“kolektivno radno pravo u pravnom sistemu bih”...kolektivno radno pravo-pojmovno određenje...
TRANSCRIPT
Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić
“Kolektivno radno pravo u pravnom sistemu BiH”
Sarajevo, 29. 10. 2019. godine
Sadržaj
1.Opći osvrt na kolektivno radno pravo
1.1.Zakon o radu i kolektivni radni odnosi
2. Sloboda uduživanja-sindikalna prava i slobode
3. Pravo na participaciju
1.Kolektivno radno pravo
Najčešća podjela radnog zakonodavstva u modelima državnopravnih poredaka koji su prilagođeni tržišnom privređivanju:
individualno kolektivno
1.Kolektivno radno pravo
Kolektivno radno pravo u BiH normativnu podlogu ima u: zakonima o radu FBiH,RS,Brčko DBiH, kao i lex specijalis zakonima koji reguliraju pravo na štrajk i pravo na participaciju.
Kolektivno radno pravo-pojmovno određenje
Kolektivno radno pravo obuhvata norme koje reguliraju kolektivne radne odnose odnosno sticanje,ostvarivanje i zaštitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera (radnika i poslodavaca).
Predmet kolektivnog radnog prava
Kolektivni radni odnosi predstavljaju odnose koji nastaju na osnovu sporazumijevanja/kompromisa između:
predstavnika rada (sindikata)
kapitala (jednog,više ili udruženja
poslodavaca) i vlasti. Kolektivna prava i kolektivni interesi
Pravni okvir kolektivnih radnih odnosa
Izvori radnog
prava
u BiH
Ustavne norme
Zakonski propisi
(lex generalis/lex
specialis)
Podzakonski akti
Kolektivni ugovori
(Opći,granski
pojedinačni)
Autonomni opći akti poslodavca-(pravilnici o
radu)
Univerzalni
i regionalni međunarodni radni standardi
Kolektivno radno pravo u sistemu radnog prava
Materijalno kolektivno
pravo
Sloboda udruživanja
Kolektivno
pregovaranje
i ugovoranje
Pravo na
participaciju
Procesno kolektivno
pravo
Učešće u
donošenju
općih
akata
poslodavca
Mirno rješavanje
sporova Kolektivna akcija:
štrajk/
lock out
1.1.ZoR i kolektivni radni odnosi-predmet i sadržaj(1)
Sloboda udruživanja (osnovne odredbe:čl.14-18)
Interesne udruge radnika i poslodavaca (Glava XV-reprezentativnost sindikata i udruženjaposlodavaca:čl.122-136).Posebni propis o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca (čl.175.st.2).
Institucionalni odnosi:sudjelovanje radnika u odlučivanju (Glava XIV-Vijeće zaposlenika:čl.119-121)+posebni zakon : Zakon o vijeću zaposlenika („Sl.novine FBiH“,broj 38/04)
1.1.ZoR i kolektivni radni odnosi-predmet i sadržaj(2)
Kolektivni ugovori(Glava XVI:čl.137-149) + Opći kolektivni ugovor + granski kolektivni ugovori +posebni kol.ugovori
Kolektivni sporovi:mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i kolektivna akcija(Glava XVII:čl.150-155 . poseban propis o mirnom rješavanju radnih
sporova (čl.175.st.1.) + posebni zakon: Zakon oštrajku(„Sl.novine FBiH“,14/00)
Ekonomsko-socijalno vijeće(Glava XIX:čl.158 + posebni zakon)
Važno
U proceduri novi propisi:
Prijedlog zakona o mirnom rješavanju radnih sporova
Nacrt zakona o štrajku
Sloboda udruživanja i kolektivno ugovaranje predstavljaju najznačajnije segmene kolektivnog radnog prava u BiH/kolektivnih radnih odnosa- iz kojih se izvode svi drugi segmenti.
Važno
2.Sloboda udruživanja-Sindikalna prava i slobode
Sloboda udruživanja je osnovno ljudsko pravo na radu i u vezi sa radom.
Načelo slobode udruživanja u sistemu radnog zakonodavstva podrazumijeva pravo subjekata radnog odnosa da uspostave, bez prethodnih odobrenja, organizacije po svom izboru za zaštitu svojih ekonomsko socijalnih interesa.
U zakonima o radu BiH ugrađena su takva rješenja o slobodi udruživanja koja u cjelini odgovaraju rješenjima iz mnogobrojnih multilateralnih međunarodnih ugovora, a koji su postali izvori radnog prava u BiH.
Pravo:sloboda udruživanja
Individualno pravo koje ima kolektivni aspekt. Međunarodni standardi:1.Međunarodni pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima;2.Konvencije MOR-a( posebno:C.87 o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje; C.98 o pravima organiziranja i kolektivnih pregovara)
3.Evropska socijalna povelja
Konvencija MOR-a br.87 o sindikalnim slobodama i zaštiti sindikalnih prava,1948
Član 2.
Radnici i poslodavci, bez ikakvih izuzetaka,imaju pravo bez prethodnog odobrenja, daobrazuju organizacije po svome izboru, kao ida pristupaju ovim organizacijama, podisključivim uslovom da se pridržavajustatuta ovih posljednjih.
Konvencija MOR-a br.98 o pravima organiziranja i kolektivnih pregovora,1949
Član 2.
1. Organizacije radnika i poslodavaca treba da koriste odgovarajuću zaštitu protiv svih djela uplitanja jednih na račun drugih, bilo direktno, bilo preko svojih agenata ili agenata ili članova, u njihovo formiranje, funkcionisanje i administraciju.
2. U smislu ovog člana u djela miješanja spadaju mjere koje idu za tim da izazovu stvaranje organizacije radnika kojima gospodare poslodavac ili organizacije poslodavaca ili izdržavanje organizacija radnika finansijskim ili drugim sredstvima, sa namjerom, da se ove organizacije stave pod kontrolu poslodavaca ili organizacije poslodavaca.
Evropska socijalna povelja
Član 5
Pravo na organiziranje
U cilju osiguranja odnosno promicanja slobode radnika iposlodavaca da osnivaju lokalne, nacionalne ili internacionalneorganizacije za zaštitu njihovih ekomomskih i socijalnih interesa, ida se uključuju u te organizacije, Zemlje potpisnice se obavezujuda domaći zakon neće ograničavati ovu slobodu.
Mjera u kojoj se garancije predviđene ovim članom odnose napoliciju će se odrediti domaćim zakonima i propisima.
Princip koji upravlja primjenom ovih garancija na pripadnikeoružanih snaga i mjera u kojoj se one odnose na osobe iz tekategorije će se jednako tako odrediti domaćim zakonima ipropisima.
Zakon o radu FBiH i sloboda udruživanja (čl.14-18)
1.Pravo zaposlenih odnosno poslodavca da po svom slobodnom izboru organiziraju (formiraju)sindikat /udruženje poslodavaca,te sloboda pristupa ovim organizacijama;
2.Pravo osnivanja sindikata ili udruženja poslodavaca bez ikakvog prethodnog odobrenja nadležnih vlasti;
3.Slobodu radnika, odnosno poslodavaca uodlučivanju o pristupu ili istupanju iz sindikata tj. udruženja poslodavaca;
Zakon o radu FBiH i sloboda udruživanja (čl.14-18)
4.Pravo na ne-diskriminaciju(stavljanje u nepovoljniji položaj) zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu, odnosno udruženju poslodavaca;
Zakon o radu FBiH i sloboda udruživanja (čl.14-18)
5. Pravo na zaštitu sindikata tj. udruženja
poslodavaca, od uzajamnog miješanja u
uspostavljanje, funkcioniranje i upravljanje
sindikatom, odnosno udruženjem
poslodavaca.;
6. Pravo na neometano obavljanje zakonite
djelatnosti sindikata, odnosno udruženja
poslodavaca.
Važno
I sindikati i udruženja poslodavaca su dobrovoljne, nevladine i neprofitne organizacije građana (radnika/poslodavaca)osnovane u cilju zaštite interesa radnika/poslodavaca u međusobnim tripartitnim odnosima.
Osnivaju se na osnovu Zakona o udruženjima i fondacijama BiH (“Sl.glasnik BiH”,broj 32/01).
Uvjeti reprezenativnosti sindikata (opći,kod poslodavca,za područje djelatnosti,teritoriju FBiH,teritoriju kantona)
Većinski sindikat (uvjeti) Uvjeti za reprezentativnost udruženja poslodavaca
Postupak utvrđivanja reprezentatitvnosti Prava reprezentativnog sindikata/udruženja poslodavaca
Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata/udruženja poslodavaca
1.2.Reprezentativnost sindikata i udruženja poslodavaca-(čl.122-136)
Donošenjem posebnog propisa o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca prestaće da važe odredbe čl.122-136 (čl.175.st.2 ZoR);
Zahtjev za utvrđivanje reprezentativnsoti –obavezno se podnosi u periodu od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ZOR-čl.179 ZoR-a (rok:14.10.2016.godine)
Važno
3.Pravo na participaciju
Sudjelovanje/uticaj zaposlenika u odlučivanju temelj demokratije u radnom okruženju .
Sudjelovanje zaposlenika/radnika u odlučivanju je pravo,a ne obaveza.
Sudjelovanje zaposlenika u odlučivanju je uvođenje nove odgovornosti-odgovornost zaposlenika za produktivnost radnih procesa.
Uporedni pristup
Pravni režimi: Zakonsko reguliranje Kolektivnim ugovorima Autonomnim općim aktima
Oblici:veoma raznovrsni i veoma podložni raznim klasifikacijama.
Najčešća podjela : institucionalni : neinstitucionalni
Normativni okvir prava na participaciju u BiH
Konvencija broj 135 MOR-a o zaštiti i olakšicama koje se daju radničkim predstavnicima u radnoj sredini.
Preporuka MOR-a broj 143 Direktiva 94/45 /EC iz septembra 1994. o Evropskom
radničkom vijeću Direktiva 2002/14/EC iz marta 2002. o općem okviru za
informiranje i savjetovanje radnika u EU
Zakonski propisi
A. Zakoni o radu
(okvirni uvjeti i ovlaštenja za ostvarivanje
prava na participaciju zaposlenika/radnika)
B.Posebni zakoni
Predmet: način izbora,sastav, ovlaštenja i druga pitanja u vezi sa uspostavljenjem i radom institucionalnih oblika participacije-vijeća zaposlenika
1.Zakon o savjetima radnika(“Sl.glasnik RS”br.26/01),
2. Zakon o vijeću zaposlenika FBiH(“Sl.novine FBiH”br.39/04)
Prava Vijeća zaposlenika u korelaciji sa zakonskim obavezama poslodavca prema
Vijeću zaposlenika
obaveza obavještavanja
obaveza konsultovanja/savjetovanja
obaveza suodlučivanja
Obaveza obavještavanja
Član 22.ZVZ
Poslodavac, najmanje svakih šest mjeseci, informira vijeće zaposlenika o pitanjima koja utiču na njihove interese iz radnog odnosa, a odnose se naročito na:
• stanje i rezultate poslovanja;
• razvojne planove i njihov uticaj na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika;
• kretanje i promjene u plaćama;
•zaštitu na radu i mjere za poboljšanje uvjeta rada;
•druga pitanja važna za prava i interese zaposlenika iz radnog odnosa.
Obaveza konsultovanja/savjetovanja
Član 23.
Prije donošenja odluke značajne za prava i interese zaposlenika poslodavac se obavezno konsultuje sa vijećem zaposlenika o namjeravanoj odluci, a naročito kada se radi o: donošenju pravilnika o radu; namjeri poslodavca da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkaže ugovor o radu za više od 10% zaposlenika, ali najmanje peterici; planu zapošljavanja, premještaju i otkazu; mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i zaštitom na radu; značajnim promjenama ili uvođenju nove tehnologije; planu godišnjih odmora; rasporedu radnog vremena; noćnom radu; naknadama za izume i tehnička unapređenja; drugim odlukama za koje je kolektivnim ugovorom predviđeno konsultovanje vijeća zaposlenika u njihovom donošenju.
Član 24.
(1)Podaci o namjeravanoj odluci iz člana 23. ovog Zakona dostavljaju se vijeću zaposlenika najmanje 30 dana prije donošenja odluke.
(2)Vijeće zaposlenika u roku od sedam dana od dana dostavljanja podataka iz stava 1. ovog člana o namjeravanoj odluci dostavlja primjedbe i prijedloge kako bi rezultati konsultacija mogli uticati na donošenje namjeravane odluke.
(3)Ako se vijeće zaposlenika ne izjasni o namjeravanoj odluci poslodavca u roku iz stava 2. ovog člana, smatra se da nema primjedbi i prijedloga.
Član 25.
Odluka poslodavca donesena suprotno odredbama ovog Zakona o obavezi konsultovanja sa vijećem zaposlenika je ništavna.
Obaveza suodlučivanjaČlan 26.
(1)Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika, donijeti odluku o:
a) otkazu članu vijeća zaposlenika;
b) otkazu zaposleniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ;
c) otkazu zaposleniku starijem od 55 godina i ženi starijoj od 50 godina;
d) prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju podataka trećim licima o zaposleniku.
(2) Ako se vijeće zaposlenika u roku od 10 dana od dana tražene saglasnosti pisano ne izjasni o davanju saglasnosti, smatra se da je saglasno sa odlukom poslodavca.
(3) Ako vijeće zaposlenika uskrati saglasnost na odluku iz stava 1. ovog člana, rješavanje spora povjerava se arbitraži.