ANTIKA KULTURA NA PROSTORU DANANJE BIH

Ilirska plemena

Ilirska plemena na podruju dananje Hrvatske i Bosne i HercegovineBosnu i Hercegovinu su naseljavala najpoznatija i najjaja ilirska plemena. Jedno od njihovih glavnih sredita nalazilo se na Glasincu nedaleko odSarajeva. Treba spomenuti nekoliko ilirskih plemena na podruju dananje Bosne i Hercegovine.Dalmati, od kojih je nastala rijeDalmacija, su ivjeli irom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni biliDezitijati. Istonu Bosnu su naseljavaliAutarijati.Liburnisu ivjeli u sjeverozapadnoj Bosni i bili su uveni pljakai (u Hrvatskoj su se prostirali uz sjeverni dio priobalja). Sjevernu su Bosnu nastanjivaliMezeji.Ardanisu ivjeli juno od Liburna, aAntiarisu ivjeli jo dalje prema jugu. Druga ilirska plemena koje treba spomenuti suLabodiiDaorsi. MigracijeKeltau etvrtom i treem stoljeu prije Krista su izbacile mnoga ilirska plemena s bivih podruja. Ipak, neka keltska i ilirska plemena su se mijeala, kao to suSkordisci, mjeovito ilirsko-keltsko pleme iz sjeveroistone Bosne. U Bosanskoj Krajini su ivjeliJapodi. Juni dio Bosne i Hercegovinu nastanjivali suArdijejciiDaorsi, koji su kovali i svoj vlastiti novac. Ostaci drevnog grada Daorsa, poznatog kaoDaorsonjo uvijek se mogu vidjeti u Oaniu kodStoca.

Dodir s Grcima

Grki utjecaj, ratna odora ilirskog plemiaTijekom prvog tisuljea prije Krista za bosanskohercegovake Ilire dogodila su se tri velika dogaaja ,koja su odredila njihovu daljnju sudbinu: dodir s Grcima, dolazak Kelta i na kraju prodor Rimljana. Od 7. stoljea prije Krista, poinju kontakti sGrcima, ime se uspostavljaju obostrane kulturne i trgovake veze. Te veze su se odravale preko njezinih raznih kolonija od kojih je veina bila na obali, a neke od njih su biliApolonija,DraiNaronana uu Neretve. To je za Ilire imalo veliki znaaj jer su ih Grci uveli u civilizacijske tijekove.Kao posljedica utjecaja grke kulture,Iliripoinju kovati novac, poinju koristitipismo, od njih preuzimaju savreniji oblik drutvene organizacije i druge tekovine visoke helenske kulture. Iz tog vremena potjeu i prvi pisani podaci o zemlji u kojoj ive Iliri i njenim stanovnicima. Ipak prve tri stotine godina boravkaIlirana podruju Bosne i Hercegovineovijeno je tajnom, a da manja plemena u 7. stoljeu prije Krista pacificirajuHeleni. zakljuuje se po odsustvu oruja u grobovima.Istraivanja kod Trebinja, gdje se u grobnicama Ilira nalaze materijali iz Grke i drugih dijelova svijeta dokazuju da je ilirska kultura prvenstveno trgovina bilo vrlo dobro razvijena. Ipak, druga ilirska plemena opstaju kao snane vojne druine, koje su ratovale protivFilipaiAleksandra Makedonskog.

Umjetnost

Histarskivr iz 98. st. pr. Kr.Arheoloki muzej Istre, Pula.Iliri su na prostorima koje su nastavali ostavili znaajna arheoloka svjedoanstva o svojoj materijalnoj i duhovnoj kulturi. Isprva su razvijaliumjetnostu kojoj su uglavnom prevladavali geometrijski motivi (trokuti,rombovi, krunice, spirale i dr.), najee na kovinskim ukrasima i uporabnim predmetima, ali i na keramikim posudama. Ve u VI. st. pr. Kr. jaaju utjecajihelenske umjetnosti, koja je prodirala izravno dolinama rijeka, preko grih kolonija na Jonskom i junim dijelovima Jadranskoga mora ili preko etrurskih i drugih kultura u Italiji. Pod utjecajem gr. antropomorfne umjetnosti, ali i s razvojem likovnih umjetnosti kod samih Ilira, u razliitim dijelovima ilirskih zemalja pojavio se niz vrijednih umjetnikih ostvarenja.

Japodska kapa oglavlje od bronanoga lima, starije eljezno doba,Arheoloki muzej u Zagrebu. U seluProzorukrajOtocaotkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskihJapodaiz 1. tisuljea pr. Kr. ivot se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetnikog obrta predstavljaju bronani ukrasni predmeti specifinih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopi, fibula i dr., dok posebno obiljeje nakitu daju jantar i staklena pasta.Od poetka VI. st. do kraja IV. st. pr. Kr. u sjevernim je ilirskim krajevima cvala jedna od najzanimljivijih ilirskih prapovijesnih umjetnosti, tzv. situlska umjetnost, koja je nastala spajanjem umjetnikih i kulturnih elemenata iz Grke,Etrurijei autohtonoga stanovnitva. Naziv je dobila po bronanim situlama (vjedro s poklopcem), raskono ukraenima prizorima iz svakodnevnoga ivota, prikazima razliitih ivotinja te geometrijskim i drugim motivima izraenima tehnikom iskucavanja (najljepi je primjerak situla iz Vaa, Slovenija, s poetka VI. st. pr. Kr.), a takvi su prikazi naeni i na ukrasnim pojasnim ploicama, rjee na kacigama i drugim predmetima (grobni prilozi uNezakcijukrajPule).Pod utjecajem te umjetnosti razvila se, od V. st. pr. Kr. do rimskoga doba, na podruju Japoda izvorna domaa likovna umjetnost na kamenim urnama s prizorima vezanima za kult pokojnika i pogrebne obiaje (primjerci iz Ribia i Jezerina nedaleko od Bihaa). Bronani stilizirani antropomorfni i zoomorfni privjesci, aplikacije na kopama i pektoralima iz Kompolja, Prozora, Otoca i drugih lokaliteta u Lici zanimljivi su za upoznavanje japodske umjetnosti i religije. Iskapanja u glavnom graduHistraNezakciju otkrila su niz kamenih kipova gotovo naravne veliine, koji su pripadali nekomu monumentalnom ilirskom svetitu iz V. do IV. st. pr. Kr.; ta osebujna i na ilirskom tlu jedinstvena umjetnost nastala je pod utjecajem grke umjetnosti, koja je preko Italije stigla meu sjeverne Ilire. DolazakKeltana ilirski teritorij u IV. st. pr. Kr. nije bitnije utjecao na ilirsku umjetnost; osebujni biljni ornamenti, prepoznatljivi motivi keltske umjetnosti, pojavljuju se jedino na oruju i nekim ukrasnim predmetima.Iz prapovijesnog doba, posebice na podruju Istre, Hercegovine i Albanije, potjeu ostatci mnogobrojnih ilirskih utvrenih naselja (gradina ili kasteljer), isprva sagraenih od velikih kamenih blokova nepravilna oblika, a od V. st. pr. Kr. od klesanoga kamena kvadratna oblika. Osim gradinskoga Iliri su poznavali i sojeniki tip naselja; najbolje su istraena sojenika naselja na rijeci Savi i Uni. U krakim krajevima, od Istre na sjeveru do Epira na jugu, gradili su kamene kue etverokutna ili kruna tlocrta; kruni tip sauvao se u Istri i Dalmaciji sve do danas kao pastirska, odn. poljska kuica (bunja, poljarica, kaun).Dolazak Rimljanau ilirske krajeve izazvao je velike promjene u sveukupnom ivotu, pa tako i u umjetnosti. Rimski likovni izraz prihvatilo je uglavnom gradsko stanovnitvo, dok su starosjedioci nastavili razvijati svoju umjetnost, koja je procvala u doba kasnoga Carstva. Tada su nastali nadgrobni i votivni spomenici s likovima pokojnika i domaih boanstava isklesanih u plitkome reljefu, s licima prikazanimaen face, tehnikom koja podsjea na stariju autohtonu drvorezbarsku tradiciju. Pod utjecajem grko-rimske umjetnosti razvili su ilirski umjetnici posebne oblike nadgrobnih spomenika, prepoznatljive za neke ilirske krajeve (npr. Liburnijski cipus, tip nadgrobnoga spomenika cilindrina oblika s borovim eerom na vrhu). Na mnogim se sauvanim umjetnikim ostvarenjima Ilira iz rimskog razdoblja nalaze stari ornamentalni i simbolini motivi, koji se pojavljuju sve do kasne antike, a neki su od njih nadivjeli pojavukranstvai propastRimskoga Carstvate postali sastavnim dijelom umjetnike batine naroda koji danas ive na zapadnom dijelu Balkana.

Krajem II milenija stare ere desio se novi val migracija poznat u historiji kao Egejska seoba, kada su na prostor Bosne i Hercegovine doselila mnogobrojna Ilirska plemena. Brojni arheoloki ostaci svjedoe o prisustvu Breukih plemena na irem prostoru Kalesije kao to su gradinska naselja, razni predmeti, orua kao i kipovi iranskog boga Mitre. Jedan takav spomenik kip pronaen je kod sela Dardagana opina Zvornik. To naselje je desetak kilometara istono udaljeno od Kalesijske teritorije. Ta plemena preteno su se bavila stoarstvom, te se pretpostavlja da su gradinska naselja bila i sjedita plemenskih starjeina.