arhitektura i organizacija računara
DESCRIPTION
Arhitektura i organizacija računaraTRANSCRIPT
10/22/2011
1
ARHITEKTURA I ARHITEKTURA I ORGANIZACIJA ORGANIZACIJA RAČUNARA 1RAČUNARA 1
Dr Dragana [email protected]
kabinet 512konsultacije:utorak: 14-16petak: 18-19
3 + 23 + 26 ECTS6 ECTS
Program nastaveProgram nastave
gMODEL SAVREMENOGRAČUNARSKOG SISTEMA
gMATEMATIČKE OSNOVE RAČUNARAgELEKTRONSKE OSNOVE RAČUNARAgELEKTRONSKE OSNOVE RAČUNARAgARHITEKTURA RAČUNARAgU/I UREĐAJI
10/22/2011
2
Slobodan ObradovićSlobodan Obradović“Osnovi ra“Osnovi računarske tehnikečunarske tehnike””Dragana Prokin, Vera Petrović, Milan Mijalković Dragana Prokin, Vera Petrović, Milan Mijalković g , , jg , , j““Zbirka zadataka iz oZbirka zadataka iz osnovsnovaa raračunarske čunarske tehniketehnike” ” -- MoodleMoodleDragana Prokin, Milan Mijalković, Hana PopovićDragana Prokin, Milan Mijalković, Hana Popović, , Gabrijela DimiGabrijela Dimić, ć, Predrag GavrilovićPredrag Gavrilović
““Priručnik za laboratorijske vežbe iz arhitekturePriručnik za laboratorijske vežbe iz arhitekturePriručnik za laboratorijske vežbe iz arhitekture Priručnik za laboratorijske vežbe iz arhitekture i organizacije računarai organizacije računara 11””Dragana ProkinDragana ProkinPrezentacije predavanja u PowerPointPrezentacije predavanja u PowerPoint--u, u, lekcije i interaktivni zadaci lekcije i interaktivni zadaci -- MoodleMoodle
KOLOKVIJUMILABORATORIJSKEŽ
PREDAVANJA
35+3570 POENA
PROVERE ZNANJA
VEŽBE15 POENA
++PREDAVANJA
5 POENA
100 POENA100 POENA
ZNANJA10 POENA
10/22/2011
3
Zašto je čovek izmislio računar ?Zašto je čovek izmislio računar ?
Kratak istorijat razvoja Kratak istorijat razvoja računarskračunarskee tehniketehnike
ggTehnološke ereTehnološke ere operacija/sekundioperacija/sekundiggTehnološke ereTehnološke ere operacija/sekundioperacija/sekundi
mehanička (do 1930.) 11elektromehanička (do 1944.) 1010elektronske cevi (od 1946. do 1954.) 101033
tran istorska (od 1955 do 1964 ) 101066tranzistorska (od 1955. do 1964.) 101066
integrisani poluprovodnici (od 1965.) >101088
10/22/2011
4
ggAbakusAbakusne zna se tačno vreme nastankajedan od najstarijih uređaja zajedan od najstarijih uređaja za sabiranje
ggPaskalova mašina za sabiranje i Paskalova mašina za sabiranje i oduzimanje oduzimanje ((oko 1643)
Automatski prenos između dekadaPrikaz brojeva u komplementu
10/22/2011
5
ggBabidžova mašina za Babidžova mašina za izračunavanje opšte namene izračunavanje opšte namene ((1834)Automatske operacijep jsa više korakaAutomatska kontrolaniza operacija (program)
ggHerman Holerit Herman Holerit (( kraj 19. -početak 20.veka)Osnovao kompaniju za proizvodnju k ij l ih h ičkih č kih šikomercijalnih mehaničkih računskih mašinaIBM (1924.)
10/22/2011
6
ggVakuumske ceviVakuumske ceviPrekretnicau razvoju uređaja za računanje1943. - ENIGMA računar za dešifrovanje
ggENIAC ENIAC (razvijan od 1943. do 1946.) Prvi računar opšte namene(1. generacija)18000 vakuumskih cevi, preko 30t, potrošnja 200kWpotrošnja 200kWProgrami i podaciu istoj memoriji (John von Neumann)
10/22/2011
7
ggTranzistori Tranzistori (1948.)Razvijeni u Bell-ovimlaboratorijamaNašli su široku primenu u računarskoj tehnici(2. generacija računara)Veći stepen integracijeVeći stepen integracije,manje dimenzijeračunara, manja potrošnja, niža cena
ggRazvoj velikih računarskih sistemaRazvoj velikih računarskih sistemaOko 1955. IBM i UNIVAC razvijaju računare sa paralelnom obradom (multiprocesiranje i multiprogramiranje)(multiprocesiranje i multiprogramiranje)
10/22/2011
8
ggIntegrisana kolaIntegrisana kolaSSI (od 1964.) – logičko kolo u jednom čipuMSI (od 1968.) – registar u jednom čipu, …S ( ) g j p ,LSI (od 1971.) –memorije, UART, CPU, ...VLSI (od 1980.) – mikroprocesori, …ggRRazvoj računara azvoj računara 3. i 4. generacije
ggRazvoj mikroprocesoraRazvoj mikroprocesora omogućio je razvoj mini i mikroračunara
Od 70.- tih godina na tržištu su džepni č iračunari
Od 80.- tih počinje proizvodnja personalnih računara (1981. IBM-PC)Od 90. – godina primenjuju se PDA
10/22/2011
9
1982. godine časopis Timeizabrao je personalni računar za
ličnost godine
GeneracijeGeneracije savremenih savremenih računarskih računarskih sistemasistema
ggPrva generacijaPrva generacija (1940 - 1956)- elektronske cevi
ggDruga generacijaDruga generacija (1956 - 1963)- tranzistori
ggTreća generacijaTreća generacija (1964 - 1971)- integrisana kola
ČČggČevrta generacijaČevrta generacija (od 1971 - do danas)- mikroprocesori
ggPeta generacijaPeta generacija (danas i u bliskoj budućnosti)- veštačka inteligencija
10/22/2011
10
RRaačunarski sistemčunarski sistemgRačunarski sistem je skup svih sredstava
koja koristimo u procesu rešavanja zadatka ili grupe zadataka CPUFront End
ProcessorTerminals
gRačunarski sistemi se razlikuju po arhitekturi i složenosti
Terminals
Processor
TapeDrives
Terminals
mikroTape DrivesCPUDisk Drives
mini
Disk Drives
mainframe…
RRaačunarski sistemčunarski sistem
gRačunar je elektronski uređaj koji izvršava instrukcije zadate programomj p g
10/22/2011
11
Prednosti računaraPrednosti računaraggBRZINABRZINAggPOUZDANOSTPOUZDANOSTggMOGUĆNOST ČUVANJA VELIKE MOGUĆNOST ČUVANJA VELIKE
KOLIČINE PODATAKAKOLIČINE PODATAKA
ZADATAK RAČUNARA JE DA:ZADATAK RAČUNARA JE DA:
1 Prihvati podatke (INPUT)1. Prihvati podatke (INPUT)
2. Obradi podatke (PROCESSING)
3. Generiše izlazne rezultate (OUTPUT)
4. Sačuva izlazne rezultate (STORAGE)
RAČUNARSKI SISTEM
Hardver (Hardware)• sve fizičke komponente• elektronski deloviračunarskog sistema
Softver (Software)• programske instrukcije
koje kontrolišu rad računara
gOsnovni element obrade u računarskim sistemima su podaci
Brojevi, alfanumerički karakteri, simboli,...Neelektrične veličine pretvorene u električni signal
10/22/2011
12
Opšti model računarskog sistemaOpšti model računarskog sistema
Opšti model računarskog sistemaOpšti model računarskog sistemagFon Nojmanov koncept direktno je primenjen
kod ENIAC, EDVAC, IAS... računara 50’tih godina XX veka
Ulazno-izlazni uređaji
ALU CUCentralna procesorskaj di i
godina XX veka
Memorija
jedinica(CPU)
10/22/2011
13
Opšti model računarskog sistemaOpšti model računarskog sistemagArhitektura računara sa posebnom vezom
memorije i procesora
Mikroprocesor
Interfejs n…
magistrala podataka
upravljačka magistrala
Kontroler memorije
Interfejs 2Interfejs 2
adresna magistrala
Unutrašnjamemorija
Uređaj 2 Uređaj n
memorije
Uređaj 1
MikroprocesorMikroprocesor
Ul /i l i
g Mikroprocesor je najvažnija komponenta hardveraBrzina mikroprocesor meri se MIPS-ovimaRazlikujemo: 4-bitne, 8-bitne, 16-bitne, 32-bitne, 64-bitnemikroprocesore...
Ulazno/izlazniuređaji
Mikroprocesor i8080
10/22/2011
14
MikroprocesorMikroprocesor
Aritmetičko - logička jedinica(ALU) obavlja aritmetičke i logičke operacije
RAM
ControlUnit
Clock
ROM
ALU
logičke operacijeControlna jedinica (CU) sa generatorom takta (Clock) koordinira radom svih delova računarskog sistema
š j ijUnutrašnja memorija Primarna (operativna) Registri i baferi
CPU = ALU+CUCPU = ALU+CU
MemorijaMemorija
g Primarna (operativna)memorija
1DISK
A O R 1
RT
jRAM (Random Access Memory)ROM (Read Only Memory)Čuva bite grupisane u reči(“word”) različite dužine
A O R 1 R T
Memorija
g Spoljašnja (masovna)memorija
(“word”) različite dužine (8, 16, 32, 64 bita...)Svaka reč se čuva namemorijskoj lokaciji sa jedinstvenom adresom
Nalazi se van mikroprocesoraHard-disk, diskete, trake, CD/DVD, …Čuvaju podatke u toku dugog vremenskog intervala kao fajlove
10/22/2011
15
Unutrašnja mUnutrašnja memorijaemorijag Važna karakteristika memorije je kapacitet
Kapacitet memorije predstavlja broj adresabilnih lokacija na kojima se čuvaju podaci
Jedna lokacija se sastoji od niza ćelijaĆelija je fizički objekat koji može da registruje jedan bit
…0 1 2 n-1 n
{0 1} bitĆelija {0,1} - bitĆelija
b7b6b5b4b3b2b1b0 - bajt je najmanja adresabilna lokacija u memoriji
bi - binarna cifraRegistar dužine 8 bita
8 bita = 1 Bajt
PeriferijePeriferije
gUlazno/izlazni uređaji (I/O) mogu da se podele1 prema ulozi na:1. prema ulozi na:
spoljašnje memorije (hard-disk, diskete, trake,CD, DVD, fleš…)ostale uređaje (monitor, tastatura, miš, štampač,…)
2. prema načinu funkcionisanja na:ulazne (tastatura, miš, skener,…)izlazne (monitor, štampač, ploter,…)ulazno-izlazne (spoljašnje memorije, modem, …)
10/22/2011
16
SoftverSoftvergPomoću softvera centralni
procesor obrađuje podatkegPostoji sistemski softver i
Compiler
writesource code
OS text
writesource code
Interpreter
gPostoji sistemski softver i aplikativni softver
gMašinski jezik je jedini jezik koji kompjuter razume
Svi viši programski jezici
OS texteditor
compiler
OStexteditor
sourcecode
machinelanguageprogram
sourcecodemachine
language
OSOS
Svi viši programski jezici pomoću kompajlera, interpretera i asemblera moraju da se prevedu u mašinski jezik da bi se izvršavali
interpreter
g gprogram
Hijerarhijski model računarskog Hijerarhijski model računarskog sistemasistema