1

AQUIS OSCE1 OSCE obaveze su definisane najčešće u obliku dokumenata usvojenih konsenzusom na OSCE samitima ili Ministarskim sastancima. Svaki od sastanaka se održava u određenom političkom kontekstu. OSCE skupovi su vrlo bitni za stvaranje novih obaveza. Neki sastanci, pogotovo početkom 1990-ih, stvorili su veliki obim bitnih novih normi, drugi su se zadovoljili manjim promenama ili dodacima.

U procesnom pristupu je formiran veliki broj OEBS dokumenata. Zbog toga nije lako ustanoviti koji standardi se primenjuju u određenoj situaciji, pogotovo jer svaki dokumenat do neke mere ponavlja i uvodi novine. Kao osnovno pravilo važi, da sva dokumenta zajedno formiraju postojeći okvir OEBS-a. Na taj način dokument ne prestaje da važi sa donošenjem novih dokumenata. Dokumenta se nadograđuju i konstituišu "acquis2 OEBS-a". Usvojeni su konsenzusom i politički obavezuju sve zemlje članice OEBS-a. To važi i za nove članice OEBS-a koje su bile obavezane da prihvate acquis u proceduri učlanjivanja u OEBS.

Korisnik ne bi trebao da se oslanja samo na jedan dokumenat, nego bi trebao da pregleda ceo spektar postojećih dokumenata da bi utvrdio postojeći opseg obaveza u vezi sa nekim pravom ili osnovnom slobodom. Najčešće su u prvim dokumentima definisani opšti principi koji su u kasnijim dokumentima dalje razrađeni. Zbog nadogradnje obaveza i dokumenata, obeveza iz prvih dokumenata ne gubi na snazi ako se kasniji dokumenti samo u generalnom smislu odnose na to pravo.

U isto vreme svaki dokumenat posebno odražava specifičan istorijski kontekst i njegova struktura prati određenu logiku koja stavlja različite delove dokumenata u širi kontekst. Zato je potrebno pročitati dokument u celini, jer može da bude izvor bitnih informacija za razumevanje i interpretaciju normi. To objašnjava dvojni pristup u ovoj kompilaciji dokumenata koji sadrži tematske i hronološke komponente.

U velikom broju primera su OEBS-ove obaveze iz human dimension oblasti mnogo veće nego u "tradicionalnim", pravno obavezavajućim instrumenitma o ljudskim pravima. U tradicionalnim ugovorima o ljudskim pravima formulisana su pojedninačna (ili grupna) prava i država potpisnica ima obavezu da poštuje i/ili garantuje ta prava. Način implementacije tih prava je najčešće prepušten diskreciji država.

Dok većanje o međunarodnim pravnim dokumentima obično dugo traju i potrebno je dosta vremena za postizanje saglasnosti o konačnom tekstu koji je predmet ratifikacije i rezervacije, to nije tako sa OEBS-ovim dokumentima. Njihova politička priroda vodi ka jedinstvenoj situaciji; kada je jednom postignut konsenzus, odluke stupe na snagu odmah i, u principu, obavezujuće su za sve OEBS-ove zemlje (takozvani princip univerzalnosti). To omogućava OEBS-u da brzo reaguje na nove potrebe.

OEBS-ova oblast human dimension mnogo više povezuje ljudska prava sa institucijama i političkim sistemom neke zemlje. U suštini, države OEBS-a su se usaglasile u human dimension obavezama, da je pluralistička demokratija osnovana na poštovanju vladavine prava jedini sistem vlade koji može da efektivno garantuje ljudska prava.

1 OSCE Human Dimension Commitments, OSCE/ODIHR Warsaw 2001, Uvod pp, (XIV-XVI). 2 Čita se kao "Aki" i znači "komplet propisa".

2

To objašnjava zašto je OEBS-ova human dimension oblast opisana kao zajednički pan-evropski javni red (ordre public). U drugim rečima, OEBS nije samo organizacija 55 država članica, nego pre svega "zajednica vrednosti". To se odražava u obavezi poštovanja vladavine prava na način kako je taj koncept formulisan, kao koncept, utemeljen na dostojanstvu čoveka i sistem prava kroz pravo/pravne strukture.

OEBS-ov proces je u suštini politički proces koji ne proizvodi pravno obavezavajuće norme i principe. Za razliku od drugih dokumenata o ljudskim pravima, OEBS-ove obaveze iz oblasti human dimension su pre svega politički, a ne pravno obavezujuće. To je vrlo bitna razlika jer je pravna prinuda ograničena. U drugim rečima, OEBS-ove obaveze ne mogu se pravno prinudno izvršavati na sudu. Ali to ne bi trebalo pogrešno shvatiti kao da ove obaveze nisu obavezujuće. Razlika postoji između "pravno" i "političko" a ne između "obavezujuće" i "neobavezujuće". To znači da su OEBS-ove obaveze više od jednostavne deklaracije volje ili dobrih namera. One su političko obećanje za ispunjavanje standarda.

Ovo je OEBS-ov "aki", tj. komplet pravila koji se odnose na pitanja ravopravnosti žena i muškaraca.

3

SADRŽAJ

1. LISTA OSNOVNIH OEBS-ovih AKATA ČIJI DJELOVI UREĐUJU PITANJE RODNE RAVNOPRAVNOSTI 1991 AKT MOSKOVSKOG SASTANKA KONFERENCIJE O HUMANOJ DIMENZIJI KEBS-a 10. septembar – 4. oktobar 1991. 1992 BUDIMPEŠTANSKA DEKLARACIJA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE KEBS-a 5. jul 1992. 1993 ZAVRŠNA HELSINŠKA DEKLARACIJA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE KEBS-a 9. jul 1993. 1994 BEČKA DEKLARACIJA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE KEBS-a 8. jul 1994. KEBS-ov BUDIMPEŠTANSKI AKT KA ISTINSKOM PARTNERSTVU U NOVOJ ERI 1995 OTAVSKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE 8. jul 1995. 1996 KA ZAJEDNIČKOM I SVEOBUHVATNOM MODELU BEZBJEDNOSTI ZA EVROPU ZA DVADESET PRVI VIJEK - ŠTOKHOLMSKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE 9. jul 1996. 1997 ŠESTI SASTANAK MINISTARSKOG SAVJETA, 18.-19. decembar 1997. VARŠAVSKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE 8. jul 1997.

4

1998 KOPENHAŠKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE 10. jul1998. SEDMI SASTANAK MINISTARSKOG SAVJETA, 2.-3. decembar 1998. 1999 1999 OEBS –ova KONFERENCIJA ZA PREISPITIVANJE, ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ Beč, 20.09. - 01.10. 1999., Istanbul, 08.11. - 10.11. 1999. POVELJA O EVROPSKOJ BEZBJEDNOSTI, ISTANBULSKA DEKLARACIJA Istanbul, novembar 1999. PETROVGRADSKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE 10. jul 1999. 2000 BUKUREŠTANSKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE 10. jul 2000. OSMI SASTANAK MINISTARSKOG SAVJETA, 27. i 28. novembar 2000. OSMI SASTANAK EKONOMSKOG FORUMA, Prag, 11.- 14. april 2000. 2001 DEVETI SASTANAK MINISTARSKOG SAVJETA, 3. i 4. decembar 2001. PARISKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE I REZOLUCIJE USVOJENE NA DESETOM GODIŠNJEM ZASIJEDANJU 10. jul 2001. 2002 BERLINSKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE I REZOLUCIJE USVOJENE NA JEDANAESTOM GODIŠNJEM ZASIJEDANJU 10. jul 2002. DESETI SASTANAK MINISTARSKOG SAVJETA 6. i 7. decembar 2002., Porto

5

2003 ROTERDAMSKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE I REZOLUCIJE USVOJENE NA DVANAESTOM GODIŠNJEM ZASIJEDANJU Roterdam, 5.- 9. jul 2003. JEDANAESTI SASTANAK MINISTARSKOG SAVJETA, 1. i 2. decembar 2003., Mastriht 2003. 2004 NOVI IZAZOVI I IZGRADNJA INSTITUCIONALNIH I LJUDSKIH KAPACITETA ZA EKONOMSKI RAZVOJ I SARADNJU 1. jun 2004. EDINBURŠKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE I REZOLUCIJE USVOJENE NA TRINAESTOM GODIŠNJEM ZASIJEDANJU Edinburg, 5.- 9. jul 2004. DVANAESTI SASTANAK MINISTARSKOG SAVJETA, 6. i 7. decembar 2004.

OSCE SASTANAK O “HUMANA DIMENZIJA”, Varšava, 4-15. oktobra 2004.

VODIČ KROZ POLITIKU PROFESIONALNOG RADNOG OKRUŽENJA U ORGANIZACIJI

ZA EVROPSKU BEZBJEDNOST I SARADNJU, Prevencija uznemiravanja i diskriminacije

2. ODLOMCI IZ OEBS-ovih AKATA KOJIMA SE UREĐUJE RODNA RAVNOPRAVNOST 1991

AKT MOSKOVSKOG SASTANKA KONFERENCIJE

O HUMANOJ DIMENZIJI KEBS-a 10. septembar – 4. oktobar 1991.

(40) Države učesnice uviđaju da je istinska jednakost između muškaraca i žena osnovni aspekat pravičnog i demokratskog društva zasnovanog na vladavini prava. One uviđaju da pun razvoj društva i dobrobit svih njegovih pripadnika zahtijeva jednake mogućnosti i jednaku participaciju muškaraca i žena. U tom kontekstu one će: (40.1) – osigurati da se sve KEBS-ove obaveze, koje se odnose na zaštitu i unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda, primjenjuju u potpunosti i bez diskriminacije po osnovu pola;

6

(40.2) – poštovati Konvenciju o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), ukoliko su stranke ove Konvencije, a ukoliko to već nisu učinile, razmotrit će mogućnost ratifikacije, odnosno pristupanja Konvenciji; države koje su ratifikovale, odnosno pristupile Konvenciji uz rezerve će razmotriti povlačenje istih; (40.3) – djelotvorno izvršavati obaveze koje proističu iz međunarodnih akata čije su stranke i preduzeti odgovarajuće mjere radi implementacije UN-ovih Najrobi strategija za budućnost u pogledu napredovanja žena (FLS); (40.4) – potvrditi da je njihov cilj da postignu ne samo de jure nego i de facto jednakost mogućnosti između žena i muškaraca i promovisati djelotvorne mjere usmjerene u tom pravcu; (40.5) – uspostaviti ili ojačati odgovarajuće nacionalne mehanizme za napredovanje žena kako bi osigurale da se prilikom usvajanja programa i politika procijeni njihov uticaj na žene; (40.6) – podsticati mjere kojima se obezbjeđuju pune ekonomske mogućnosti za žene, uključujući i nediskriminatorne politike i prakse zapošljavanja, jednaku dostupnost obrazovanja i obuke, kao i mjere kojima se omogućava usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza ženskih i muških radnika; i nastojati će da osiguraju da politike, odnosno programi strukturalnog prilagođavanja nemaju negativan uticaj na žene; (40.7) – nastojati da otklone svaku vrstu nasilja nad ženama i sve oblike trgovine ženama i iskorišćavanja žena radi prostitucije, između ostalog i na način što će obezbijediti odgovarajuće pravne zabrane protiv ovakvih radnji, kao i preduzimanjem ostalih odgovarajućih mjera; (40.8) – podsticati i promovisati jednake mogućnosti za puno učešće žena u svim aspektima političkog i javnog života, u procesima donošenja odluka i u međunarodnoj saradnji uopšte; (40.9) – priznati vitalni značaj uloge koju ženske organizacije igraju u nacionalnim i međunarodnim nastojanjima usmjerenim ka poboljšanju i osnaživanju ženskih prava putem, inter

alia, pružanja direktnih usluga i podrške ženama i podsticanjem svrsishodnog partnerstva između vlada i ovih organizacija u cilju postizanja većeg stepena jednakosti za žene; (40.10) – priznati značaj bogatog doprinosa koje žene daju svim aspektima političkog, kulturnog, društvenog i privrednog života i promovisati široko razumijevanje ovog doprinosa, koji se između ostalog daje i u neformalnom i neplaćenom sektoru; (40.11) – preduzeti mjere u cilju obezbijeđivanja lake dostupnosti informacija o ženama i ženskim pravima; (40.12) – razviti obrazovne politike, u skladu sa svojim ustavnim principima, u cilju podržavanja učešća žena u svim oblastima učenja i rada, uključujući i netradicionalne oblasti, podsticati i promovisati bolje razumijevanje pitanja koja se odnose na jednakost muškaraca i žena; (40.13) – obezbijediti prikupljanje i analiziranje informacija koje omogućavaju adekvatno ocjenjivanje, praćenje i poboljšanje položaja žena; ove informacije ne bi trebale sadržavati nikakve lične podatke.

7

1992

BUDIMPEŠTANSKA DEKLARACIJA PARLAMANTARNE SKUPŠTINE KEBS-a

5. jul 1992.

I I POGLAVLJE

EKONOMSKA PITANJA EKONOMSKA SARADNJA

1. Mi, parlamantarci okupljeni iz država članica KEBS-a, koji predstavljamo naše građane, kako muškarce, tako i žene, svjesni mnogih kulturnih, političkih, nacionalnih i ekonomskih različitosti, nastojimo unaprijediti interese naših naroda demokratskim sredstvima i kroz međunarodnu saradnju. Kao izabrani parlamentarci prepoznajemo temljenu važnost ekonomskih sistema koji počivaju na valjanim osnovama i koji omogućavaju pojedincima da slobodno rade na ostvarenju svojih interesa.

I I I POGLAVLJE PITANJA KOJA SE ODNOSE NA HUMANU DIMENZIJU

HUMANA DIMENZIJA

A. KEBS-ova Parlamentarna skupština 4. Prepoznaje vrijednost doprinosa Ženskog KEBS-ovog seminara u Helsinkiju, koji je održan 4.i 5. juna 1992. i naglašava važnost aktivnog učešća žena u radu KEBS-a i njegovih institucija; 8. Traži od Savjeta ministara da odobri Kancelariji za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) da organizuje seminare o razvoju demokratskih institucija, migraciji i ulozi žena u političkom procesu.

1993

ZAVRŠNA HELSINŠKA DEKLARACIJA

PARLAMENTARNE SKUPŠTINE KEBS-a

9. jul 1993. KEBS-ova Parlamentarna skupština, na sjednici održanoj u Helsinkiju od 6. do 9. jula 1993., usvojila je slijedeće rezolucije: I Poglavlje: Politička pitanja i bezbjednost II Poglavlje: Ekonomska pitanja, nauka, tehnologija i životna sredina III Poglavlje: Demokratija, ljudska prava i humanitarna pitanja

8

IV Poglavlje: Bivša Jugoslavija III POGLAVLJE DEMOKRATIJA , LJUDSKA PRAVA I HUMANITARNA PITANJA KEBS-ova Parlamentarna skupština, A. IZBJEGLICE I RASELJENA LICA 10. Osuđuje korišćenje silovanja kao instrumenta rata i zahtijeva prestanak nasilja i trauma koje doživljavaju žene i djeca koji su bila, ili još uvijek jesu, žrtve masovnih silovanja i prisilnih trudnoća od strane agresora; 36. Izražava odlučnost da pomogne u punoj implementaciji KEBS-ovih obaveza u ovoj oblasti, uključujući inter alia i one koja se odnose na pripadnike nacionalnih manjina, žene, obrazovanje o ljudskim pravima i promovisanje tolerancije i nediskriminacije. 37. Obavezuje se će na sve načine podržati potpunu i momentalnu implementaciju odredaba Završnog akta KEBS-ove konferencije održane u Moskvi 1991., kojima se naznačava da istinska demokratija mora biti zasnovana na jednakim pravima muškaraca i žena; 39. Poziva države članice da preduzmu pozitivne mjere za povećenje stepena učešća žena u političkom životu; KEBS-ova Parlamentarna skupština, 20. Osuđuje sistematska i široko rasprostranjena silovanja i seksualno zlostavljanje žena i djevojaka svih uzrasta u bivšoj Jugoslaviji i snažno podržava pružanje pomoći žrtvama;

1994

BEČKA DEKLARACIJA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE KEBS-a

8. jul 1994. KEBS-ova Parlamentarna skupština, na sjednici održanoj u Beču, od 4. do 8. jula 1994., usvojila je slijedeće rezolucije: I Poglavlje: Politička pitanja i bezbjednost II Poglavlje: Ekonomska pitanja, nauka, tehnologija i životna sredina III Poglavlje: Demokratija, ljudska prava i humanitarna pitanja IV Poglavlje: Bivša Jugoslavija

9

III POGLAVLJE (DEMOKRATIJA, LJUDSKA PRAVA I HUMANITARNA PITANJA) SAMOOPREDJELJENJE KEBS-ova Parlamentarna skupština, 13.Konstatujući da žene igraju posebnu ulogu u promovisanju obrazovnih programa za mir, ostvarivanju vrijednosti tolerancije, humanosti i pravde, koji su od ključne važnosti za miroljubivu koegzistenciju u okviru KEBS-ovog područja;

KEBS-ov BUDIMPEŠTANSKI AKT KA ISTINSKOM PARTNERSTVU U NOVOJ ERI

DEKLARACIJA POVODOM PEDESETOGODIŠNJICE OKONČANJA DRUGOG SVJETSKOG RATA 3. Drugi svjetski rat i njegove duboke i dugotrajne posljedice neprestano nas upozoravaju da svom svojom snagom i odlučnošću poštujemo principe Završnog Helsinškog akta. Kroz moć svojih ideja, hrabrošću muškaraca i žena, snagom volje naroda, Evropa se konačno oslobodila zaostavštine prošlosti i otvorila novu eru za demokratiju, mir i jedinstvo. Vođeni željom da stvorimo istinski jedinstvenu Evropu, mi, šefovi država i vlada država koje učestvuju u radu KEBS-a, stoga ponovo potvrđujemo našu namjeru da ostvarimo najbližu moguću saradnju u Evropi bez granica, bez ideoloških barijera i bez političkih animoziteta.

1995

OTAVSKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE 8. jul 1995.

II POGLAVLJE (EKONOMSKA PITANJA, NAUKA, TEHNOLOGIJA I ŽIVOTNA SREDINA) OEBS-ova Parlamentarna skupština, SOCIJALNA DIMENZIJA 25. Poziva OEBS da podrži države koje prolaze kroz proces ekonomske tranzicije u njihovim naporima usmjerenim ka evidentiranju socijalnih teškoća sa kojima se susrijeću, naročito u pogledu zdravstvene situacije i položaja žena, djece i starijih lica; 27. Uviđajući da brzina ekonomske transformacije mora uzeti u obzir pravni, ekonomski i politički status žena u društvu; 1996

10

KA ZAJEDNIČKOM I SVEOBUHVATNOM MODELU BEZBJEDNOSTI ZA EVROPU ZA DVADESET PRVI VIJEK

ŠTOKHOLMSKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE 9. jul 1996.

II POGLAVLJE (EKONOMSKA PITANJA, NAUKA, TEHNOLOGIJA I ŽIVOTNA SREDINA) OEBS-ova Parlamentarna skupština, Prioriteti za države koje prolaze kroz proces reformi 53. Poziva vlade država koje prolaze kroz proces reformi da imaju u vidu značaj djelotvornog sistema socijalnog staranja za one čije su teškoće posljedica ekonomske tranzicije, imajući u vidu da su u tom pogledu žene i djeca naročito ranjivi; Koordinacija i saradnja 59. Poziva OEBS da podrži napore koje ulažu države koje prolaze kroz proces ekonomske tranzicije i releventni regionalni statistički organi na evidentiranju socijalnih teškoća sa kojima se susrijeću, naročito onih koje utiču na žene, djecu i starija lica, u cilju prikupljanja informacija na kojima će vlade država koje prolaze kroz proces reformi zasnivati svoju politiku. 1997

Šesti sastanak Ministarskog savjeta 18.-19. decembar 1997.

ODLUKA O SMJERNICAMA ZA OEBS-oV AKT – POVELJU O EVROPSKOJ SIGURNOSTI (MC(6).DEC/5) 5. U cilju pretvaranja svoje vizije u realnost, Ministri se slažu da će države učesnice, kroz Akt-Povelju, inter alia, preuzeti obavezu da: (g) Povećaju aktivnosti u okviru humane dimenzije, uključujući i izgradnju i jačanje demokratskih institucija, i ojačaju svoju posvećenost borbi protiv prijetnji sveopštoj sigurnosti kao što su kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda i pojave netolerancije, agresivnog nacionalizma, rasizma, šovinizma, ksenofobije i antisemitizma, inter alia, u saradnji sa drugim institucijama aktivnim na ovom polju. One će ispitati kako OEBS može doprinijeti poboljšanju ostvarivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda - uključujući i jednaka prava za žene i muškarce. One će takođe tražiti načine na koje OEBS, prilikom tretiranja pitanja koja se tiču nacionalnih manjina, može osnažiti svoju podršku

11

međuetničkom dijalogu i unaprijediti implementaciju obaveza koje se odnose na prava pripadnika nacionalnih manjina. Cilj će biti da se rafiniraju OEBS-ova sredstva i poveća prihvatanje njihove upotrebe od strane država učesnica.

VARŠAVSKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE

8. jul 1997.

IV POGLAVLJE (SISTEMATSKA SILOVANJA U USLOVIMA ORUŽANOG SUKOBA) OEBS-ova Parlamentarna skupština, 160. Podsjećajući da istorija obiluje primjerima namjerne upotrebe silovanja kao instrumenta rata u situacijama oružanog sukoba; 161. Gnušajući se korišćenja silovanja, uključujući i sistematsko silovanja u II svjetskom ratu, kao i u oružanim sukobima koji su uslijedili nakon njega širom svijeta; 162. Konstatujući sa velikom zabrinutošću da je u periodu između 1992. i 1994. nekoliko desetina hiljada žena u bivšoj Jugoslaviji silovano, kako pojedinačno tako i u grupama, kao i da su i muškarci silovani; 163. Podsjećajući da je silovanje od strane vojnika u toku oružanog sukoba teški ratni zločin po međunarodnom pravu, kako je to utvrđeno IV Ženevskom konvencijom iz 1949. i njenim Dodatnim protokolima iz 1977.; 164. Ubijeđeni da je silovanje izvršeno na ovaj način zločin protiv međunarodnog humanitarnog prava i da predstavlja kršenje ljudskih prava i prvi korak u vršenju genocida; 165. Pozdravljajući sve veće priznanje činjenice da upotreba silovanja u situacijama oružanog sukoba, uključujući i upotrebu sistematskog silovanja kao instrumenta rata, predstavlja ratni zločin i zločin protiv čovječnosti; 166. Podsjećajući da tokom suđenja pred Međunarodnim vojnim sudovima u Ninbergu i Tokiju nije bilo optužbi za silovanje; 167. Konstatujući da su prvi slučajevi istrage optužbi o upotrebi sistematskog silovanja pokrenuti prilikom preispitivanja zločina u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi; 168. Žaleći što su optužbe za silovanje pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju povučene jer se žrtve nisu usudile da svjedoče; 169. Saosjećajući sa žrtvama silovanja i seksualnog zlostavljanja i svjesni razarajućih posljedica koje silovanje ima, kako za žrtve tako i za njihove porodice;

12

170. Ubijeđeni da uprkos svim zakonima i konvencijama o sistematskom silovanju postoji potreba za daljim radom u cilju spriječavanja budućih akata nasilja; 171. Poziva države učesnice OEBS-a da, u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija protiv mučenja i drugih vidova surovog, nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, ustanove silovanje od strane učesnika u oružanom sukobu kao oblik mučenja; 172. Poziva države učesnice OEBS-a da silovanju od strane učesnika u oružanom sukobu kao obliku mučenja priznaju svojstvo osnova za davanje azila; 173. Traži od OEBS-a i država učesnica da osiguraju da se sa ratnim zločinima u formi silovanja upućenim Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu postupa na isti način kao sa drugim teškim zločinima, budući da smatra da takve zločine treba pomenuti u odlukama Tribunala kada se dato lice proglasi krivim, i poziva ugovornice Dejtonskog sporazuma da u potpunosti sarađuju sa Tribunalom u skladu sa obavezama iz tog Sporazuma; i 174. Traži od međunarodne zajednice da pruži podršku i zaštitu ženama i muškarcima koji su žrtve i svjedoci u suđenjima za ratne zločine koji uključuju i optužbe za silovanja. 1998 KOPENHAŠKA DEKLARACIJA PARLAMANTARNE SKUPŠTINE ORGANIZACIJE

ZA EVROPSKU BEZBJEDNOST I SARADNJU

10. jul 1998. RAZVOJ STRUKTURA, INSTITUCIJA I PERSPEKTIVA OEBS-a I POGLAVLJE (POLITIČKA PITANJA I BEZBJEDNOST) OEBS-ova Parlamentarna skupština, 51.14 Podršku OEBS-ovim misijama treba ojačati uspostavljanjem režima za zapošljavanje osoblja koje će raditi u njima. Prilikom svakog primanja u radni odnos u misijama treba voditi računa o rodnim aspektima i podstaći učešće većeg broja ženskog osoblja. Svo osoblje koje radi u misijama treba da dobije odgovarajuću obuku koja će ih pripremiti za rad na terenu i koja treba da obuhvati i upoznavanje sa postojećim OEBS-ovim obavezama. Putujući tim za obuku bi mogao olakšati ovu nephodnu aktivnost. Žene bi trebale biti zastupljene u ovakvim timovima za obuku, kako bi se osiguralo da se iskustva žena, kao i muškaraca, uzmu u obzir. Nadalje, OEBS naglašava potrebu da države učesnice obuče eksperte u oblasti prevencije kriza i ohrabruje ih da uspostave Civilne mirovne službe za međunarodne mirovne misije;

13

51.22 OEBS bi se u većoj mjeri trebao baviti principima i obavezama sadržanim u Moskovskom aktu iz 1991. o jednakosti između žena i muškaraca i bolje koristiti potencijal žena u prevenciji i rješavanju konflikata i u demokratizaciji. Države učesnice bi trebale više pribjegavati zapošljavanju žena kao OEBS-ovog osoblja i kandidovanju žena za šefove misija; III POGLAVLJE (DEMOKRATIJA, LJUDSKA PRAVA I HUMANITARNA PITANJA) OEBS-ova Parlamentarna skupština, 96. Snažno podržavajući rad koji obavljaju žene i muškarci u okviru OEBS-ovih misija i kancelarija i drugih aktivnosti u oblasti humane dimenzije; 104. Podsjećajući na OEBS-ove obaveze u pogledu jednakosti između muškaraca i žena izložene u aktu sa sastanka u Moskvi i Platformi usvojenoj od strane Svjetske konferencije žena održane u Pekingu; 105. Izražavajući svoju podršku preporukama ODIHR-ovih seminara iz oktobra 1997. o ulozi žena u društvu; 106. Naglašavajući značaj učestvovanja i doprinosa žena na polju demokratizacije i prevencije i rješavanja konflikata; OEBS-ova Parlamentarna skupština,, 120. Poziva Ministarski savjet da naloži svim OEBS-ovim institucijama da preduzmu efikasne korake kako bi osigurale implementaciju datih preporuka – naročito onih koje se odnose na potpuno učešće žena u aktivnostima OEBS-a, uključujući i proces donošenja odluka.

Sedmi sastanak Ministarskog savjeta 2.-3. decembar 1998.

REZIME PREDSJEDAVAJUĆEG U humanoj dimenziji naglasak je naročito stavljen na potrebu poboljšanja položaja pripadnika nacionalnih manjina unutar državnih granica, značaj njihovog djelotvornog učestvovanja u procesu donošenja javnih odluka i na osnaživanje haromonične koegzistencije manjinske i većinske populacije. Raspravljano je i o problemima osoba bez državljanstva. Ministri su se podsjetili na OEBS-ove obaveze o jednakim mogućnostima za muškarce i žene. Dogovorili su se da i dalje nastoje ostvariti potpunu i istinsku jednakost između muškaraca i žena, kao osnovnog aspekta pravičnog i demokratskog društva.

14

IZVJEŠTAJ PREDSJEDAVAJUĆEG OEBS-a za 1998 23. U pogledu pitanja koja se odnose na humanu dimenziju u 1998., pored pomoći u sveobuhvatnoj impelmentaciji obaveza, OEBS je posebnu pažnju posvetio nadgledanju i praćenju izbora. Saradnja između ODIHR-a i OEBS-ove Parlamentarne skupštine u posmatranju izbora je u nekoliko navrata pojačana i poboljšana kroz zajedničke aktivnosti sa Savjetom Evrope. Nova metodologija pružanja pomoći prilikom održavanja izbora i njihovog posmatranja, koju je razvio ODIHR i koja uključuje praćenje cjelokupnog izbornog procesa, pokazala se djelotvornom i pouzdanom u smislu procjenjivanja usklađenosti sa OEBS-ovim obavezama. ODIHR je, u saradnji sa pojednim OEBS-ovim institucijama i drugim međunarodnim i nacionalnim institucijama, pripremio i realizovao brojne projekte. Njima je ojačana OEBS-ova uloga u unapređenju demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i pomognuta je izgradnja i konsolidacija demokratskih institucija u nekoliko država učesnica. Modaliteti za OEBS-ove implementacione sastanake o humanoj dimeziji, koji su dogovoreni u julu, pomogli su veću integraciju humane dimenzije u svakodnevni rad OEBS-a i omogućili veći doprinos relevantnih međuvladinih i nevladinih organizacija OEBS-ovim aktivnostima. Varšavski sastanak o humanoj dimenziji, koji je održan u periodu oktobar - novembar, obezbijedio je okvir za temeljnu raspravu o poštovanju OEBS-ovih obaveza. OEBS je, kroz ODIHR i na druge načine, još više razvio svoju ulogu vis-a-vis regionalne konferencije o problemima migracije u okviru i oko Zajednice nezavisnih država, i posvetio posebnu pažnju pitanjima jednakih mogućnosti za muškarce i žene. OEBS je radio na formulisanju efikasnijeg odgovora na probleme romskih i Sinti etničkih grupa. ZAJEDNIČKI RAZMATRANE AKCIJE IV. AKCIJA U SLUČAJU PRIJETNJE ILI UPOTREBE SILE HUMANA DIMENZIJA GLAVNA PITANJA KOJA TREBA RAZMOTRITI U DALJEM RADU

III. IZGRADNJA DEMOKRATIJE I UNAPREĐENJE I ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH SLOBODA

5. Treba preduzeti dalje korake kako bi se osigurala jednaka prava za muškarce i žene, uključujući i mjere kojima se obezbijeđuje da se, u situacijama u kojima se OEBS-ove aktivnosti tretiraju pitanja koja utiču na žene i muškarce na različite načine, u potpunosti uzmu u obzir aspekti karakteristični za pojedini rod. Posebno treba analizirati rodne aspekte prevencije konflikata i upravljanja kriznim situacijama. 6. Trebalo bi razmotriti mjere za eliminaciju svih vidova nasilja nad ženama i djecom, naročito svih vidova trgovine i seksualnog zlostavljanja, kroz, između ostalog, osiguravanje odgovarajuće pravne zaštite protiv takvih radnji. ODIHR-u bi trebalo dati zadatak da od država članica prikuplja informacije o dosadašnjim zakonodavnim i upravnim koracima preduzetim na ovom polju i da o tome podnosti izvještaj na OEBS-ovim sastancima o pitanjima implementacije. 7. Treba naglasiti potrebu za borbom protiv svih oblika predrasuda i diskriminacije po osnovu, inter alia, pola, rase, etničkog porijekla, religije ili političkog uvjerenja.

VI. INSTITUCIONALNA PITANJA

15

2. Kako bi se osiguralo da OEBS-ove Misije/prisustva na terenu budu svjesne važnosti pitanja koja potpadaju pod humanu dimenziju, osoblje Misija, uključujući i šefove i zamjenike šefova Misija, treba da prođe obuku. Obuka bi trebala da bude usmjerena ka unapređenju ljudskih prava kao sastavnog dijela prevencije konflikata. Njome bi takođe trebalo osoblje misija obučiti da sa posebnom pažnjom tretiraju pitanja koja se tiču nacionalnih manjina. 1999,

OEBS –ova KONFERENCIJA ZA PREISPITIVANJE Beč, 20. septembar –1. oktobar 1999.

Istanbul, 8.- 10. novembar 1999 ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ

IV. PREISPITIVANJE IMPLEMENTACIJE SVIH OEBS-ovih PRINCIPA I OBAVEZA Preispitivanje implementacije svih OEBS-ovih principa i obaveza u okviru humane dimenzije Jednakost mogućnosti za muškarce i žene Veliki broj država je naglasio da jednakost između žena i muškaraca treba posmatrati kao cilj koji utiče na sve politike i aktivnosti država učesnica i OEBS-a u njihovom svakodnevnom djelovanju. Jedna grupa država je objasnila da integrisanje rodnih aspekata znači obezbijeđivanje jednakih mogućnosti i zajedničkih aktivnosti i nastojanja, i da je neophodan uslov za postizanje mirnije, stabilnije i demokratskije Evrope. Konstatovano je da rad na postizanju de facto jednakih mogućnosti za žene i muškarce na OEBS-ovom području ima implikacije na sve dimenzije OEBS-ovog djelovanja. Veliki broj učesnika je izjavio da taj zadatak proizilazi iz onoga na što su se države članice obavezale Moskovskim aktom iz 1991., iz obaveza preuzetih na Četvrtoj svjetskoj konferenciji Ujedinjenih nacija o ženama, koja je održana u Pekingu 1995., kao i iz obaveza iz pravnih konvencija u oblasti ljudskih prava. Konstatovano je da integrisanje rodnih aspekata u okviru OEBS-a utiče kako na unutrašnju, tako i na spoljnu djelatnost organizacije. Mnogi govornici, predstavnici država i nevladinih organizacija su naglasili da bi OEBS trebao aktivnije raditi na unapređenju i zaštiti ženskih ljudskih prava u državama učesnicama, na primjer kroz razmatranje položaja žena u sukobima i osiguravanjem njihovog učešća u planiranju i sprovođenju postkonfliktnih rehabilitacionih napora. Pri tome se imao u vidu slučaj Kosova. OEBS bi trebao razmotriti mjere za jačanje zaštite žene od nasilja, trafikinga i diskriminacije; pojava koje su u porastu u brojnim državama u okviru OEBS-ovog područja. Dati su i pozdravljeni primjeri pojačanih aktivnosti OEBS-a, uključujući aktivnosti ODIHR-a, i nekoliko misija u pomenutim domenima. Nekoliko država i Savjet Evrope su takođe predstavili mjere koje su preduzete u cilju postizanja većeg stepena jednakosti između muškaraca i žena. Jedna NVO je naglasila potrebu da OEBS svoju sopstvenu kuću dovede u red. Veliki broj država i NVO-a je naglasilo da se dalje postojanje neravnoteže u pogledu zastupljenosti rodova među OEBS-ovim osobljem, kako u OEBS-ovim institucijama tako i u Misijama, ne smije dozvoliti.

16

Istaknuta je odgovornost država učesnica da učine veće napore u cilju predlaganju više žena, između ostalog i za visoke položaje. Preporuke iz rasprave: - veliki broj učesnika je tražio od OEBS-a i država učesnica da učine veće napore na suzbijanju nasilja nad ženama, uključujući nasilje u konfliktnim situacijama i porodično nasilje kao i trgovine i diskriminacije žena. - stalni napori svih zainteresovanih strana moraju biti uloženi kako bi se postigla pravična zastupljenost žena na različitim položajima u OEBS-ovom Sekretarijatu, njegovim institucijama i misijama. Specifično rodne informacije bi trebale činiti sastavni dio redovnog informisanja o upražnjenim radnim mjestima. - nekoliko država učesnica i NVO-a je pozvalo OEBS da pojača napore na integrisanju rodnih aspekata, kao i da izvrši ocjenu dosadašnjih napora kako bi se razmotrila potreba za promjenom. - najavljeno je da Povelja o evropskoj sigurnosti i druga akta koja je potrebno pripremiti za Samit u Istanbulu, treba da predstavljaju važnu priliku državama učesnicama da daju obnovljeni politički podsticaj i direktive, vezano za djelatnost na postizanju jednakih mogućnosti za žene i muškarce. - jedna grupa država je predložila da stav koji uvažava rodnu pripadnost treba smatrati obaveznim dijelom OEBS-ovih aktivnosti na terenu. Stoga, svo osoblje koje radi na terenu mora biti obučeno kako da postupa u situacijama koje se tiču ženskih ljudskih prava, kao i o načinima nadgledanja i izvještavanja o njhovim kršenjima, a takođe i o uključivanju rodnih aspekata u njihov opšti rad. - Predsjedavajući OEBS-a i OEBS-ove institucije su ohrabreni od strane jedne grupe država da pripreme doprinose i uzmu učešća u regionalnim i globalnim skupovima koji se tokom 2000. organizuju u cilju preispitivanja impementacije Pekinške Platforme za akciju.

POVELJA ZA EVROPSKU SIGURNOST Istanbul

novembar 1999. III. NAŠ ZAJEDNIČKI ODGOVOR HUMANA DIMENZIJA 23. Potpuno i jednako ostvarivanje ljudskih prava od strane žena je od ključne važnosti za postizanje mirnijeg, prosperitetnijeg i demokratskijeg OEBS-ovog područja. Odlučni smo da jednakost između muškaraca i žena učinimo sastavnim dijelom naše politike, kako na nivou država, tako i unutar Organizacije. 24. Preduzećemo mjere za eliminaciju svih vidova diskriminacije žena i okončanje nasilja nad ženama i djecom, seksualnog iskorištavanja i svih oblika trgovine ljudima. Kako bi spriječili vršenje ovih krivičnih djela mi ćemo, između ostalog, promovisati usvajanje, odnosno jačanje zakonskih odredbi koje se odnose na odgovornost za ova krivična djela, i pojačati zaštitu žrtava. Takođe ćemo ustanoviti i primijeniti mjere za unaprijeđenje prava i interesa djece u oružanim

17

sukobima i post-konfliktnim situacijama, uključujući izbjeglice i raseljnu djecu. Istražit ćemo načine za spriječavanje prisilnog, odnosno prinudnog regrutovanja osoba mlađih od 18 godina radi služenja u oružanim sukobima. DEKLARACIJA SA ISTANBULSKOG SASTANKA 1. Mi, šefovi država, odnosno vlada država učesnica OEBS-a, okupili smo se u Istanbulu uoči dolaska dvadeset prvog vijeka i povodom dvadeset pete godišnjice Završnog Helsinškog akta. Od našeg zadnjeg sastanka, transformisali smo OEBS tako da bude sposoban da odgovori na veoma velike izazove. Kada smo se sastali u Lisabonu, upravo je bila pokrenuta prva OEBS-ova terenska operacija u Bosni i Hercegovini. U ove tri godine od tad, u značajnoj mjeri smo povećali broj i veličinu operacija na terenu. Naše zajedničke institucije su porasle kako u smislu broja, tako i u smislu njihovih aktivnosti. OEBS je proširio i opseg i sadržinu svojih napora. Ovo je u velikoj mjeri ojačalo OEBS-ov doprinos bezbjednosti i saradnji širom OEBS-ovog područja. Posebnu počast odajemo ženama i muškarcima čija su posvećenost i naporan rad učinili mogućim dostignuća Organizacije. 32. U skladu sa našim opredijeljenjem da osiguramo jednakost između žena i muškaraca, unaprijed pozdravljamo skoro odobrenje i primjenu OEBS-ovog Akcionog plana za rodna pitanja. 33. U okviru našeg opredijeljenja da dalje ojačamo operativne kapacitete OEBS-ovog Sekretarijata, unaprijedit ćemo OEBS-ove uslove zapošljavanja kako bi se OEBS mogao takmičiti za, i zadržati kvalifikovano osoblje koje će omogućiti Sekretarijatu da obavlja svoje zadatke i izvršava svoje druge obaveze. Uzećemo u obzir geografsku raspodjelu i postizanje ravnoteže među rodovima prilikom zapošljavanja osoblja u OEBS-ovim institucijama i operacijama na terenu.

18

PETROVGRADSKA DEKLARACIJA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE

ORGANIZACIJE ZA EVROPSKU BEZBJEDNOST I SARADNJU 10. jul 1999.

POGLAVLJE III (DEMOKRATIJA, LJUDSKA PRAVA I HUMANITARNA PITANJA) UNAPREĐIVANJE SITUACIJE U OBLASTI LJUDSKIH PRAVA U NOVONASTALIM DRŽAVAMA OEBS-ova Parlamentarna skupština, 87. Poziva Vlade i Parlamente država učesnica OEBS-a da unaprijede poštovanje prava žena i djece u skladu sa odgovarajućim međunarodnim konvencijama i da povećaju učešće žena u političkom životu; 113. Poziva OEBS-ove misije da obrate pažnju na položaj žena, kao i na ulogu koju žene mogu imati u poboljšavanju situacije u oblasti ljudskih prava i prevencije konflikata. Veći broj žena bi trebao biti uključen u svakodnevni rad misija. 2000

BUKUREŠTANSKA DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE

10. jul 2000. REZOLUCIJA POVODOM 25. GODIŠNJICE HELSINŠKOG ZAVRŠNOG AKTA

8. Podsjeća da je Petrovgradskom deklaracijom OEBS-ove Parlamentarne skupštine iz 1999. istaknuta važnost suzbijanja trgovine ženama i djecom, jačanja napora u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i obnavljanja napora u cilju okončanja diskriminacije prema Romima i diskriminacije po osnovu vjerskih ubjeđenja; DOBRA VLADAVINA: REGIONALNA SARADNJA, JAČANJE DEMOKRATSKIH INSTITUCIJA, PROMOVISANJE TRANSPARENTNOSTI, SPROVOĐENJE VLADAVINE PRAVA I SUZBIJANJE KORUPCIJE POGLAVLJE II EKONOMSKA PITANJA, NAUKA, TEHNOLOGIJA I ŽIVOTNA SREDINA OEBS-ova Parlamentarna skupština 60. Poziva OEBS da istakne da je legitimna država osnova za pravedan i sveobuhvatan socijalni razvoj dostupan svim članovima društva, pogotovo ženama i pripadnicima manjina, koji garantuje princip jednakosti pred zakonom i jednak pristup sredstvima i osnovnim uslugama kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalno osiguranje;

19

POGLAVLJE III DEMOKRATIJA, LJUDSKA PRAVA I HUMANITARNA PITANJA Humana dimenzija

71. Priznavanje ravnopravnosti muškaraca i žena, zaštita i promovisanje ženskih prava, su osnova za stvaranje održive demokratije, sigurnosti i stabilnosti u regionu OEBS-a. OEBS-ova Parlamentarna skupština: Humana dimenzija

92. Predlaže da sve države učesnice osiguraju puno i ravnopravno učešće žena u političkom životu kako bi se postiglo mirnije, prosperitetnije i demokratskije OEBS-ovo područje; 93. Pozdravlja usvajanje OEBS-ovog Akcionog plana za rodna pitanje i poziva institucije OEBS-a i države učesnice da podrže što skoriju implementaciju Akcionog plana; 94. Poziva države učesnice da osiguraju pravično predstavljanje nacionalnih manjina, da štite i promovišu njihove etničke, kulturne, jezičke i religijske identitete;

Osmi sastanak Ministarskog savjeta 27. i 28. novembar 2000.

ODLUKA O JAČANJU OEBS-a i NAPORA NA SUZBIJANJU TRGOVINE LJUDIMA (MC(8).DEC/1) Ministarski savjet, Imajući u vidu Povelju za evropsku bezbjednost, koja obavezuje države učesnice da preduzmu mjere radi uklanjanja svih oblika diskriminacije žena i okončanja nasilja nad ženama i djecom i njihovo seksualno iskorištavanje, kao i sve oblike trgovine ljudima i promovsanje usvajanja i jačanja zakona kako bi počinioci ovih djela snosili odgovornost i kako bi se pojačala zaštita žrtava. IZJAVA PREDSJEDAVAJUĆEG OEBS-a Ponovo potvrđujući obavezu ustanovljenu u Istanbulu, da učine ravnopravnost između muškaraca i žena sastavnim dijelom politika država učesnica, ministri su pozdravili usvajanje OEBS-ovog Akcionog plana za rodna pitanja i njegovu punu implementaciju. Ministri su prepoznali da Akcioni plan ukazuje na značaj koji OEBS pridaje pitanju rodne ravnopravnosti, uključujući i sopstvene mehanizme i politiku. Ministri su izrazili riješenost da preduzmu korake unutar država učesnica, u OEBS-ovim aktivnostima na terenu i njegovim instutucijama, kako bi uloga žena bila vidljivija i kako bi se postigla ravnoteža polova. U tom kontekstu prepoznata je važnost uloge savjetnika za pitanja rodne ravnopravnosti u Kancelariji za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i u Sekretarijatu OEBS-a.

20

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ AUSTRIJE KAO PREDSJEDAVAJUĆEG OEBS-a 2000-te 3. OEBS-ove regionalne aktivnosti Rad Koordinacionog tima za rodnu ravnopravnost nastavljen je u 2000. godini, pod rukovodstvom predsjedavajućeg regionalne nevladine organizacije, Mreža za pitanja rodne ravnopravnosti za Centralnu i Jugoistočnu Evropu. U tom smislu održan je niz sastanaka uključujući i regionalne. 19. marta 2000. u Sarajevu je otvorena glavna kancelarija Koordinacionog tima za rodnu ravopravnost, dok je kancelarija predsjedavajućeg ostala u Budimpešti. Osnovni fokus Koordinacionog tima za rodnu ravnopravnost za ovu godinu bio je osnaživanje, i u tom smislu su započeti projekti u gotovo svim zemljama regiona, pogotovo u svjetlu izbora koji su se održali 2000-te. Ostale aktivnosti su se ticale uspostavljanja ženskih mreža, organizovanja informativnih kampanja u saradnji sa lokalnim medijima i uspostavljanja mehanizama za integrisanje pitanja rodne ravnopravnosti. Unapređenje ravnopravnosti muškaraca i žena predstavljao je sastavni dio politike OEBS-a u 2000. Stalni savjet je 1. juna 2000.odobrio OEBS-ov Akcioni plan za rodna pitanja, čiji je cilj promovisanje jednakih mogućnosti za muškarace i žene širom OEBS-a. U okviru ovogodišnjeg implementacionog sastanka humane dimenzije, cijela jedna sesija bila je posvećena samo rodnim pitanjima, čime je omogućeno da se prvi put ocijeni napredak ostvaren u implementaciji Akcionog plana za rodna pitanja.

Osmi sastanak Ekonomskog foruma Prag

11 – 14. april 2000.

REZIME PREDSJEDAVAJUĆEG OSMOG SASTANKA EKONOMSKOG FORUMA

12. U pogledu uloge žena, Radna grupa III je istakla da u postkonfliktnim društvima postojI stroga podjela polova kojom su žene pogođene na drugačiji i dramatičniji način nego muškarci. S' obzirom da je rodno pitanje samo po sebi jako kompleksno, rezultirajuća situacija nije jedinstvena i smanjene mogućnosti na jednom polju se nadomještaju novim mogućnostima za žene na drugim poljima, kao što su mala privatna preduzeća. RADNA GRUPA III Izvještaj izvjestioca Radne grupe Iskustva sa naporima u post - konfliktnoj rehabilitaciji

Uvod U toku diskusije Radne grupe, u kontekstu post konfliktne rehabilitacije ukazano je na tri specifične oblasti: uloga žena; uticaj izbjeglica; inicijative za saradnju i mali infrastrukturni projekti kao mjere za izgradnju povjerenja. Radna grupe je nastavak pripremnog seminara, održanog u Tbilisiju 26. i 27. januara 2000.

21

Moderator je strukturisao raspravu i zaključke po sledećim oblastima: problematične oblasti, iskustva, oblasti koje zahtijevaju posebnu pažnju, stečena znanja i preporuke. Shodno tome je podijeljen rezime diskusija na svaku od tri teme. I ULOGA ŽENA U PROCESU POST -KONFLIKTNE REHABILITACIJE Na prvoj sesiji Radna grupa je analizirala ulogu žena u procesu post - konfliktne rehabilitacije. Tokom obje studije slučaja (Bosna i Hercegovina i Armenia), jasno je konstatovano da: - Period konflikta sam po sebi ima negativan efekat na ulogu žena u društvu; - Ovo treba posmatrati u širem kontekstu tranzicije, od socijalističkog sistema do demokratije, i tranzicije od konfliktne do post - konfliktne situacije. U svjetlu iskustva, opšta zapažanja su sledeća: Post - konfliktna društva su strogo rodno podijeljena. Žene iz konflikta izlaze sa manje resursa, ali sa većim teretom koji treba podnijeti. Postoji tendencija da se žene nađu na margini političkog odlučivanja. U oblasti ekonomije, šanse za zapošljavanje žena su se smanjile. One su, ili potpuno isključene sa tržišta rada, ili obavljaju slabo plaćene poslove. Ista tendencija postoji i u oblasti obrazovanja. U svakom slučaju, ekonomska tranzicija i otvaranje društva su stvorili nove mogućnosti za žene u post - konfliktnim društvima: novi sektor malih i srednjih preduzeća, na primjer, stvorio je nove mogućnosti za zapošljavanje. Žene su imale važnu ulogu i u NVO sektoru koji se pojavio u toku perioda tranzicije. U tom kontekstu su spomenute i komunikacione sposobnosti žena i njihova mogućnost adaptacije. Primijećen je podsticaj tradicionalizma i ponovnog uspostavljanja patrijarhata koji idu na uštrb novih mogućnosti za žene (NVO i MSP) u post - konfliktnim društvima. Nove uloge žena nisu uvijek potpuno prihvaćene u patrijarhalnim društvima. Dijelom u tom kontekstu, primijećeno je povećano nasilje nad ženama. Oblasti koje zahtijevaju posebnu pažnju Jedna država učesnica je izrazila zabrinutost zbog tendencije da određeni dijelovi međunarodne zajednice pokušavaju preduzeti socijalni inženjering u zemljama u tranziciji koje se nalaze u stresnim situacijama. Rodno pitanje je samo po sebi jako kompleksno, i postavlja se pitanje da li je stresna post – konfliktna situacija najbolje vrijeme za njegovo rješavanje. Preporuke - Mora se podići nivo svjesnosti, kako žena tako i muškarca o problemima žena u post - konfliktnim društvima. OEBS bi trebao podržati programe sa ovim ciljem;

22

- Obzirom da su rodni aspekti povezani sa sveukupnim izazovima tranzicije, simultani pristup pitanju rodne ravnopravnosti, demokratizaciji i bezbjednosti, je od krucijalnog značaja; - Progres se ne smije nametati, već mora poticati iz samog društva. U tom smislu OEBS bi trebao imati ulogu moderatora; - Trebalo bi ispitati različite načine osnaživanja žena, koji bi odražavali specifičnosti date zemlje. Obuka bi mogla biti važan instrument koji bi pomogao ženama da preuzmu značajniju ulogu u društvu; - Takođe je preporučeno da se pozitivna iskustva vezana za žene u NVO sektoru prošire i na ekonomiju. Uspostavljanje programa mikro kreditiranja poslužilo bi kao koristan instrument u tu svrhu; - Stalni Savjet treba da usvoji Akcioni plan za rodna pitanja koji treba u potpunosti implementirati. Uz to, izvještaji svih OEBS-ovih organa treba da odslikavaju situaciju vezanu za rodna pitanja. 2001

Deveti sastanak Ministarskog savjeta 3 i 4. decembar 2001.

BUKUREŠTANSKA MINISTARSKA DEKLARACIJA 7. I dalje smo zabrinuti zbog stalnih sukoba u različitim regionima OEBS-a koji ometaju primjenu principa iz Helsinškog završnog akta u nekoliko država učesnica, i koji u isto vrijeme mogu ugroziti mir i stabilnost na OEBS-ovom području. Cijenimo važnost uloge koju OEBS ima u ranom upozoravanju, prevenciji konflikata, upravljanju krizama i post - konfliktnoj rehabilitaciji. Posebno počast odajemo muškarcima i ženama angažovanim u OEBS-ovim institucijama i na terenu i pohvaljujemo njihovu predanost i rad. ODLUKA br. 6 MINISTARSKI SAVJET (MC(9).DEC/6) Pozivaju se države učesnice da potpišu i ratifikuju Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i njen Protokol o sprječavanju, suzbijanju i kažnjavanju trgovine ljudima, pogotovo ženama i djecom. ODLUKA br. 8 MINISTARSKI SAVJET (MC(9).DEC/8)

23

Ministarski savjet, Prepoznaje da je jednakost muškaraca i žena osnova za održivu demokratiju i stabilnost u OEBS –ovom regionu. Svjesni potencijal žena da doprinesu prevenciji konflikta, pomirenju i mirovnom procesu; Potvrđujući opredijeljenost da štiti i promoviše prava žena, svjestan ugroženosti žena pogotovo u konfliktnim i post - konfliktnim situacijama; Odlučni da se bore protiv svih oblika nasilja nad ženama, uključujući i nasilje u porodici, Prepoznajući potrebu za formiranjem centara za rehabilitaciju žena koje su žrtve nasilja; Pozdravljajući činjenicu da je u toku ove godine OEBS više pažnje posvetio problemu nasilja nad ženama koji pogađa sve OEBS-ove države učesnice; Poziva na implementaciju Akcioni plan za rodna pitanza; Obavezuje Stalni savjet da razmotri načine na koje OEBS može doprinijeti prevenciji nasilja nad ženama.

PARIZ DEKLARACIJA OEBS-ove PARLAMENTARNE SKUPŠTINE I REZOLUCIJE

USVOJENE NA SJEDNICI POVODOM DESETE GODIŠNJICE 10. jul 2001.

EVROPSKA BEZBJEDNOST I PREVENCIJA KONFLIKTA: IZAZOVI OEBS-a U 21. VIJEKU POGLAVLJE II EKONOMSKA PITANJA, NAUKA, TEHNOLOGIJA I ŽIVOTNA SREDINA OEBS-ova Parlamentarna skupština, 71. Apeluje na OEBS-ove države učesnice da razviju nove okvire koji omogućavaju ženama da učestvuju na tržištu rada; 72. Sugeriše državama učesnicama da sarađuju sa ženskim organizacijama i predlaže obuku i savjetovanja za žene u cilju povećanja mogućnosti za njihovo zaposlenje i zaradu; 73. Poziva misije na terenu i države učesnice da izvještavaju o ekonomskim i socijalnim razlozima za nasilje nad ženama uopšte, a posebno o trgovini ženama; 75. Poziva OEBS, koordinatora OEBS-ovih aktivnosti na području ekonomije i zaštite životne sredine, i misije na terenu, da sarađuju sa međunarodnim donatorskim organizacijama i osiguraju da njihova politika i projekti uzimaju u obzir specifične potrebe žena u sferi ekonomije; 78. Poziva ODIHR i misije na terenu da u saradnji sa lokalnim vlastima pokrenu specijalnu obuku za žene u cilju promovisanja njihovih ekonomskih sposobnosti;

24

POGLAVLJE III DEMOKRATIJA, LJUDSKA PRAVA I HUMANITARNA PITANJA OEBS-ova Parlamentarna skupština, 96. Hitno poziva države učesnice da svim licima koja žive na njihovim teritorijama, obezbijede jednak pristup sudovima kao jedno od osnovnih sredstava zaštite pripadnika nacionalnih manjina i da u tom procesu posebnu pažnju posvete pravima žena; REZOLUCIJA O JUGO – ISTOČNOJ EVROPI 15. Osuđuje postojeće nasilje, uključujući i porodično i seksualno nasilje nad ženama i djecom, i duboku zabrinutost velikim brojem napuštenih beba; OEBS-ova Parlamentarna skupština 44. Prepoznaje doprinose većine muškaraca i žena koji su časno i pošteno služili u UN policijskim trupama na jugoistoku Evrope, kao i u drugim međunarodnim policijskim snagama u regionu, i istovremeno poziva međunarodnu zajednicu da ispuni preuzete obaveze policijskih snaga na Kosovu i Bosni i Hercegovini, i obezbijedi visoko kvalitetnu obuku u cilju odgovarajućeg nadzora nad ovim snagama. 45. Odaje priznanje muškarcima i ženama koji su radili u mirovnim misijama u više od 30 zemalja jugoistočne Evrope, sa blizu 50 000 KFOR trupa i 20 000 SFOR trupa u regionu. 48. Predlaže uspostavljanje programa u cilju prevencije nasilja i unapređivanja ženskih prava i kontrole rađanja, promovisanja seksualnog obrazovanja u školama, obezbjeđivanja informacija, naglašavajući odgovornosti i muškaraca i žena i podržavajući planiranje porodice. 2002

BERLINSKA DEKLARACIJA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE OEBS-a I REZOLUCIJE

USVOJENE NA DVANAESTOM GODIŠNJEM ZASJEDANJU 10. jul 2002.

SUPROTSTAVLJANJE TERORIZMU: GLOBALNI IZAZOV U 21. VIJEKU POGLAVLJE III DEMOKRATIJA, LJUDSKA PRAVA I HUMANITARNA PITANJA 75. U Rezoluciji 1325 naglašava se da je mandat Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da osigura jednako prisustvo i puno uključivanje žena u napore koji se ulažu u cilju održavanja mira i bezbjednosti;

25

81. Ističe važnost rada u cilju ostvarivanja pune ravnopravnosti polova, jačanja uloge žena u parlamentarnim delegacijama, kao i važnost borbe protiv nasilja nad ženama i seksualnog zlostavljanja žena, aktivnog iznalaženja načina za uključivanje žena u proces izgradnje mira, napora u rješavanju konflikata i borbe protiv terorizma; 82. Poziva nacionalne parlamente država učesnica da obezbijede jednaku zastupljenost žena i muškaraca u parlamentarnim delegacijama; REZOLUCIJA O UTICAJU TERORIZMA NA ŽENE 1. Podsjećajući na obaveze OEBS-ove Parlamentarne skupštine, pomenute u Sintra deklaraciji iz 2002, Petrovgradskoj deklaraciji, Rezoluciji donijetoj 1999. na godišnjoj sjednici o trgovini ženama i djecom kao i Planu aktivnosti za borbu protiv terorizma bukureštanskog Ministarskog savjeta; 2. Cijeneći ulogu Ujedinjenih nacija u povećavanju broja žena u procesu donošenja odluka, posebno Rezoluciju 1325 Savjeta bezbijednosti “Žene u miru i bezbijednosti” iz 2000, ishod Specijalne sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija “Žene 2000” kao i prethodnih konferencija, i Konvenciju o eliminisanju svih oblika diskriminacije nad ženama iz 1979; 3. Izražavajući zabrinutost zbog činjenice da žene, koje su jedina većina koja često ima status manjine, takođe predstavljaju većinu među onima koji su ugroženi terorizmom i sve više su direktna meta ubistava, silovanja i povređivanja; 4. Prepoznajući da su žene posebno podložne društvenoj marginalizaciji, siromaštvu i opštoj patnji koja proizilazi iz nasilnih konflikata; 5. Ističući važnost uloge žena u prevenciji konflikata, iznalaženju rešenja i izgradnji mira; 6. Ističući važnost potpunog uključivanja žena i njihovog ravnopravnog učešća u svim naporima koji se ulažu u održavanju i promovisanju mira, bezbjednosti i vladavini prava; 7. Naglašavajući da mirne demokratije mogu istinskiu funkcionisati samo ako je ravnopravnost polova prepoznata, izražena i ostvarena. OEBS-ova Parlamentarna skupština 8. Apeluje na OEBS i države učesnice, tražeći da u njihovoj aktivnosti ka ostvarivanju takvog socijalnog i političkog okruženja koje će omogućiti borbu protiv terorizma i unapređivanje mirnog rješavanja konflikata, posebnu pažnju posvete zaštiti žena i unapređenju njihovih prava. 9. Poziva države članice da preduzmu aktivnosti u cilju ostvarivanja takvog socijalnog i političkog okruženja koje će osigurati veću zastupljenost žena u OEBS-u na svim nivoima i da predlažu više ženskih kandidata za ugovorne i sekondirane pozicije; 10. Preporučuje da se na svim nivoima unutar OEBS-a, uključujući Sekretarijat, institucije i misije na terenu, obezbijedi odgovarajući broj eksperata koji bi se bavili rodnim pitanjima; 11. Traži od nacionalnih parlamenata država učesnica da prilikom izbora članova svojih delegacija za Parlamentarnu skupštinu obezbijede odgovarajući balans rodova među članstvom Skupštine. 12. Poziva Vlade država učesnica da izmijene Bukureštanski akcioni plan za borbu protiv terorizma, na način što će uključiti odredbe koje se odnose na uticaj terorizma na žene i na način što će prepoznati potrebu za povećanim učešćem žena u procesima prevencije i rješavanja konflikata.

26

13. Predlaže da iste vlade podignu nivo svijesti o uticaju terorizma na žene i o potrebi pronalaženja djelotvornih mehanizama za prevazilaženje ovih uticaja, sa krajnjim ciljem promovisanja i održavanja mira, sigurnosti i vladavine prava.

Deseti sastanak Ministarskog savjeta 6. i 7. decembar 2002.

Porto

IZVJEŠTAJ PREDSJEDAVAJUĆEG O AKTIVNOSTIMA U 2002-oj

3. Ponovno uspostavljanje ravnoteže između tri dimenzine OEBS-a 3.1. Humana dimenzija

Prvi sastanak koji je održan u Beču, 18. i 19. marta na temu "Spriječavanje i borba protiv nasilja nad ženama", odražava prioritet koji je rodnoj ravnopravnosti dat od strane portugalskog Predsjedništva. Uspješnosti sastanku su u velikoj mjeri doprinijeli rezultati i dostignuća Neformalne grupe za rodna pitanja i borbu protiv trgovine ljudima. Sprječavanje i borba protiv diskriminacije žena su bili u fokusu sastanka, a posebna pažnja je bila posvećena ulozi žena u građanskom društvu i post - konfliktnoj rehabilitaciji. 2003

ROTERDAMSKA DEKLARACIJA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE OEBS-a I REZOLUCIJE USVOJENE NA DVANAESTOM GODIŠNJEM ZASJEDANJU

ROTERDAM, 5 - 9. jul 2003. ULOGA OEBS-a U NOVOJ ARHITEKTURI EVROPE POGLAVLJE II EKONOMSKA PITANJA, NAUKA, TEHNOLOGIJA I ŽIVOTNA SREDINA

Oebs-ova Parlamentarna skupština 60. Poziva države učesnice da pomognu razvoj preduzetništva i malih i srednjih preduzeća, posebno onih čiji su vlasnici ili rukovodioci žene i pripadnici manjina, kroz uspostavljanje bezteretnog režima dozvola i poreza, razvoj programa za pružanje pomoći srednjim i malim preduzećima u pribavljanju finansijskih sredstava, podržavanju edukacije i programa obuke, poslovno podsticanje i razvoj lokalnih, nacionalnih i regionalnih poslovnih udruženja, u skladu sa preporukama Bernske završne deklaracije iz 2003. o Promociji malih i srednjih preduzeća.

27

REZOLUCIJA O MEĐUNARODNOM KRIVIČNOM SUDU 6. Pozdravlja osnivanje Međunarodnog krivičnog suda kao branioca prava onih, kao što su žene i djeca, kojima je često uskraćena pravda. Rimski Statut predstavlja prvi međunarodni ugovor koji sadrži široku listu krivičnih djela seksualnog nasilja. OEBS-ova Parlamentarna skupština 10. Poziva države učesnice da pruže podršku i zaštitu žrtvama i svjedocima, pogotovo ženama i djeci, da izdaju posebne zaštitne vize koje omogućavaju ugroženim žrtavama i svjedocima i njihovim porodicama preseljenje u sigurnu treću zemlju i da osnuju fondove za žrtve i njihove porodice.

Jedanaesti sastanak Ministarskog savjeta 1. i 2. decembar 2003.

Mastriht 2003

OEBS-a STRATEGIJA U ODNOSU NA PRIJETNJE BEZBJEDNOSTI I STABILNOSTI U 21. VIJEKU

Odgovor OEBS-a Na prijetnje koje se odnose na diskriminaciju i netoleranciju. 38. Države učesnice, OEBS-ovi organi i institucije su se obavezali da pojačaju svoje napore u borbi protiv prijetnji koje proizilaze iz diskriminacije i netolerancije. Harmonični odnosi između etničkih, religijskih, jezičkih i drugih grupa, prava pripadnika manjina kao i jednake mogućnosti muškaraca i žena će se unapređivati na aktivan način. Nasilje, netolerancija, ekstremizam i diskriminacija protiv ovih grupa, uključujući i radnike migrante, osobe koje traže azil i ostale imigrante, moraju se suzbiti i osobe odgovorne za takve akcije moraju snositi odgovornost. U isto vrijeme poštovanje vladavine prava, demokratskih vrijednosti i slobode pojedinaca od strane pripadnika ovih grupa je od velike važnosti. Aneks uz Odluku br. 3/03 AKCIONI PLAN ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA ROMA I SINTA U OKVIRU OEBS-ovog PODRUČJA II. Opšti kontekst: Za Rome, sa Romima 6. Specifičan položaj žena Roma i Sinta bi se trebao uzeti u obzir prilikom kreiranja i implementacije svake politike i programa. Tamo gdje postoje konsultativni i drugi mehanizmi za uključivanje Roma i Sinta u takve procese kreiranja politike, žene bi trebale da učestvuju na

28

jednakim osnovama kako i muškarci. Pitanja koja se tiču žena Roma bi trebala biti sistematski uključivana u sve relevantne politike koje se kreiraju za društvo u cjelini. III. Suzbijanje rasizma i diskriminacije 19. Prilikom preduzimanja odgovarajućih mjera i kreiranja programa, uzeti u obzir da su žene Roma i Sinta veoma često žrtve diskriminacije kako po osnovu etničke pripadnosti tako i po osnovu pola. Nezaposlenost i ekonomski problemi Akcije preporučene od strane država učesnica: 51. Kreirati politike i programe, uključujući i stručnu obuku, u cilju poboljšavanja vještina traženih na tržištu rada i mogućnosti zapošljavanja Roma i Sinta, pogotovo mladih osoba i žena. Zdravstvena zaštita Akcije preporučene od strane država članica: 62. Posebnu pažnju posvetite zdravlju žena i djevojaka, inter alia, putem: (a) Promovisanja i-ili izrade programa sa ciljem širenja informacija o zdravstvenoj zaštiti

(uključujući ishranu, njegu odojčadi, nasilju u porodici, itd); (b) Unapređivanje ginekološke zdravstvene zaštite, uključujući zdravstvenu zaštitu u periodu

trudnoće, porođaja i nakon porođaja, inter alia, putem informisanja i edukacije. VI. Povećanje učešća u javnom i političkom životu Akcije preporučene od strane država članica 94. Preduzeti mjere kojima se garantuju jednaka biračka prava ženama, uključujući i zabranu tvz. “porodičnog glasanja”. 98. Unaprijediti učešće žena Roma u javnom i političkom životu; žene Romi bi trebale, jednako kao i muškarci, da imaju mogućnost učestvovanja u konsultativnim i drugim mehanizmima čiji je cilj da povećaju pristip svim oblastima javnog i političkog života. Akcije preporučene od strane OEBS-ovih institucija i struktura 106. ODIHR će posvetiti posebnu pažnju aktivnostima usmjerenim na povećanju učešća žena Roma u svim oblastima javnog i političkog života. Akcije preporučene od strane država učesnica: 112. Posebnu pažnju posvetiti potrebama žena i djece Roma i Sinta u kriznim i post - kriznim situacijama, posebno na način što će im se obezbijediti adekvatna zdravstvena zaštita, smještaj i školovanje.

29

ODLUKA br. 4/03 TOLERANCIJA I NEDISKRIMINACIJA (MC.DEC/4/03) Ministarski savjet, Pozdravljajući rad OEBS-a u 2003. godini, 2. Odlučio je da ojača napore koji se ulažu u cilju povećanja učešća i uloge žena u unapređenju demokratije i ekonomskom razvoju, i da razmotri mogućnosti unošenja odredaba OEBS-ovog Akcionog plana za rodna pitanja u nacionalne politike tamo gdje je to primjenljivo. Takođe je odlučio da ojača napore u cilju uspostavljanja ravnoteže rodova na svim nivoima unutar OEBS-a, pri tom uzimajući u obzir i princip regrutovanja osoblja iz svih država učesnica na pravičnim osnovama. Ponavlja da OEBS ohrabruje žene da se kandiduju za OEBS-ove pozicije; IZVJEŠTAJ PREDSJEDAVAJUĆEG O AKTIVNOSTIMA U 2003. Godišnji seminar humane dimenzije, koji je održan u Varšavi od 13. do 16. maja 2003., bio je posvećen učešću žena u javnom i političkom životu. Sastanak je predstavljao dobru priliku da se istakne rad OEBS-a i ODIHR-a na polju rodne ravnopravnosti. Takođe je iskorištena prilika da se preispita OEBS-ov Akcioni plan za Rodna pitanja. 2004

NOVI IZAZOVI U JAČANJU LJUDSKIH I INSTITUCIONALNIH KAPACITETA ZA EKONOMSKI RAZVOJ I SARADNJU

1. jun 2004. Izvještaj izvjestioca Tačka 4 agende: Partnerstvo sa poslovnom zajednicom u cilju izgradnje institucija i ljudskih kapaciteta. Daljim intervencijama je istaknuta važnost dijaloga između nosioca ovlaštenja i aktivne borbe protiv korupcije i podmićivanja. Takođe je istaknuta potreba za uravnoteženim društvima zasnovanim na održivom razvoju. Agencije za investiciona ulaganja bi mogle premostiti jaz između javnog i privatnog sektora i time pomoći kreiranje pouzdanog poslovnog okruženja. Za mnoge vlade, izazov leži u prevazilaženju nepovjerenja između vlade i poslovne zajednice. OEBS bi mogao i trebao da nastavi da ima ulogu u procesu izgradnje povjerenja. Takođe bi trebao nastaviti da podstiče žene da se uključe u profesionalne aktivnosti, da promoviše obavljanje prakse u kompanijama i da unapređuje partnerski odnos javnog i privatnog sektora u cilju povećanja ljudskih i institucionalnih kapaciteta. I privatni sektor takođe ima važnu ulogu i mogao bi i trebao da služi kao primjer. RADNA GRUPA B 2. i 3. jun 2004. Izvještaj izvjestilaca radne grupe

30

Tačka 6 agende: Izgradnja kapaciteta privatnog sektora (a) Podržavanje privatnog preduzetništva kao sredstva ekonomskog osnaživanja (b) Jačanje usluga i povezivanje kapaciteta poslovnih organizacija Preduzetništvo može osloboditi potencijal pojedinca i voditi većem nivou samo-ispunjenja. Preduzetništvo uključuje žene, etničke manjine i mlade osobe i služi kao sredstvo za regeneraciju osiromašenih oblasti i zajednica, uključujući i pogranične oblasti. Imajući u vidu OEBS-ov sveobuhvatan pristup bezbjednosti ovo je oblast primjerena za djelovanje OEBS-a.

EDINBURŠKA DEKLARACIJA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE OEBS-a I REZOLUCIJE USVOJENE NA TRINAESTOM GODIŠNJEM ZASJEDANJU

EDINBURG 5 – 9. jul 2004.

SARADNJA I PARTNERSTVO: ODNOS PREMA NOVIM PRIJETNJAMA BEZBJEDNOSTI

II POGLAVLJE EKONOMSKA PITANJA, NAUKA, TEHNOLOGIJA I ŽIVOTNA SREDINA OEBS-ova Parlamentarna skupština 19. Izražava žaljenje zbog nedostatka zastupljenosti žena na većim nivoima unutar OEBS-a, uključujući misije na terenu, što pokazuju godišnje statistike u izvještaju koje objavljuje Sekretarijat OEBS-a. 45. Naglašava se potreba za poboljšanjem upravljačke prakse u ekonomskim i socijalnim sferama i preduzećima, za stvaranjem povoljne klime za rad malih i srednjih preduzeća, za razvojem radnih resursa, povećanjem uloge žena i pripadnika manjina u naučnim, pravnim, ekonomskim i poslovnim oblastima i za saradnjom u edukaciji službenika za nacionalne, regionalne i lokalne vladine agencije; 46. Skreće pažnju na značajne troškove izazvane nasiljem u porodici, počinjene od strane muškaraca protiv žena, koji opterećuju sva društva unutar OEBS-ovog područja; OEBS-ova Parlamentarna skupština 88. Naglašava važnost preduzimanja daljih koraka u cilju postizanja ravnoteže među rodovima i poziva države učesnice da preduzmu konkretne mjere da podrže imenovanje žena na pozicijama unutar OEBS-a.

31

REZOLUCIJA O EKONOMSKOJ SARADNJI U MEDITERANSKOJ DIMENZIJI OEBS-a 14. Podstiče mediteranske partnere za saradnju da poštuju jednaka prava žena u obrazovanju i zapošljavanju, i da pospješuju dalji razvoj malih preduzeća, naročito onih čiji su vlasnici žene i pripadnici manjina;

32

DVANAESTI SASTANAK MINISTARSKOG SAVJETA

6 – 7. DECEMBAR 2004.

ODLUKE MINISTARSKOG SAVJETA

ODLUKA BR. 14/04

2004 OEBS-ov AKCIONI PLAN ZA RODNa PITANJA (MC.DEC/14/04, 7. DECEMBAR 2004)

Ministarski savjet, Podsjećajući na OEBS-ov Samit u Istanbulu 1999., šefovi država i vlada su proglasili da je: "Puno i ravnopravno ostvarivanje ženskih ljudskih prava esencijalno u postizanju mirnijeg, naprednijeg i demokratskijeg OEBS-ovog područja. Odlučni smo da ravnopravnost muškaraca i žena učinimo sastavnim dijelom naše politike, kako na nivou država, tako i na nivou Organizacije"3 Podsjećajući na Akcioni plan za rodna pitanja iz 2000.4 koji je ustanovljen "s ciljem da obezbijedi OEBS-ova opredjeljenja po pitanju jednakosti i jednakih mogućnosti muškaraca i žena uzeta su u obzir od strane kako država učesnica, tako i u praktičnom radu OEBS-ovih institucija i misija"; Podsjećajući da su jednaka prava žena i muškaraca, kao i zaštita njihovih ljudskih prava esencijalna za mir, održivu demokratiju, ekonomski razvoj, a time i bezbjednost i stabilnost u OEBS-ovom regionu; Podsjećajući na Pekinšku platformu za akciju koja je usvojena na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama i rezultatima Dvadeset treće vanredne sjednice Generalne skupštine iz 2000-te pod nazivom "Žene 2000: rodna ravnopravnost, razvoj i mir za dvadeset prvi vijek"; Podsjećajući na Rezoluciju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1325 (2000)5, koja poziva na puno i ravnopravno učešće žena u donošenju odluka koje se tiču sprečavanja konflikata, kao i post-konfliktne obnove, i naglašavajući važnost njihovog punog i ravnopravnog učešća i uključivanja u sve napore za održavanje i unapređivanje mira i bezbjednosti; Svjesni potrebe da aktivnosti koje se preduzimaju pod okriljem OEBS-a na odgovarajući način odražavaju rodne poglede, i da države učesnice preduzimaju sve potrebne mjere u podsticanju podizanja svijesti o rodnim pitanjima i da promovišu jednakost u pravima, kao i puno i jednako učešće žena i muškaraca u društvu, s ciljem da unaprijede praksu rodne ravnopravnosti

3 Povelja evropske bezbjednosti, stav 23. 4 PC.DEC/353 od 1. juna 2000. 5 Usvojena od strane Savjeta bezbjednosti na 4213-om zasijedanju 31. oktobra 2000.

33

i integrisanja rodnog aspekta6 na OEBS-ovom području, što je neophodno za sveobuhvatnu bezbjednost; Naglašavajući potrebu da OEBS dalje razvija i jača kontinuirani i održivi proces integrisanja rodnog aspekta, da promoviše rodnu senzitivnost i profesionalno radno okruženje, kulturu upravljanja i napore u pravcu rodnog uravnotežavanja osoblja, posebno na profesionalnom nivou, u skladu sa OEBS-ovim Pravilnikom o osoblju. Odlučio je da se podrži Akcioni plan za unapređenje rodne ravnopravnosti iz 2004. koji je usvojio Stalni savjet svojom odlukom br.638, 2. decembra 2004. i nalazi se u njenom dodatku.

6 "Integrisanje rodnog aspekta u javnu politiku je proces procjene uticaja koji planirane akcije imaju po muškarce i

žene, uključujući zakonodavstvo, politiku i programe u svim oblastima i na svim nivoima. Strategija je da se iskustva i problemi koji se tiču kako muškaraca tako i žena učine integralinim dijelom procesa izrade, implementacije, nadzora i procjene politika i programa u svim sferama (političkoj, ekonomskoj i socijalnoj) tako da i žene i muškarci imaju podjednako koristi a da se nejednakost ne nastavlja. Krajnji cilj je postizanje rodne ravnopravnosti." Pogledati zvanične zapise Generalne skupštine, pedeset druga sesija, dodatak br. 3 (A/52/3/Rev.1), poglavlje IV, paragraf 4.

34

MC.DEC/14/04 7. decembar 2004.

Aneks

2004. OEBS-ov AKCIONI PLAN ZA UNAPREĐENJE RODNE RAVNOPRAVNOSTI

"Mir i dobrobit svijeta zahtijevaju maksimalno učešće žena na svim poljima pod istim uslovima

kao i muškaraca.7"

1. Poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, demokratije i vladavine prava je u osnovi OEBS-ovog sveobuhvatnog koncepta bezbjednosti. Povelja za evropsku bezbjednost, usvojena na OEBS-ovom Samitu u Istanbulu tvrdi: "Puno i jednako uživanje ljudskih prava od strane žena je osnova za postizanje mirnijeg, naprednijeg i demokratskijeg OEBS-ovog područja. Riješeni smo da jednakost između muškaraca i žena učinimo sastavnim dijelom naše politike, kako na nivou naših država, tako i u okviru Organizacije". 2. Kao regionalni aranžman ustanovljen u skladu VIII poglavlja Povelje Ujedinjenih nacija, OEBS je ključni instrument za rano upozoravanje, prevenciju konflikata, upravljanje kriznim situacijama i post-konfliktnu rehabilitaciju u svom regionu. Na OEBS-ovom području postaje sve evidentnije da su bezbjednost, demokratija i napredak usko povezani. Ekonomska sloboda, socijalna pravda i odgovornost za životnu sredinu su neophodni za napredak. Za Organizaciju, da bi ostvarila zadatke i postigla ciljeve, ključno je da, u saradnji sa državama učesnicama, investira u sopstveni ljudski kapital. 3. Efikasno integrisanje rodnog aspekta8 sa ciljem postizanja rodne ravnopravnosti je važan ukoliko se ljudski kapital na OEBS-ovom području u potpunosti iskoristi. Rodna ravnopravnost doprinosi sveobuhvatnoj bezbjednosti, što je cilj OEBS-ovih aktivnosti u sve tri dimenzije. Integrisanje rodnog aspekta je način na koji se doprinosi postizanju ovog cilja. Rodne poglede bi s toga trebalo uzeti u obzir pri OEBS-ovim aktivnostima, projektima i programima, da bi Organizacija dostigla rodnu ravnopravnost, kako u okviru svojih aktivnosti, tako i u okviru država učesnica. Zajednička je odgovornost država učesnica, Predsjedavajućeg OEBS-a, Generalnog sekretara i šefova institucija i misija, da promovišu ravnopravnost muškaraca i žena

7 Odluka Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 34/180 od 18. decembra 1979 (CEDAW) 8 "Integrisanje rodnog aspekta u javnu politiku je proces procjene uticaja koji planirane akcije imaju po muškarce i žene, uključujući zakonodavstvo, politiku i programe u svim oblastima i na svim nivoima. Strategija je da se iskustva i problemi koji se tiču kako muškaraca tako i žena učine integralinim dijelom procesa izrade, implementacije, nadzora i procjene politika i programa u svim sferama (političkoj, ekonomskoj i socijalnoj) tako da i žene i muškarci imaju podjednako koristi a da se nejednakost ne nastavlja. Krajnji cilj je postizanje rodne ravnopravnosti." Pogledati zvanične zapise Generalne skupštine, pedeset druga sesija, dodatak br. 3 (A/52/3/Rev.1), poglavlje IV, paragraf 4.

35

kao sastavni elemenat politike i prakse OEBS-a. Pri ovim naporima, treba imati u vidu da, ukoliko rodna ravnopravnost postane realnost u bilo kom dijelu i na bilo kom nivou društva i žene i muškarci bi imalikoristi od takvih promjena.

MC.DEC/14/04 7.decembar 2004

Anex

I. OPŠTI KONTEKST Status implementacije Akcionog plana iz 2000-te 4. OEBS-ov Akcioni plan za rodna pitanja iz 2000.9 pozivao je na povećane napore u postizanju ravnopravnosti žena i muškaraca u okviru Organizacije na svim područjima, uključujući i zapošljavanje osoblja i uključivanje rodnih pogleda u aktivnosti Organizacije. Plan je postigao uspjeh u podizanju svijesti o potrebi unpaređivanja rodne ravnopravnosti u okviru OEBS-a, kroz aktivnosti Sekretarijata, institucionalne aktivnosti i aktivnosti na terenu, kao i od strane svih država učesnica. Međutim, postoje nedostaci u implementaciji Akcionog plana 2000, posebno u oblasti obuke, upravljanja i zapošljavanja, kao i u cjelokupnoj praksi integrisanja rodnog aspekta u okviru OEBS-a, kao i unutar država učesnica. 5. Akcioni plan za rodna pitanja iz 2000. predviđa da mogućnosti za žene u OEBS-u treba uvećati i da profesionalnu radnu atmosferu treba unaprijediti. Od Predsjedavajućeg OEBS-a, država učesnica i Sekretarijata je traženo da preduzmu konkretne akcije u promovisanju i zapošljavanju žena kandidata u OEBS-ovim institucijama, kao i u aktivnostima na terenu, a sve države učesnice su pozvane da ulože značajne napore u kandidovanju žena, posebno za rukovodeće položaje. Međutim, zastupljenost žena u OEBS-u je i dalje niska, posebno na rukovodećim mjestima i mjestima na kojima se kreira politika, u stvarnosti se čak smanjila u prethodnom periodu. Postoji kontinuirani nedostatak zastupljenosti ili nedovoljne zastupljenosti žena iz pojedinih zemalja, posebno iz država učesnica s ekonomijama u tranziciji. Statistike ukazuju da ženski kandidati mogu imati manje šanse da se zaposle u Organizaciji nego muškarci10.

9 Odluka Stalnog savjeta br. 353 od 1. juna 2000 (PC.DEC/353/00). 10 Rodno razvrstani statistički podaci Sekretarijata, institucija i misija OEBS-a, SEC.GAL/208/03, 21. novembar 2003. Po sistematizaciji radnih mjesta, žene zauzimaju 44% radnih mjesta u opštim službama, na profesionalnom nivou zastupljenost je 25% i umanjena su tokom poslednjih godina. Od svih kandidata koji su se prijavili za stalne poslove u periodu od januara do septembra 2003. (9.566) 69% je bilo muškaraca i 31% žena; međutim, u istom periodu, od svih odabranih kandidata (50) 72% su bili muškarci, a samo 28% žene. Za 34 pozicije na profesionalnim (P) pozicijama, žene čine 33% prijavljenih, 23% intervjuisanih i 12% odabranih kandidata. Od svih prijavljenih kandidata za sekondiranje u prvih šest mjeseci 2003.(2.135), 30% (641) su bile žene i 70% muškarci (1.494). Međutim, samo 10% (62) od ovih žena su raspoređene po misijama, dok je 18% (272) kandidovanih muškaraca prihvaćeno i raspoređeno.

36

Polugodišnje statistike i godišnji izvještaji koje izdaje Generalni sekretar o implementaciji Akcionog plana za rodna pitanja iz 2000. nije razmatran od strane Stalnog savjeta i implementacija Akcionog plana iz 2000. nije adekvatno nadgledana. 6. Još jedan prioritet postavljen Akcionim planom iz 2000. je da novo osoblje misije treba obučiti po pitanjima rodne ravnopravnosti i da OEBS-ove institucije treba da uključe rodne poglede u obuku svog osoblja. Opšta obuka o rodnoj svijesti je sprovedena i učinjeni su napori u stvaranju profesionalnog radnog okruženja. Od 2000. svaka misija je nominovala medijatora, za koje je organizovana godišnja obuka od strane Sekretarijata. Međutim, bez obzira na obuku menadžera o rodnim pitanjima i odgovornost čitavog osoblja u tom pogledu nije došlo do očekivanih rezultata, niti je još ostvaren cilj stvaranja profesionalnog okruženja. 7. Akcioni plan za rodna pitanja iz 2000. dalje predviđa da će se ustanoviti sveobuhvatni okvir za projekte integrisanja rodnog aspekta i da će se podaci i istraživanja o rodnim pitanjima analizirati i koristiti pri kreiranju novih programa. Ovaj process još nije razvijen sa potrebnim kontinuitetom. Šta više, savjetnici i druga lica zadužena za rodnu ravnopravnost nisu dovoljno uključena u razvoj novih programa i politika. 8. Integrisanje rodnog aspekta zahtijeva stalnu i sistematsku pažnju u odnosu na rodne poglede u aktivnostima Organizacije, zasnovano na višedimenzionalnom pristupu, kao i odgovarajuće mehanizme nadgledanja i preispitivanja. Novi i ojačani Akcioni plan je potreban za postavljanje ciljeva i jasno određivanje odgovornosti u cilju pojačavanja napora država učesnica pri ispunjenju svojih obećanja.

II. CILJEVI PLANA

9. Akcioni plan za unapređenje rodne ravnopravnosti iz 2004. ima za cilj postavljanje prioriteta OEBS-a u unapređenju rodne ravnopravnosti, kako u Organizaciji, tako i u svim državama učesnicama, kao i osiguravanje nadzora nad njegovom primjenom. U cilju postizanja ovih ciljeva, plan će obuhvatiti aktivnosti, politiku, projekte i programe Organizacije koji se tiču integrisanja rodnog aspekta, kao i pomoć OEBS-a državama učesnicama u unapređenju rodne ravnopravnosti. Ovakva pomoć bi mogla biti usmjerena ka primjeni međunarodnih obaveza u oblasti rodnih pitanja, kao i ka razvoju nacionalnih programa i politike.

37

10. Slijedećim ciljevima će biti dat prioritet: (a) U okviru OEBS-a:

— Obezbjeđivanje specifičnih programa obuke za osoblje OEBS-a o podizanju rodne

svijesti i senzitiviteta na rodnu ravnopravnost u svakodnevnom poslu, programa za jačanje napora u cilu obezbjeđivanja konzistentnog integrisanja rodnog aspekta u politike i programe, kao i mehanizama za preispitivanje i procjenu;

— Unapređivanje profesionalne i rodno senzitivne kulture upravljanja i radnog

okruženja; — Primjenjivanje pojačane i inovirane strategije zapošljavanja u OEBS-u, u cilju

promovisanja jednakih mogućnosti za sve i identifikovanja i privlačenja kvalifikovanih žena, u skladu sa Pravilnikom o osoblju (PC.DEC/550/Corr.1 od 27. juna 2003), s obzirom da je cilj povećanje broja žena na visokim funkcijama u OEBS-u;

— Podsticanje država učesnica da predlažu više ženskih kandidata za pozicije u

OEBS-u, posebno za visoke funkcije11, sa ciljem postizanja kontinuiranog poboljšanja odnosa zastupljenosti žena i muškaraca na svim nivoima;

— Postizanje efikasnog integrisanja rodnog aspekta u aktivnostima i politici OEBS-a

kao i u aktivnostima i politici država učesnica.

(b) Pomoći državama učesnicama u: — Definisanju prioritetnih oblasti za OEBS-ove strukture prilikom pomaganja

državama učesnicama u primjeni njihovih obaveza; — Izdvajanju najboljih iskustava za unapređivanje jednakosti žena i muškaraca u

državama učesnicama; — Naglašavanju i promovisanju uloge žena u procesima prevencije konflikata i

ponovne izgradnje mira; — Obezbjeđivanju okvira kojima se osigurava da se o rodnim pitanjima, uključujući i

primjenu Akcionog plana, raspravlja i da se preispituju na redovnoj osnovi.

11 V stepen i više.

38

III UNAPREĐIVANJE RODNE RAVNOPRAVNOSTI U OEBS-u

(A) Integrisanje rodnog aspekta u strukture i radno okruženje i integrisanje rodnog

aspekta u zapošljavanje

Obuka 11. Radi postizanja ciljeva postavljenih ovim Akcionim planom, OEBS će proširiti postojeće i uvesti nove programe obuke u skladu sa OEBS-ovom strategijom obuke za 2005-2007.12 i Akcionim planom za borbu protiv trgovine ljudima13. U ovom kontekstu, Opšti orjentacioni program u Sekretarijatu, Uvodni kurs humane dimenzije u ODIHR-u i dodatni kursevi ili radionice na terenu, će imati dva specifična, prema potrebi napravljena modula: — Prvi modul će se baviti obukom svih službenika OEBS-a o rodnoj svijesti i integrisanju

rodnog aspekta u svakodnevni posao. Ovaj modul, prilagođen svakoj kategoriji u cilju postizanja specifičnih potreba će objasniti principe rodne ravnopravnositi, postojeće instrumente za postizanje ovog cilja i razloge zbog kojih je važno da Organizacija integriše rodne aspekte u svoje aktivnosti. Modul će biti akciono orjentisan, interaktivan i uključivaće informacije koje se tiču zadataka i odgovornosti predviđenih ovim Akcionim planom, kao i relevantim odredbama, posebno onima koje se tiču odgovornosti čitavog osoblja. Sve kategorije osoblja će biti uključene u ovu obuku. Obuka se takođe može pružiti i na terenu ako je to potrebno, da bi se omogućilo lokalnom osoblju da prisustvuje.

(a) Specifični moduli o borbi protiv nasilja u porodici i trgovini ljudima će biti

uključeni u programe obuke, posebno onime namijenjene policiji i graničarima. (b) Šefovi institucija, misija i direktori će imati vodeću ulogu u pogledu obuke

osoblja, kako bi obezbijedili jednake mogućnosti učestvovanja za žene i muškarce. Takođe će dobiti informacije o OEBS-ovoj politici koja se tiče rodnih pitanja, posebno žalbene procedure.

— Drugi modul će tretirati integrisanje rodnog aspekta u OEBS-ove programe, projekte i

aktivnosti tehničke saradnje, kako bi se osigurala konzistentna integracija rodne ravnopravnosti. Ovo podrazumijeva preispitivanje i usvajanje politike i mjera sa izričitim ciljem postizanja jednakosti aktivnim uzimanjem rodnih pogleda u obzir u fazama planiranja, izvještavanja, primjene i procjene.

12 SEC.GAL/118/04/Rev.5, 27. jul 2004. 13 MC.DEC/2/03 Aneks, str.12, podizanje svijesti.8.4: “Koordinator obuke u OEBS-u, viši savjetnik za rodna pitanja i viši savjetnik za bezbjednost će nastaviti da koriste uvodni kurs kako bi razvili i implementirali program obuke osoblja o rodnim pitanjima, trgovini ljudima i o relevantnim pravilima i uputstvima, u kooperaciji sa ODIHR-om, uključujući organizaciju posebnih radionica na terenu. Šefovi kancelarija na terenu će obezbijediti da ovakvi treninzi budu obavezni za sve osoblje.”

39

12. Odredbe o preispitivanju i procjeni će biti uključene u sve programe obuke u cilju mjerenja njihove efikasnosti u redovnim intervalima. 13. Koordinator obuke u OEBS-u je zadužen da izradi i sprovode obuku osoblja po ovom Akcionom planu u bliskoj saradnji sa rodnim jedinicama i osobama zaduženima za rodnu ravnopravnost u Organizaciji i uz podršku osoblja zaduženog za obuku. Uprava 14. Generalni sekretar i šefovi institucija i misija će voditi aktivnu i odlučnu politiku u izgradnji održive rodne svijesti u Organizaciji i intenzivirati svoje napore ka postizanju te svijesti, senzitivnog i profesionalnog radnog okruženja i kulture upravljanja. Takvo radno okruženje će takođe biti promovisano da strane svih OEBS-ovih zvaničnika, posebno od strane osoblja sa nadzornom ulogom. Kada se popunjavaju rukovodeća mjesta, važnost bi trebalo dati pronalaženju osoba sa rodno senzitivnim stavovima koje razumiju važnost uključujuće korporativne kulture. Direktor kadrovskog odjeljenja će biti odgovoran za preispitivanje, i ako je potrebno jačanje politike OEBS-a protiv uznemiravanja, uključujući i seksualno. On/ona će širiti informacije i podizati svijest osoblja o problemu uznemiravanja na poslu i o raspoloživim mjerama za borbu i prevenciju i ohrabriće žrtve da podnesu pritužbe. . 15. Ocjena rada menadžera će uključivati procjenu njihovog senzitiviteta prema rodnoj jednakosti. U tu svrhu, kadrovsko odjeljenje će razviti indikatore rodne ravnopravnosti, sa detaljima mjera koje je moguće porediti kroz sve službe. 16. OEBS-ova organizaciona pravila i instrukcije će biti procjenjivane od strane država učesnica i od strane Sekretarijata, da bi se inkorporirali aspekti rodne ravnopravnosti kad god je to potrebno. 17. Šefovi institucija, misija i direktori u Sekretarijatu će predsjedavati redovnim sastancima sa osobljem u cilju preispitivanja integracije i uzimanja u obzir rodnih aspekata u radu njihovih struktura i radi podsticanja svog osoblja da integriše rodne aspekte u njihov rad. 18. Sekretarijat i ODIHR će nastaviti sa aktivnom razmjenom informacija o rodno senzitivnoj upravljačkoj politici sa relevantnim međunarodnim, vladinim i regionalnim organizacijama. Sekretarijat će posebno intenzivirati uzajamno djelovanje sa OEBS-ovom Parlamentarnom skupštinom po pitanju rodne jednakosti. Sekretarijat, institucije i misije će učiniti ovaj Akcioni plan dostupnim javnosti. Zapošljavanje 19. Zapošljavanje u OEBS-u će biti zasnovano na transparentnosti, biće predmet otvorene konkurencije među državljanima zemalja učesnica, čime će se obezbijediti najveći standardi efikasnosti, stručnosti i integriteta.

40

20. Pri zapošljavanju, odredba 3.01 OEBS-ovog Pravilnika o osoblju će biti u potpunosti primijenjena, uključujući princip zapošljavanja osoblja iz svih država učesnica na pravedim osnovama. 21. Države učesnice se podstiču da predlažu više žena kandidata za pozicije u OEBS-u, posebno za rukovodeća mjesta, gdje žene nisu dovoljno zastupljene; mjere u ovom pravcu će uključiti identifikaciju dodatnih nacionalnih izvora regrutovanja i uspostavljanje mreže profesionalnih organizacija koje će pomoći u traženju odgovarajućih kandidata. Više državljana zemalja učesnica, posebno žena iz država učesnica sa ekonomijama u tranziciji, bi trebalo informisati o otvorenim radnim mjestima u OEBS-u i podstaći ih da se prijave. 22. Države učesnice treba podsticati da naprave spisak žena/potencijalnih kandidata sa posebnim naglaskom na oblastima stručnosti u kojima nisu dovoljno zastupljene. 23. Predsjedavajući i Sekretarijat će biti aktivni u promovisanju kandidovanja žena, posebno za rukovodeće pozicije, uzimajući u obzir OEBS-ov Pravilnik o osoblju. 24. Sekretarijat će u oglasima za radna mjesta koristiti jače riječi kojima se žene podstiču da se prijave. 25. Sekretarijat će dalje jačati kadrovsko planiranje sa ciljem što ranijeg informisanja zemalja učesnica o otvorenim radnim mjestima da bi im se omogućilo dovoljno vremena za traženje i predstavljanje kvalifikovanih kandidatkinja. 26. Predsjedavajući, Generalni sekretar, šefovi institucija i šefovi misija će kontinuirano težiti poboljšanju proporcijonalne zastupljenosti žena i muškaraca na svim nivoima. Ovo će zajedno sa statističkim podacima o odabranim kandidatkinjama, biti ocijenjeno u godišnjem izvještaju o rodnim pitanjima u OEBS-u koji Generalni sekretar podnosi u skladu sa stavom 47. 27. Kadrovsko odjeljenje će sprovoditi redovne procjene integrisanja rodnog aspekta u proceduru zapošljavanja i opis poslova, u cilju prepoznavanja mogućih predrasuda i prepreka protiv kandidatkinja i ukoliko je potrebno prepraviti proceduru na odgovarajući način. 28. Kadrovsko odjeljenje će nastojati da osigura, da se prilikom popunjavanja upravljačkih pozicija kandidati oba pola pozivaju na intervju kad god je to moguće i da se naprave rodno izbalansirane uže liste. Uža lista kandidata pozvanih na razgovor treba takođe da sadrži informacije o broju muškaraca i žena koji su se prijavili za posao. 29. Komisija za prijem treba da bude, kad god je to moguće, rodno ujednačena. 30. Kadrovsko odjeljenje u Sekretarijatu će održavati godišnji koordinacioni sastanak sa delegacijama i ekspertima za obuku i zapošljavanje, u cilju razmjene informacija o profilima i vještinama koje se traže i najboljim iskustvima uvodne obuke. Na ovim sastancima će se takođe raspravljati o naporima uloženim u cilju postizanja ravnoteže polova prilikom zapošljavanja.

41

31. Sekretarijat će nastaviti da priprema godišnje statistike koje prikazuju trenutnu raspodjelu žena i muškaraca po kategoriji pozicija na svakom nivou. Ove statistike će uključiti institucije i misije, kao i sektore i odjeljenja u Sekretarijatu i biće dodati godišnjem izvještaju Generalnog sekretara o rodnim pitanjima pomenutog u stavu 47. (B) Integrisanje rodnog aspekta u OEBS-ove aktivnosti, politiku, programe i projekte 32. Države učesnice, Sekretarijat, institucije i misije će obezbijediti da rodni aspekt bude uključen u OEBS-ove aktivnosti, programe i projekte. Cilj će biti promovisanje prakse rodne ravnopravnosti na OEBS-ovom području, što je neophodno za sveobuhvatnu bezbjednost; oni će se fokusirati posebno na osnaživanje žena i učešće kako žena tako i muškaraca u javnom, političkom i ekonomskom životu u kontekstu demokratskih i ekonomskih procesa država učesnica. Proces integrisanja rodnog aspekta će takođe imati za cilj prevazilaženje negativnih stereotipa i mijenjanje svijesti, kao i razvoj stavova pogodnih u postizanju ravnopravnosti između žena i muškaraca u svim državama učesnicama. 33. Savjetnici za rodna pitanja u Sekretarijatu, institucijama i operacijama na terenu će biti uključeni u ranu fazu izrade direktiva, pravila i odredaba. Kroz redovne izvještaje Stalnom savjetu, misije i institucije će obavještavati Savjet o napretku koji su postigle u integrisanju rodnog aspekta gdje, kao i o problemima kada se pojave. 34. Centar za prevenciju konflikata (CPC) i posebno Jedinica za koordinaciju programa (PCC) će pružiti pomoć kako bi se osiguralo da se novi projekati misija, institucija i jedinica u Sekretarijatu analiziraju u pogledu rodne jednakosti i da se isto učini prilikom procjene postojećih projekata. 35. Prilikom izrade projekata i programa za države učesnice koje nisu domaćini OEBS-ovih misija, Sekretarijat i institucije će uzeti u obzir rodne aspekte. 36. Integracija rodnog aspekta u OEBS-ove aktivnosti, politiku i programe u političko- vojnoj dimenziji će takođe uzeti u obzir obaveze ustanovljene u Rezoluciji Savjeta bezbjednosti 1325 koja poziva na povećano učešće žena u, između ostalog, prevenciji sukoba i procesu post-konfliktne rekonstrukcije. 37. Države učesnice će, uz pomoć Predsjedavajućeg, Generalnog sekretara i šefova institucija, obezbijediti da planiranje OEBS-ovih konferencija i seminara u sve tri dimenzije uzme u obzir rodni aspekat, i da po potrebi uključi i teme koje se tiču rodnog pitanja. 38. Institucije i misije koje rade na rodnim pitanjima treba da, u cilju ostvarivanja napretka u integrisanju rodnog aspekta u OEBS-ove aktivnosti, projekte i programe, razviju u saradnji sa državama učesnicama konkretne propratne mehanizme. 39. Misije će, po potrebi, ustanoviti interne rodne radne grupe, koje će voditi osobe zadužene za rodna pitanja, kako bi napravile strategije integrisanja rodnog aspekta, nadgledale njihovu primjenu i učinile svoje aktivnosti vezane za rodna pitanja vidljivijim. Odgovornost je šefova misija da postave osobe zadužene za rodna pitanja na dovoljno visoke pozicije i da im obezbijede potpuni pristup rukovodećem kadru.

42

40. Odjeljenje za informisanje i odnose sa javnošću u Sekretarijatu, institucijama i misijama će podsticati rodno izbalansirano izvještavanje i davati posebnu važnost, kada je to primjereno sastancima, seminarima, specijalnim događajima, izvještajima, pričama i zbivanjima vezanim za primjenu OEBS-ovih obaveza u pogledu rodne ravnopravnosti.

IV UNAPREĐENJE RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U DRŽAVAMA UČESNICAMA

41. Države učesnice, pojedinačno i kolektivno, imaju primarnu dužnost i odgovorne su svojim građanima za ispunjavanje svojih obaveza u odnosu na jednaka prava i jednake mogućnosti za žene i muškarce. One su se obavezale na postizanje jednakosti između muškaraca i žena kao integralnog dijela politike, kako na nivou država, tako i na nivou Organizacije. One će obezbijediti punu upotrebu odgovarajućih OEBS-ovih foruma za preispitivanje implementacije OEBS-ovih obaveza na polju jednakosti muškaraca i žena. 42. Državama učesnicama je stoga preporučeno da: — Obezbijede da Organizacija razvija politiku koja efikasno promoviše rodnu ravnopravnost

i da novi predlozi i inicijative uzimaju u obzir rodne aspekte; — Uspostave ili ojačaju postojeće mehanizme za obezbjeđenje rodne ravnopravnosti, između

ostalog, čineći dostupnim usluge nepristrasnih i nezavisnih osoba ili organa, poput Ombudsman/Komesara za zaštitu ljudskih prava, koji se bave rodno vezanom diskriminacijom pojedinih građana;

— Da poštuju i u postpunosti primjenjuju međunarodne standarde i obaveze koje su

preuzele, a tiču se jednakosti, nediskriminacije i prava žena i djevojčica; — Postupaju u skladu sa Konvencijom za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena

(CEDAW), ukoliko su stranke, a ili ukoliko nisu, da razmotre ratifikaciju ili pristupanje ovoj Konvenciji. Države koje su ratifikovale ili pristupile Konvenciji sa rezervama, razmotrit će njihovo povlačenje. Države stranke ove Konvencije su takođe pozvane da razmotre ratifikovanje njenog Fakultativnog protokola;

— Ukoliko stranke Konvencije za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),

Međunarodnog pakta za građanska i politička prava (ICCPR), i/ili Međunarodnog pakta za ekonomska, socijalna i kulturna prava (ICESCR), redovno i na vrijeme izvještavaju odnosne organe i uključuju ženske organizacije u pripremu svojih izvještaja;

— Preduzmu dalju akciju, gdje je to potrebno, u cilju obezbjeđivanja bezbjedne sredine za

svoje građane i pravo na jednaku zaštitu pred zakonom, povećavanjem aktivnosti usmjerenih na uklanjanje svih oblika nasilja protiv žena, uključujući trgovinu ljudima 14, a

14 Referenca je napravljena na odluku Stalnog savjeta br.557 od 24. jula 2003 o usvajanju OEBS-ovog Akcionog plana za borbu protiv trgovine ljudima.

43

države koji nisu već to uradile se podstiču da ratifikuju i implementiraju UN-ovu Konvenciju protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i njen Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno ženama i djecom;

— Podrže nacionalne i međunarodne napore u izvođenju pred lice pravde onih koji su

počinili zločine protiv žena koji po važećim pravilima međunarodnog prava pripadaju ratnim zločinima ili zločinima protiv čovječnosti i da osiguraju sprovođenje postojećih nacionalnih zakona o nasilju nad ženama i da donesu nove zakone kada je to potrebno;

— Kako je preporučeno u Uputstvima o međunarodnoj zaštiti od rodno vezanog progona u

kontekstu člana 1A (2) Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. i/ili njenog Protokola o statusu izbjeglica iz 1967. uvedu procesnu praksu, ukoliko to već nisu uradile, da bi se u postupku utvrđivanja izbjegličkog statusa obezbijedilo pravilno razmatranje zahtjeva žena i da bi se tvrdnjama o rodno vezanom progonu dalo odgovarajuće priznanje;

— Oslanjajući se na iskustvo OEBS-a, razviju međudimenzionalna rodno vezana pravila i

strategije i da u aktivnosti na sprovođenju tih pravila, između ostalog, uključe upotrebu rodne analize i mehanizama nadzora za procjenu uticaja rodnih pravila i strategija, kako da se ograničenja njihove pune implementacije mogu prepoznati i tretirati na odgovarajući način.

V PODRŽAVANJE ČLANICA OEBS-A U IZVRŠENJU RELEVANTNIH OBAVEZA U

UNAPREĐENJU JEDNAKOSTI IZMEĐU MUŠKARACA I ŽENA Oblasti od posebnog značaja za sve države učesnice OEBS-a 43. Sledeće prioritetne oblasti su postavljene kao osnova za Sekretarijat, institucije i misije OEBS-a prilikom razvoja planova i programa za pomoć državama učesnicama, po njihovom zahtjevu, u izvršenju relevantnih obaveza. Sve strukture OEBS-a treba da teže poštovanju tih prioriteta u skladu sa njihovim mandatom. Zemlje koje nisu domaćini misija se takođe pozivaju da u potpunosti koriste ekspertize struktura OEBS-a koje im mogu pomoći u unapređenju rodne jednakosti, jer ne postoji zemlja u kojoj je potpuna jednakost postignuta. 44. Prioriteti (a) Razvijanje projekata u zemljama OEBS-a koje nisu domaćini misija

— U zemljama bez misija, ODIHR će identifikovati projekte za podršku mjera u oblastima prevencije nasilja nad ženama, promocije žena u javnoj, političkoj, ekonomskoj sferi i podrške nacionalnom integrisanju rodnog aspekta u politiku.

(b) Obezbjeđivanje nediskriminatorskih zakonskih i političkih okvira

— ODIHR će u saradnji sa drugim međunarodnim organizacijama i relevantnim

nacionalnim tijelima i institucijama, pomoći državama učesnicama OEBS-a u

44

djelovanju u skladu sa međunarodnim instrumentima za unapređenje rodne ravnopravnosti i prava žena i u preispitivanju zakona da bi se obezbijedila odgovarajuća pravna garancija u unapređenju rodne ravnopravnosti u skladu sa OEBS-ovim i drugim obavezama;

— ODIHR će pomoći u razvoju i implementaciji specifičnih programa i aktivnosti za

unapređenje prava žena, u cilju povećavanja uloge žena na svim rukovodećim nivoima i u unapređenju jednakosti između žena i muškaraca na OEBS-ovom području, posebno kroz obrazovanje i podizanje rodne svijesti;

— ODIHR će pomoći u implementaciji i procjeni nacionalnih strategija i akcionih

planova o mjerama za unapređenje rodne ravnopravnosti i integrisanje rodnog aspekta;

— OEBS-ov Sekretarijat, institucije i operacije na terenu će takođe pomoći državama

učesnicama u implementaciji relevantnih odredaba i preporuka utvrđenih u OEBS-ovim Akcionim planom za borbu protiv trgovine ljudima, OEBS-ovim Akcionim planom za unapređenje položaja Roma i Sinti na OEBS-ovom području.

(c) Sprečavanje nasilja nad ženama15

— Strukture OEBS-a će nastaviti da pomažu državama učesnicama u razvijanju programa i aktivnosti namijenjenih prevenciji svih oblika rodno zasnovanog nasilja16

— Strukture OEBS-a će pomagati državama učesnicama u zakonodavnim

inicijativama za sprečavanje nasilja nad ženama i podržavaće izgradnju institucija, jačanje koordinacije između vladinih institucija i građanskog društva i podizat će svijest o problemu uopšte;

— Strukture OEBS-a će, u saradnji sa državama učesnicama, posvetiti pažnju rodnoj

dimenziji povećanja broja malog i lakog oružja (SALW). Povećanje broja SALW dovodi do uvećanog nasilja nad ženama i rodni aspekat bi trebalo uzeti u obzir u odgovarajućim naporima;

15 Član 2(b) Deklaracije Ujedinjenih nacija o ukidanju diskriminacije žena, navodi: “Nasilje nad ženama će se definisati da obuhvata, ali se ne ograničava na sledeće: fizičko, seksualno i psihološko nasilje koje se javlja u zajednici, uključujući silovanje seksualno zlostavljanje, seksualno uznemiravanje i zastrašivanje na poslu, u obrazovnim institucijama i drugdje, trgovina ženama i nasilna prostitucija.” 16 Rezolucija Ujedinjenih nacija o “Daljoj akciji i inicijativi za implementaciju Pekinške deklaracije i Platforme akcije (A/RES/S-23/3) od 6. novembra 2000. navodi (stav 59): »Rodno zasnovano nasilje, kao što su batinanje i ostali oblici nasilja u porodici,

seksualno zlostavljanje, seksualno ropstvo i eksploatacija, međunarodna trgovina ženama i djecom, nasilna prostitucija i seksualno uznemiravanje... su nekompatibilni sa dostojanstvom i vrijednostima čovjeka...”

45

— Strateška policijska jedinica (SPMU) će uvećati aktivnosti na razvoju projekata za

pomaganje državama učesnicama u reagovanju na prestupe seksualnog nasilja i u uključivanju takvih elemenata, kakve su posebne istražne tehnike, posebne vještine ispitivanja žrtava seksualnih napada, uključujući i djecu i informacije o mehanizmima upućivanja za pomoć žrtvama, u program obuke policije;

— Kancelarija koordinatora aktivnosti za ekonomska i pitanja zaštite životne sredine

(OCEEA) i Jedinica za pomoć u borbi protiv trgovine ljudima (ATAU), prilikom tretiranja osnovnih razloga trgovine ljudima, će u koordinaciji sa relevantnim OEBS-ovim institucijama i strukturama, pomagati državama učesnicama u rješavanju problema nedostatka mogućnosti za žene, ženske nezaposlenosti i ostale rodne aspekte trgovine ljudima, uključujući i aspekat potražnje za seksualnim i drugim oblicima eksploatacije;

— Jedinica za borbu protiv terorizma (ATU) će nakon podnesenog zahtjeva preduzeti

akciju po pitanju eksploatacije žena od strane terorista u smislu služenja njihovim ciljevima i propagiranju ekstremnih ideologija;

— Kako negativni rodni stereotipi doprinose istrajavanju nasilja nad ženama, OEBS-

ovi programi, projekti i aktivnosti treba da teže osnaženju žena.

(d) Obezbjeđivanje jednakih mogućnosti za učešće žena u političkom i javnom životu:

— ODIHR će pomagati državama učesnicama u razvijanju efikasnih mjera za ostvarivanje jednakog učešća žena u demokratskim procesima i pomagaće u razvoju najbolje prakse za njihovu primjenu;

— ODIHR i OEBS-ove operacije na terenu će pomagati, po potrebi, u izgradnji

lokalnih kapaciteta i stručnosti o rodnim pitanjima, kao i mreža za povezivanje lidera zajednice i političara;

— ODIHR će nastaviti da pomaže državama učesnicama u promovisanju učešća žena

u politici. Nastaviće, kao dio njegove posmatračke misije, da nadgleda i izvještava o učešću žena u izbornom procesu. Kada je to moguće, ODIHR će takođe izraditi i objaviti izvještaj kojim se posebno analizira situacija žena u izbornom procesu;

— Visoki komesar za nacionalne manjine (HCNM) će adresirati specifična pitanja

koja se odnose na učešće žena, pripadnica nacionalnih manjina, u javnom i privatnom životu, a u politici i projektima razvijenim od strane njegove/njene kancelarije će, u skladu sa njegovim/njenim mandatom prevencije sukoba, preduzeti odgovarajuće korake u cilju borbe protiv duple diskriminacije koju ove žene trpe;

46

— OEBS-ov predstavnik za slobodu medija (RFOM) će biti pripravan na tvrdnje o ozbiljnoj netoleranciji prema ženama i podsticanju rodne diskriminacije u ili od strane medija u državama učesnice u skladu sa poglavljem 6 mandata RFOM-a. Predstavnik će obavijestiti države učesnice o takvim slučajevima kroz svoje redovne izvještaje.

(e) Podsticanje učešća žena u sprečavanju sukoba, upravljanju krizama i postkonfliktnoj

rekonstrukciji — Strukture OEBS-a će po potrebi, u okviru svog mandata, promovisati primjenu

Odluke Savjeta bezbjednosti 1325 (2000) o ulozi žena u, između ostalog, prevenciji sukoba i postkonfliktnoj rekonstrukciji — Strukture OEBS-a će po potrebi, pomagati državama učesnicama u razvijanju

programa i projekata za postizanje jednakih mogućnosti za žene da učestvuju u naporima usmjerenim ka promovisanju mira i bezbjednosti, uključujući one sprovedene na nivou opšte javnosti, kao i na regionalnom nivou. Osnaživanje žena u političko-vojnoj dimenziji je takođe veoma važno za sveobuhvatnu bezbjednost.

(f) Promovisanje jednakih mogućnosti za žene na polju ekonomije:

— OCEEA će preduzeti inicijativu u podizanju svijesti o ženskim pravima na polju ekonomije, kao što je opisano u stavu 40.6 Moskovskog akta i po potrebi, razviti projekte za primjenu istih;

— OCEEA treba da uzme rodne poglede u obzir kod primjene svojih zadataka, kao

što je predviđeno OEBS-ovim Strateškim dokumentom za pitanja ekonomije i zaštite životne sredine, usvojenom od strane Ministarskog savjeta u Mastrihtu 2003. i Aktom sa Bonske konferencije o ekonomskoj saradnji u Evropi;

— OCEEA će po zahtjevu, pomagati državama učesnicama u formulisanju njhove

ekonomske politike na osnovu principa postavljenih u Bonskom aktu i OEBS-ovoj strategiji o pitanjima ekonomije i zaštite životne sredine. U ovom smislu, OEBS treba da nastavi i ojača svoju saradnju sa UN-ovom Ekonomskom komisijom za Evropu i ostalim organizacijama;

— OCEEA će zajedno sa državama učesnicama i misijama analizirati prepreke koje

onemogućavaju žene da ispune svoje potencijale na polju ekonomije i razviće projekte koji će povećati ulogu žene u ekonomskim aktivnostima i obezbijediti da nisu diskriminisane na ovom polju, posebno kada se radi o pristupu i kontroli nad ekonomskim i finansijskim sredstvima kao što su pozajmice, imovina i nasljedno pravo;

— OCEEA i, po potrebi misije, treba da promovišu razvoj ženskog preduzetništva i

ostalih radnih vještina, kroz pomaganje obuke, doškolovavanje i ustanova za

47

specijalno obrazovanje, kao i kroz promovisanje obrazovanja muškaraca i žena u netradicionalnim predmetima i poslovima;

— OCEEA će podstaći međunarodne donatorske organizacije i kreditne institucije da

podrže projekte namijenjene jačanju uloge žena u ekonomskim aktivnostima ili da obezbijede jednakost u zapošljavanju. Projekti na polju zapošljavanja treba da naglase princip da su materinski i očinski aranžmani ključni elementi u promovisanju jednakih mogućnosti i podijeljenih odgovornosti između muškaraca i žena;

— Strukture OEBS-a će pomagati državama učesnicama da obezbijede, da djevojčice

i dječaci, kao i žene i muškarci, imaju jednake mogućnosti u pristupu obrazovanju i obuci.

(g) Izgradnja nacionalnih mehanizama za unapređenje položaja žena

— ODIHR će nastaviti da obezbjeđuje umijeća (know-how) i podršku izgradnji demokratskih institucija za unapređenje rodne jednakosti, kao što su kancelarije Ombudsmana, na lokalnom i nacionalnom nivou.

— ODIHR će pomoći dijalog i saradnju između građanskog društva, medija i vlade u

promovisanju integracije rodnog aspekta. (h) Parlamentarna skupština se podstiče da:

— Da joj i dalje tačka dnevnog reda bude pitanje jednakih mogućnosti muškaraca i žena u nacionalnim parlamentima, kao i unutar OEBS-a i OEBS-ove Parlamentarne skupštine, integrišući diskusiju o rodnoj ravnopravnosti u dnevni red Skupštinskog plenuma;

— Dalje razvije postojeću mrežu žena parlamentaraca kroz rad Specijalnog

predstavnika OEBS-ove Parlamentarne skupštine za rodna pitanja, u cilju promovisanja učešća žena u političkom i javnom životu, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou;

— Obezbijedi, uz pomoć Specijalnog predstavnika, da nastavi da u pogledu rodne

ravnopravnosti u svojim godišnjim deklaracijama daje preporuke; — Nastavi da izdaje, kroz Jedinicu za rodna pitanja Sekretarijata OEBS-ove

Parlamnetarne skupštine, izvještaje o statusu žena na OEBS-ovom području i da nastoji da podiže nivo svijesti čineći ovakav material dostupnim svim parlamentima država učesnica.

48

VI OPŠTE PROPRATNE AKTIVNOSTI 45. Generalni sekretar, šefovi misija i šefovi institucija će biti odgovorni Stalnom savjetu, za primjenu relevantnih djelova ovog Akcionog plana, u skladu sa svojim ovlašćenjima. 46. Generalni sekretar će, prije 1. oktobra 2005, razviti plan primjene mjera za postizanje sveukupnih ciljeva ovog Akcionog plana. Šefovi institucija će, do ovog dana, takođe razviti svoje odvojene planove primjene. Ovi planovi će uključiti konkretne mjere za primjenu Akcionog plana za promociju rodne jednakosti iz 2004., mjere koje se tiču programa obuke o integraciji rodnog aspekta u rad OEBS-ovih službenika, mjere za međudimenzionalnu integraciju rodnog aspekta u OEBS-ovu politiku, projekte i programe i konačno strategije upravljanja i zapošljavanja sa ciljem postizanja rodne ravnoteže na svim nivoima. 47. Generalni sekretar će izvještavati o napretku postignutoma na polju rodnih pitanja u Godišnjem izvještaju za 2004. Generalni sekretar će nakon toga predstaviti godišnju procjenu rodnih pitanja u OEBS-u. Ova procjena će biti predstavljena Stalnom savjetu u junu svake godine, počevši od 2006. Ove procjene će sadržati doprinose iz odjeljenja i institucija i misija, o razvoju vezanom za rodnu ravnopravnost i integraciju rodnog aspekta u structure OEBS-a, uključujući informacije o planovima iz stava 46. Uključiće analizu dostignuća u svjetlu potreba ovog Akcionog plana. 48. Počevši od juna 2006., Stalni savjet će na osnovu godišnjeg procjene rodnih pitanja od strane Generalnog sekretara, održavati godišnje diskusije posebno posvećene rodnim pitanjima, u okviru kojih će se sprovoditi preispitivanje i ukoliko je potrebno ažuriranje politika i strategija integracije rodnog aspekta i promocije rodne jednakosti. Ove diskusije treba takođe da služe nadgledaju primjene ovog Akcionog plana. 49. Kada je to primjereno može se razmotriti potreba za uključivanjem, u saradnji sa državama domaćinima, rodnih aspekata u mandate dotičnih misija. 50. Sledeća revizija Akcionog plana za unaprđenje rodne ravnopravnosti iz 2004. će biti urađena kada o tome odluči Stalni savjet. 51. Primjena ovog Akcionog plana zahtijeva obezbjeđenje adekvatnih sredstava.

GODIŠNJI IZVJŠTAJ za 2004. SPECIJALNOG KOORDINATORA PAKTA STABILNOSTI

ZA JUGO-ISTOČNU EVROPU Radni sto o demokratizaciji i ljudskim pravima Dodatne oblasti djelovanja — Podržavanje mreža žena i maldih parlamentaraca.

49

Dalje, takođe je predviđeno da websajt portal služi kao centralna platforma za razmjenu informacija između parlamentaraca i partnera uključenih u parlamentarne projekate. Inicijativa za parlamentarnu saradnju će nastojati da dá parlamentarnu dimenziju radu svih postojećih radnih grupa Pakta stabilnosti. Sekretarijat pakta stabilnosti nastavlja podršku Radnoj grupi za rodna pitanja (GTF), koja teži da unaprijedi rodnu ravnopravnost kroz Jugoistočnu Evropu. U okviru Pakta stabilnosti i SEECP, Parlament Bivše jugoslovenske republike Makedonije, GTF i Međunarodni institut za demokratiju su u junu organizovali Treću konferenciju žena parlamentaraca Jugoistočne Evrope. Kroz saradnju GTF-a sa Norveškom narodnom pomoći i OEBS-ovim Misijama u Srbiji i Crnoj Gori i Bivšoj jugoslovenskoj republici Makedoniji, focus obuke je nastavio da bude izgradnja kapaciteta za žene u političkim partijama i na pozicijama lokalne vlasti. Nekoliko nacionalnih kampanja je održano i stotine žena je obučeno. Projekat "Politički odbor žena parlamentaraca Jugoistočne Evrope", koji je povezao žene članice parlamenta Crne Gore (Srbija i Crna Gora), Bivše jugoslovenske republike Makedonije i Bosne i Hercegovine je uspješno finalizovan u maju 2004. U međuvremenu, Projekat "Socijalni dijalog osnaživanja žena u sindikatima", koji održava siminare na terenu, je počeo u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori u januaru i održane su "nacionalne strateške sjednice" u junu. Radna grupa je takođe težila da inicira socijalni dijalog o rodnim pitanjima i u junu je obezbijedila finansiranje za održavanje regionalnog konsultativnog sastanka u cilju redefinisanja regionalne strategije rodne ravnopravnosti. U septembru su započete pripreme za novi regionalni projekat za romkinje. Takođe, GTF je nastavila svoju saradnju sa svojim institucionalnim partenerima i zajednički organizovala niz velikih konferencija i seminara tokom godine.

50

OSCE SASTANAK O "HUMANA DIMENZIJA" Varšava, 4 - 15 Oktobar 2004

Zasijedanje "Tolerancija i ne-diskriminacija"

Jednake mogućnosti za žene i muškarce

Ravnopravnost polova Doprinos Savjeta Evrope

Ravnopravnost između žena i muškaraca

Ravnopravnost polova označava jednaku vidljivost, osnaživanje i participaciju oba pola na svim područjima javnog i privatnog života. Ravnopravnost polova je suprotno neravnopravnosti polova, i ne suprotno različitosti polova. Od kada je Savjet Evrope osnovao prvi odbor za promociju ravnopravnosti žena i muškaraca 1979. godine, postignuti su mnogi uspjesi. Deklaracija Odbora ministara za ravnopravnost žena i muškaraca (16. Novembra 1988) predstavlja prekretnicu. Potvrđuje, da je princip ravnopravnosti žena i muškaraca integralni deo ljudskih prava i da rodna diskriminacija predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava. Diskusije na 5. evropskoj ministarskoj konferenciji (Skoplje, Januar 2003) su se usresrijedile na ulogu žena i muškaraca u sprečavanje konflikata, mirovnim procesima i procesima demokratizacije. Ministri su usvojili deklaraciju koja poziva države da promovišu punu participaciju žena na svim nivoima odlučivanja i da ohrabruju integraciju rodne perspektive u sve aktivnosti, usmerene na sprečavanje i rešavanja konflikata. Usvojili su i Deklaraciju i Plan akcije koji je odredio prioritete Savjeta Evrope na području ravnopravnosti polova u sledećim godinama. Gender mainstreaming Gender mainstreaming je strategija postizanja rodne ravnopravnosti. Predviđa uključivanje perspektive rodne ravnopravnosti u sve političke procese i uključivanje interesa žena i muškaraca. Sadašnje aktivnosti su sledeće: studije o gender mainstreamingu u školama i izveštaj o uputstvima državama za utvrđivanje rodne sensitivnosti budžeta za sve javne troškove (gender

budgeting). Nefromalna Mreža za gender mainstreaming se sastaje jednom godišnje. Na sastancima učesnici izmijene informacije i komentarišu načine za integraciju ove strategije u određeno područje. CDEG radi i sa drugim akcionim odborima Savjeta Evrope na području uključivanja ove strategije u njihove aktivnosti. Sprečavanje nasilja nad ženama Zaštita i promocija ženskih ljudskih prava podrazumijeva akcije za sprečavanje kršenja njihovih prava i dostojanstva. Odbor ministara je u 2002. godini usvojio uputstva Rec(2002)5 za pripremu i/ili izmjenu zakona i politike za sprečavanje nasilja nad ženama. Trenutne aktivnosti su usmerene na posmatranje napretka na tom području na državnom nivou.

51

Uravnotežena participacija žena i muškaraca na svim područjima u društvu Uravnotežena participacija žena i muškaraca u političkom i javnom odlučivanju je suština pluralističke demokratije. U 2003. godini je Odbor ministara usvojio uputstva Rec(2003)3 na tu temu, za promociju participacije žena u procesima odlučivanja, posebno na područjima sprečavanja i rešavanja konflikata. Trenutne aktivnosti uključuju posmatranje napretka na tom području na nivou država članica.

52

PREVENCIJA UZNEMIRAVANJA I DISKRIMINACIJE

Vodič kroz politiku profesionalnog radnog okruženja u Organizaciji za Evropsku Bezbjednost i Saradnju

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju je donijela Uredbu (OD No.11) pod nazivom “Profesionalno radno okruženje unutar OEBS-a”. Ukoliko nemate primjerak ove Uredbe možete ga dobiti od vašeg kadrovskog odjeljenja ili OEBS-ovog Sekretarijata. U dokumentu je izložena politika koja obezbjeđuje opcije koje stoje na raspolaganju zaposlenima koji smatraju da su uznemiravani ili diskriminisani i koji bi željeli podnijeti pritužbu. Cilj politike je trojak:

1. Da uvjeri zaposlene u OEBS-u da OEBS ne toleriše bilo koji oblik uznemiravanja ili diskriminacije i da će se svaki takav slučaj rješavati pravično, brzo i u povjerljivom postupku;

2. Da obezbijedi transparentna i širom organizacije primjenljiva pravila kojih će se supervizori i stručno osoblje pridržavati u slučajevima kad se podnese pritužba;

3. Da pošalje jasan signal da OEBS ove probleme uzima za ozbiljno i da želi da postavi dobar primjer rada u zemljama domaćinima.

Svaki zaposleni snosi odgovornost za obezbjeđivanje profesionalnog radnog okruženja u njegovom ili njenom polju aktivnosti ili instituciji. Takođe je odgovornost svakoga ko ima ulogu supervizora da preduzme sve razumne mjere kako bi se osiguralo poštovanje pravila i kako bi se sve pritužbe obrađivale brzo, konzistentno i pravično. Krajnju odgovornost u sprovođenju gore navedenog ima Generalni sekretar OEBS-a. ŠTA JE UZNEMIRAVANJE? Uznemiravanje je svako ponašanje koje omalovažava, ponižava ili sramoti osobu po osnovu pola, rase, vjerskih ubjeđenja, nacionalnosti, etničkog ili socijalnog porijekla, starosti, seksualne orijentacije, bračnog statusa ili drugih aspekata ličnog statusa. Politika profesionalnog radnog okruženja (PPRO), koja je utvrđena Uredbom OD No.11, definiše uznemiravanje kao: “ vizuelno, verbalno ili psihičko ponašanje koje ima za cilj ili posledicu neopravdano miješanje u

rad pojedinaca ili koje stvara neprijatno, neprijateljsko ili uvredljivo radno okruženje.” (PPRO stav 4). “ Pogotovo je ozbiljno ukoliko ovakvo ponašanje dolazi od onog zvaničnika koji je u poziciji da

utiče na karijeru ili uslove zapošljavanja (uključujući davanje posla, raspoređivanje, produženje

ugovora, ocjenjivanje rada ili unapređivanje ) osobe na koje je usmjereno takvo ponašanje “ (PPRO stav 5).

53

SEKSUALNO UZNEMIRAVANJE Seksualno uznemiravanje se definiše kao: “svako neželjeno seksualno postupanje, zahtjevanje seksualnih usluga ili svako drugo verbalno ili

psihičko ponašanje seksualne prirode koje ima istu svrhu ili efekat, odnosno koje se postavlja kao

uslov za zaposlenje” (PPRO paragraf 4) Osnovna karakteristika seksualnog uznemiravanja je da ono nije željeno od strane onoga na koga se odnosi. Ovo je karakteristika koja odvaja seksualno uznemiravanje od prijateljskog ponašanja, koje je prihvaćeno i obostrano. Na svakoj je osobi individualno da ocijeni koje ponašanje smatra prihvatljivim, a koje uvredljivim. Kod seksualnog uznemiravanja mnogo je češće u pitanju moć nego seks. Ono može nastati u situacijama kada između strana u pitanju ne postoji jednaka moć, i samim tim predstavlja pokušaj jedne strane da nametne moć nad drugom stranom. Nemoguće je napraviti listu svih mogućih oblika seksualnog uznemiravanja. U daljem tekstu su dati neki od primjera: Fizičko: uvreda ili bilo koji neželjeni fizički kontakt koji otežava ili sprječava kretanje Verbalno: omalovažavajuće šale ili komentari, nadimci ili uvrede, neželjeni seksualni pozivi, prijetnje povezane sa seksualnim zahtjevima, sugestivni ili uvredljivi zvukovi. Vizuelno: prikazivanje uvredljivih i/ili seksualno sugestivnih predmeta ili slika, činjenje seksualnih gestova, pisanje seksualno sugestivnih pisama ili poruka. DISKRIMINACIJA Diskriminacija takođe može imati različite oblike, ali zajednički faktor utvrđen politikom za sve oblike je taj da diksriminatorno ponašanje utiče na vaš radni učinak i napredovanje. “Diskriminacija može da obuhvata aktivnosti koje se zasnivaju na neopravdanim razlikama ili

predrasudama koje imaju za cilj ili posledicu tretiranje pojedinaca ili grupa na nejednak i

nepravedan način” (PPRO stav 6)

Diskriminacija može obuhvatati:

• Situacije kada kvalifikovanoj osobi nije dat posao, unapređenje, produženje ugovora, preporuke, mogućnosti za obuku ili veća ovlaštenja zbog njihovog pola, rase, religije ili drugih faktora.

• Ocjena nečijih sposobnosti koja se zasniva na predrasudama i pretpostavkama prije nego na stvarnim vrijednostima.

54

ŠTA MOŽETE URADITI? Ukoliko smatrate da ste uznemiravani ili diskriminisani trebali bi hitno da preduzmete korake. Osim pismenog izvještaja, postoji još nekoliko načina na koje zaposleni mogu da pokušaju riješiti svoje probleme. Kada je god to moguće, probleme treba riješavati na najnižem mogućem nivou, pod uslovom da je ovo prihvatljivo za sve strane. Savjetujemo da vodite pismenu evidenciju o ponašanju koje smatrate uvredljivim, kao i o svim pokušajima koje ste učinili kako bi zaustavili takvo ponašanje. Ova evidencija bi trebala biti konkretna i što je moguće obuhvatnija, tako da uključuje detalje, vrijeme i datume incidenata, kao i imena svjedoka. Ukoliko dođe do istrage od vas će se tražiti da dostavite ovu evidenciju ad hoc

Komisiji za ispitivanje (PPRO stav 20). Razgovarajte sa počiniocem, ukoliko osjećate da ste sposobni za to, jasno stavite do znanja da njegovo, odnosno njeno ponašanje smatrate neprihvatljivim i da želite da se sa takvim ponašanjem prestane. Budite jasni koliko je to moguće, tako da osoba sa kojom razgovarate jasno shvati zašto takvo ponašanje smatrate uvredljivim. Često kolege nisu svjesne da se njihovo ponašanje može smatrati uvredljivim, pogotovo u multikulturnom okruženju. Obraćajući im se direktno i neformalno dajete im šansu da isprave svoje ponašanje i samim tim izbjegnu punu formalnu istragu. Međutim, nije uvijek jednostavno direktno razgovarati sa osobom koja vas je uvrijedila. Ukoliko ne želite ili ne možete direktno da se obratite toj osobi, možete da uradite neku ili sve od sledećih stvari: Razgovarati s osobom od povjerenja. Ta osoba može biti vaš nadređeni ili neko drugi u koga imate povjerenja, kao np. službenik Odjeljenja za kadrove, predstavnik osoblja ili savjetnik za rodna pitanja u Sekretarijatu. Osoba od povjerenja vam može objasniti koji mogući načini reagovanja vam stoje na raspolaganju, predložiti načine za rješavanje problema i u vaše ime neformalno razgovarati sa osobom na čije se ponašanje žalite. Osoba od povjerenja neće razgovarati o vašoj situaciji ni sa kim drugim, niti će o razgovoru sa vama sačiniti službenu zabilješku. Koristite medijaciju (PPRO, stavovi 16-19). Medijatori stoje na raspolaganju da riješe problem kroz razgovor sa vama i osobom čije ponašanje smatrate uvredljivim. Medijatori takođe mogu u vaše ime razgovarati sa osobom koja vas je navodno uvrijedila, ili razgovarati sa vama u ime osobe na čije se ponašanje žalite. Medijator ne može nametnuti rešenje, ali vjerovatno može naći rešenje koje je prihvatljivo za obije strane. Ukoliko se postigne izmirenje, medijator će sačiniti izvještaj koji će potpisati obje strane. Ipak, u nekim ozbiljnijim slučajevima medijatori mogu predložiti da se slučaj riješi u formalnoj proceduri po pritužbi. Možete razgovarati sa medijatorom čak iako ste već formalno podnijeli prijavu. Sve do donošenja formalne odluke od strane Komisije za ispitivanje, može se koristiti medijacija.

55

Pokrenite formalnu istragu (PPRO stav 38). Ukoliko želite da podnesete formalnu pritužbu, to bi trebali učiniti u formi sveobuhvatnog pismenog izvještaja, kako je opisano u PPRO, stav 20. Važno je da vaš izvještaj bude što je moguće detaljniji od samog početka, kako bi se izbjeglo njegovo prepravljanje u toku istrage. Izvještaj bi se trebao dostaviti šefu vašeg odjela ili institucije ili Generalnom sekretaru, zavisno od lokacije na kojoj radite. On ili ona će onda narediti sprovođenje istrage od strane Komisije za ispitivanje, koja će se sastojati od četiri člana iz vaše institucije ili misije, odnosno iz nekih drugih institucija ili misija. Istraga treba da se sprovede bez odlaganja i na nepristrasan način. Podnosilac pritužbe i navodni počinilac, kao i svjedoci ili drugi članovi osoblja koji mogu pružiti relevantne informacije, će biti saslušani. Kao što je već pomenuto, medijacija uvijek stoji na raspolaganju, pod uslovom da obije strane pristanu na nju. Ukoliko se ne postigne nagodba, Komisija za ispitivanje će podnijeti detaljan izvještaj sa preporukom šefu institucije, šefu misije ili Generalnom sekretaru, zavisno od odnosne radne lokacije. Ako se ispostavi da su optužbe opravdane, komisija će predložiti disciplinske mjere koje se mogu kretati od verbalnog upozorenja do otpuštanja po kratkom postupku, u slučajevima ozbiljnih ili ponovljenih prestupa. Izvještaji kako podnosioca pritužbe, tako i Komisije za ispitivanje se smatraju povjerljivim i uvrstit će se u lični dosije podnosioca pritužbe samo ukoliko je zlonamjerno podnio pritužbu ili će se unijeti u dosije počinioca ukoliko je pritužba bila opravdana. Bilo kakva osveta ili prijetnja osvetom podnosiocu pritužbe ili osobama koje su pomagale u istrazi pritužbe će se smatrati povredom politike i može rezultirati pokretanjem disciplinskog postupka.

56

LITERATURA Materijale za ovu publikaciju su izdvojili zaposleni u Misiji OEBS-a u Srbiji i Crnoj Gori