje koja pridonosi postizanju gospodarske, društvene i teritorijalne kohezije.
Alpska strategija odnosi se na najveće gospodarske i proi-zvodne regije u Europi, uključujući pet zemalja EU-a (Austrija, Francuska, Njemačka, Italija i Slovenija), dvije zemlje koje nisu u EU-u (Švicarska i Lihtenštajn) te ukupno 48 regija. Ukupno gledajući, strategija EUSALP utjecat će na 70 milijuna ljudi koji žive i rade u alpskoj regiji: javne administracije, sveučilišta, istraživački centri, MSP-ovi, civilna društva, privatni sektor i međunarodni ulagači imat će koristi od strategije. Nadalje, poboljšane usluge i kvaliteta života koju promiče strategija EUSALP također će biti korisne za milijune turista koji svake godine posjećuju to područje.
Zašto strategija EUSALP?
Građani, poduzeća i lokalna tijela iz navedenih sedam zemalja suočavaju se sa sličnim izazovima u regijama:
▶gospodarskom globalizacijom, koja ugrožava konkuren-tnost i inovaciju teritorija
▶demografskim trendovima sa sve starijim stanovništvom i novim modelima migracija
▶klimatskim promjenama sa svojim negativnim učincima na okoliš, bioraznolikost i životne uvjete
▶energetskim izazovima na europskoj i globalnoj razini
▶mobilnošću, s obzirom na specifičan geografski položaj kao europske tranzitne regije kao i područja s jedinstvenim geografskim i prirodnim značajkama.
Glavni cilj strategije EUSALP jest promicanje održivoga gospo-darskog i društvenog napretka alpske regije kroz rast i stva-ranje radnih mjesta unaprjeđivanjem njezine privlačnosti, konkurentnosti i povezanosti. Istodobno, cilj je očuvati okoliš i osigurati zdrave i uravnotežene ekosustave.
Glavna dodana vrijednost strategije za alpsku regiju počiva na novom odnosu između gradskih, rubnih planinskih i planinskih područja.
Kako strategija djeluje?
Alpska strategija temelji se na ključnim načelima koja se pri-mjenjuju na postojeće makroregionalne strategije: bez novih fondova EU-a, bez dodatnih formalnih struktura EU-a i bez zakonodavstva EU-a, a oslanja se na usklađeni pristup, siner-gijske učinke i učinkovitije iskorištavanje postojećih fondova EU-a i drugih financijskih mehanizama.
Sedam zemalja i 48 regija treba osigurati očekivane rezultate strategije EUSALP. Europska komisija, kao neovisni moderator, zadužena je za strateško usklađivanje u područjima u kojima makroregiji može omogućiti dodanu vrijednost. Primjerice, može ponuditi stratešku potporu utvrđivanjem nedostataka koje je potrebno riješiti na političkoj razini ili olakšati među-sektorski pristup koji je dosljedan s različitim politikama EU-a.
Međutim, povjerenica Creţu izjavila je da je „to strategija zemalja” te da samo putem njihova zalaganja, suradnje i zajed-ničkih napora alpska regija može postati naprednija, zelenija i povezanija.
11
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
PRIMJERI MOGUĆIH PROJEKATA U SKLADU SA STRATEGIJOM EUSALP
POVEĆANJE GOSPODARSKOG POTENCIJALA STRATEŠKIH SEKTORA
▶Alpska središta za prijenos: ovaj projekt uključuje uspostavu mreže i alata za središta za prijenos tehnologije kako bi se pružila potpora suradnji između organizacija za istraživanje i razvoj i poduzeća, koja će uglavnom MSP-ovima pružiti sve potrebno na jednome mjestu. Središta za prijenos mogu biti regionalni domaćini zajedničkih projekata za inovacije i prijenos tehnologije.
▶Označavanje alpskog drva i proizvoda od drva: ideja projekta jest podržati upotrebu lokalnog drva iz alpskih šuma za zgrade i proizvode od drva diljem cjelokupnog vrijednosnog lanca, bilo putem mobiliziranja resursa i ope-racija ili za prve ili druge transformacije. Oznaka kvalitete za alpsko drvo može pomoći pri boljem upravljanju pla-ninskim šumama i proizvodima od drva, osiguravajući manje ugljične otiske smanjenjem potreba za prijevozom. Time bi se također pridonijelo stručnosti dionika istodobnim pomaganjem održavanju i razvoju mreža društava.
▶AlpNet: nadograđujući se na rezultate istraživanja, cilj je unaprijediti proizvodnu inovaciju za društva koja se bave alpskim turizmom radi postizanja cjelogodišnjeg turizma. Projektom će se unaprijediti razmjena znanja i najbolje prakse između turističkih regija. Cilj je na sve konkurentnijem globalnom tržištu jačati poziciju alpske regije i učiniti njezin turizam održivijim.
POBOLJŠANJE PRIKLADNOSTI TRŽIŠTA RADA, OBRAZOVANJA I OSPOSOBLJAVANJA
▶Alpski dijalog mladih: brojne alpske regije suočavaju se s demografskim izazovima (starenjem stanovništva, iseljavanjem radne snage). Kako bi se mladi ljudi posvetili izgradnji života u svojim zajednicama, moraju se uključiti u donošenje odluka i oblikovanje svojih životnih i radnih okruženja. Projektom će se mladima pomoći pri razumije-vanju potreba i potencijala vlastitih sela i gradova kao i onih cjelokupne alpske regije putem transnacionalnih razmjena mladih ljudi i donositelja odluka diljem svih alpskih zemalja.
PROMICANJE MOBILNOSTI TERETNOG I PUTNIČKOG PRIJEVOZA
▶Nadogradnja željezničkih prekograničnih dionica projekata TEN-T; elektrifikacija željezničkih pruga, prometovanje vlakova dugih 740 metara te razvoj Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom – ERTMS.
▶Nadogradnja lokalnih željeznica kao što su Torino – Aosta, Nica – Ventimiglia – Cuneo – Torino, München – Lindau – Bregenz – Zürich, Ulm – Friedrichshafen – Lindau, Trst – Ljubljana, Brescia – Edolo, dolina Durance, Milano – Tirano te doline Dolomita u Trentinu.
▶ Izgradnja postojećih projekata usklađivanja za smanjenje utjecaja transalpskog prometa te njihova nadogradnja na makroregionalnoj razini.
12
Wien
BernVaduz
Ljubljana
Marseille
Milano
Nice
Torino
Genova
Trieste
Freiburg imBreisgau
Saint-Etienne
VeneziaVerona
Toulon
Grenoble
Innsbruck
Trento
Cremona
Lyon
Augsburg
Padova
Graz
Brescia
Besançon
Maribor
Linz
Aix-en-Provence
München
Klagenfurt
Zürich
Genève
Basel
Lausanne
Winterthur St.Gallen
Luzern
Lugano
Biel/Bienne
Tübingen
Villingen-Schwenningen
Konstanz
Kempten(Allgäu)
Rosenheim
Friedrichshafen
OffenburgNeu-UlmUlm
Ingolstadt
Reutlingen
Salzburg
MonzaChambery
Belfort
Roanne
Fréjus
Aubagne
CA deSophia-Antipolis
Valence
Martigues
Bolzano
Udine
La Spezia
ComoTreviso
VareseBusto
Arsizio
Asti
Pavia
Sanremo
Savona
Vigevano
Pordenone
Biella
LeccoBergamo
VicenzaNovara
Avignon
Annemasse
Annecy
Montbelliard
Mannheim
Heidelberg
Würzburg
Heilbronn
Pforzheim
FürthErlangen
BayreuthAschaffenburg Bamberg
Landshut
Sindelfingen
Schweinfurt
RegensburgKarlsruhe
Esslingenam Neckar
Ludwigsburg
Stuttgart
Nürnberg
Passau
Franche-Comté
Rhône-Alpes
Provence-Alpes-Côted'Azur
Piemonte
Valled'Aosta/Vallée
d'Aoste Lombardia
Schweiz/Suisse/SvizzeraProvincia
Autonoma diBolzano/Bozen
ProvinciaAutonomadi Trento
Veneto
Friuli-VeneziaGiulia
Liechtenstein
VzhodnaSlovenija
ZahodnaSlovenija
NiederösterreichWien
Kärnten
Steiermark
Oberösterreich
SalzburgTirolVorarlberg
FreiburgTübingen OberbayernSchwaben
StuttgartKarlsruhe
Niederbayern
Oberpfalz
Oberfranken
Mittelfranken
Unterfranken
Liguria
0 200 Km
© EuroGeographics Association for the administrative boundaries (NUTS regions)
Pretvaranje riječi u djela
Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu i povjerenica za promet Violeta Bulc sudjelovale su 25. siječnja na konfe-renciji za pokretanje strategije EUSALP u Brdu u Sloveniji. Događaj su zajedno organizirali Europska komisija i slovensko Ministarstvo vanjskih poslova, a obilježio je početak proved-bene faze te je sudionicima pružio mogućnost za izražavanjem stajališta i ideja o najboljim načinima za najučinkovitije upravljanje strategijom.
„Alpska se regija nalazi među najdinamičnijim, najinovativnijim i najkonkurentnijim područjima u Europi. Međutim, potrebno je riješiti društvenu i kulturnu neravnotežu. Tome služi Strategija EU-a za alpsku regiju: za potpuno iskorištavanje potencijala 48 uključenih regija, neovisno o tome radi li se o zemljama
članicama EU-a ili ne, kao i za osiguravanje da na putu prema blagostanju ne bude izostavljen nijedan lokalitet, regija ili stanovnik. Vrijeme je da riječi pretvorimo u djela”, izjavila je povjerenica Creţu.
„Uz četiri od devet europskih prometnih pravaca koji prolaze kroz Alpe, ta regija predstavlja čvorište s posebno osjetljivom okolinom. Dok Europa ovisi O povezivosti alpske regije, ključno ju je kombinirati s najvećom razinom održivosti. Strategija EU-a za alpsku regiju pruža viziju i vodstvo koje je spremno preuzeti taj izazov”, dodala je povjerenica Bulc.
▶SAZNAJTE VIŠE http://europa.eu/!tm36qb
13
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
su sredstava za financijske instrumente pa tako sada države članice mogu biti fleksibilnije pri objavi dodatnih troškova.
Proces je također ostvario aktivnosti izgradnje kapacitete, uključujući seminare, radionice i tehničke sastanke s nacio-nalnim tijelima na kojima su se razmjenjivale dobre prakse [vidjeti grafički prikaz]. Iako je TFBI završio s radom krajem 2015., Komisija će nastaviti pružati pomoć i organizirati slična događanja za države članice tako kako one ostvaruju programe za razdoblje financiranja 2014. – 2020.
Krivulja učenja
Iako su brojna pitanja kojima se bavio TFBI bila specifična za pojedine države članice, bilo je i nekih zajedničkih uzroka za kašnjenja, uključujući:
▶neke programe koji su polako krenuli; ▶nedostatnu pr ipremu za složene infrastrukturne projekte; ▶duge cikluse projekta; ▶pretjerano duge nacionalne upravne postupke; ▶nedostatak administrativnog kapaciteta na nacionalnoj i korisničkoj razini i ▶greške u postupcima javne nabave.
Bilo je i nagovještaja da je provedba programa bila lekcija za sve države članice, osobito one kojima je to bilo prvo cjelovito programsko razdoblje. Preporuka je da za razdoblje 2014. – 2020. sva nacionalna tijela trebaju početi mjere provedbe programa što je prije moguće.
Kako bi se osigurao uspjeh, TFBI smatra da nacionalna tijela moraju pronaći učinkovite načine za potporu korisnika pro-jekata kad počnu koristiti sredstva. Predlažu se redovite aktivnosti izgradnje kapaciteta kao jedan od načina napretka za tijela koja dodjeljuju sredstva i organizacije koje ih dalje troše.
Tim koji je uspostavljen kako bi brojim državama čla-nicama pomogao učinkovitije iskoristiti sredstva EU-a, završio je sa svojim intenzivnim radnim rasporedom koji je uključivao više od 100 tehničkih sastanaka i seminara. Radna skupina za bolju provedbu (TFBI), u suradnji s osam zemalja, olakšala je uska grla i zao-statke u dodjeljivanju i trošenju sredstava strukturnih fondova EU-a.
TFBI je započeo s radom u studenome 2014. kako bi proci-jenio zašto Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Italija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Mađarska zaostaju u finan-ciranju projekata putem programa. Osim utvrđivanja uskih grla, TFBI je surađivao s nacionalnim tijelima u sastavljanju akcijskih planova kako bi se stvari pokrenule.
Cijeli je proces imao koristi od snažne političke potpore u Komisiji i državama članicama. Cilj je bio svakoj uključenoj zemlji pružiti prilagođene i koordinirane metode poboljšanja provedbe kako bi programsko razdoblje 2007. – 2013. bilo uspješno privedeno kraju.
Poticanje promjena
Radna skupina rad je započela sustavnim pregledom pro-grama koji imaju potporu EU-a, prioriteta, a prema potrebi i pojedinačnih projekata. Zatim su utvrđene aktivnosti koje mogu ubrzati provedbu i koje se mogu uključiti u akcijske planove država članica, a dogovorene su u proljeće 2015. Sastavljeni su nacrti akcijskih programa kako bi se uključili mjerljive ključne točke i ciljevi, a napredak se pratio svaka dva ili tri mjeseca.
Rad TFBI-ja doveo je do prilagodbi u brojnim rasporedima programa i projekata. Neki se projekti primjenjuju tijekom dva programska razdoblja što znači da mogu biti u pot-punosti provedeni tijekom razdoblja 2014. – 2020. Osim toga, utvrđeni su i dostavljeni novi veliki projekti. Povećana
▶ RADNA SKUPINA PROMIČE BOLJE ISKORIŠTAVANJE SREDSTAVA EU-A
14
Osim toga, radna skupina želi češće vidjeti upotrebu nekih aktivnosti izgradnje kapaciteta Komisije. One uključuje proces TAIEX-REGIO PEER 2 PEER (vidjeti stranicu 16) koji je nami-jenjen razmjeni stručnih znanja između tijela koja upravljaju sredstvima u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda. Sporazumi o integritetu (vidjeti stranicu 18), koji omogućuju načine za postizanje nekorum-piranih, transparentnih procesa nabave, također se mogu uspostaviti. ▶SAZNAJTE VIŠE
http://europa.eu/!VQ76YC
▶ Radna skupina na sastanku u Hrvatskoj u prosincu 2015
Postignuća TFBI-ja – u brojkama
▶Zahvaljujući intervenciji radne skupine Slovačkoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj više ne prijeti gubitak sredstava EU-a u vrijednosti od 1,3 milijarde EUR.
▶ Izmijenjeno je više od 40 programa koje financira EU diljem osam država članica koje primaju pomoć, zajedno sa 120 velikih projekata.
▶TFBI je održao više od stotinu tehničkih sastanaka kao dio 12-mjesečnog radnog rasporeda.
Dobra praksa
VIŠE IZVJEŠTAVANJA I SNAŽNIJE PRAĆENJE: većina
je zemalja uz pomoć TFBI-ja poboljšala svoje postupke
praćenja i češće izvještavala o svojim akcijskim plano-
vima. Tako su Rumunjska, Slovačka i Mađarska organi-
zirale niz tehničkih sastanaka kako bi detaljno ispitale
stanje stvari u raznim programima – često na temelju
prioriteta i projekta.
UNAPR JEĐIVANJE R A SPOREDA PROJEK ATA I ISPLATA: iskorištavanjem smjernica Komisije o zavr-
šetku programa, Češka Republika, Mađarska i Slovačka
rigorozno su i sustavno izmijenile svoj raspored projekata.
Također su od Komisije zatražile više pomoći u pogledu
tehničkih i administrativnih pitanja. Mađarska i Slovačka
pregledale su svoje metode za objavu troškova u projek-
tima koji ostvaruju prihode i razmatraju alternativne
računovodstvene prakse za poboljšanje načina dodjelji-
vanja sredstava.
15
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
Glavna uprava za regio-nalnu i urbanu politiku pokrenula je u ožujku 2015. novi alat kako bi administracijama koje
upravljaju Europskim fondom za regionalni razvoj i Kohezijskim fondom omogućila razmjenu struč-nog znanja i dobre prakse diljem Europe u cilju daljnjeg poboljšanja načina na koji se troše ulaganja EU-a.
Godinu dana kasnije alat TAIEX-REGIO PEER 2 PEER dokazuje svoju vrijednost, pružajući djelotvoran internetski sustav koji je jednostavan za upotrebu, a koji putem desetaka radionica, studijskih posjeta i stručne razmjene okuplja stručnjake i korisnike.
Alat PEER 2 PEER nadovezuje se na postojeći instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) koji se već više od 20 godina testira i stalno unapređuje, a koji je početno postavljen kao potpora u pristupnim pregovorima za tadašnje države članice EU-13.
Alat PEER 2 PEER administracijama omogućuje pristup i pru-žanje pomoći, odgovaranje na zahtjeve javnih tijela koja uprav-ljaju EFRR-om i Kohezijskim fondom, a od kojih je 90 % pokazalo zanimanje za zajedničko učenje te ih je 50 % priznalo da imaju stvarne potrebe za izgradnjom kapaciteta.
▶ JESTE LI PRONAŠLI STRUČNOST KOJA VAM JE POTREBNA? TAIEX-REGIO PEER 2 PEER: FLEKSIBILAN, UČINKOVIT ALAT ZA RAZMJENU ZNANJA MEĐU EUROPSKIM REGIJAMA
Alat je u širem smislu dio nastojanja Europske komisije da u potpunosti iskoristi potencijal regionalne polit ike u stvaranju radnih mjesta i osiguranju održivog rasta, u skladu s ciljevima koje je postavila strategija Europa 2020. i Investicijski plan EU-a od 315 milijardi EUR.
Diljem EU-a 24 000 službenika iz nacionalnih i lokalnih admi-nistracija sudjeluje u upravljanju EFRR-om i Kohezijskim fondom. Cilj je alata PEER 2 PEER kapitalizirati njihovo znanje i ostvariti bolje rezultate razmjenom stručnosti i dobre prakse.
Praktične aplikacije
Alat je tijekom prethodne godine upotrijebljen u svojoj pilot-fazi za organizaciju gotovo 30 događaja od kojih su koristi imali kandidati iz 14 država članica. Događaji se razlikuju prema veličini i opsegu, od malih studijskih posjeta i raz-mjena stručnjaka od tri osobe do sastanaka 15 osoba iz različitih zemalja i radionica sa 60 sudionika, a obuhvaćene teme variraju od investicijskog upravljanja i javne nabave do prometa i okoliša.
Dosad su se Češka Republika, Bugarska, Hrvatska i Litva pokazale najaktivnijim korisnicima, a većina je prijava za pomoć odobrena.
Regional and
Urban Policy
_
16
Primjerice, u prosincu je 16 stručnjaka iz osam država članica otputovalo u Vilnius kako bi sudjelovalo na radionici više zemalja o praksama upravljanja za ulaganja u okoliš. To je Agenciji upravljanja projektima vezanima uz okoliš (Environ-mental Projects Management Agency) ministarstva okoliša Litve omogućilo stručno znanje o tome kako na najbolji način uložiti resurse iz EFRR-a i Kohezijskog fonda.
U manjem opsegu troje je stručnjaka iz Saveza sjevernih nizozemskih provincija u rujnu otputovalo u Rumunjsku na trodnevni studijski posjet kako bi Razvojnoj agenciji sjevero-istočne regije pomogli u izgradnji znanja o pametnom usa-vršavanju. Usredotočili su se na kombiniranje industrijske, obrazovne i inovacijske politike kako bi utvrdili prioritetna područja za ulaganja koja se temelje na znanju.
U međuvremenu je u lipnju 2015. alat PEER 2 PEER pomogao pri organizaciji radionice o uspješnim modelima za upravlja-nje i kontrolu financijskih instrumenta u Bugarskoj, a na kojoj je bili nazočno 60 stručnjaka iz Njemačke, Poljske, Slovenije i Ujedinjene Kraljevine.
Pozitivni ishodi
Do danas su najveća područja zanimanja u zajedničkim raz-mjenama bila financijski instrumenti, financijsko upravljanje i kontrola, javna nabava, državna potpora, nadgledanje i izvješćivanje te održivi urbani razvoj.
Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu kaže da su povratne informacije kandidata za pomoć dosad bile vrlo pozitivne, a službenici koji su prisustvovali događajima kao stručnjaci za zajedničko znanje, također su razmjenu smatrali korisnom.
Sustav nudi praktičnost, pomažući pri postizanju brze i učin-kovite organizacije kratkoročnih stručnih razmjena uz mini-malno administrativno opterećenje, kao i fleksibilnost koja je dokazana organizacijom različitih vrsta razmjena putem sustava. Platforma također pruža osiguranje kvalitete putem nekoliko ugrađenih mehanizama za kontrolu kvalitete i procjenu stručnjaka i razmjena.
Ključno je što alat pomaže osigurati snažne i učinkovite lokalne i nacionalne administracije koje upravljaju sredstvima regio-nalne politike u svim područjima Europe, što omogućuje stvarnu korist koju ljudi u regijama Europe imaju od tih projekata.
„Inicijativa PEER 2 PEER vrlo je važan korak: fleksibilna je, jednostavna za upotrebu i bavi se posebnim potrebama naših regija”, govori Povjerenica Creţu.
Komisija će kasnije ove godine početi s ocjenjivanjem alata TAIEX-REGIO PEER 2 PEER na temelju kojeg će se donijeti odluka o sljedećim koracima za buduću provedbu i razvoj alata.
▶SAZNAJTE VIŠE PPEER 2 PEER i postupak prijave: posjetite posvećenu internetsku stranicu na
http://ec.europa.eu/regional_policy/p2p ili kontaktirajte [email protected]
” Inicijativa PEER 2 PEER vrlo je važan korak: fleksibilna je, jednostavna za upotrebu i bavi se posebnim potrebama naših regija.”▶ CORINA CREŢU – EUROPSKA POVJERENICA ZA REGIONALNU POLITIKU
▶ Fabienne Ruault iz Europske komisije predstavlja internetski alat▶ TAIEX-REGIO radionica više zemalja o upravljanju ulaganjima u okoliš, prosinac
2015., Litva
17
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ SPORAZUMI O INTEGRITETU JAČAJU BORBU PROTIV PRIJE-VARE I KORUPCIJE ZAŠTITA PROJEKATA KOJE FINANCIRA EU
Korupcija nanosi značajnu štetu gospodarstvu i druš-tvu u cjelini potkopavanjem demokracije, sprečava-njem gospodarskog razvoja i nanošenjem štete socijalnoj pravdi i vladavini prava. Europska komisija i organizacija Transparency International surađuju kako bi zaštitile sredstva EU-a od prijevare i korupcije te poboljšale kvalitetu javne nabave.
Procjenjuje se da se svake godine zbog korupcije u europskim zemljama gubi 120 milijardi EUR – što predstavlja gotovo cjelokupni godišnji proračun Europske unije (EU) za 2014.1 Korupcija u javnoj nabavi šteti javnom interesu, umanjuje povjerenje javnosti i ima negativni utjecaj na živote ljudi. Međutim, učinkovito rješavanje korupcije i nepoštenih aktivnosti zahtijeva kompleksan pristup.
Kao učinkoviti sudionik u suzbijanju korupcije, civilno društvo može imati dragocjenu ulogu u promicanju transparentnosti,
vjerodostojnosti i sprečavanju. Europska komisija i organi-zacija Transparency International udružile su snage i pojačale plodnu suradnju u utvrđivanju novih inovativnih načina borbe protiv korupcije i poboljšanju učinkovitosti u projektima sufinanciranima sredstvima EU-a.
U ožujku 2015. Corina Creţu, povjerenica za regionalnu poli-tiku, i Miklos Marschall, zamjenik glavnog direktora organi-zacije Transparency International, pokrenuli su inicijativu „Sporazum o integritetu – kontrolni mehanizam za očuvanje sredstava EU-a protiv prijevare i korupcije”. Druga faza ovog zajedničkog projekta, koja je počela 1. siječnja 2016., a trajat će četiri godine, ima u cilju provođenje takozvanih Spora-zuma o integritetu (IP-ova) u nekoliko projekata koje je sufinancirao EU u brojnim zemljama EU-a.
1 Izvješće o suzbijanju korupcije, 3.2.2014. COM(2014) 38 final
▶ Commissioner for Regional Policy Corina Creţu and Transparency International Deputy Managing Director Miklos Marschall launch the initiative in March 2015
18
Transparentnost
IP je sporazum između ugovornog tijela, svih ponuđača za ugovor javnog sektora i neovisnog kontrolora koji nadgleda provedbu sporazuma te osigurava da se sve strane pridrža-vaju svojih obveza unutar sporazuma. Utvrđuje prava i obveze u smislu da niti jedna strana neće platiti, nuditi, tražiti ili primiti mito; niti će ponuđači sklopiti tajni dogovor s konkurencijom kako bi dobili ugovor, niti će potkupiti predstavnike tijela tijekom njegova izvođenja.
Kako bi se osigurala transparentnost, sporazumi uključuju predanost svih strana u pružanju pristupa informacijama, osiguranju redovnih javnih izvješćivanja o rezultatima pra-ćenja te promicanju upotrebe otvorenih podataka kao i objavljivanje informacija vezanih uz proces nabave.
Neovisni kontrolor, koji nadgleda provedbu, osigurava da se sve strane pridržavaju svojih obveza u skladu s IP-om. Meha-nizmom se također pojašnjavaju pravila za ponuđače uspo-stavom jednakih uvjeta i omogućavanjem tvrtkama da se suzdrže od mita pružanjem jamstva da će njihova konkuren-cija postupiti jednako te da će vladina tijela za nabavu obve-zati na sprečavanje korupcije i pridržavanje transparentnih procedura. Ti su sporazumi pravno obvezujući ugovori koji, u slučaju kršenja, mogu dovesti do uvođenja sankcija.
Osim pravne transparentnosti, IP-ovi se odnose na učinko-vitost, s iskustvom koje pokazuje da takav sporazum može smanjiti troškove projekta do 30 %. Također mogu potaknuti institucijske promjene i promicati dobro upravljanje.
Nakon poziva za iskaz interesa objavljenog 22. svibnja 20152, za pilot-fazu odabrano je 17 projekata koje su financirali strukturni i kohezijski fondovi EU-a. Dostavila su ih upravljačka tijeka i korisnici, a odabrane organizacije civilnog društva prijavile su se za kontrolore Sporazuma o integritetu.
Znatan interes obiju strana rezultirao je odabirom odlične kombinacije projekata iz 11 različitih sektora (promet, insti-tucionalna izgradnja, kultura, praćenje, okoliš, energija, obra-zovanje, istraživanje i razvoj, integrirano teritorijalno ulaganje, administrativni kapacitet i zdravstvena skrb) i 11 država čla-nica (Bugarska, Češka Republika, Grčka, Mađarska, Litva, Latvije, Slovenija, Portugal, Rumunjska, Italija i Poljska). Znanje dobiveno ovim pilot-projektima ubuduće će se proširiti i primijeniti na brojne druge projekte sufinancirane iz EU-a.
Tajništvo organizacije Transparency International pobrinut će se za cjelokupnu koordinaciju projekta. Koordinirat će 16 organizacija civilnog društva koje će pratiti IP i provesti osiguranje kvalitete provedbe projekta na svim razinama, promociju i širenje rezultata projekta, potrebnu obuku i izgradnju kapaciteta, razmjenu utjecaja, stečenog znanja i najboljih praksi.
IP-ovi su osmišljeni za poticanje troškovne učinkovitosti kao i dobrog upravljanja. Također će poticati institucijske pro-mjene, poput povećane upotrebe sustava e-nabave, pojed-nostavljenih administrativnih postupaka i poboljšanja unutar regulatornog okruženja.
▶SAZNAJTE VIŠE http://europa.eu/!Qq83pP
2 Pozivi su objavljeni na internetskoj stranici Inforegio http://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/how/improving-investment/integrity-pacts/
Aktivnosti projekata financiranih od strane Komisije uključivat će:▶ obuku i izgradnju kapaciteta odabranih organizacija
civilnog društva za provedbu projekta na razini zemlje;
▶ razvoj i potpisivanje IP-ova;
▶ obuku i širenje znanja predmetnih dionika, kao što su ugovorna tijela, upravljačka tijela, gospodarski operateri, o mjerama protiv suzbijanja korupcije i mjerama tran-sparentnosti u kontekstu IP pristupa;
▶ neovisna praćenja IP-ova koja izvode i/ili kojima koordiniraju organizacije civilnog društva;
▶ osiguravanje transparentnosti i pristupa informacijama vezanih uz postupak IP i rezultate za građane u državama članicama EU-a koje sudjeluju;
▶ povremenu razmjenu utjecaja, stečenog znanja i najboljih praksi za partnere projekta kao i za širu javnost.
19
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
„Vašim riječima” rubrika je Panorame u kojoj dionici na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini iznose svoja stajališta o reformiranoj kohe-zijskoj politici te ukratko iznose svoje planove za razdoblje 2014. – 2020.
Panorama
pozdravlja vaše
doprinose!
Panorama pozdravlja vaše doprinose na vašem jeziku, koje možemo objaviti u budućim izdanjima. Obratite nam se da biste se informirali o rokovima i smjernicama za svoj prilog.
▶ OD INFRASTRUK-TURNOG RAZVOJA DO RAZVOJNE INFRASTRUKTURE
Regionalni operativni program Atike suočava se s brojnim izazovima, kao i povijesna regija koju služi.
Regionalni operativni program 2014. – 2020. za Atiku, koji obuhvaća grad Atenu, odobren je u prosincu 2014., samo nekoliko mjeseci nakon izmjena u vodstvu regije. Novi pro-gram uključuje brojne izazove, iako su potrebe regije Atika još brojnije. Promjena politike o intervencijama, postojanje mnoštva ex-ante uvjeta i vlastitih suspenzija te potreba za postizanjem konkretnih ciljeva na financijskoj i stvarnoj razini čine dijelove slagalice novog programskog razdoblja za upravljačko tijelo ROP-a Atike.
ROP Atike ima na raspolaganju javni rashod od 1,1 milijarde EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europ-skog socijalnog fonda (ESF), a koji je raspoređen između 13 prioritetnih osi i deset tematskih ciljeva. Dodjeljivanje sredstava iz Kohezijskog fonda i Programa za ruralni razvoj
▶GRČKA
povećalo je financijski kapacitet regije u novom Sporazumu o partnerstvu za okvir za razvoj, istodobno dovodeći do znatnih obveza i visokih očekivanja.
Osnovni prioriteti za Atiku i njezino upravljačko tijelo uklju-čuju uspostavu partnerstva na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, jačanje kapaciteta krajnjih korisnika i upo-trebu dostupnih alata Europske komisije, kao što su Integri-rana teritorijalna ulaganja, financijski instrumenti, Sporazumi o integritetu, potpora iz skupine JASPERS itd. Oni su također preduvjet za uspješnu upotrebu nacionalnih resursa i resursa zajednice.
Realni ciljevi koji se mogu postići do kraja programskog raz-doblja 2014. – 2020. jesu rješavanje kroničnih problema Atike u pogledu zaštite okoliša (kanalizacija i pročišćavanje otpadnih voda u istočnoj Atici, ekološki prihvatljivo upravlja-nje krutim otpadom), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti, upotreba i promicanje određenih urbanih pod-ručja šireg područja Atene putem integriranih i multitemat-skih intervencija te uparivanje akademskih i istraživačkih mogućnosti s poslovnim potrebama.
Napredak koji ostvaruje ROP Atike neće se ocjenjivati samo na temelju njegove apsorpcije već uglavnom u pogledu učin-kovitosti, izvedbe i upotrebe resursa zajednice na najbolji način. Na tome sustavno rade članovi osoblja upravljačkog tijela i regije Atika.
DIMITRIS DROSIS – Voditelj Posebnog upravljačkog tijela, Regionalni operativni program Atike
▶ VAŠIM RIJEČIMA STAJALIŠTA DIONIKA O KOHEZIJSKOJ POLITICI
ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020.
VAŠIM RIJEČIMA
202020
▶ STIŽE GOSPODAR-STVO PRIJEVOZA NA VODIK BEZ EMISIJE ŠTETNIH PLINOVA
„Uspostava [postaja u Grenobleu i Lyonu] pokazuje da je prijevoz na vodik bez emisija štetnih plinova zaista stigao u Rona-Alpe! Ići ćemo čak i dalje: u svojoj dru-goj fazi projekt HyWay omogućuje lokalnu proizvodnu vodika iz obnovljivih izvora električne energije proi-zvedene na tom području i time cilja na prijevoz koji je u cijelosti bez ugljika.”
Kao dio regionalnog operativnog programa Europskog fonda za regionalni razvoj / Europskog socijalnog fonda, regija Auver-gne-Rona-Alpe potiče proizvodu obnovljivih izvora energije i troši gotovo 100 milijuna EUR od dodijeljenih 509 milijuna EUR na energetsku tranziciju za razdoblje 2014. – 2020.
Cilj tog inovativnog projekta na državnoj razini jest uvesti fran-cuski vodikov energetski sektor u industriju te tu tehnologiju učiniti konkurentnijom. Procjenjuje se da će se do kraja tog trogodišnjeg projekta otvoriti otprilike stotinu radnih mjesta.
Regija Auvergne-Rona-Alpe okuplja 80 % sudionika u francu-skom energetskom sektoru vodika. Program Hydrogen Wide Acceptance Year pokrenut je u listopadu 2014., a uvodi hibridna
▶FRANCUSKA
namjenska vozila na vodik/akumulator u okolici nekoliko postaja za punjenje u Grenobleu i Lyonu.
Program HyWay provodi jedinstveni i inovativni model raz-mještaja voznog parka namjenskih vozila opremljenih kom-pletom za vodik koji će udvostručiti njihov raspon oko dvije postaje za punjenje. Prvi korisnici predvodnici su održivog prijevoza temeljenog na vodiku. Energija vodika pridonosi oču-vanju okoliša, osobito prihvaćanjem izazova prijevoza bez ugljika: smanjenje emisija stakleničkih plinova i zagađenja u urbanim područjima.
Klaster konkurentnosti Tenerrdis surađuje čak s osam indu-strijskih partnera zajedno s francuskom Komisijom za atomsku energiju i alternativne energije (CEA) kako bi se uspješno dovršio projekt predindustrijske demonstracije.
Projekt HyWay napravio je veliki korak u lipnju 2015. isporukom 21 vozila i trima novim punionicama vodikom u Grenobleu. Električna namjenska vozila opremljena su priborom za produ-ljenje trajanja vodikovih akumulatora temeljenih na tehnologiji CEA-e te mogu prijeći 300 km dnevno u gradskim uvjetima.
U veljači 2016. uspostavljena je nova punionica vodikom u Lyonu koja može napuniti vozilo za manje od sedam minuta, pod tlakom od 350 bara te svakodnevno može primiti otprilike 15 vozila, što je četiri puta veći kapacitet od početne demonstracijske postaje.
Taj vozni park od 50 vozila na vodik trenutačno je najveći koji će se postaviti u Europi. Tijekom prva četiri mjeseca upotrebe neka su vozila prešla preko 60 000 km te su se u punionicama punila više od 280 puta.
U drugoj se fazi projekta planira proširenje lokalne proizvodnje vodika s obnovljivih izvora električne energije koja se proizvodi na tom području, čime će se demonstrirati potencijal cjeloku-pnog lanca vodika, od energije iz obnovljivih izvora do prijevoza bez emisije štetnih plinova.
CHANTAL MOREAU – Direktorica Europskih programa, regija Auvergne-Rona-Alpe
21
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
VAŠIM RIJEČIMA
Kako bi se u regiji osigurao dugotrajan učinak, program PEACE IV usmjerit će se na djecu i mlade izvan i unutar školskog okruženja. Irska i Sjeverna Irska imaju veliku populaciju mladih: više od jedne trećine Sjeverne Irske mlađe je od 25 godina i time nema izravnog iskustva s nasilnim sukobima iz prošlosti. Unatoč tomu, osnovni problemi segregacije i isključenja i dalje prevladavaju među ovom dobnom skupinom.
Slijedom toga, znatan iznos unutar programa PEACE IV pomoći će marginaliziranim mladim ljudima i mladima u nepovoljnom položaju, s obje strane granice, a koji su u opasnosti da budu uključeni u antisocijalno ponašanje, nasilje ili disidentske aktiv-nosti. Cilj je programa podariti im osjećaj pripadnosti i potaknuti ih na uključivanje u izgradnju odnosa između zajednica te razvoj građanstva.
U Sjevernoj Irskoj 92,6 % djece pohađa škole koje se pretežno povezuju s jednom zajednicom. U Irskoj je više od 90 % škola u vlasništvu i pod upravljanjem Katoličke crkve. Time se ozbiljno ograničavaju mogućnosti povezivanja i učenja od drugih koji dolaze iz različitih sredina. Programom PEACE IV financirat će se edukativne inicijative za stvaranje neposrednog i neprekidnog kontakta utemeljenog na kurikulumu između učenika i učitelja iz svih sredina.
S obzirom na uspjeh brojnih zajedničkih prostornih inicijativa diljem prihvatljivog područja programa, znatna pomoć pružit će se sličnim inicijativama. Program PEACE IV podržavat će stvara-nje brojnih novih zajedničkih razvoja prostora kao lokalno ute-meljenih inicijativa osmišljenih kako bi javni prostori u gradovima i selima postali uključiviji.
Neki se dijelovi društva još moraju pozabaviti pitanjima raznoli-kosti i različitosti zbog povijesne podjele u Sjevernoj Irskoj i gra-ničnom području Irske. Zbog toga će velik dio programa biti usmjeren na promicanje pozitivnih odnosa na regionalnoj razini i putem partnerstva pod vodstvom lokalnih tijela.
Služba za žrtve i preživjele u Sjevernoj Irskoj usklađivat će pristup na regionalnoj razini koji je osmišljen za potporu onima koji pate od traume sukoba. Za više detalja pogledajte: www.seupb.eu
JOHN McCANDLESS – Voditelj komunikacija, Posebno tijelo za programe EU-a
▶ FINANCIRANJE PRO-GRAMA PEACE SPAJA PODIJELJENE ZAJEDNICE
Povijesna sektaška zona sukoba u srcu sjevernog Belfasta u potpunosti je promijenjena zahvaljujući financiranju programa PEACE EU-a.
Stvaranjem središta zajednice Girdwood, zapušteni prostor koji je nekoć bio pozadina nasilnih sukoba između susjedne prote-stantske i katoličke zajednice sada će omogućiti postizanje pozi-tivnog kontakta između zajednica putem sportskih i drugih društvenih aktivnosti.
Do promjene ne bi došlo bez potpore programa PEACE III EU-a koji je tijekom prethodna dva desetljeća pridonio uspostavi mira i stabilnosti diljem Sjeverne Irske i granične regije Irske. Taj je program jedinstven diljem svih 28 država članica, a djeluje od 1995. godine i regiji je pružio potporu u vrijednosti od oko dvije milijarde EUR.
Program PEACE IV u razdoblju 2014. – 2020., kojim upravlja posebno tijelo za programe EU-a (SEUPB), nedavno je usvojen sa sredstvima od 270 milijuna EUR (229 milijuna EUR iz EFRR-a).
S obzirom na uspjeh brojnih zajedničkih prostornih inicijativa, kao što je središte Girdwood, diljem prihvatljivog područja programa PEACE III, to će se financiranje nastaviti u programu PEACE IV. Program će podržavati stvaranje brojnih novih zajedničkih razvoja prostora i lokalno utemeljenih inicijativa osmišljenih kako bi javni prostori u gradovima i selima postali uključiviji.
▶UJEDINJENA KRALJEVINA
22
NEKA SE VAŠ GLAS ČUJE
su pridržavati se tih mjera. Štetu ne prouzrokuje samo poplava već i naselja izgrađena unutar potencijalnih zona poplava te neodgovarajuće ulaganje u borbu protiv rizika od poplave.
Stoga će Tiringija izgraditi sustave za zaštitu od poplava što je moguće dalje od vodnog tijela. Proširena područja za odvod-njavanje omogućuju sinergije (npr. prirodniji razvoj vodnog tijela, integraciju prostora za uživanje i doživljaj prirode u urbanu infrastrukturu te mogućnost izgradnje staza za šetnju i vožnju bicikla).
Budući da će prostor koji će biti potreban da bi se to ostvarilo dovesti do kupnje i rušenja većeg broja građevina te češćeg poplavljivanja polja, bit će potreban nov pristup planiranju.
Ta strategija za širi presjek odvodnjavanja mogla bi dovesti do ozbiljnijih problema za stanovnike i kašnjenja u slučaju pojave sukoba. Kako bi se ta situacija izbjegla, Tiringija će se usredo-točiti na istraživanje i analizu svih mogućnosti zaštite od poplava te svoje zaključke transparentno prenijeti svim pred-metnim stanovnicima. Sve tehničke informacije bit će pred-stavljene na pristupačan način (pogledajte početnu stranicu Godišnjeg događaja EFRR-a za 2015. : gosp. Pehlke; videozapis, virtualna šetnja kroz projekt i izložba). Nadamo se da će ti napori izgubljeno vrijeme tijekom provedbe projekta smanjiti na najnižu razinu.
KARSTEN PEHLKE – direktorica za planiranje i VOLKER KURZ – viši savjetnik, Ministarstvo gospodarstva, znanosti i digitalnog društva Tiringije
▶ ZAŠTITA OD POPLAVA U TIRINGIJI
Katastrofalne poplave koje su pogodile pokrajinu Tirin-giju u ljeto 2013. predstavljaju dodatni poticaj za provedbu Saveznog plana za zaštitu od poplava.
Slobodna država Tiringija smještena je u središnjem brdskom dijelu Savezne Republike Njemačke. Riječ je o području sklonom poplavama na kojem se nalazi 1867 km voda za koje postoji rizik od poplava, od kojih 1273 km pripada pod nadležnost regionalne vlade, a 94 km pod nadležnost okruga.
Karte područja koja su u riziku od poplava, područja koja su u opasnosti od poplava te planovi za upravljanje poplavama izrađeni su za sva vodna tijela za koja postoji rizik od poplava. Primijenjeni pristup i detaljni planovi nalaze se u Saveznom programu za zaštitu od poplava za početni ciklus primjene propisa o upravljanju rizicima od poplava (2016. – 2021.).
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) savršen je mehanizam financiranja inicijativa čiji je cilj provedba planova za obranu od poplava. Učinkovita, preventivna zaštita od poplava uključuje sprečavanje poplava, upravljanje iskorištavanjem zemljišta i tehničke mjere za zaštitu od poplava koje se međusobno nadopunjuju.
Sprečavanje poplava uključuje prenošenje točnih informacija kako bi se pogođene strane potaknulo na poduzimanje vlastitih mjera predostrožnosti (u odnosu na ponašanje, strukturne odredbe i osiguranje) te kako bi se hitnim službama pružile ključne informacije.
Mjere predostrožnosti u odnosu na iskorištavanje zemljišta uključuju određivanje zona poplave kako bi se ograničila grad-nja na tom zemljištu, dok decentralizirane mjere predostrož-nosti u odnosu na poplave, kao što je prilagođeno iskorištavanje zemljišta i zemljane riječne obale, mogu na najmanju moguću mjeru svesti urušavanje na mjestima gdje se događaju.
Tehnička zaštita od poplava uključuje strukturne mjere kojima se jamči da voda može apsorbirati definiranu količinu poplavljenog vodnog tijela pritom izbjegavajući znatnu štetu.
U Tiringiji je zaštita od poplava osmišljena za sva vodna tijela za koja postoji rizik od poplava, a regija i okruzi obvezni
▶NJEMAČKA
23
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ ISTRAŽIVANJE STVARA POZITIVNU SLIKU O EUROP-SKOM URBANOM ŽIVOTU U SVIM OSIM ŠEST ISPITANIH GRADOVA ZADOVOLJNO JE NAJMANJE 80 % GRAĐANA EUROPE
Europljani su općenito zadovoljni svojim gradom, iako razine zadovoljstva s uslugama otkrivaju velike razlike između urbanih područja. To su neki od ključnih zaklju-čaka nedavno objavljenoga istraživanja o percepciji kvalitete života u europskim gradovima u 2015. Osim toga, u brojnim su gradovima od posljednjeg istraživa-nja iz 2012. zabilježeni znatni pozitivni razvoji.
Istraživanje je provedeno između svibnja i lipnja 2015., a u njemu je u 83 europska grada sudjelovalo 40 000 građana, kojima je postavljeno 30 pitanja. Ispitanici su bili iz 28 država članica Europske unije te Islanda, Norveške, Švicarske i Turske. Iako je podatke potrebno analizirati unutar konkretnog kontek-sta pojedinoga grada, odgovori ipak pružaju jedinstveni prikaz javnog mišljenja. Nadalje, istraživanje je jedinstveno po tome što se bavi ljudskom percepcijom usluga u njihovu gradu kao i njihovim gledištima o urbanoj sigurnosti, prisutnosti i integraciji stranaca te o tome misle li da se većini ljudi može vjerovati.
Velike razine zadovoljstva – općenito govoreći
Općenito gledano, prisutna je visoka razina zadovoljstva u pogledu gradova u kojima ispitanici žive. U svim gradovima, osim u njih šest, zadovoljno je najmanje 80 % ispitanika. U Oslu, Zürichu, (u oba grada 99 %), Aalborgu, Vilniusu i Belfastu (u svima 98 %) zabilježene su najveće razine zadovoljstva. U 52 od 83 grada većina se ispitanika osjeća sigurno, a što više ispita-nika izjavljuje da se osjećaju sigurno, to su zadovoljniji životom u svojem gradu. Zabilježeno je nekoliko značajnih povećanja zadovoljstva, najviše u Ateni (67 %, +15) te široj okolici Atene (71 %, +15).
U više od tri četvrtine gradova povjerenje u sugrađane je visoko. U 35 grada najmanje 70 % ispitanika vjeruje da se
većini ljudi u gradu može vjerovati, a u 66 gradova u to vjeruje najmanje 50 % ispitanika.
Općenito je visoko i zadovoljstvo po pitanju zelenih površina: u 64 grada razina zadovoljstva iznosi najmanje 70 %.
Međutim, u istraživanju su također zabilježeni suprotstavljeni stavovi između gradova o brojnim izjavama u pogledu infra-strukture i objekata, poput javnog prijevoza; usluga zdrav-stvene skrbi; sportskih i obrazovnih objekata; stanja ulica i zgrada te javnih površina.
U brojnim gradovima dostupnost radnih mjesta i dostupno sta-novanje pitanja su koja stvaraju veliku zabrinutost te su prisutne znatne razlike između gradova u navedenoj razini zadovoljstva u odnosu na javni prijevoz. Nadalje, broj građana koje se sva-kodnevno koriste javnim prijevozom kreće se od 80 % u Parizu do 5 % u Nikoziji. Ljudi u brojnim gradovima imaju loše mišljenje o učinkovitosti administrativnih usluga, a u istraživanju su tako-đer zabilježeni vrlo različiti stavovi o standardu čistoće između gradova.
Usmjerenost na 28 glavnih gradova EU-a
Istraživanje je također dovelo do zaključka da se glavni gradovi suočavaju s određenim prilikama i izazovima. Gledajući s pozi-tivne strane, među prvih 15 gradova u kojima se građani koriste javnim prijevozom, deset su glavni gradovi EU-a. Međutim, manja je vjerojatnost da će ispitanici koji žive u glavnim grado-vima biti zadovoljni razinom buke u svojemu gradu u usporedbi s onima koji žive u drugim gradovima, a u brojnim glavnim gradovima problem također predstavlja pristup dostupnom stanovanju. Osim toga, u brojnim je glavnim gradovima razina zadovoljstva u pogledu škola i obrazovnih ustanova niska.
24
Uku
pno
„zad
ovol
jno”
Dublin 83%Helsinki 79%Nikozija 79%Ljubljana 79%Luxembourg 78%Prag 75%Amsterdam 75%Pariz 71%Zagreb 71%Beč 71%Stockholm 67%Lisabon 66%London 66%Bruxelles 65%Valletta 65%Kopenhagen 64%Riga 62%Tallinn 61%Varšava 61%Bratislava 55%Berlin 53%Vilnius 52%Budimpešta 51%Atena 50%Rim 50%Madrid 50%Bukurešt 48%Sofija 47%
ZADOVOLJSTVO U POGLEDU ŠKOLA I DRUGIH OBRAZOVNIH USTANOVA U GLAVNIM GRADOVIMA EU-A
Uku
pno
„zad
ovol
jno”
Dublin 82%Helsinki 81%Luxembourg 79%Beč 78%Stockholm 77%Riga 77%Vilnius 76%London 75% Ljubljana 74%Kopenhagen 71%Amsterdam 69%Tallinn 69%Zagreb 69%Nikozija 64%Berlin 58%Bratislava 57%Prag 54%Bruxelles 54%Budimpešta 50%Pariz 47%Varšava 46%Madrid 45%Rim 45%Lisabon 45%Valletta 45%Sofija 36%Atena 34%Bukurešt 31%
ZADOVOLJSTVO U POGLEDU RAZINE BUKE U GLAVNIM GRADOVIMA EU-A
” Nadam se da će ovi rezultati nadahnuti sve aktere i dionike uključene u urbani
razvoj za primjenu cjelovitog pristupa društvenim, gospodarskim, kulturnim
i ekološkim izazovima.”▶ CORINA CREŢU – EUROPSKA POVJERENICA ZA REGIONALNU POLITIKU
25
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
Ukupno gledano, rezultati istraživanja ukazuju na to da iako su europski građani uvelike zadovoljni sa svojom situacijom – najmanje devet od deset ispitanika govori da je zadovoljno sa svojim životom, dok je većina zadovoljna s mjestom živ-ljenja – ocjene infrastrukture i usluga znatno se razlikuju. To je vidljivo na temelju različitih mišljenja izraženih o javnom prijevozu, zdravstvenoj skrbi i okolišu. Zaključci naglašavaju potrebu za provedbom cjelovitog pristupa društvenim, gospodarskim, kulturnim i ekološkim urbanim izazovima.
Razlika u pogledu javnog prijevoza
Zadovoljstvo u pogledu javnog prijevoza uvelike se razlikuje između gradova, od 97 % u Zürichu do 14 % u Palermu. U 40 od 83 grada najmanje tri četvrtine ispitanika kažu da su zadovoljni gradskim javnim prijevozom. U nekoliko gradova znatan dio ispitanika ne može izraziti mišljenje o javnom pri-jevozu, primjerice u Reykjaviku (30 %), Valettia (29 %) i Nikoziji (24 %), što se djelomično može objasniti činjenicom da se znatan dio stanovništva koji živi u tim gradovima ne koristi javnim prijevozom.
KLJUČNI IZAZOVI ZA MOJ GRADNa popisu koji se sastoji od deset pitanja, tri pitanja – zdravstvene usluge, nezaposlenost i obrazovanje i osposobljavanje – ispitanici doživljavaju najvažnijima za njihov grad. Ta su tri aspekta navedena ispred sigurnosti, javnog prijevoza, cestovne infrastrukture, onečišćenja zraka, stanovanja, socijalnih usluga i buke.
• Zdravstvene usluge – u 63 od 83 grada zdravstvene usluge navode se kao jedno od tri glavna pitanja te se nalaze na prvom mjestu u 27 gradova;
• Nezaposlenost se navodi kao jedno od tri prevladavajuća pitanja u 52 grada te se nalazi na prvom mjestu u 23 grada;
• Obrazovanje i osposobljavanje jedno je od prva tri pitanja u 59 od 89 gradova, a u 18 gradova nalazi se na prvome mjestu;
• Stanovanje se smatra najvažnijim pitanjem u sedam gradova, a u deset gradova nalazi se među prva tri pitanja;
• Onečišćenje zraka među prva je tri pitanja u 14 gradova;
• Cestovna infrastruktura jedno je od tri najvažnija pitanja u dodatnih 18 gradova;
• Sigurnost je jedno od tri najvažnija pitanja u 16 gradova;
• Javni prijevoz nalazi se među prva tri pitanja u deset gradova;
• Socijalne usluge nalaze se među tri glavna pitanja u četiri grada;
• Buka se ne nalazi među prva tri pitanja niti u jednom od ispitanih gradova.
Miš
kolc
Budi
mpe
šta
Burg
as
Krak
ov
Žene
va
Lille
Ovi
edo
Nik
ozija
Koši
ce
Riga
2015 65% 67% 86% 82% 82% 77% 66% 41% 45% 67%
Usporedba s 2012. +25 +22 +19 +19 +19 -9 -9 -9 -12 -14
JAVNI PRIJEVOZ ZADOVOLJSTVO U POGLEDU JAVNOG PRIJEVOZA KAO ŠTO JE AUTOBUS, TRAMVAJ ILI PODZEMNA ŽELJEZNICA
26
DOSTUPNOST STANOVANJA U SLJEDEĆIM GRADOVIMA MOGUĆE JE JEDNOSTAVNO PRONAĆI PRIKLADNO STANOVANJE PO PRIHVATLJIVOJ CIJENI U (NAZIV GRADA)
1 1 2 2 2
1 2
1 1 2 2 2 3 4
1 2
4 2
4 5
3 3
2 5
3 6
3 6
5 7
6 7
3 3
5 6
8 5 5 5
8 6 6 7
12 9
7 7
12 7 8 9 9
12 17
15 16
15 15 15
19 13 13 14
16 14 14
10 14
26 12
20 23
19 18 18
23 27
17 27
11 25
3 3 4
4 5 5
6 6
7 9 8 9 10
10 10
13 12
13 16
14 14
16 16 18
17 20
17 21
19 21
20 22 21
25 27
26 25
24 27 28 28
25 28 29
29 25
30 33 34
30 35
35 34 34
32 27
29 29
30 32 32
30 37 37 36
34 37 38
43 41
30 45
39 37
41 42 43
38 34
45 35
53 46
25 27
21 38
31 15
37 34
36 32
44 20
17 36
36 40
48 35
40 29
22 33
35 47
40 37
42 38
49 37
21 35
47 44 41
37 30
31 37
38 24
28 31
33 36
22 33
35 21
24 29
39 22
25
29 23
16 23 24
26 19
19 21
29 21
27 21 20 19
24 16
24 19
16 12
15 21
18 14
21 18
25 19
68 68
71 51
61 76
53 54
49 55
40 63
65 49 48
39 29
18 35
37 58
44 37
25 22
28 19
27 22
32 35
32 20
21 18
20 24
31 11
17 23
19 24
25 22
19 9
10 18
24 16
13 20 14
19 20
22 31 30
19 23
18 23
15 18
8 22
14 15
6 25 7
16 15
15 10
9 9
4 10
9 4
4
4 1
3 5
1 2
3 4
7 3
6 6 6
2 2
7 9
30 7
16 1
4 9 8
16 12
16 11
4 5
17 5 5
7 11
12 15
6 20
12 20 20
11 7 6
22 19
15 20
10 13
5 15
18 8
13 18
1 1
8 11
14 6 6
11 15
6 14 13
15 3
12 6
9 13
15 9
12 21
7 11
7 6
Uistinu se slažem Donekle se slažem Donekle se ne slažem Uistinu se ne slažem Ne znam
Oulu (FI)Braga (PT)
Málaga (ES)Atena (EL)
Oviedo (ES)Aalborg (DK)
šire područje Atene (EL)Piatra Neamt (RO)
Newcastle (UK)Belfast (UK)Iraklion (EL)
Białystok (PL)Diyarbakır (TR)
Ostrava (CZ)Palermo (IT)Miskolc (HU)
Napulj (IT)Leipzig (DE)
Šire područje Manchestera (UK)Groningen (NL)
Zagreb (HR)Burgas (BG)Cardiff (UK)
Glasgow (UK)Antalya (TR)Ankara (TR)
Valletta (MT)Manchester (UK)Cluj-Napoca (RO)
Verona (IT)Nikozija (CY)Rennes (FR)
Torino (IT)Bukurešt (RO)
Sofija (BG)Gdanjsk (PL)
Dortmund (DE)Madrid (ES)
Antwerpen (BE)Liège (BE)
Rotterdam (NL)Vilnius (LT)
Budimpešta (HU)Krakov (PL)Essen (DE)
Malmo (SE)Barcelona (ES)
Košice (SK)šire područje Lisabona (PT)
Prag (CZ)Strasbourg (FR)
Marseille (FR)Ljubljana (SI)
Lille (FR)Bordeaux (FR)
Varšava (PL)Riga (LV)
Bologna (IT)Rostock (DE)
Graz (AT)Rim (IT)
Bruxelles (BE)Istanbul (TR)
Reykjavik (IS)Beč (AT)
Tallinn (EE)Lisabon (PT)
Bratislava (SK)Oslo (NO)
Luxembourg (LU)Dublin (IE)
London (UK)Berlin (DE)
Amsterdam (NL)Kopenhagen (DK)
Helsinki (FI)Zürich (CH)
Stockholm (SE)Šire područje Pariza (FR)
Hamburg (DE)Ženeva (CH)
Pariz (FR)
Pronalaženje prikladnog stanovanja po prihvatljivoj cijeni predstavlja izazov za većinu ispitanika u više od polovine ispitanih gradova, a ta je poteškoća osobito ozbiljna u glavnim gradovima. Stanovanje je među tri najvažnija pitanja u 12 gradova, a nalazi se na prvom mjestu u šest gradova.
27
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
Slaž
em s
e
Ne
slaž
em s
e
Prag 72 24Cluj-Napoca 67 22München 62 20Bratislava 62 31Oslo 59 29Stockholm 58 33Sofija 58 34Antwerpen 56 34Varšava 54 38Hamburg 52 27Zürich 52 31Kopenhagen 51 32Vilnius 51 33Antalya 51 45London 50 36Palermo 3 96Napulj 5 93Torino 9 85Šire područje Atene 10 85Malaga 11 85Atena 11 84Oviedo 9 83Rim 12 83Białystok 12 82Madrid 12 81Miškolc 12 80Lisabon 17 77Braga 17 77Barcelona 17 75Ostrava 19 75
Slaž
em s
e
Ne
slaž
em s
e
Rostock 94 5Groningen 92 6Białystok 92 7Zürich 91 8Newcastle 90 7Aalborg 89 7Dublin 88 11Helsinki 88 11Oulu 88 11Beč 88 12Belfast 86 10Cardiff 86 12Piatra Neamt 86 13Leipzig 85 13Krakov 16 83Ostrava 23 76Bukurešt 22 75Pariz 25 73Atena 27 72Sofija 28 69Burgas 30 68Šire područje Pariza 30 68Rim 32 68Madrid 31 66Barcelona 33 66Palermo 34 65Napulj 34 65Torino 35 63Valletta 35 62Šire područje Atene 39 59Graz 46 53Budimpešta 48 51
MOGUĆNOSTI ZAPOŠLJAVANJA
JEDNOSTAVNO JE PRONAĆI POSAO U (NAZIV GRADA)
KVALITETA ZRAKA
JESTE LI ZADOVOLJNI S KVALITETOM ZRAKA U SVOJEM GRADU?
U samo 14 gradova većina ispitanika izjavila je da je lako pro-naći posao. Nezaposlenost se navodi kao jedno od tri najvaž-nija pitanja (od predloženih deset) u 52 grada te zauzima prvo mjesto u njih 23.
Kvaliteta zraka jest aspekt o kojem se mišljenja ispitanika najviše razlikuju. Unatoč tome, onečišćenje zraka nalazi se među tri najvažnija pitanja u 13 gradova, a na najvišem je mjestu u pet gradova.
28
Krak
ov
Zagr
eb
Gra
z
Beč
Mal
aga
Hel
sink
i
Viln
ius
Biał
ysto
k
Budi
mpe
šta
Prag
Lille
Lisa
bon
Anka
ra
Brux
elle
s
Ista
nbul
2015. 60% 51% 67% 75% 58% 62% 62% 62% 55% 40% 64% 48% 52% 49% 41%
Usporedba s 2012. +21 +15 +13 +12 +11 +10 +10 +10 +10 +10 -9 -9 -10 -10 -17
PREDANOST MOJEGA GRADA U BORBI PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA
U otprilike dvije trećine ispitanih gradova (57 od 83) ispitanici smatraju da je njihov grad predan u borbi protiv klimatskih pro-mjena. Od 2012. u velikom broju europskih gradova broj ljudi koji
se s time slažu uvelike se povećao. Najveća povećanja zabilježena su u Krakovu (60 %, +21), Zagrebu (51 %, +15), Grazu (67 %, +13), Beču (75 %, +12) i Malagi (58 %, +11).
Razlozi zašto ljudi volje živjeti u europskim gradovima
Oslo i Zürich 99%
Belfast 98%Vilnius 98%1
2 2
U 50 gradova većina ispitanika smatra da gradske adminis-trativne usluge učinkovito
pomažu ljudima
U 64 grada većina ispitanika zadovoljna je sa stanjem ulicai zgrada u svojem susjedstvu
Većina ispitanika u svim gradovima, osim u jednom,
zadovoljna je gradskim kulturnim sadržajima
U svim gradovima, osim u njih sedam, većina se ispitanika
slaže da je prisutnost stranaca dobra za grad
U 60 gradova većina ispitanika zadovoljna je čistoćom svojega
grada
Više od 90 % ispitanika zadovolj-no je kvalitetom zraka
u Rostocku, Bialystocku i Zürichu
U Pragu 72 % ispitani-ka navodi da je lako
pronaći posao
Zadovoljstvo u pogledu javnih površina općenito je veliko u
europskim gradovima
U 43 grada najmanje 70 % ispitanika zadovolj-no je svojim uslugama
zdravstvene skrbi
Većina ispitanika osjeća se sigurno u gotovo svim
gradovima
U Oulu je 85 % ispitanika zadovoljno svojim sportskim
sadržajima
U 53 grada najmanje 80 % ispitanika zadovol-jno je u pogledu zelenih
površina
41 000 ljudi ispitana je u 79 europskih gradova Svi glavni gradovi bili su dio istraživanja.
Izvor: Kvaliteta života u gradovima 2016., Europska komisija.
U svim gradovima, osim u njih šest, najmanje 80 %
Europljana zadovol-jno je životom u svojem gradu
▶SAZNAJTE VIŠE Objava iz 2015. i prethodne objave:http://europa.eu/!wD39kkSva istraživanje Flash Eurobarometera mogu se pronaći na adresi: http://europa.eu/!jx34Jp
Nacionalna izvješća Flash Eurobarometera 419http://europa.eu/!rV86pc
29
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
0,76
0,45
0,38
0,36
0,47
0,4
0,38
0,47
0,43
0,37
0,62
0,58
0,37
0,48
0,47
0,37
0,71
0,38
0,49
0,42
0,38
0,55
0,4
0,33
0,38
0,37
0,37
0,53
0,41
0,33
0,48
0,47
0,32
Obrazovanje i osposobljavanje
Sigurnost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Sigurnost
Nezaposlenost
Sigurnost
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Onečišćenje zraka
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Onečišćenje zraka
Cestovna infrastruktura
Onečišćenje zraka
Nezaposlenost
Sigurnost
Cestovna infrastruktura
Sigurnost
Onečišćenje zraka
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Stanovanje
Nezaposlenost
Obrazovanje i osposobljavanje
Obrazovanje i osposobljavanje
Stanovanje
Nezaposlenost
Nezaposlenost
Obrazovanje i osposobljavanje
Cestovna infrastruktura
0,49
0,39
0,32
0,55
0,47
0,33
0,49
0,33
0,32
Obrazovanje i osposobljavanje
Cestovna infrastruktura
Nezaposlenost
Obrazovanje i osposobljavanje
Stanovanje
Cestovna infrastruktura
Obrazovanje i osposobljavanje
Cestovna infrastruktura
Sigurnost
0,56
0,43
0,27
0,44
0,35
0,33
0,52
0,49
0,3
0,6
0,45
0,42
0,59
0,48
0,4
0,51
0,5
0,47
0,62
0,5
0,38
0,56
0,51
0,48
Stanovanje
Obrazovanje i osposobljavanje
Socijalne usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Cestovna infrastruktura
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Stanovanje
Nezaposlenost
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Sigurnost
Nezaposlenost
Cestovna infrastruktura
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Sigurnost
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Obrazovanje i osposobljavanje
0,6
0,58
0,53
0,66
0,54
0,47
0,62
0,52
0,47
0,52
0,49
0,44
0,6
0,57
0,35
0,4
0,38
0,37
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Obrazovanje i osposobljavanje
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Javni prijevoz
Obrazovanje i osposobljavanje
OULU �FI�
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Nezaposlenost
Stanovanje
Obrazovanje i osposobljavanje
0,52
0,43
0,37
0,52
0,52
0,35
0,54
0,45
0,34
0,47
0,39
0,38
0,42
0,39
0,38
Nezaposlenost
Sigurnost
Obrazovanje i osposobljavanje
Nezaposlenost
Sigurnost
Obrazovanje i osposobljavanje
Stanovanje
Onečišćenje zraka
Obrazovanje i osposobljavanje
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Nezaposlenost
Onečišćenje zraka
Obrazovanje i osposobljavanje
0,47
0,46
0,37
0,61
0,49
0,29
0,67
0,4
0,33
0,7
0,58
0,38
0,66
0,49
0,34
0,48
0,38
0,29
0,73
0,34
0,29
0,67
0,39
0,34
0,45
0,4
0,39
Onečišćenje zraka
Stanovanje
Obrazovanje i osposobljavanje
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Onečišćenje zraka
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Sigurnost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Stanovanje
Nezaposlenost
Sigurnost
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Sigurnost
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Cestovna infrastruktura
Nezaposlenost
Javni prijevoz
Zdravstvene usluge
ANTWERPEN �BE�
BRUXELLES �BE�
LIÈGE �BE�
BURGAS �BG�
SOFIJA �BG�
OSTRAVA �CZ�
PRAG �CZ�
AALBORG �DK�
KOPENHAGEN �DK�
BERLIN �DE�
DORTMUND �DE�
ESSEN �DE�
HAMBURG �DE�
LEIPZIG �DE�
MÜNCHEN �DE�
ROSTOCK �DE�
TALLINN �EE�
DUBLIN �IE�
ATENA �EL�
IRAKLION �EL�
ŠIRE PODRUČJE ATENE �EL�
BARCELONA �ES�
MADRID �ES�
MALAGA �ES�
OVIEDO �ES�
HELSINKI �FI�
OULU �FI�
BORDEAUX �FR�
LILLE �FR�
MARSEILLE �FR�
PARIZ �FR�
RENNES �FR�
STRASBOURG �FR�
ŠIRE PODRUČJE PARIZA �FR�
ZAGREB �HR�
BUDIMPEŠTA �HU�
MIŠKOLC �HU�
REYKJAVIK �IS�
BOLOGNA �IT�
NAPULJ �IT�
PALERMO �IT�
RIM �IT�
TORINO �IT�
VERONA �IT�
NIKOZIJA �CY�
VILNIUS �LT�
LUXEMBOURG �LU�
RIGA �LV�
VALLETTA �MT�
AMSTERDAM �NL�
GRONINGEN �NL�
ROTTERDAM �NL�
GRAZ �AT�
BEČ �AT�
OSLO �NO�
BIAŁYSTOK �PL�
KOJA SU PO VAŠEM MIŠLJENJU TRI NAJVAŽNIJA PITANJA ZA VAŠ GRAD
30
0,68
0,33
0,31
0,53
0,34
0,32
Nezaposlenost
Sigurnost
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Onečišćenje zraka
Cestovna infrastruktura
0,57
0,36
0,31
0,44
0,34
0,31
0,53
0,42
0,39
0,61
0,44
0,42
0,54
0,43
0,33
0,45
0,41
0,4
0,45
0,45
0,41
0,44
0,44
0,4
0,54
0,5
0,33
0,58
0,48
0,35
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Cestovna infrastruktura
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Socijalne usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Stanovanje
Zdravstvene usluge
Cestovna infrastruktura
Obrazovanje i osposobljavanje
Onečišćenje zraka
Cestovna infrastruktura
Zdravstvene usluge
Stanovanje
Obrazovanje i osposobljavanje
Sigurnost
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Sigurnost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Onečišćenje zraka
Obrazovanje i osposobljavanje
Javni prijevoz
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
0,52
0,45
0,45
0,69
0,63
0,21
Zdravstvene usluge
Javni prijevoz
Obrazovanje i osposobljavanje
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
0,63
0,36
0,32
0,6
0,49
0,33
0,63
0,41
0,28
0,56
0,55
0,44
0,47
0,41
0,4
0,56
0,42
0,39
0,57
0,45
0,41
0,55
0,47
0,39
Zdravstvene usluge
Cestovna infrastruktura
Nezaposlenost
Onečišćenje zraka
Zdravstvene usluge
Cestovna infrastruktura
Zdravstvene usluge
Cestovna infrastruktura
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Onečišćenje zraka
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Cestovna infrastruktura
Obrazovanje i osposobljavanje
0,61
0,48
0,39
0,59
0,56
0,5
0,61
0,48
0,4
0,43
0,41
0,25
0,52
0,42
0,38
0,5
0,45
0,33
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Obrazovanje i osposobljavanje
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Stanovanje
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Onečišćenje zraka
Zdravstvene usluge
Cestovna infrastruktura
Javni prijevoz
Zdravstvene usluge
Nezaposlenost
Javni prijevoz
0,47
0,44
0,34
0,44
0,39
0,29
0,57
0,51
0,35
0,44
0,42
0,4
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Javni prijevoz
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Javni prijevoz
Nezaposlenost
Obrazovanje i osposobljavanje
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Javni prijevoz
Zdravstvene usluge
0,66
0,58
0,35
0,53
0,48
0,32
0,55
0,49
0,36
0,58
0,46
0,44
0,48
0,48
0,35
0,58
0,5
0,33
0,51
0,46
0,29
0,51
0,51
0,37
0,55
0,51
0,34
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Stanovanje
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Stanovanje
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Nezaposlenost
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Stanovanje
Obrazovanje i osposobljavanje
Stanovanje
Zdravstvene usluge
Obrazovanje i osposobljavanje
Stanovanje
Javni prijevoz
GDANJSK �PL�
KRAKOV �PL�
VARŠAVA �PL�
BRAGA �PT�
LISABON �PT�
ŠIRE PODRUČJE LISABONA �PT�
BUKUREŠT �RO�
CLUJ�NAPOCA �RO�
PIATRA NEAMT �RO�
MALMO �SE�
STOCKHOLM �SE�
LJUBLJANA �SI�
BRATISLAVA �SK�
KOŠICE �SK�
TORINO �IT�
VERONA �IT�
NIKOZIJA �CY�
VILNIUS �LT�
LUXEMBOURG �LU�
RIGA �LV�
VALLETTA �MT�
AMSTERDAM �NL�
GRONINGEN �NL�
ROTTERDAM �NL�
GRAZ �AT�
BEČ �AT�
OSLO �NO�
BIAŁYSTOK �PL�
ANKARA �TR�
ANTALYA �TR�
DIYARBAKIR �TR�
ISTANBUL �TR�
BELFAST �UK�
CARDIFF �UK�
GLASGOW �UK�
LONDON �UK�
MANCHESTER �UK�
NEWCASTLE �UK�
ŠIRE PODRUČJE MANCHESTERA �UK�
ŽENEVA �CH�
ZÜRICH �CH�
31
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ EUROPSKA KOHEZIJSKA POLITIKA, KLJUČNI ČIMBENIK ZA ŠPANJOLSKI RAZVOJ I INTEGRACIJU U EUROPI
Kohezijska politika uložit će 28 600 milijuna EUR u Španjolsku u razdoblju 2014. – 2020. te će pomoći u provedbi strukturnih reformi za čvrsti srednjoročni i dugoročni održivi razvoj.
Prije tri desetljeća, pri potpisivanju Ugovora o pristupanju Špa-njolske tadašnjoj Europskoj zajednici, malo je tko mogao zami-sliti veliku gospodarsku i socijalnu transformaciju s kojom će se ta zemlja suočiti u narednim godinama. Gospodarski rast u drugoj polovici 1980-ih godina vođen je uglavnom trgovinom unutar Zajednice i strukturnim reformama. Međutim, taj je ciklus napretka teško objasniti bez ulaganja i stabilizirajućeg učinka europske kohezijske politike. Nadalje, politika je pota-knula relativno ravnomjernu raspodjelu rasta među autono-mnim zajednicama pridonošenjem gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, kao što je navedeno u Ugovoru iz Lisa-bona. Španjolska, ključni pokretač kohezijske politike, bila je i nastavlja biti glavni korisnik i igrač.
Kohezijska politika čini oko trećinu proračuna EU-a i njegov je glavni instrument za promicanje ulaganja u države članice i njihove regije. U razdoblju 2014. – 2020., više od 350 000 milijuna EUR iz fondova EU-a bit će dodijeljeno toj politici, a zajedno s nacionalnim sufinanciranjem prikupit će više od pola trilijuna EUR.
Španjolska je u apsolutnom smislu najveći primatelj; između 1989. i 2020 treba dobiti gotovo 200 000 milijuna EUR. U rela-tivnom smislu, najveći su doprinosi bili između 1993. i 2003. kada je kohezijska politika iznosila više od 1 % BDP-a godišnje, a Španjolska je dobila 25 % ukupnih sredstava. Kao treći najveći primatelj, Španjolska trenutačno prima 8 % sredstava uz doprinose kohezijske politike od oko 0,3 % BDP-a godišnje.
Ipak, mnogo je veći utjecaj na javna ulaganja. Ne podržava ulaganja samo u financijskom smislu, već i na strateškoj razini, uz veći potencijal za promicanje pametnog, održivog i uključivog rasta. Njezin je doprinos u Španjolskoj bio čak i važniji tijekom nedavne gospodarske krize povećanjem s 9 % javnog ulaganja u 2010. na gotovo 27 % u 2013.
Pozitivni rezultati
Od sredine 1990-ih do 2007. Španjolska i njezine autonomne zajednice znatno su se približile europskom prosjeku. Krah u području nekretnina i novonastala kriza otkrile su slabe točke u španjolskom modelu rasta koji se temeljio na aktivnostima s niskim dodanim vrijednostima i stagnirajućoj produktivnosti ispod europskog prosjeka. Posljedično, postupak konvergencije preokrenut je ne samo u BDP-u po stanovniku već i na drugim
140,0130,0120,0110,0100,0
90,080,070,060,050,040,0
1995
1997
1999
2001
2003
2005
2007
2009
2011
2013
BDP u PKM-u
Istraživanje i razvoj i inovacije
Obrazovanje
Radna produktivnost
0 10 20 30 40 50
2014/202007/13
46,429,3
10,119,5
11,622,5
31,828,7
Istraživanja, razvoj i inovacije, IKT, MSP-ovi,gospodarstvo s niskim udjelom ugljika
Okoliš i prilagodbaklimatskim promjenama
Promet i energija
Zapošljavanje, obrazovanjei socijalna uključenost
BDP PO STANOVNIKU U PKM-U (PARITETI KUPOVNE MOĆI), IZDACI RAZVOJA I ISTRAŽIVANJA KAO % BDP-A, LJUDI S VISOKIM OBRAZOVANJEM, PRODUKTIVNOST RADA (IZVOR: EUROSTAT)
32
razinama (istraživanje i razvoj, visoko školovane osobe itd.). Relativno povoljan trend u produktivnosti rada u ranoj fazi krize uglavnom se objašnjava odmakom od fizičkog rada i manje produktivnih aktivnosti.
Kohezijska politika bila je ključna za konvergenciju u godinama rasta i ograničila je štetu tijekom krize. Glavni makroekonomski modeli za simulaciju utjecaja predviđaju da je španjolski BDP bio veći za 0,9 % zahvaljujući programima u razdoblju 2000. – 2006. i za 0,5 % veći kao rezultat sredstava dobivenih u raz-doblju 2007. – 2013. Očekuje se da će kohezijska politika u raz-doblju 2014. – 2020. povećati španjolski BDP za 0,4 % s većim utjecajem u onim autonomnim zajednicama koje dobivaju više sredstava.
Politika se također pokazala pravodobnom u prilagodbi ulaganja posebnim potrebama. Početni naglasak na velike infrastrukture postupno se preusmjerio prema istraživanju i razvoju te inova-cijama, IKT-u, konkurentnosti MSP-a i energiji s niskim udjelom ugljika. Ta područja dobivaju više od 46 % sredstava iz EFRR-a i ESF-a, dok ulaganja u zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu uključenost predstavljaju gotovo trećinu od ukupnog broja.
Prioriteti sufinanciranja za razdoblje 2014. – 2020.
Glavni je prioritet ulaganje u ljudski kapital, uz veću radnu pro-duktivnost i pristup poslovima te unaprjeđenje obrazovanja, osposobljavanja i socijalne uključenosti, osobito za mlade i osjetljive skupine. Sustavi obrazovanja i osposobljavanja moraju biti prilagođeni da bi mladima omogućili odgovarajuću potporu – u tome će pomoći inicijativa za zapošljavanje mladih. Očekuje se da će stopa zaposlenosti uz potporu kohezijske poli-tike porasti s 59 % u 2012. na 74 % u 2020., stopa prekida školovanja trebala bi se smanjiti s 25 % na otprilike 15 % do
2020., a 1,5 milijuna ljudi moglo bi biti spašeno od socijalne isključenosti ili rizika od siromaštva.
Kao drugo, proizvodni sustav trebao bi se širiti prema aktivno-stima s većom dodanom vrijednošću poticanjem konkurentnosti MSP-a, poduzetništva i razvojnih tvrtki poboljšanjem razine produktivnosti te jačati svoju prisutnost na međunarodnim trži-štima. Poduzeća moraju imati pristup financiranju putem jam-stava, poduzetničkog kapitala, otplativih zajmova itd. Španjolska će predvoditi provedbu inicijative MSP-a. Očekuje se da će kohe-zijska politika pomoći da cjelokupna populacija ima pristup brzini interneta od 30 Mbps u 2020., a broj izvoznih poduzeća znatno će narasti. Također se predviđaju odabrana ulaganja u promet koja su potrebna za savladavanje uskih grla za gospodarsku aktivnost.
Poticat će se povoljna poslovna okolina za inovacije i pametne specijalizacije (S3), a jačat će za istraživanje i razvoj. Predviđa se da će kohezijska politika pomoći povećati privatno sudjelo-vanje u aktivnostima istraživanja i razvoja s 45 % u 2012. na 60 % u 2020. te da će 25 % tvrtki s više od deset djelatnika uključiti tehnološke inovacije (13 % u 2012.).
Konačno, poticat će se održivija upotreba prirodnih resursa, podržavat će se energija iz obnovljivih izvora i poboljšat će se energetska učinkovitost u javnim zgradama, stanovanju, MSP-ovima itd. Također će se promicati održivi gradski prijevoz i bio-raznolikost te će se ostvariti ciljana ulaganja u okoliš kako bi se udovoljilo zahtjevima EU-a.
▶SAZNAJTE VIŠE http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/information/maps/methodological_note_eu_spi.pdfwww.eif.org/what_we_do/guarantees/sme_initiative/index.htm
140,0130,0120,0110,0100,0
90,080,070,060,050,040,0
1995
1997
1999
2001
2003
2005
2007
2009
2011
2013
BDP u PKM-u
Istraživanje i razvoj i inovacije
Obrazovanje
Radna produktivnost
0 10 20 30 40 50
2014/202007/13
46,429,3
10,119,5
11,622,5
31,828,7
Istraživanja, razvoj i inovacije, IKT, MSP-ovi,gospodarstvo s niskim udjelom ugljika
Okoliš i prilagodbaklimatskim promjenama
Promet i energija
Zapošljavanje, obrazovanjei socijalna uključenost
RASPODJELA UKUPNIH SREDSTAVA ZA KOHEZIJSKU POLITIKU U ŠPANJOLSKOJ PREMA TEMATSKIM CILJE-VIMA U % (2014. – 2020. PREMA 2007. – 2013.) (IZVOR: EUROPSKA KOMISIJA, GU ZA REGIONALNU POLITIKU)
33
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
KAKO DJELUJE INDEKS JE SASTAVLJEN OD TRIJU DIMENZIJA: ▶1 OSNOVNIH LJUDSKIH POTREBA▶2 TEMELJA BLAGOSTANJA▶3 MOGUĆNOSTI
Karte triju dimenzija možete pogledati na adresi: http://ec.europa.eu/regional_policy/mapapps/social_progress/spi.html
▶ SHVAĆANJE DRUŠTVENOG NAPRETKA IZRAZITE MIŠLJENJE O NACRTU INDEKSA DRUŠTVENOG NAPRETKA EU-A NA REGIONALNOJ RAZINI
Glavna uprava za regionalnu politiku objavila je na javnu raspravu novi nacrt indeksa društvenog napretka (SPI) na regionalnoj razini kako bi se od dio-nika prikupile povratne informacije i dobili komentari javnosti. Cilj je izmjeriti razinu društvenog napretka za 272 europske regije kao nadopuna tradicionalnim mje-rilima gospodarskog napretka na temelju BDP-a, dohotka i zaposlenosti.
Mjerenje društvenog napretka može imati utjecaj na strate-gije razvoja regija EU-a. Na ljestvici 0 – 100 indeks ima apsolutnu uspješnost u pogledu svakog od 50 pokazatelja obuhvaćenih u svrhu mjerenja sastavnica indeksa.
Najnoviji podaci pokazuju da je cjelokupni SPI najniži u rumunjskim i bugarskim regijama, a najviši u nordijskim i nizozemskim regijama. Razine društvenog napretka visoke su također u Austriji, Njemačkoj, Luksemburgu, Irskoj i UK-u. Belgija, Francuska i Španjolska pokazuju dobre rezultate, iako su rezultati nekih njihovih regija znatno niži od ostatka zemlje. Neke regije u Grčkoj i južnoj Italiji imaju vrlo loše rezultate. S druge strane, rezultati Estonije, nekoliko čeških regija i istočne Slovenije prilično su visoki unatoč njihovoj relativnoj niskoj razini razvijenosti.
Usporedba SPI-ja s bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku, jednim mjerilom gospodarske aktivnosti, poka-zuje čvrstu i pozitivnu vezu između njih, vezu koja je slabija što su razine BDP-a po stanovniku veće. To se osobito očituje u regijama glavnih gradova. Na primjer, Bukurešt, Bratislava, Prag, Bruxelles, Luxembourg i London imaju relativno nisku razinu SPI-ja u odnosu na svoj BDP po stanovniku. Ostale regije imaju veći rezultat nego što ukazuje njihov BDP po stanovniku. To je slučaj kod nordijskih i većine nizozemskih regija, ali isto tako i kod regije Podlaskie u Poljskoj te Cornwalla i zapadnog Walesa i dolina u UK-u.
SPI je uspostavljen kako bi regijama pomogao pri otkrivanju svojih jakih i slabih strana u odnosu na regije koje ostvaruju slične gospodarske rezultate. To se može detaljno istražiti uz pomoć sustava bodovanja na regionalnoj razini dostupnog na adresi: http://ec.europa.eu/regional_policy/en/information/maps/social_progress
Svaka dimenzija ima četiri tematske sastavnice. Dobivenih 12 sastavnica pokazuje znatne razlike unutar i između država članica EU-a. One obuhvaćaju teme poput pristupa zdravstvenoj skrbi, kvalitete i dostupnosti stanovanja, osobne sigurnosti, pristupa visokom obrazovanju i onečišćenja okoliša.
Ovaj je indeks nastao kao rezultat suradnje Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije, neprofitne organizacije Social Progress Imperative i Orkestre – Baskijskog zavoda za konkurentnost. On slijedi opći okvir globalnog indeksa društvenog napretka, koji je prilagođen za EU. Među-tim, ovaj indeks nije osmišljen radi dodjele novčanih sredstava te ne obvezuje Europsku komisiju.
Nacrt indeksa objavljen je javnosti kako bi se od dionika prikupile povratne informacije o temama, obuhvaćenim pokazateljima i načinu na koji se ti pokazatelji povezuju u jedinstvenu konačnu ocjenu za svaku regiju.
Primjedbe i prijedloge pošaljite na: [email protected]
Izmijenjena verzija indeksa društvenog napretka na regio-nalnoj razini bit će objavljena u listopadu 2016.
▶SAZNAJTE VIŠE http://europa.eu/!dg63bB
34
Guadeloupe Martinique
Canarias
Guyane
Açores
Mayotte Réunion
Madeira
< 30
30 - 40
40 - 50
50 - 60
60 - 70
70 - 80
80 - 90
>= 90
0 500 Km
REGIOgis
Indeks društvenog napretka EU-aIndeks
Izvor: Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku
© EuroGeographics Association for the administrative boundaries
35
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ PROJEKT GRADOVI SVIJETA: MEĐUNARODNA SURADNJA U ODRŽIVOM URBANOM RAZVOJU
Urbanizacija je globalni izazov kojemu je potrebno odr-živo i uključivo upravljanje. Ronald Hall, glavni savjetnik za međunarodnu suradnju u Glavnoj upravi za regio-nalnu i urbanu politiku (Regio), promatra doprinos koji je projekt Gradovi svijeta ostvario za urbani razvoj unutar i izvan EU-a.
Prema podacima iz Ujedinjenih naroda, 2014. godine 54 % svjet-skog stanovništva živjelo je u urbanim područjima u usporedbi sa samo 30 % 1950. godine, a očekuje se da će do 2050. taj postotak porasti na 66 %. Stupanj urbanizacije uvelike se razli-kuje po kontinentima; većina urbanog stanovništva živi u Sje-vernoj Americi (82 %), Latinskoj Americi i na Karibima (80 %) te Europi (73 %). Afrika (40 %) i Azija (48 %) bile su 2014. još uvijek relativno ruralne.
Očekuje se da će tijekom narednih godina trend prema posti-zanju urbanizacije biti čak od veće globalne važnosti, možda uz neizbježno sustizanje Afrike i Azije, dostizanjem omjera urba-nog stanovništva od 56 % i 64 % do 2050. Kreatorima politika diljem svijeta izazov će predstavljati osiguravanje da se to ostvari na održiv i uključiv način, uz zemlje u razvoju koje žele razvitak uspješnog modela urbanog razvoja, dok razvijenija, industrijska gospodarstva teže rješavanju pogrešaka prethodne urbanizacije.
Dvosmjerni pristup
Promicanje održivog regionalnog i urbanog razvoja velik je pri-oritet EU-a i ključni element regionalne i urbane politike EU-a. Kao što je nedavno u Bombaju izjavio glavni direktor Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku, Walter Deffaa: „Imamo dvosmjerni pristup koji se unutar EU-a koristi dostupnim regu-latornim i investicijskim sredstvima kao i razvojem mreža zna-nja između gradova te koji izvan EU-a teži obogatiti i osnažiti našu sposobnost urbane politike putem suradnje s velikim gradovima u drugim zemljama”.
Pri odgovaranju na izazove koje je nametnula brza urbanizacija, tijekom posljednjih deset godina Regio je sa suradnicima izvan
EU-a surađivao u području regionalne i urbane razvojne politike. Europski parlament snažno je podupro ovaj napor, izborom resursa u širokom rasponu pitanja regionalne i urbane razvojne politike. Od 2014. godine ta je potpora poprimila oblik pripremne radnje pod nazivom „Gradovi svijeta: suradnja trećih zemalja EU-a u području urbanog razvoja”, a provodi je Regio u razdoblju 2014. – 2016. (produljeno do 2017.).
Središnji dio pripremne radnje Gradovi svijeta jest istoimeni projekt, koji pomaže EU-u pri promicanju svojeg integriranog modela urbanog razvoja u partnerskim zemljama, a koji se kreće od dna prema vrhu. Podupire decentraliziranu suradnju između regionalnih i urbanih tijela te ostalih sudionika u EU-u i zemljama koje nisu članice EU-a u dvosmjernom interaktivnom procesu.
Gradovi svijeta nadovezuju se na razvojnu ulogu suradnje u urbanom razvoju u području diplomatskih odnosa EU-a s ostatkom svijeta. To se osobito ističe u odnosu s Kinom. U svib-nju 2012. čelnici EU-a i Kine zajedno su pokrenuli partnerstvo o urbanizaciji, stvarajući svojim sudionicima otvorenu političku platformu za suradnju i razmjenu iskustava prilikom rješavanja gospodarskih, društvenih i ekoloških izazova urbanizacije.
▶ U siječnju 2016., Walter Deffaa, ravnatelj Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku, sudjelovao je na konferenciji svjetskih gradova u Mumbaiju u Indiji
36
Rad u parovima
Projekt Gradovi svijeta dobro napreduje. S jedne strane promiče suradnju između prethodno odabrane skupine regija i gradova iz država članica EU-a. S druge strane, uključuje regije i gradove iz četiriju partnerskih zemalja koje nisu članice EU-a, a koje predstavljaju raznoliko iskustvo u području urbanog razvoja: Kanada, Kina, Indija i Japan. U suradnji s odgovarajućim naci-onalnim tijelima četiri od pet gradova u svakoj partnerskoj zemlji radi izravno s europskim kolegama u parovima gradova.
Gradovi iz EU-a odabrani su zbog svoje vrijednosti kao područja koja služe za demonstraciju i svoje spremnosti za utvrđivanje i razvoj konkretnih djelovanja i programa s gradovima koji se ne nalaze u EU-u, uključujući one koji otvaraju nove tržišne mogućnosti.
Teme za suradnju uključuju razvoj „zelenoga” grada, energetsku učinkovitost i održivu mobilnost. Također se bave pitanjima poslovnog okruženja, obuhvaćaju promicanje regionalnih i urba-nih inovacijskih sustava, internacionalizaciju MSP-ova te promicanje tvrtki koje započinju s poslovanjem itd. Projekt Gra-dovi svijeta uključuje netradicionalne sudionike iz EU-a i zemalja koje nisu članice EU-a, poput tvrtki, agencija za tehnološki pri-jenos, sveučilišta i istraživačkih centara. Okuplja predstavnike gradova na plenarnim konferencijama, bilateralnim sastancima i posjetima gradovima u partnerskim zemljama i Europi.
Zajednički interesi
Važan dobitak jest zajednička, elektronička internetska plat-forma za razmjenu informacija i dobrih praksi kako bi se krea-torima i stručnjacima urbane politike omogućila tehnička pomoć u pitanjima kao što su povezivanja između urbanoga i rural-noga. To će pomoći u poticanju dijaloga između gradova EU-a i zemalja koje nisu članice EU-a, osim onih koji sudjeluju gradskim parovima.
Prisutan je istinski entuzijazam za projekt i razmjenu između gradova koji se suočavaju sa sličnim izazovima te za razmjenu informacija i najboljih praksi. U slučaju odnosa između EU-a i Kine gradski su parovi već potpisali memorandume o razumi-jevanju za pokretanje dogovorenih prioriteta te za strukturiranje svoje suradnje.
Projekt Gradovi svijeta ojačat će odnose s ključnim partnerima EU-a razvojem zajedničkih alata i rješenja za slične probleme. Stečena znanja bit će od velike važnosti za buduće projekte i programe vanjskih poslova EU-a, a posebice za one na temelju Instrumenta za partnerstvo Unije. Maštovitim aktivnostima kao što je projekt Gradovi svijeta EU zauzima vodeće mjesto u stva-ranju novog međunarodnog plana za urbani razvoj i daje istinsku dodanu vrijednost međunarodnoj diplomaciji.
▶SAZNAJTE VIŠE http://world-cities.eu/http://europa.eu/!Qk84KC
„Putovanje otkrića”
Portugalski grad Almada u paru je s gradom Saanich
u Kanadi. Mark Boysen iz Saanicha govori kako je odnos
tih dvaju gradova, u projektu Gradovi svijeta, „putovanje
otkrića”. Grad Saanich osobito zanima kako je od 2001.
Almada, dobitnica nagrade Europskog tjedna mobilnosti
2010., uspjela iz prometa smanjiti emisije stakleničkih
plinova. Nedavna je inicijativa u Almadi komplet dobro-
došlice za održivu mobilnost koji dobivaju osobe koje
prvi put dolaze u grad, a uključuje informacije o grad-
skim prijevoznim sustavima, kartu integriranog javnog
prijevoza i besplatne putne karte. Almada je također
uložila u obrazovne mjere za sve dobne skupine. Saanich
razmjenjuje znanje s Almadom kao što djeluje na
poboljšanju modalne podjele i održive mobilnosti.
GRADSKI PAROVI KINA-EUWUHAN-BARCELONA (ES); CHENGDU-DUBLIN (IE); GUANGZHOU-LYON (FR); SHANTOU-ANDALUZIJA (ES); TIANJIN-WEST MIDLANDS (UK)
INDIJA-EUMUMBAI-KOPENHAGEN (DK); NAVI MUMBAI-STUTTGART (DE); CHANDIGARH-LACIJ (IT); PUNE-VARŠAVA (PL)
KANADA-EUEDMONTON-VITORIA-GASTEIZ (ES); HALIFAX-TALLINN (EE); OTTAWA-HANNOVER (DE); SAANICH-ALMADA (PT)
JAPAN-EU KITAKYUSHU-RIGA (LV); KUMAMOTO-LEIPZIG (DE); TOYAMA-BURGAS (BG); SHIMOKAWA-VÄXJÖ (SE)
37
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ PRAĆENJE PUTNIČKIH USLUGA U ŽELJEZNIČKOM PRIJEVOZU
REGIONALNI I URBANI POKAZATELJI POMAŽU ULAGANJE U ŽELJEZNICE
Tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. putem kohezijske politike bit će dodijeljeno otprilike 19 mili-jardi EUR za ulaganje u željeznice, a većina ih je u tijeku u manje razvijenim regijama. Usporedivi pokazatelji o željezničkoj infrastrukturi i njezinoj upotrebi važna su sredstva u pogledu zamisli i provedbe ove politike.
Nedavno objavljen radni dokument otkriva veliki napredak u analiziranju željezničkih usluga diljem Europe. Prvi put pruža detaljne i usporedive informacije o brzini i učestalosti putničkih usluga, obuhvaćajući cijeli EU i Švicarsku.
Zahvaljujući znatnim naporima u prikupljanju i preoblikovanju podataka, sada je moguće dokazati drastične razlike u želje-zničkim uslugama unutar Europe te naznačiti koje zemlje, regije i gradovi nude osobito dobru ili lošu uslugu.
U radnom su dokumentu analizirane sve željezničke putničke usluge koje su radile određenoga dana u tjednu u 2014. godini. Iz prikupljenih su podataka izvedene prosječne učestalosti i procjene brzine za sve izravne željezničke veze.
Primjerice, karta prosječne brzine veza otkriva izvanrednu učinkovitost namijenjenih brzih veza ili nadograđenih mrežnih veza te naglašava pitanja brzine ispod 60 km/h zabilježene na većini mreža u Rumunjskoj, Bugarskoj i nekim dijelovima Grčke. Kada bi te mreže radile pri brzinama od 80 km/h, mogle bi imati veću ulogu u putničkom prijevozu.
Dostupnost praćenja
Nadalje, u radnom se dokumentu razmatrala sveukupna brzina i učestalost usluga prema pojedinoj zemlji i regiji te je predložen pokazatelj za putničku željezničku dostupnost između gradova. Taj pokazatelj za svaki grad sintetizira ukupno stanovništvo drugih gradova do kojeg se može doći unutar tri sata, uzimajući u obzir ukupno vrijeme putovanja, uključujući prema potrebi vrijeme čekanja, ali ograničavanjem odredišta na ona koja su važna za dnevno putovanje.
Dok je pristupačnost nedvojbeno povezana s visokom razinom urbanizacije, brojna visoko urbanizirana područja u istočnim dijelovima Europske unije te neka na jugu još uvijek pate od relativno slabog pristupa željezničkim uslugama.
Konačno, prosječna brzina kratkih putovanja između gradova uspoređena je s vezama unutar zemalja i prekograničnim vezama. Ovom se analizom pokazuje da prekogranične gradske veze gotovo uvijek djeluju pri nižim brzinama od nacionalnih veza. Neke od tih razlika u radu mogle bi biti objašnjene na temelju vremena čekanja i nedostatka usklađenosti rasporeda usluga.
Detaljnija analiza informacija željezničkog rasporeda trebala bi biti moguća nakon što postanu dostupni željeznički podatkovni modeli diljem EU-a.
▶SAZNAJTE VIŠE http://europa.eu/!tV48bN
38
Guadeloupe Martinique
Canarias
Guyane
Açores
Mayotte Réunion
Prosječna brzina izravnih željezničkih veza, 2014.
<= 40,0
40,1 - 60,0
60,1 - 80,0
80,1 - 100,0
100,1 - 150,0
> 150,0
Nema podataka / nepotpuni podaci
km/h
© EuroGeographics Association for the administrative boundaries
0 500 Km
REGIOgis
Brzina izračunana duž ravnih linija koje predstavljaju vezu između dvaju uzastopnih stajališta. Sva izravna putovanja vlakom između geološki smještenih postaja, s početkom između 6:00 i 20:00 2.10.2014. (EE, IE: 2013.; EL, Corse, Sjeverna Irska: 2015.).Izvor: UIC, www.peatus.ee, National Transport AuthorityIreland, TrainOSE Greece,Chemins de Fer de la Corse, TranslinkNorthern Ireland Railways, EuroGeographics, OpenStreetMap,TomTom, RRG, DG REGIO
39
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ ŠETNJA PARKOMPRISTUPANJE ZELENIM URBANIM PODRUČJIMA U EUROPSKIM GRADOVIMA
Izrađena je metodologija za upotrebu pokazatelja za procjenu prisutnosti, dostupnosti i pristupa zelenim urbanim površinama za gradsko stanovništvo diljem Europe.
Zelena područja u gradovima, poput parkova, javnih vrtova i okolnih šuma služe raznim aktivnostima, od ekoloških vrijed-nosti do rekreativnih funkcija. Također predstavljaju estetsku vrijednost i imaju važnu ulogu u promicanju javnoga zdravlja te općenito pridonose boljoj kvaliteti života stanovnika.
Prilično je jednostavno izmjeriti stvarnu prisutnost i površinu pokrova zelenih područja u gradovima upotrebom postojećih izvora statističkih podataka. Međutim, sama prisutnost tih područja ne jamči da oni za većinu urbanog stanovništva mogu ispunjavati svoje funkcije. Zelena područja mogu biti koncentrirana u određenim dijelovima grada te pristup njima može biti problematičan, primjerice, pješacima.
Iz razloga poput ovih izrađena je metodologija kojom se uzima u obzir prostorni razmještaj stanovništva i zelenih područja diljem područja pojedinoga grada te su dobiveni pokazatelji o blizini zelenih područja urbanom stanovništvu.
Ostvarivanje napretka
Kako bi se postigli usporedivi rezultati, upotrijebljeni su usklađeni izvori podataka iz cijeloga EU-a, poput podataka o upotrebi zemljišta na temelju inicijative Copernicus Urban Atlas i broja stanovnika na temelju popisa stanovništva na najvećoj mogućoj prostornoj rezoluciji. Kombiniranjem tih podataka s cijelom uličnom mrežom moguće je izračunati ukupnu površinu zelenih područja koju stanovnici mogu doseći pješice u roku od deset minuta. Na razini cjelokupnoga grada srednja vrijednost najbliže zelene površine (prikazana na karti) ističe razliku u blizini zelenih pod-ručja stanovništvu. Među većim glavnim gradovima srednja vrijednost obližnjih zelenih područja kreće se između manje od 15 hektara u gradovima poput Bukurešta, Pariza, Budimpešte, Rima ili Sofije do više 50 hektara u Pragu i Stockholmu.
Ta metodologija i zaključci detaljnije su opisani u radnom dokumentu. Također se pokazuje da novi pokazatelji pružaju dodatne informacije o prisutnosti i raspodjeli zelenih područja. Budući da je izrada podataka alata Urban Atlas i dalje u tijeku, ta će analiza u bliskoj budućnosti biti proširena na čak i više gradova. Ažurirani i potpuni podaci prema pojedinom gradu bit će dostupni putem internetske stranice Inforegija.
▶SAZNAJTE VIŠE http://europa.eu/!rX73Djhttp://land.copernicus.eu/local/urban-atlas
40
Madeira
REGIOgis
Canarias
GuadeloupeMartique
Guyane
Mayotte Réunion
Açores
Pristup zelenim urbanim područjima u gradovima, 2012.
< 10
10 - 15
15 - 20
20 - 25
25 - 30
>= 30
Nema podataka
< 100 000
100 000 - 250 000
250 000 - 500 000
500 000 - 1 000 000
1 000 000 - 5 000 000
>= 5 000 000
ha Stanovništvo urbanog središta
Srednje područje zelenih urbanih područja i šuma ponderiranona temelju stanovništvado kojeg se može doći pješice te u roku od deset minuta.Izvori: Copernicus Urban Atlas, NSIs, TomTom, REGIO-GIS
© EuroGeographics Association for the administrative boundaries
0 500 Km
▶ ŠETNJA PARKOMPRISTUPANJE ZELENIM URBANIM PODRUČJIMA U EUROPSKIM GRADOVIMA
41
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ NOVOSTI [UKRATKO]
▶NOVOSTI
UČENJE KROZ IGRUU proteklih nekoliko
godina Glavna uprava za regionalnu i urbanu po l i t i ku ra zv i l a je brojne zabavne i obra-zovne proizvode za
mlade (od otprilike osam do 13 godina starosti) te za učitelje. Najnoviji i najinovativniji od njih jest mrežni multimedijski zapis „Partners”, istraživačka igra koja kombinira cjelokupnu zbirku multimedijskih alata koja igrače vodi kroz šest regija Europske unije. Istraživanjem se objašnjavaju aktivnosti regi-onalne politike kojima se promiče razvoj te povezanosti između regija EU-a i njihovih građana. Digitalna verzija koja se temelji na stripu „Partners” pruža zabavno i informativno iskustvo.
▶SAZNAJTE VIŠE http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/edu
ŠIRI FOKUS ZA REGIONALNI FOTO-GRAFSKI NATJEČAJ
Ove je godine fotografski natječaj Europa u mojoj regiji postao dio šire kampanje kojom se nastoji privući građane da u svojoj regiji posjete mjesta i nauče više o projektima koje financira EU. Tijekom svibnja različiti će projekti diljem Europe otvoriti svoja vrata javnosti kao dio kampanje za veću osvije-štenost. Upravljačka su tijela na interaktivnu kartu na inter-netskoj stranici Inforegio postavila informacije koje se odnose na planirane događaje (pogledajte poveznicu u nastavku).
Osim toga, neki će od projekata sudjelovati u „potrazi za blagom”: tragovi su skriveni na lokacijama projekta, a javnost se potiče da ih potraži. Nagrade će se dodijeliti za najbolje fotografije kao i sudionicima „potrage za blagom”. Kao i pret-hodnih godina, organizirat će se i tradicionalni fotografski natječaj putem Facebooka, ali rok za prijavu bit će dulji, od svibnja do kolovoza. Cjelovite informacije mogu se naći na stranici na Facebooku Inforegio ili Europa u mojoj regiji.
▶SAZNAJTE VIŠE http://europa.eu/!WV98rM
CEMROvogodišnji Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća europe
(CEMR) održat će se u Nikoziji (Cipar) od 20. do 22. travnja. Događaj predstavlja priliku za sastanak gradonačelnika, vijeć-nika i predsjednika regija i raspravu o temama kao što su migra-cije, klimatske promjene, lokalne financije, teritorijalne reforme itd. Kongresu će prisustvovati i vođe EU-a, predstavnici UN-a, stručnjaci, znanstvenici te pripadnici civilnog društva. Oni koji se žele prijaviti za događaj, mogu to učiniti putem navedene poveznice.
▶SAZNAJTE VIŠE www.cemr2016.eu
42
PLAN ZA JAVNU NABAVU
Novo istraživanje koje je Europska komisija objavila o administrativnom kapacitetu u području europskih struk-turnih i investicijskih fondova (ESI) nudi jedinstveni i dosad nezabilježeni pregled postojećih kapaciteta, struktura, sustava i praksi diljem EU-a za jačanje kvalitete javne nabave.
U skladu s inicijativom „proračun EU-a usmjeren na rezul-tate” Komisija djeluje kako bi osigurala učinkovito i transpa-rentno trošenje novca poreznih obveznika za postizanje boljih rezultata. Gotovo polovina sredstava fondova ESI ulaže se u realno gospodarstvo putem javne nabave.
Ovo istraživanje, temeljeno na uredskom istraživanju u svih 28 država članica, ispitivanjima na terenu u 15 država čla-nica, analizama slučaja u Češkoj Republici i Portugalu te internetskom istraživanju praktičara diljem EU-a, ocjenjuje jake i slabe strane pojedinog sustava u profilima 28 zemalja. Također određuje popis od 35 dobrih praksi koje donositelji odluka mogu upotrebljavati za poboljšanje administrativnog kapaciteta, osobito u pogledu ljudskih resursa, sustava i alata te struktura upravljanja. Zapravo, na temelju potpune analize dokument pruža određene preporuke za poboljšanje ishoda na razini EU-a i države članice.
▶SAZNAJTE VIŠE http://europa.eu/!vF38WH
OTVORENI PODACI ZA POTPORU REZULTATA
1) KOJE SU INFORMACIJE DOSTUPNE NA OTVORENOJ PODATKOVNOJ PLATFORMI FONDOVA ESI?
Platforma se uglavnom usredotočuje na razdoblje finan-ciranja 2014. – 2020. koje obuhvaća svih pet europskih strukturnih i investicijskih fondova te Inicijativu za zapošlja-vanje mladih. Omogućuje vizualizaciju financiranja i zajed-
ničkih pokazatelja programa fondova ESI. Katalog podataka u pozadini platforma također uključuje skupove podataka povezane s rezultatima sredstava kohezijske politike 2007. – 2013. (Kohezijski fond, EFRR i ESF).
2) KOJE USLUGE NUDI PLATFORMA?Putem internetske vizualizacije omogućuje jasnu sliku ula-
ganja fondova ESI te njihova očekivana postignuća. Korisnici također mogu pristupiti neobrađenim skupovima podataka u katalogu i stvoriti vlastite filtre i prikaze koje će uklopiti u svoje internetske stranice ili podijeliti putem društvenih medija.
3) ODAKLE POTJEČU INFORMACIJE?Podaci na platformi potječu iz više od 530 nacionalnih,
regionalnih ili međuregionalnih programa koje je Komisija usvojila u sklopu fondova ESI nakon rasprave s odgovarajućim nacionalnim i regionalnim tijelima.
4) KOJA SE AŽURIRANJA PREDVIĐAJU U 2016.? Vizualizacije su trenutačno dostupne na regionalnoj
i tematskoj razini, no cilj ih je do kraja 2016. predstaviti na programskoj razini.
Također će se prikazati napredak prema očekivanim postignućima koji je postignut putem programa.
Katalog podataka bit će obogaćen drugom vrstom skupova podataka povezanih s politikama EU-a.
▶SAZNAJTE VIŠE https://cohesiondata.ec.europa.eu/http://europa.eu/!tY69KR
43
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ SRETNA GODIŠNJICA, IQ-NET! PROSLAVA 20 GODINA RAZMJENE ISKUSTVA O STRUKTURNIM FONDOVIMA
Časopis Panorama upitao je profe-sora Johna Bachtlera, direktora Istraživačkog centra za europske politike (EPRC) na sveučilištu Strathclyde u Glasgowu u Škotskoj i Stefana Kaha (upravitelj mreže IQ-Net) da pojasne kako djeluje udruga IQ-Net te važnost njezine obljetnice.
Poboljšanje kvalitete upravljanja programom strukturnih fondova (IQ-Net) jedna je od najdugovječnijih europskih mreža za razmjenu znanja posvećena kohezijskoj politici. Udruga IQ-Net osnovana je u veljači 1996. i pod upravlja-njem EPRC-a, slavi 20. godišnjicu uz 40 konferencija održanih tijekom prethodna dva desetljeća o različitim aspektima upravljanja programom.
Udruga IQ-Net mnogima je dobro poznata, ali možete li ukratko objasniti svrhu mreže?
John Bachtler: Naziv mreže „Poboljšanje kvalitete uprav-ljanja programom strukturnih fondova” sažetak je onoga što IQ-Net zapravo jest. Nastoji olakšati razmjenu znanja i zajed-ničko učenje o zajedničkim izazovima s kojima se suočavaju upravitelji programima. To se učenje uglavnom usredotočuje na zadatke u ciklusu upravljanja programom – razvoj stra-tegije, programiranje, ostvarivanje projekata, predavanje dokumentacije i odabir, usklađivanje partnera, praćenje, procjenu, financijsko upravljanje, kontrolu i analizu. Isto tako, premošćuje neke ključne tematske prioritete, poput inovacije, poduzetništva, zapošljavanja i održivosti kao i regulatornih pitanja o usklađenosti s pravilima o državnim potporama.
▶ Članovi udruga IQ-Net okupljaju se kako bi proslavili 20 godina umrežavanja
44
Tko su partneri u mreži IQ-Net?
Stefan Kah: Mreža okuplja 18 tijela za upravljanje progra-mima iz 16 država članica – Austrije, Belgije, Hrvatske, Češke Republike, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Poljske, Portugala, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske i Ujedinjene Kraljevine – koje su zajednički odgovorne za dodjeljivanje gotovo trećine sredstava kohezijske politike EU-a. Većina čla-nova jesu upravljačka tijela, ali imamo i nekoliko nacionalnih koordinacijskih tijela i nekoliko posredničkih tijela. Glavni je uvjet iskustvo u provedbi strukturnih fondova kao i predanost otvorenim razmjenama iskustva. Europska komisija (Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku i Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje) također je aktivni partner, a EPRC omogućuje istraživanje i organizacijsku potporu.
Spomenuli ste razmjenu iskustva – što to znači u praksi?
SK: U središtu procesa razmjene znanja nalazi se šest mje-sečnih konferencija, a svaka se usredotočuje na specifičnu upravljačku temu koju su odabrali partneri. Prije svakog doga-đaja EPRC proučava kako se tema (npr. odabir ili praćenje programa) odvija u svakoj partnerskoj zemlji ili regiji. Rezultati se sakupljaju u sažetke kako bi se ostvario pregled prakse diljem EU-a, utvrđujući zanimljive ili inovativne analize slučaja i lekcije za upravljanje programom. Stoga, kada partneri raspravljaju o nekom pitanju, imaju dobar uvid u sličnosti i suprotnosti te o tome gdje se njihovo iskustvo upravljanja programom uklapa u međunarodnu praksu. Također pružamo ad hoc pomoć svojim partnerskim organizacijama vezano uz specifična provedbena pitanja.
Austria ÖROK Secretariat - Austrian Conference on Spatial Planning
BelgiumVlaanderen - Enterprise Agency Flanders
Croatia Ministry of Regional Development & EU Funds
Czech RepublicMinistry for Regional Development
DenmarkDanish Business Authority
FinlandSouth and West Finland
FranceCommissariat Général à l’Égalité des Territoires (CGET)
GermanyNordrhein Westfalen - Ministry for the Economy, Energy, Construction, Housing & Transport
GreeceManagement Organisation Unit of Development Programmes S.A.
Poland Marshal Office of the Pomorskie Region
PortugalAgency for Development and Cohesion
SlovakiaCentral Coordination Body, Government Office
SloveniaGovernment Office for Development and European Cohesion Policy
SpainPaís Vasco - Provincial Council of Bizkaia
Sweden Tillväxtverket - Swedish Agency for Economic and Regional Growth
UKEngland - Department for Communities and Local Government (CLG)
Wales - Welsh European Funding Office
Scotland - Scottish Government
DG Regio of the European Commission
Partners
45
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
Mreža IQ-Net ove godine slavi 20 godina postojanja – kako je započela s radom?
JB: Ideja stvaranja mreže došla je od europskog partnerstva u Strathclydeu, koje je upravljalo programom europskog regi-onalnog razvojnog fonda zapadne Škotske. Entuzijastično su je pokupile ostale regije „Cilja 2” u EU-15 kao i one pristupnih zemalja iz 1995. Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (nekadašnji DGXVI) pružio je snažnu potporu uz pomoć poti-cajnog sredstva kako bi mreža počela s radom. Sa svojim dugogodišnjim iskustvom u istraživanju i razmjeni znanja u području regionalne politike, EPRC bio je očigledan izbor za upravljanje mrežom.
Brojni su oblici za razmjenu iskustva u EU-u. Što mrežu IQ-Net čini drugačijom?
SK: Potrebno je organizirati učinkovito zajedničko učenje kako bi se olakšala otvorena, uzajamna razmjena znanja. Puno ulažemo u znanje kako bismo omogućili solidnu osnovu za razmjenu iskustva. Višejezični istraživački tim EPRC-a provodi sveobuhvatno istraživanje o praktičnim iskustvima s pitanjima vezanima uz upravljanje programom diljem EU-a te na temelju ocjenjivanja i akademskih spoznaja. Sastanci IQ-Net-a potiču dobru interakciju, npr. putem radionica usmjerenih na praksu. Objavljujemo radove koji obuhvaćaju golemu količinu praktič-nog znanja te smo s vremenom izgradili registar informacija o gotovo svakom aspektu upravljanja programom.
Koji dokazi postoje za učinkovitost ove vrste razmjene znanja putem mreže IQ-Net?
JB: Svake tri godine ocjenjujemo rad mreže IQ-Net. Najočitija korist jest što se upravitelji programima mogu sami procjenji-vati u odnosu na druge. Također postoji dokaz organizacijskog učenja: Izvješća i debate mreže IQ-Net stvorili su nove ideje i rješenja u područjima kao što su odabir projekata i sustavi
praćenja. Partnerski programi uveli su promjene na temelju najboljih praksi unutar mreže. IQ-Net isto izgrađuje odnos između programa i (važnije) olakšava neformalni dijalog sa službama Komisije o izazovima upravljanja programom.
Što slijedi za IQ-Net?
JB: IQ-Net neprestano se prilagođavao tijekom prethodna dva desetljeća i s time će nastaviti, a u skladu s potrebama naših partnera. Postoji rastuća potreba za administrativnom izgrad-njom kapaciteta, a želimo postati i uključeniji u osposoblja-vanje. Pratit ćemo kako se nove reforme – novi tematski prioriteti, usmjerenost na rezultate i okvir izvedbe, financijski instrumenti, integrirano ulaganje – provode tijekom ovoga programskog razdoblja, a već razmišljamo i o razdoblju nakon 2020. godine. Budući da nam ne nedostaju pitanja za buduću razmjenu znanja, veselimo se pomoći IQ-Net-a u promicanju učinkovitog učenja.
▶SAZNAJTE VIŠE http://www.eprc.strath.ac.uk/iqnet
46
▶ RAZVOJ POLJOPRIVREDNOGA ISTRAŽIVANJA U ŠPANJOLSKOJ
▶ŠPANJOLSKA
Projektom u zapadnoj Španjolskoj ojačani su istraži-vanje i razvoj u poljoprivrednom sektoru te unaprije-đene veze između lokalnih poduzeća i znanstvene zajednice. Potpora koju je omogućio Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) pomogla je u izradi novih objekata i stvaranju radnih mjesta na istraživačkom institutu Finca La Orden-Valdesquera.
Institut, koji je dio Centra za znanstveno i tehnološko istraži-vanje Extremadure (CICYTEX), koristi se sredstvima za potrebe plaćanja obnove i proširenja svoje znanstvene infrastrukture, uključujući izgradnju novog biotehnološkog skladišta te neop-hodne popravke na opremi za navodnjavanje. Osim toga, kup-njom novih materijala za upotrebu u laboratorijima i na pokusnim farmama znanstvenicima će omogućiti da nastave s najmodernijim istraživanjem.
Osim što se usredotočuje na poljoprivredu, institut Finca La Orden-Valdesquera provodi istraživanje o povezanim pitanjima kao što su šumarstvo i upotreba prirodnih resursa. Trenutačna ključna područja projekta uključuju ocjenjivanje i vrednovanje energetskih usjeva, pronalaženja načina za poboljšanje poljo-privredne proizvodnje i uvide u stočarsku proizvodnju.
Širenje vidokruga
Poljoprivrednici, druge istraživačke organizacije, lokalna podu-zeća i zadruge imaju koristi od rada instituta putem raznih inicijativa za prijenos tehnologije. Do danas su financijska sredstva za projekt podržala informacijske dane, radionice, konferencije i predavanja. Također je omogućena obuka
istraživačima, tehničkim stručnjacima i sveučilišnim studen-tima koji se usavršavaju u području poljoprivrede. Osim toga, osnovano je partnerstvo s lokalnim društvima i istraživačkim centrima kao način olakšavanja posjeta razmjene.
Zahvaljujući poboljšanoj bazi resursa, institut je sada u moguć-nosti podići svijest o svojim aktivnostima i rezultatima projekta među znatno širom publikom. To je uglavnom postignuto izra-dom promotivnih medijskih alata, uključujući preuređenu inter-netsku stranicu. Osim toga, izrađene su nove publikacije i nalaze se u optjecaju u cilju daljnjeg poboljšanja rasta prije-nosa tehnologije u poljoprivrednoj zajednici.
Nova radna mjesta
Projektnim ulaganjem stvoreno je više od 400 novih istraži-vačkih, razvojnih i inovacijskih projekata te gotovo 70 surad-ničkih inicijativa s lokalnim društvima. Štoviše, te su aktivnosti pomogle pri stvaranju 35 radnih mjesta.
Prema riječima Carmen González Ramos, ravnateljice CICYTEX-a, potpora je donijela napredak u istraživanju i razvoju proizvoda koji izlaze iz Extremadure, a u korist lokalnih podu-zeća i poljoprivrednika. Projekt je također pomogao u pobolj-šanju društveno-gospodarskog i okolišnog stanja krajolika Extremadure.
▶SAZNAJTE VIŠE cicytex.gobex.es/es/centros/la-orden-valdesequera
Ukupna cijena: 3 285 349 EURDoprinos EU-a: 2 628 279 EUR
▶PRIMJERI PROJEKATA
47
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ „SOFTWARE CITY” POKREĆE INOVACIJU
▶UJEDINJENA KRALJEVINA
Zahvaljujući potpori Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), poduzeća u u području informacijskih tehnologija u sjeveroistočnoj Engleskoj imaju prostor na kojem se mogu usredotočiti na razvoj i rast proizvoda. Softverski centar Sunderlanda nudi najmodernije objekte za rad te niz aktivnosti za potporu poslovanju.
Gradsko vijeće Sunderlanda je 2012. otvorilo centar koji nudi više od 6 000 m2 najamnog prostora za 63 poduzeća, uz naj-noviju opremu i sadržaje. Kako bi se potaknula suradnja s lokal-nim talentima, u centru su dostupni „pješčanik” i prostorije za razvoj inovacija u kojima poduzeća mogu eksperi-mentirati s idejama i kon-ceptima. Također postoje i centar za razvoj i ispiti-vanje te prostor za radio-nice u kojima sudjeluje zajednica.
Sunderland Software City (SSC) predstavlja uspješnu suradnju između gradskog vijeća Sunderlanda, sve-učilišta, fakulteta i organizacije North East Business and Inno-vation Centre. Inicijativa je uspostavljena 2008. u partnerstvu s privatnim sektorom, a pruža jedinstvenu kontaktnu točku za MSP-ove koji počinju s poslovanjem u području softvera i renomiranija poduzeća. Do danas je pomogla više od 260 poduzeća koja se bave izradom softvera i odigrala važnu ulogu u stvaranju približno 335 radnih mjesta u regiji, pomažući pri rastu tehnološke poslovne baze za gotovo 20 %.
SCC nudi usluge poslovnog savjetovanja u područjima kao što su potpora pri ulasku na tržište, financijsko planiranje i poslovi posredovanja, istraživanje tržišta te pristup međunarodnim investicijskim uslugama. U nastojanju razvoja novog vodstva kupaca i tržišta, potiče tvrtke iz drugih sektora, poput proi-zvodnje, zdravstvene skrbi i obnovljive energije, da iskuse prednosti digitalnih tehnologija.
Ciljanje na talente
SSC neprestano teži razvoju novog odnosa s javnim, privatnim i obrazovnim organizacijama kako bi se povećale mogućnosti za lokalna poduzeća koja se bave izradom softvera. Primjerice, blisko je povezan s inicijativom Digital Catapult te je 2015. otvorio jedan od tri regionalna središta Digital Catapult Centres. DCC North East & Tees Valley suradnja je između pet lokalnih sveučilišta i partnerstva dvaju lokalnih poduzeća pod vodstvom SSC-a. Cilj je te suradnje poduzećima iz Ujedinjene Kraljevine pomoći pri sigurnijoj i učinkovitijoj razmjeni vlasničkih podataka
pomažući pri otkrivanju nove vrijednosti iz organizacijskih podataka te istraživanju novih komercijalnih modela.
SSC i lokalni partneri također su ključni u inicijativi Tech City, Tech Cluster Alliance UK-a, Ciscovu National Vir-tual Incubator i inicijativi Sun-derlanda Work Discovery,
podižući među mladim ljudima svijest o dostupnim prilikama za osposobljavanje i karijeru.
Razvojem odnosa i partnerstava s ostalim organizacijama SCC je narastao na temelju svojih postignuća i uspostavio je dugoročnu viziju za softverski sektor regije. Fokus je trenutačno na razvoju ključnih prednosti stvaranjem novih mogućnosti i jačanjem međunarodnih trgovinskih veza uz prevladavanje prepreka koje usporavaju rast inovativnih poduzeća koja se bave razvojem softvera.
▶SAZNAJTE VIŠE www.sunderlandsoftwarecity.com
Ukupna cijena: 17 440 107 EUR
Doprinos EU-a: 8 713 330 EUR
▶PRIMJERI PROJEKATA
48
▶ TIMSKI RAD U BORBI PROTIV EKOLOŠKIH KATASTROFA
▶EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA: LATVIJA I LITVA
Latvija i Litva uspostavile su prekogranični spasilački tim i sustav za rano upozorenje kako bi pomogle u suo-čavanju s mogućim ekološkim katastrofama oko korita rijeke Lielupe. Područje se smatra visokorizičnim zbog velikih količina kemijskih i petrokemijskih proizvoda koji se njime prevoze cestovnim, željezničkim i cjevo-vodnim putem.
Projektom Lielupe ECO, koji je dobio potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), spasilački timovi opremljeni su naj-novijom opremom kako bi mogli brzo djelovati u sprečavanju i uklanjanju onečišćenja uslijed nezgode. Tim obuhvaća struč-njake iz općina iz te regije zajedno s članovima vatrogasne službe i službe spašavanja smještenima u Jelgavi, Latviji i pograničnim okruzima Šiauliaija i Panevežysa. Svi se članovi tima redovito obučavaju što im omogućuje istančavanje sposobnosti civilne obrane.
Sustav za rano upozorenje projekta koristi se internetom i tek-stualnim porukama za brz i učinkovit rad tima. Procedura je započela u Jelgavi, gradu koji se često mora suočavati s velikim rizikom od poplava, a kasnije je uvedena u ostalim gradovima diljem regije.
Posade za spašavanje i općine s obiju strana granice tim su projektom dobile veliku korist u pogledu razmjene znanja, isku-stva i stručnosti. To je zauzvrat pomoglo projektnim partnerima u poboljšanju njihove reakcije na ekološke katastrofe.
Osim toga, uvelike su poboljšani prekogranični standardi uprav-ljanja rizikom regije, ne samo zato jer je zajedničkom spasilač-kom timu omogućen pristup većem broju resursa nego kada djeluju neovisno.
Brza reakcija
Tijekom dvogodišnjeg trajanja projekta održano je 75 seminara koji su se bavili nizom pitanja povezanih s ekološkim kata-strofama i reakcijama na hitne slučajeve. Ti su događaji stu-dentima i lokalnim stanovnicima pružili priliku za učenje o projektu te o tome kako najbolje reagirati u slučaju raznih scenarija katastrofe.
Ukupno gledano, projektom Lielupe ECO poboljšala se sigurnost i kvaliteta života lokalnog stanovništva osiguravanjem boljih javnih hitnih službi. Gledajući unaprijed, time će se pomoći u promicanju snažnije i integriranije prekogranične zajednice.
Voditeljica projekta Liene Rulle naglašava da je projekt objema regijama omogućio razmjenu informacija na načine na koje inače ne bi bila moguća ili bi barem njihovo prikupljanje bilo teško. Poboljšanje kvalitete i pristupačnosti usluga za upravljanje rizikom bit će daljnje ključno naslijeđe projekta.
▶SAZNAJTE VIŠE www.jelgava.lv/pasvaldiba/projekti/2014-gads/latvijas---lietuvas-parrobezu-sadarbibas6/ekologisko-avariju-likvidesana-un-vides-7
Ukupna cijena: 1 150 511 EURDoprinos EU-a: 977 934 EUR
49
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶ PREKOGRANIČNO VOLONTIRA-NJE U BORBI PROTIV SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
▶EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA: SLOVENIJA I HRVATSKA
Inicijativom za stvaranje prilika u sektoru volontiranja dobiveno je rješenje na obostranu korist na pogranič-nom području između Slovenije i Hrvatske. Uz prona-laženje inovativnih načina za podupiranje lokalnih zajednica, prioritet projekta „City Volunteers” bio je pomoći ugroženim skupinama i manjinama u pristupu volonterskom radu kao načinu poboljšanja njihove kvalitete života i socijalne uključenosti.
Projekt je dobio potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), a na taj način ponuđena je stručna, usklađena potpora kako bi se ljudima omogućio volonterski rad koji je prikladan njihovim potrebama i ambicijama. Učinjeni su napori u podizanju volonterskih obrazovnih standarda, a poseban je naglasak stavljen na pružanje pomoći ljudima s posebnim potrebama.
Ključni cilj bio je utvrditi nove načine za promicanje volontira-nja i njegovih prednosti u gradu Mariboru u slovenskoj regiji Podravje te u susjednom Varaždinu u varaždinskoj regiji i Čakovcu u hrvatskom Međimurju. Projektni tim također je htio stvoriti mrežu volonterskih organizacija i podržati sav njihov rad izradom koherentne strukture za sektor.
Čvrsta strategija
Kako bi ostvarili svoje planove, članovi projekta „City Volun-teers” istražili su volontiranje na brojnim razinama. U analizu projekta bili su uključeni istraživanje, strateški razvoj, izgradnja kapaciteta i načini pružanja praktične pomoći za volonterske organizacije.
Nakon provođenja detaljne procjene projektni tim krenuo je dalje s pripremanjem i provedbom zajedničke prekogranične strategije za volonterski razvoj. Isto tako, kao dio procesa izgradnje kapaciteta uspostavljena je mreža regionalnih ureda za pružanje informacija te knjižnica koje pružaju potporu
volonterskim skupinama. Osim toga, u sklopu projekta održa-vala se obuka radi poboljšanja vještina i kompetencija mladih volonterskih vođa te su izrađeni razni materijali za obuku.
Tim je isto tako razvio nove načine volontiranja, uključujući skupno volontiranje putem kojeg se potiče sudjelovanje podu-zeća i organizacija u inicijativama zajednice. Kako bi se osigurao ispravan način provedbe tih inicijativa, projektom su omogućeni alati IKT-a, uključujući internetski portal o volontiranju. Orga-nizirani su brojni događaji kako bi se promicale koristi koje volontiranje predstavlja koheziji društva i zajednice.
Iako je projekt „City Volunteers” završen 2013., njegovo nasljeđe i dalje živi jer regionalni uredi, knjižnice i internetski portal nastavljaju s djelovanjem i promicanjem mogućnosti za volontere. Troškove pokrivaju lokalne općine, a projektom su stvorena dva stalna radna mjesta.
▶SAZNAJTE VIŠE www.city-volunteers.si/
Ukupna cijena: 614 696 EURDoprinos EU-a: 522 492 EUR
(odobrena maksimalna
sredstva)
▶PRIMJERI PROJEKATA
50
▶ ULAGANJE POMAŽE PRI POBOLJŠANJU PROIZVODNJE – I POVEĆANJU IZVOZA
▶GRČKA
Ukupna cijena: 294 183 EURDoprinos EU-a: 202 885 EUR
Grčko poduzeće koje proizvodi slamke za piće pobolj-šalo je svoje proizvodne procese i povećalo svoj izvoz zahvaljujući ulaganju u opremu uz potporu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).
Poduzeće Matrix Pack SA već ima vodeće mjesto u svojem sektoru. Jedino je poduzeće u Europi koje proizvodi sve vrste slamki za piće i može potvrditi izvoz između 70 i 75 % svoje robe diljem svijeta. Međutim, niska cijena krajnjeg proizvoda, potreba za zadovoljavanjem brojnih građevinskih standarda, kao i stroge higijenske kontrole predstavljaju izazovan kontekst za proizvodnju i rast.
Najsuvremenije postrojenje
Cilj projekta „Extroversion I” (u Operativnom programu Kon-kurentnosti i poduzetništvo) bio je povećati inovativni kapacitet poduzeća u proizvodnji slamki uz poboljšanje izvoznog poten-cijala. Projektom su plaćena tri nova stroja za specijaliziranu proizvodnju kojima je osuvremenjen način na koji Matrix izrađuje svoje proizvode i stavlja ih na tržište:
▶ Stroj velike brzine za izradu nabora, koji slamci daje pre-poznatljivu savitljivost, automatizirao je završnu fazu pro-izvodnog procesa. Spajanjem ove jedinice s drugim dvama novim strojevima Matrixu omogućuje povećanje produk-tivnosti od 30 %. ▶ Stroj za pojedinačno omatanje omogućuje pakiranje svake slamke u plastičnu foliju ili papir. Ova oprema omogućava ispis na materijal za omatanje, što je nekim klijentima primamljiva opcija. ▶ Stroj za automatsko pakiranje slamki Matrixu daje moguć-nost pakiranja u ambalažu različite veličine – od 40 do 250 slamki. Budući da ta oprema automatizira cjelokupni proces pakiranja, poduzeće ostvaruje korist od povećanja produk-tivnosti u tom području djelovanja od između 15 i 120 %, ovisno o vrsti pakiranja koju klijenti zahtijevaju.
Postavljanje integriranog informa-cijskog skladišta i sustava za uprav-ljanje sljedivosti također su dio ulaganja.
Prednosti za klijente
Osim osuvremenjivanja proizvodnje u tvornici, ulaganje je dovelo do poboljšanja u cjelokupnoj kvaliteti završnog proi-zvoda. To poduzeću pomaže pri ulasku na nova tržišta i prodaji stranim klijentima s visokim standardima, poput lanaca super-marketa i veleprodaje čije narudžbe često dolaze s posebnim zahtjevima za označivanjem.
Matrix je nakon instalacije postrojenja proširio svoju izvoznu bazu. U 2011. godini poduzeće je poslovalo s 14 stranih klije-nata, ali ta je brojka do 2014., kada je zaključen investicijski program, porasla na 63. U 2015. godini poduzeće je dodatno poboljšalo izvoz dostavljanjem robe ukupno 88 stranih klijenata u 25 zemalja.
▶SAZNAJTE VIŠE http://www.matrixpack.gr
51
panorama [PROLJEĆE 2016 ▶ BR. 56]
▶PROGRAM
Više informacija o događanjima možete naći u dijelu Program na internetskoj stranici Inforegija:http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/newsroom/events/
▶
Europska komisija, Glavna uprava za regionalnu i urbanu politikuKomunikacija – Ana-Paula LaissyAvenue de Beaulieu 1 – B-1160 BrusselsE-pošta: [email protected]: http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/
http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/
www.yammer.com/regionetworkSuradnička platforma DG REGIJA
www.twitter.com/@EU_Regional
www.twitter.com/CorinaCretuEU
www.flickr.com/euregional
Prijavite se za „REGIOFLASH”www.inforegiodoc.eu
OSTANITEU KONTAKTU
KN-LR-16
-056-H
R-N
12. – 13. SVIBNJA Dubrovnik (HR)
Prvi godišnji forum Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR)
1. – 2. LIPNJABruxelles (BE)
Konferencija o pametnim regijama
16. – 17. LIPNJA Sofija (BG)
Sedma europska konferencija za procjenu
Orijentacija zaključaka: Kohezijska politika na poslu
10. – 13. LISTOPADA Bruxelles (BE)
Europski tjedan regija i gradova (uklj. svečanost RegioStars)