arhitektura opća kultura

8/12/2019 Arhitektura Opa Kultura

1/53

OPA KULTURA 2014

Venecijanski bijenale

Sant'ElenajeotokuVenecijanskoj laguni, lei istono od glavnog otokaVenecije, i dio je gradske etvrti (sestiera)Castello.

Otok je vremenom proirivan nasipavanjem zemlje u20. stoljeu,na taj nain je smanjen kanal koji ga je dijelio odostatka grada, preko njega su izgra!ena tri mosta. "a otoku se uz stam#enu zonu nalazi i $Pomorska AkademijaFrancesco Morosini, zgrade Venecijanskog likovnog bijenala,velikiParco delle Rimembranze(%ark sjeanja) inogometni stadionPierluigi Penzo..

&lavni ulaz u &iardine

Venecijanski bijenale(talijanski$Biennale di Venezia) je najvea svjetska izlo#a suvremene umjetnostikoja seodrava poput e'pasvake druge godine u Veneciji,talijana prostoru &iardina.Venecijanski ilmski estivalje

dio Venecijanskog #ijenala, kao to je to i Venecijanski #ijenale ar*itekture, koji se za razliku od +ijenala odvijasvake parne godine. Od ---.pokrenuta je nova maniestacija u okviru +ijenala Meunarodni festival suvremenogplesa./

Povijest

%oetci #ijenala seu u1-.tad je venecijanski gradonaelnik 3iccardo 4elvatico predloio &radskom vijeupokretanje +ijenalne izlo#e, ali nacionalnog karaktera, 1-5.ideja je izmjenjena time da mogu sudjelovati ime!unarodni umjetnici koji pro!u selekciju. %rva izlo#a najavljena je za1-6.,tijekom zime izgra!en je %alazzodell78sposizione (zlo#ena palaa) po projektu 8nrica 9revisanata (proelje :arius ;e :aria) na tada tek izgra!enom

prostoru &iardini di .i -1.#ijenale nije odran z#og%rvog svjetskog rata. "akon %rvog svjetskog rata, +ienale pokazuje sve vei interes za inovativne tendencije umodernoj umjetnosti. zme!u dva svjetska rata, mnogi istaknuti moderni umjetnici izlagali su na #ijenalu.

;etalj s izlo#e

;o-0.godine uprava #ijenala #ila je u ingerenciji vijea grada Venecije, tad je prela na nacionalnu razinu ( postalaje ormalno neovisna institucija 8nte ?utonomo) a time i u ruke :ussolininijeveaistikevlasti. +ijenale je

-0i*, osnovao nekoliko novi* popratni* maniestacija$ lazbeni Festival-0.,Venecijanski ilmskiestival-2.i!azali"tni festival-5.. Od-1.,dodjeljuju se Velike nagradeza radove izloene na glavnojizlo#i.

"akon est godina pauze tijekom ;rugog svjetskog rata(posljednji je odran -52.u okrnjenom sastaavu),+ienale je nastavio s normalnom izlagakom djelatnou -51.elivi o#noviti pozornost na europske i svjetskeavangardne te kretanja u suvremenoj umjetnosti. ?pstraktni ekspresionizam #io je *it +ijenala -60i*, popart->0i*. zme!u-51.do-=2.talijanskiar*itekt1.i oznaili krizu koncepcije #ijenala. "akon toga od#aeno jenagra!ivanje Velikom nagradom, vei naglasak dat je tematskim izlo#ama. +ienale -=5.o#iljeili su protesti protivdiktature ?ugusto %inoc*[email protected] su nove nagrade Blatni lav (Ceone d7Oro), poput nagrada naVenecijanskom ilmskom estivalu postmoderna umjetnost stupila je na scenu.

+ijenale-10.o#iljeili su kuratori maniestacije kritiari?c*ille +onito Olivai Darald 4zeemann koji su uveli
http://hr.wikipedia.org/wiki/Otokhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Otokhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Otokhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanska_lagunahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanska_lagunahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/20._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/20._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/20._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_bijenalehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_bijenalehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Talijanski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suvremena_umjetnost&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suvremena_umjetnost&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_izlo%C5%BEbahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Venecijanski_bijenale_arhitekture&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/1999.http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_bijenale#cite_note-1http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_bijenale#cite_note-1http://hr.wikipedia.org/wiki/1893.http://hr.wikipedia.org/wiki/1893.http://hr.wikipedia.org/wiki/1893.http://hr.wikipedia.org/wiki/1894.http://hr.wikipedia.org/wiki/1894.http://hr.wikipedia.org/wiki/1895.http://hr.wikipedia.org/wiki/1895.http://hr.wikipedia.org/wiki/1895.http://hr.wikipedia.org/wiki/1895.http://hr.wikipedia.org/wiki/1895.http://hr.wikipedia.org/wiki/1895.http://hr.wikipedia.org/wiki/1907.http://hr.wikipedia.org/wiki/1916.http://hr.wikipedia.org/wiki/1916.http://hr.wikipedia.org/wiki/1918.http://hr.wikipedia.org/wiki/Prvi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Prvi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/1930.http://hr.wikipedia.org/wiki/1930.http://hr.wikipedia.org/wiki/1930.http://hr.wikipedia.org/wiki/Benito_Mussolinihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Benito_Mussolinihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Fa%C5%A1izamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Fa%C5%A1izamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1930-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1930.http://hr.wikipedia.org/wiki/1930.http://hr.wikipedia.org/wiki/1930.http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1932.http://hr.wikipedia.org/wiki/1932.http://hr.wikipedia.org/wiki/1932.http://hr.wikipedia.org/wiki/1934.http://hr.wikipedia.org/wiki/1938.http://hr.wikipedia.org/wiki/1938.http://hr.wikipedia.org/wiki/1938.http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/1942.http://hr.wikipedia.org/wiki/1942.http://hr.wikipedia.org/wiki/1948.http://hr.wikipedia.org/wiki/1950-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1960-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1948.http://hr.wikipedia.org/wiki/1948.http://hr.wikipedia.org/wiki/1948.http://hr.wikipedia.org/wiki/1972.http://hr.wikipedia.org/wiki/1972.http://hr.wikipedia.org/wiki/1972.http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitekthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitekthttp://hr.wikipedia.org/wiki/1968.http://hr.wikipedia.org/wiki/1968.http://hr.wikipedia.org/wiki/1968.http://hr.wikipedia.org/wiki/1974.http://hr.wikipedia.org/wiki/1974.http://hr.wikipedia.org/wiki/Augusto_Pinochethttp://hr.wikipedia.org/wiki/Augusto_Pinochethttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cilehttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cilehttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cilehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1980.http://hr.wikipedia.org/wiki/1980.http://hr.wikipedia.org/wiki/1980.http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Achille_Bonito_Oliva&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Achille_Bonito_Oliva&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Achille_Bonito_Oliva&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanska_lagunahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/20._stolje%C4%87ehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_bijenalehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Talijanski_jezikhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suvremena_umjetnost&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_izlo%C5%BEbahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Venecijanski_bijenale_arhitekture&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/1999.http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_bijenale#cite_note-1http://hr.wikipedia.org/wiki/1893.http://hr.wikipedia.org/wiki/1894.http://hr.wikipedia.org/wiki/1895.http://hr.wikipedia.org/wiki/1895.http://hr.wikipedia.org/wiki/1907.http://hr.wikipedia.org/wiki/1916.http://hr.wikipedia.org/wiki/1918.http://hr.wikipedia.org/wiki/Prvi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Prvi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/1930.http://hr.wikipedia.org/wiki/Benito_Mussolinihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Fa%C5%A1izamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1930-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1930.http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1932.http://hr.wikipedia.org/wiki/1934.http://hr.wikipedia.org/wiki/1938.http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/1942.http://hr.wikipedia.org/wiki/1948.http://hr.wikipedia.org/wiki/1950-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1960-ihhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1948.http://hr.wikipedia.org/wiki/1972.http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitekthttp://hr.wikipedia.org/wiki/1968.http://hr.wikipedia.org/wiki/1974.http://hr.wikipedia.org/wiki/Augusto_Pinochethttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cilehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_filmski_festivalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/1980.http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Achille_Bonito_Oliva&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Otok


2/53

Aperto, dio izlo#e u kojem #i se izlagala istraivanja na podruju umjetnosti. 9alijanski povjesniar umjetnosti&iovanni


3/53

4jedinjene ?merike ;rave 0. Venezuela . Venezianiz paviljona +renno ;el &iudice (?rti ;ecorative -2.)G ostali paviljoniG

Eugoslavija, -1. 3umunjska, -1. Catinska ?merika, -1.

8gipat, -62. Alaznice . van Hoari,Eulije Hnier -=1. vo Frii -10. ;uan ;amonja -12. 8dita 4c*u#ert -15. ;avor :atievi -1>. "ina vani

--. :ilivoj +ijeli, vo ;ekovi i eljko Hipke --6. :artina Hramer, &oran %etercol, :irko Brinak, van Faktor, "ina vani, ;amir 4oki, :laden

4tilinovi, ;ean Eokanovi 9oumin, &oran 9r#uljak, &orki ani (&orki uvela izlagao na popratnoj izlo#i)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_bijenale#cite_note-2http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlaho_Bukovachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Robert_Frange%C5%A1-Mihanovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubo_Babi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Beci%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Beci%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Marino_Tartagliahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Milivoj_Uzelachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Frano_Kr%C5%A1ini%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Frano_Kr%C5%A1ini%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Bruno_Buli%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Crnoborihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jozo_Kljakovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Jozo_Kljakovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Slavko_Kopa%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slavko_Kopa%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_Kraljevi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Mezdji%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Motikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Juraj_Plan%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Juraj_Plan%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Ra%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Ra%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Ra%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Re%C5%BEekhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Re%C5%BEekhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Re%C5%BEekhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slavko_%C5%A0ohajhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slavko_%C5%A0ohajhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slavko_%C5%A0ohajhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slavko_%C5%A0ohajhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Augustin%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Augustin%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Emanuel_Vidovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Emanuel_Vidovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Vanja_Radau%C5%A1http://hr.wikipedia.org/wiki/Vojin_Baki%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Vojin_Baki%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Kosta_Angeli_Radovanihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kosta_Angeli_Radovanihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kosta_Angeli_Radovanihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zoran_Mu%C5%A1i%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zoran_Mu%C5%A1i%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Motikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Emanuel_Vidovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Du%C5%A1an_D%C5%BEamonjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zdenko_Gradi%C5%A1http://hr.wikipedia.org/wiki/Zlatko_Pricahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Nikola_Reiserhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Nikola_Reiserhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vilim_Sve%C4%8Dnjakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vojin_Baki%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Zoran_Mu%C5%A1i%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zoran_Mu%C5%A1i%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Krsto_Hegedu%C5%A1i%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Krsto_Hegedu%C5%A1i%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Edo_Murti%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Edo_Murti%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Edo_Murti%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Oton_Glihahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Oton_Glihahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ordan_Petlevskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ordan_Petlevskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ordan_Petlevskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Frano_%C5%A0imunovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_%C5%A0utejhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vlado_Kristlhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jagoda_Bui%C4%87&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Piceljhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Piceljhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Juraj_Dobrovi%C4%87&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Juraj_Dobrovi%C4%87&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Ko%C5%BEari%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Ko%C5%BEari%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Julije_Kniferhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Julije_Kniferhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Fri%C5%A1%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDeljko_Kipke&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDeljko_Kipke&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski_bijenale#cite_note-2http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlaho_Bukovachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Robert_Frange%C5%A1-Mihanovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubo_Babi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Beci%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Marino_Tartagliahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Milivoj_Uzelachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Frano_Kr%C5%A1ini%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Bruno_Buli%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Crnoborihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jozo_Kljakovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Slavko_Kopa%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_Kraljevi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Me%C5%A1trovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Mezdji%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Motikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Juraj_Plan%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Ra%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Re%C5%BEekhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slavko_%C5%A0ohajhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slavko_%C5%A0ohajhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Augustin%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Emanuel_Vidovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Vanja_Radau%C5%A1http://hr.wikipedia.org/wiki/Vojin_Baki%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Kosta_Angeli_Radovanihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zoran_Mu%C5%A1i%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Motikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Emanuel_Vidovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Du%C5%A1an_D%C5%BEamonjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zdenko_Gradi%C5%A1http://hr.wikipedia.org/wiki/Zlatko_Pricahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Nikola_Reiserhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vilim_Sve%C4%8Dnjakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vojin_Baki%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Zoran_Mu%C5%A1i%C4%8Dhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Krsto_Hegedu%C5%A1i%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Edo_Murti%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Oton_Glihahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Oton_Glihahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ordan_Petlevskihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Frano_%C5%A0imunovi%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_%C5%A0utejhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vlado_Kristlhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jagoda_Bui%C4%87&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Piceljhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Juraj_Dobrovi%C4%87&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Ko%C5%BEari%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Julije_Kniferhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Fri%C5%A1%C4%8Di%C4%87http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDeljko_Kipke&action=edit&redlink=1


4/53

--=. ;ali#or :artinis ---. Blatan Vrkljan

200. Eulije Hnier

Venecijanski *ilski *estival(Mostra 'nternazionale d4Arte Cinematografica) odrava se svake godine u kasnomkolovozuiPili ranom rujnuu povijesnom %alazzo del


5/53

Ana +ana !eodo#ila je jedno od tri %ose#na priznanja u sekciji :onditaliaza projekt ntermundia, a nedavno je #ilaiza#rana i me!u sedam inalista ugledne amerike ar*itektonske nagrade N*eelKrig*t %rize.

%rojekt ntermundia rezultat je suradnje +ero s medijskim umjetnikom +ojanom &agiem, graikom dizajnericom3aaelom ;rai i timom ar*itekata ?rc*isMuad , a kako je +ero rekla radi se o istraivakome projektu koji u sreditu

ima talijanski otok Campedusu, metaoru Q9vr!ave 8uropeQ. ;odala je da ntermundia ima procesualni karakter, te dase u tome projektu nastoji doprijeti do am#ivalentnog, promjenjivog Qstanja izme!uX, u kojem se nalaze ilegalnimigranti.

"ajznaajniju od ukupno deset nagrada, Blatnoga lava za ivotno djelo do#ila je kanadska ar*itektica %*Illis Cam#ert,#liska suradnica ar*itekta :ies van der 3o*ea.

X?ko pogledate oglase za nekretnine u jednom veem talijanskome gradu, primijetit ete da su sve kue jednake i da susve jednako rune. ?r*itekturu na alost danas sve vie deiniraju ur#anistiki planovi lokalni* zajednica.Y

A"A +A"A !ERO Re Kool$aas #o3vao e na s&a/nj& 3bo- o- a/a o ile-alni ii-antia

Anato mnogim impresivnim ostvarenjima, suvremena je ar*itektura loeg zdravlja. %otre#no je ui u trag onome to juje dovelo do tog stanja, smatra Re Kool$aas, ovogodinji iz#ornik 5. venecijanskog #ijenala ar*itekture.

VE,A"E V5EST

Vijesti

Harin Lerman$ ZOtkrie su nai ar*itekti u zemljama 9reeg svijeta[

Veliki ar*itekt Hool*aas prije danas svima poznate karijere #io je novinar, to je oito u svim njegovim javnimnastupima. Hool*aas je, nadalje, po svemu neo#ian ar*itekt, kritiar suvremeni* ikona ar*itekture, ali u sklopu svojeirme O:? i nji*ov autor, poput televizijski* tornjeva


6/53


7/53

Evol&cija a$itekt&e

+itne promjene najavljene su i u samom karakteru izlo#e. Amjetniki direktor, nizozemski ar*itekt Re Kool$aas,inzistirao je na znaajnim zaokretima u proilu maniestacije. 4redinju izlo#u nazvao je XFundamentalsY, a u njoj je,kako je pojasnio novinarima na otvorenju, pokuao doarati evoluciju ar*itekture kroz njezine Xosnovne elementeY odvrata i poda do prozora i zida.

Kain ean< =Otki;e s& nai a$itekti & 3eljaa Te;e- svijeta>

Kain ean, proesorica na Hatedri za teoriju i povijest ar*itekture, iz#ornica je *rvatskog nastupa naVenecijanskom #ijenalu ar*itekture, zajedno sa suradnicima s ?r*itektonskog akulteta. &lavnog iz#ornika +ijenala,karizmatinog Rea Kool$aasa, upoznala je jo na Darvardu. %oklopilo se da je Lerman ondje #ila na magisteriju kada

je Hool*aas imao promociju svoje knjige X4, :, C, TCY, koja je kasnije svojim drukijim pristupom pomelaar*itektonski svijet.

VE,A"E V5EST

Vijesti

"epoznati *rvatski ar*itekt +au*ausa

sta k&lt&na eoija

Hool*aas je zadao temu +ijenala XFundamentiY, a za nacionalne paviljone X?psorpcija moderniteta -5.205Y.%ritom je inzistirao da u centru interesa ne #udu ar*itektizvijezde, nego istraivanje stogodinje povijesti ar*itekture.XA vrijeme izjednaavanja kulturne memorije, presudno za #udunost ar*itekture je razotkriti razliite nacionalnear*itektonske prie. ;ok se nekad moglo govoriti o nacionalnoj ar*itekturi kao to su Zkineska[, Zvicarska[ iliZindijska[, danas su takve razlike nestaleY, smatra.

"ai iz#ornici postavljaju drukiju, donekle suprotnu tezuG modernizam kod nas nije ugrozio nacionalni identitet, on gaje pomogao deinirati, to prikazuju kroz 00 primjera u navedenom razdo#lju, od Vitieva ;oma E"?, preko #lerovi*i %lanievi* vila, do %livalita Covre %erkovia u ;u#rovniku...

"iste li #e/oslovno s$vatili Kool$aasov& te3&?

;apae, indikativno je da Hool*aas inzistira da se nacionalni nastupi pridravaju iste zadane teme. 9ime eli iz#jeiuo#iajenu Xtematsku kakoonijuY koja je prevladavala na posljednjim #ijenalima te doi do relevantni* uvida irezultata. Bamislio je da ovaj #ijenale #ude istraivaki pot*vat koji e na na jednom mjestu prikazati povijesne razvojenacionalni* ar*itektura, to smatra da je #itno za ar*itekturu#udunosti. Hod nas je to uz#udljivo i plodno razdo#lje.

5e li ije@ i o is#avljanj& ne#av/e #ea neki #ojektiakoji nis& bili #e#o3nati & svoje vijee?

A ovakvom e se prikazu pojaviti i neki projekti koji su do sada #ili sla#ije poznati. Eedna od tema koja e #itipredstavljena je ona izvoza znanja, odnosno ar*itektonske ekspertize u zemlje 9reega svijeta, a koja je do sada #ilauglavnom neistraena i nepoznata. :lade kolegice, znanstvene novakinje na Hatedri za teoriju i povijest ar*itekture,:ojca 4mode


8/53

Ova godina, uz oprotaj s Da#s#urkim carstvom, oznaava plodno djelovanje Viktora Hovaia, koji postavljatemelje naeg lokalnog ar*itektonskog modernizma. "o nae e istraivanje sezati i du#lje u povijest, jer emo pokuatiustanoviti zato je kod nas ar*itektonski modernizam usvojen tako rano. Oslonce za razvoj potrait emo u speciinim

povijesnim prilikama Xperierijske sredineY, gdje se postojana oskudica sredstava kompenzirala tako da se minimalnimsredstvima nastojao postii maksimalni prostorni eektG posljedica su naglaena sklonost konceptualnom pristupu,redukciji, saimanju, pragmatinosti...

"oC i3 isto- a3lo-a -lobali3acija ko/ nas ia /&-a@iji kaakte "eao novaca 3a a$itekteD3vije3/e?

Aistinu, kod nas nema veliki* me!unarodni* ar*itekatazvijezda koji #i gradili glo#alno ikonike gra!evine, no loestrane glo#alizacije javljaju se u nekritikoj korporativnoj ar*itekturi koja je danas uzela ma*a. "o, *rvatska sear*itektura u svojim naj#oljim ostvarenjima zna do#ro nositi s uvjetima glo#alizacije i utjecaje koji pristiu i pretvoriti u

pozitivne rezultate.

Svojo konce#cijo &-le/ne sote Re Kool$aasC en*ant teible svjetske a$itektonske sceneC i3a3vao3-a8anje

o8/a je na #et$o/ni bijenalia a$itekt&e & Veneciji i o-lo biti laki$ ocjenaC ali ove -o/ine se/inenea D & /va /anaC koliko je tajao obila3ak novinaa i kiti@aa #ije sl&8beno- otvaanjaC nije bilo se/nji$o#isa Konce#cijo s& ili 3-o8eni ili o/&evljeni "ita se /&k@ije i nije o-lo o@ekivati o/ 14 bijenala i3akoje- stoji en*ant teible a$itektonske scene "iti bi takv& konce#cij& o-ao #ovesti itko osi Kool$aasa kojitv/i /a je a$itekt&a ionako o#asna jeavina o;i i i#otencije

VE,A"E V5EST

Vijesti

V8"8


9/53

iz 6. stoljee. 9u je drugi dio #ijenala, nazvan X:onditaliaY, u sklopu kojeg se oda#rani kustosi #ave se ekonomijom,politikom, povijeu, ar*itekturom talije. Honkretnije, od vila na 0i* godina.

A ?rsenalima se moe lake uoiti i da je i dalje znatno manja guva nego to je na likovnom #ijenalu, iako jear*itektonski prvi put pomaknut s poetka rujna na poetak lipnja.

Lto se tie nacionalni* paviljona, treeg dijela, Hool*aas nije imao mnogo dileme$ teme X?psorpcija moderniteta

-5.205.Y svi su se paviljoni morali pridravati.

a@na slika

z#ornik ove godine nije elio slaviti suvremenu ar*itekturu. On smatra da je ar*itektura Xloeg zdravljaY i eli ui utrag onome to ju je dovelo do tog stanja. :rano vidi i sliku glo#alne ar*itekture, u kojoj vie nema nikakve razlikeizme!u Xkineske, indijske ili vicarske ar*itektureY. :oglo #i se, dodue, razgovarati o tome zato na glo#alnuar*itekturu kao na pro#lem upuuje autor zemalja. "eki su temu s*vatili doslovno, drugi su iz zadanog koncepta izvukli pojedinu temu.

A austrijskom paviljonu #ave se parlamentima, gra!evinama koje, piu, u najmanju ruku #arem sugeriraju demokraciju.straili su parlamente u vie od 200 zemalja, za svaki su ispisali osnovne podatke i napravili model u skali $600. ;uljese moete zadrati i u japanskom paviljonu u kojemu ima doslovno svega. +avi se nizom naizgled eemerni* tema, kao

to je ona o ?r*itektonskoj detektivskoj agenciji, osnovanoj -=5., koja pokriva sve detalje o nekoj vanijoj gra!evini.

+&$oviti R&si

A +ritanskom su paviljonu, me!u ostalim, izloili razliite predmete primijenjene umjetnosti, na kojima je naslikanaar*itektura, od alica i tanjura, do naslovnice ploe :li**a Ric$a/a. A pozadini je i pria o modernistikim reormamaiz 60i* i >0i*, koje su se s vremenom uruile (slina je tema u susjednom, rancuskom paviljonu$ XO#eanje ili

prijetnjaY). +rzo se prouo ruski paviljon, gdje su napravili lani sajam gra!evinskog materijala. 9amo vas ve s vratadoekuju naporni prodavai i na sve vas naine pokuavaju uvjeriti da kupite upravo nji*ov proizvod, ne #i li vam kuakoju gradite izgledala Xpo ruskiY.

?r*itektonski #ijenale, sa svojim centralnim i sporednim temama, nije razoarao, provokativan je i otar, pokrenut emnoge polemike, kako se od Hool*aasa i trailo.

? to se tie sljedeeg likovnog #ijenala, navodno se potpisuju peticije da kustos #ude pjeva Ka6ne 7est, inaeHool*aasov suradnikG peticiju je potpisao me!u ostalima i najmoniji kustos svijeta %ans Ulic$ Obist.

Vie o/ F0 #ojekata & %vatsko #aviljon& D o/ Ulic$ova Vesla@ko- kl&ba /o $otela Libetas

:i smo se, u *rvatskom paviljonu, teme drali dosta te#erski, dok je nastup vizualno #esprijekoran.

%reko >5 projekta, podijeljena u osam kategorija, kroz izloene otograije i makete detektiraju se najvanije vrijednostiu naoj ar*itekturi kroz posljednje stoljee.

Eedan primjer$ kronoloki prvi predstavljeni projekt je Veslaki klu# Askok na 4avi Ant&na Ulic$aiz -21. Ovaj jeklu# smjeten u poglavlje XCandsdcapeY, koje se nastavlja preko *otela Ci#ertas An/ije Gi@inDainado muzeja u

Vukovaru 3adionice ar*itekture. 4vi projekti koje oekujete su tu$ i Viti;evaCaginjina, i :OL? "iki;ai K&@ana,Cisinski aijana %abelea, a-aevstadion na %oljudu, i Lkola u Hoprivnici 4tudija A%...

A sklopu naeg paviljona, koji je u ?rsenalu, predstavljen je i X4intur#anizamY, utopijski projekt VjenceslavaRic$tea$ rije je o viziji #udunosti, no vrsto ukorijenjenoj u socijalne principe. X4intur#anizamY se, paralelno, moe

pronai i na izlo#i X%odiui zavjesu$ 4rednjoeuropske ar*itektonske mreeY na Oicina delle Battere, gdje je me!udesetak kustosa i aoje /&lja.

strauju se projekti koji su #ili plod me!unarodni* suradnji, kao to su asopis Benit, "ove tendencije...

Pi3nanje Ani +ani !eoBlatni lav za ivotno djelo pripao je P$6llis Labet, koja je kao klijentica dala velik doprinos ar*itekturi jer #eznjezina angamana ne#oder 4eagram u "eK Jorku ies van /e Ro$eane #i se dogodio. Horeji je pripala nagrada zanaj#olji nacionalni paviljon.


10/53


11/53

#a na latinskom i njemakom, nedostupna suvremenom itatelju. Eednako tako, mnogi su nam njegovi kulturnipot*vati jo uvijek nepoznati. 9ako aktualna izlo#a u &HB praktino predstavlja poziv za veliku, monograsku izlo#uo ovoj znaajnoj oso#nosti ne samo


12/53

4vi lanovi po#jednikog autorskog tima ujedno su lanovi Hatedre za teoriju i povijest ar*itekture ?r*itektonskogakulteta u Bagre#u. Az iz#ornicu i voditelja tu su ,inka !aii; aeni;C elita Gavlovi;C -o EktajnC "ataa5aki;C ojca So/e :vitanovi; i aina Sokvina

Toislav Paveli;, predsjednik Ocjenjivakog suda to je izme!u tri aplikacije iza#rao nji*ovu, rekao je da taj konceptpomiruje pro#lematizirajui i prezentacijski smjer nastupa, te da #i *rvatski nastup mogao #iti uz#udljiv i koristan.;olo je do#a da se povlae crte i zakljuuje, a da zakljuci ostaju kao neto trajno za daljnji rad, ustvrdio je.

Osim u karakteru, ovogodinji se Venecijanski #ijenale ar*itekture nakon tridesetak godina odravanja mijenja i potrajanju umjesto tri trajat e est mjeseci i tako se izjednaiti sa svojim pandanom, umjetnikim #ijenalom.

Kain ean i3bonica $vatsko- nasta & Veneciji

#e/lo8ena konce#cija naslovljena je 'K&lt&a a#stakcije< $vatski a$itektonski o/eni3a 1B14 D 2014'C a&3 i3bonic& Kain ean a&toski ti @ine An/ej Uc$6til Mvo/iteljNC ,inka !aii; aeni;C elita Gavlovi;C-o EktajnC "ataa 5aki;C ojca So/e :vitanovi;C aina Sokvina

"a natjeaju :inistarstva kulture 3D za oda#ir iz#ornikaPce i koncepcije *rvatskog nastupa na 5. :e!unarodnojizlo#i ar*itekture u Veneciji, koja e se odrati 205. godine pod ravnanjem umjetnikog direktora 3ema Hool*aasa s

temom Fundamentals P ?#sor#ing :odernitI$ -5205, Ocjenjivaki sud u sastavu ;u#ravko +ai, Vanja li,9omislav %aveli (predsjednik), 4anja La#an i +erislav Lipu, za *rvatsku iz#ornicu nastupa na 5. :e!unarodnojizlo#i ar*itekture u Veneciji 205. godine. iza#rana je Harin Lerman, a predloena koncepcija naslovljena je K&lt&aa#stakcije< $vatski a$itektonski o/eni3a 1B14 D 2014

A roku propisanom propozicijama natjeaja stigle su tri aplikacije$

?utentinost i postojanost ideje moderniteta, *rvatska ar*itektura -5. 205., iz#ornika Vinka %enezia i Hreimira3ogine i autorskog tima u sastavu pro.dr. :arijan Dri (voditelj), pro.dr. 9omislav %remerl i pro.dr. "enad Fa#ijanite grupe koautora

Hultura apstrakcije$ *rvatski ar*itektonski modernizam -5. 205., iz#ornice Harin Lerman i autorskog tima usastavu ?ndrej Ac*Itil (voditelj), Brinka +arii :areni, :elita @avlovi, gor 8ktajn, "ataa Eaki, :ojca 4mode


13/53

"akon vie-o/inji$ #e-ovoa ovi$ je /ana #otv9eno /a ;e Vatikan #o #vi #&ta /obiti svoj #aviljon nanajve;oj svjetskoj i3lo8bi s&veene &jetnosti D Venecijansko bijenal& 201 -o/ine

deja o nastupu na Vencijanskom #ijenalu pojavila se 200-. godine, me!utim tek je ovi* donesena konana odluka osudjelovanju Vatikana na Venecijanskom #ijenalu 20. godine.

;irektor Vatikanski* muzeja ?ntonio %aolucci nije elio otkriti to Vatikan planira za svoj prvi nastup na velikoj smotrisuvremene umjetnosti, no prema pisanju Ca 4tampe, tema izlo#e #it e inspirirana Hnjigom postanka.

4ljedee godine na Venecijanskom #ijenalu po prvi put e nastupiti i +a*rein, Hosovo, Huvajt, "igerija, %aragvaj,+a*ami i O#ala +jelokosti.

Venecijansko #ijenale suvremene umjetnosti #it e odrano od . lipnja do 25. studenoga 20.

Hustos #ijenala je :assimiliano &ioni, a tema najvee izlo#e suvremene umjetnosti #it e 7palaa enciklopedija7.

Honcept je inspiriran djelom umjetnika :arina ?uritija koji je -66. osmislio 7%alazzo 8nciclopedico7, imaginarnimuzej koji na jednom mjestu okuplja sva svjetska znanja i otkria, od kotaa do satelita.

Ra/ionice & Ecole anaise /e ,a-eb

Bapoeo je ciklus radionica 7%rostor.i.ja:L?7 u Francuskonjemakoj koli u Bagre#u

A srijedu, 2. svi#nja, poeo je dulje pripremani ciklus ar*itektonski* radionica za djecu od - godina uFrancuskonjemakoj koli na zagre#akom Fratrovcu koji e se uz pomo volonterki ukljueni* u ovogodinji programu tjednom ritmu odvijati do kraja kolske godine. A radionici su sudjelovala djeca mjeovitog razrednog odjela, aizvodila se na *rvatskom, engleskom i rancuskom uz pomo mali* dvojezini* prevoditelja. 3adionica je o#ra!ivalavie puta interpretiranu temu uloge linije u prostoru.

.li#toteka %A,U D sije/a 11 0F 2014 & 1J sati

izlo#a$?apanska ar+itektura i urbanizam iz &$ i dana"nji suvremeni gradovi

4uradnja Veleposlanstva Eapana u Bagre#u, Fundacije Eapan, &liptoteke D?BA

zlo#u otvara veleposlanik Eapana u Bagre#u "j.8. gospodin H8E ;8.

zlo#a ostaje otvorena do 5. srpnja utorakpetak - sati, vikend 05 sati.

zlo#a istraujePprikazuje razliite uvjete ur#anizma i razvoja japanski* i drugi* gradova od >0ti*godina do danas, te identiikacijom razliiti* okolnosti nji*ovog razvoja prikazuje kako se onemaniestiraju u dananjem suvremenom 9okiju. (takodjer je izloen i projekt dopisnog lana D?BAaHenzo 9angea za grad 4koplje nakon potresaP. zlo#a ukazuje na enomen 20 stoljea da za razlikuranijeg perioda kada je u gradovima u svijetu ivjelo samo 26_ populacije, danas vie od 60_ ljudi ivi ugradovima to je uzrokovalo ogromne ur#anistike pro#leme.

Cink$ *ttps$PPKKK.jp.go.jpPjPculturePe'*i#itPoverseaPtravelingPpdP4truggling` ilmova i tri monitora su ukljuena u samuizlo#u.

9ijekom izlo#e e #iti odrana dva predavanja$

predavanje ar*itekata %enezic i 3ogina o suvremenoj ar*itekturi u Eapanu Q+udunost sada japanska suvremena ar*itekturaQ etvrtak 2>.lipnja u - sati

predavanje ar*itektice :elite 3aki (magistrirala i radila u ar*.#iro u Eapanu) QEapanski gradovinekad i danasQ etvrtak .srpnja u - sati

U @etvtak 1 listo#a/a & 1J sati & %vatsko &3ej& a$itekt&e %vatske aka/eije 3nanosti i &jetnosti .Kova@i;a Q #e/avanje i otvoenje i3lo8be< A$itekt&a !a&$a&sa3lo8b& ;e otvoiti vele#oslanik Save3ne Re#&blike "jea@ke / !en/ isc$e3lo8ba ostaje otvoena /o 21 listo#a/a svaki /an o/ 11 /o 1J sati
https://www.jpf.go.jp/j/culture/exhibit/oversea/traveling/pdf/Struggling_Cities.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/izlozbe/HMA_BauHaus.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/izlozbe/HMA_BauHaus.pdfhttps://www.jpf.go.jp/j/culture/exhibit/oversea/traveling/pdf/Struggling_Cities.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/izlozbe/HMA_BauHaus.pdf


14/53

+au*aus je #ila visoka kola za umjetnost i dizajn koju je osnovao Nalter &ropius u Neimaru u "jemakoj, a djelovalaje od --. do -. godine.

Lkola je #ila jedna od naj#olji* i najprogresivniji* institucija za umjetnost i dizajn u 20. stoljeu.

deja +au*ausa je #ila da umjetnici prepoznaju svoju socijalnu odgovornost prema drutvu, a drutvo tre#a pri*vatitidjelovanje umjetnika. 4inteza dizajna, o#rtnitva i moderne te*nologije #io im je osnovni cilj. ?r*itektonski o#lici su setemeljili na principima klasine ar*itekture, u istoj ormi i #ez ornamenata.

+au*aus ^ arc*iv je muzej u +erlinu gdje se i danas mogu pogledati izvrsni radovi onoga vremena i to ar*itektonskiprojekti, namjetaj, keramiki i metalni predmeti, otograije, slike itd.

"e/avno i3-a9ena ele-antna #oslovna 3-a/a sje/ita R!A banke na +&navsko kanal& & cent& !e@a sao jeje/no & ni3& ostvaenja &s#jeno-a 3a-eba@ko-a a$itekta Ra/ovana Taj/eaC koji & a&stijsko -lavno-a/& 8ivi o/ 1BJH -o/ine +o seli/be & !e@ Taj/e je & %vatskoj ostvaio es#ektabiln& kaije&< #eanje-ovi s& je/instveni visoko*&nkcionalni ko#onibilni s&stavia 414 i e-as i3-a9ene bojne kole ivti;iC & osjetljivo je 3a-eba@ko -a/sko tkiv& i3veo aestalno inte#oliane stabene 3-a/e koje s& i/oa;i i svjetski kiti@ai i teoeti@ai je/no-lasno ocijenili antolo-ijski ostvaenjiaC a eali3iao je i ni3sasvi oi-inalno /i3ajniani$ obiteljski$ k&;a i k&;a 3a o/o

+eko razdo#lje u 9ajderovoj su karijeri oznaili projekti poslovni* zgrada, radovi za *otelske lance te projektistam#eni* o#jekata. Veliki #roj projekata, nji*ova tipoloka raznovrsnost, smjetaj u osjetljivom povijesnom gradskomtkivu te popis svjetski respekta#ilni* investitora naj#olje ilustriraju 9ajderovu projektantsku vjetinu i renome$ ar*itekt

je projektirao za %*ilips, +:N, Nstenrot, +?N?&, Volks#ank, 3+?, O%8


15/53

!ena/o !ena/i, koje svake godine dodjeljuje Adruenje *rvatski* ar*itekata i nagradom :inistarstva kulture,Vladimir ;azor. %redstavljeni su i radovi koji su do#ili najvee priznanje u Eugoslaviji, "agradu listaBorba(savezne irepu#like nagrade). "a izlo#i je prezentirano >> nagra!eni* ar*itektonski* ostvarenja od ->.^-1-.

Ova izlo#a se nadovezuje na projekt knjige i izlo#e;agraena +rvatska ar+itektura &$%)$$. realiziran200.P20., u kojemu je dokumentirano i predstavljeno 16 nagra!ena djela u posljednji* dvadeset godina.

O na-a/aa

Adruenje *rvatski* ar*itekata (AD?) svake godine dodjeljuje slijedee nagrade za najuspjenija ar*itektonskaostvarenja$

^ nagradu Viktor !ova=iGza najuspjenije ostvarenje u svim podrujima ar*itektonskog stvaralatva za proteklukalendarsku godinu (od ->.)G

^ nagradu:rago aliGza najuspjenije ostvarenje u podruju stam#ene ar*itekture za proteklu kalendarsku godinu (od-1.)G

^ nagraduBernardo Bernardiza najuspjenije ostvarenje u podruju o#likovanja i unutranjeg ure!enja za proteklukalendarsku godinu (od -11.)G

^ nagraduBorbaza najuspjenije ar*itektonsko ostvarenje u Eugoslaviji (od ->6.).

A periodu od ->.^-1-. 5 ar*itektonsko ostvarenje nagra!eno je ovim strukovnim nagradama.

:inistarstvo kulture 3D svake godine dodjeljuje nagradu Vladimir "azor za najuspjenija ostvarenja u podrujimaar*itekture i ur#anizma (od ->6.). Od ->6.^-1-. 25 ostvarenja su nagra!ena ovom nagradom.

zlo#a je u programu 44A DH? i #oduje se s dva #oda. %osjetitelji koji nisu lanovi ;?4a plaaju 26 kn za izdavanjepotvrde o o#ilasku izlo#e u svr*u do#ivanja 44A #odova.

zlo#a!lasi=ni Rim na tlu Hrvatske< ar+itekturaD urbanizamD skulpturaotvara se u &aleriji Hlovievi dvori 2=. oujka,a trajat e do 26. svi#nja ove godine.

3ije je o izlo#i kojom se nastavlja ciklus prezentacije nae kulturne #atine iz razdo#lja antike, zapoet 200. godineizlo#omAnti=ki rci na tlu Hrvatske%

3imska vladavina na tlu dananje Drvatske zasigurno je, pored grke, ostavila osnovne kulturoloke predispozicije zaintegraciju ovog podruja u zapadnoeuropski civilizacijski kulturni krug te postavila dugorono temelje za razvojosnovni* klasini* o#iljeja materijalne kulture, oso#ito u domeni ur#anizma, ar*itekture i umjetnosti. nakon slomagolemog imperija nji*ova je #atina kao inspiracija ostala integrirana u naslje!u glo#alne zapadnoeuropske civilizacije.

zlo#a!lasi=ni Rim na tlu Hrvatske< ar+itekturaD urbanizamD skulpturapredstavit e sintezu onoga najznaajnijeg tonam je razdo#lje antikog 3ima ostavilo u naslje!e. "a jednome mjestu e #iti prikazano oko 60 arteakata izrazdo#lja klasine rimske prisutnosti na naem teritoriju (tadanje rimske provincije:almatiaD PannoniaiHistria) kojisu razasuti po mnogim *rvatskim muzejskim institucijama. zloci su posu!eni iz sljedei* institucija$ ?r*eoloki muzeju Bagre#u, ?r*eoloki muzej u %uli, ?r*eoloki muzej u 4plitu, :uzej *rvatski* ar*eoloki* spomenika u 4plitu,:uzej 4lavonije Osijek, :uzej


16/53

Eadera i "arone, do %anonije i njezini* ur#ani* centara 4iscije, :urse, . godine u "aroni zajedno sa skupinommramorni* kipova carske o#itelji i ostacima rimskog *rama ?ugusteuma. Veini kipova nedostaje glava, #udui da sukipovi u rimsko do#a sastavljani od vie dijelova, pa je tako i skulptura Civije prona!ena #ez glave. %remaanegdotiCivijinu glavu je u -. stoljeu u "aroni zapazio #ritanski ar*eolog ?rt*ur 8vans te ju je, zamijenivi je s

nekim mjetaninom za svoj eir, ponio u Veliku +ritaniju gdje je ostala do danas. Ba ovu priliku je iz spomenutogmuzeja u O'ordu posu!ena glava carice Civije koja e na izlo#i #iti spojena s tijelom.

:e!u eksponatima na izlo#i moi e se vidjeti i znamenita &lava 4olinjankeX koja se uva u ?r*eolokom muzeju uBagre#u. Ovaj mramorni portret s poetka . st. pripada me!u vrlo kvalitetne kiparske radove tog do#a, a4olinjankomX se naziva prema mjestu nalaza. %retpostavlja se da je to portret carice %lautile, Harakaline supruge.

zlo#a!lasi=ni Rim na tlu Hrvatske< ar+itekturaD urbanizamD skulpturapodsjetiti e nas na sve ono to je od klasinerimske civilizacije ostalo sauvano na naem teritoriju, te pokuati odgovoriti na pitanje gdje se suvremena Drvatska,za*valjujui toj ostavtini, nalazi u 8uropi.

Po-le/ajte na vi/eo3a i3lo8b& KLASG" R "A TLU %RVATSKEC a&toa +anila +&@aka

Te;i #o e/&KS *estival e9&nao/ni *estival s&veeno- ka3alitaC svoja vata otvaa & #one/jeljakC 1Fli#nja Tijeko estivala koji ;e #otajati /o 2 li#njaC bit ;e #ika3ani najve;i akt&alni $itovi s&veeno-ka3alita i3 e&o#ski$ eto#olaC s #osebni na-lasko na e/iteanske e-ije estival ;e otvoiti slovenski

LaibachCje/an o/ najve;i$ ben/ova & -la3benoj #ovijesti nae e-ije

XHazalini program temelji se na visoko estetskim projektima nezavisni* kazalini* skupina, interdisciplinarnimprojektima koji primjenjuju nove te*nologije i medije, te kroz koprodukcije s ostalim estivalima u Drvatskoj do#ivaprepoznatljivu vrijednostY, poruuju organizatori.

O kakvoj je zapravo maniestaciji rije, moda naj#olje govori nagrada pu#like *eatar%+rza naj#olji estival godine ukategoriji za naj#olje osmiljenu i realiziranu sezonu domaeg estivala.

KULTURA

"a-a9ena $vatska a$itekt&a i3lo8ba koja bi o-la koistiti novovjeki investitoia

?utor$&oran LimacO#javljeno 0P05P205 u 0$1

"a-a9ena %vatska a$itekt&a 1BF1D1BJB na3iv je i3lo8be a&toa iljenka !en*esta koja se otvaa ve@eas

& 1B sati & .a/skoj knji8nici 5&aj i8-oi;C & o-ani3aciji U/&8enja $vatski$ a$itekata i +&tva a$itekataibenik 3lo8ba ;e se o;i a3-le/ati /o 1Btavnja Evo i nekoliko #oje/inosti o i3lo8biC koja bi o-la koisno#osl&8iti i kao vije/no sa3nanje i velo ins#iacije 3a neke novovjeke investitoe i -a/itelje +akakoC -a9ani ;eo;i &vi/jeti kako se & ta -otovo @etii /esetlje;a lije#o -a/ilo & %vatskojC a koisti ;e iati 3asi-&no i neki i3
http://vimeo.com/96789198http://www.iksfestival.eu/http://www.iksfestival.eu/http://www.iksfestival.eu/laibach-3/http://www.iksfestival.eu/laibach-3/http://tris.com.hr/kategorija/kultura/http://tris.com.hr/2014/04/nagradena-hrvatska-arhitektura-izlozba-koja-bi-mogla-koristiti-novovjekim-investitorima/http://tris.com.hr/author/goran/http://tris.com.hr/author/goran/http://vimeo.com/96789198http://www.iksfestival.eu/http://www.iksfestival.eu/laibach-3/http://tris.com.hr/kategorija/kultura/http://tris.com.hr/2014/04/nagradena-hrvatska-arhitektura-izlozba-koja-bi-mogla-koristiti-novovjekim-investitorima/http://tris.com.hr/author/goran/


17/53

akt&alne -eneacije /jel&j&;i$ a$itekata

zlo#a "A.RAE"A %RVATSKA AR%TEKTURA 1BF1D1BJB dokumentira i predstavlja nagra!enear*itektonske realizacije u razdo#lju od ->.-1-., a kako #i se *rvatskoj i internacionalnoj javnosti mogli pokazatidosezi *rvatske ar*itekture kroz projekte koji su reprezentativni, valorizirani od strane struke i koji su postali vanetoke razvoja moderne i suvremene *rvatske ar*itekture. ?r*itektonskaostvarenja o#u*vaena ovom izlo#om nagra!ena su najprestinijim nacionalnim nagradama$Vikto Kova@i;C +a-o.ali;C !ena/o !ena/i, koje svake godine dodjeljuje Adruenje *rvatski* ar*itekata, i nagradom :inistarstva

kulture, Vladimir "azor. %redstavljeni su i radovi koji su do#ili najvee priznanje u Eugoslaviji, "agradu lista +or#a(savezna i repu#like nagrade) ^ najavljuju organizatori.

Hako se pojanjava, izlo#a se nadovezuje na projekt knjige i izlo#e "agra!ena *rvatska ar*itektura --0.200-.realiziran 200.P20. u kojemu je dokumentirana i predstavljena nagra!ena ar*itektura u posljedni* dvadeset godina.;ananje stanje svi* nagra!eni* ar*itektonski* projekata za#iljeio je konzistentnim autorskim rukopisom ugledniar*itekt i otogra iljenko !en*est, pokazujui ne samo ar*itektonsku zamisao, nego i naine na koji gra!evine stare,

pri*vaaju ivot i mijenjaju se sukladno potre#ama gra!ana, a ponekad #ivaju i pregra!ene i zaputene z#ognerazumijevanja ili ne#rige.

'na=eD Udruenje hrvatskih arhitekata (UHA)kao poticaj stvarala"tvu s podru=ja ar+itektureD urbanizma i dizajna tekao poticaj javnoj afirmaciji misli i djela +rvatski+ ar+itekataD dodjeljuje svake godine slijedeGe nagrade zanajuspje"nija ar+itektonska ostvarenja> nagra!eni* ar*itektonski* ostvarenja od ->.-1-.zlo#a je nastavak pret*odne izlo#e "agra!ena *rvatska ar*itektonska ostvarenja --0200- koja je dokumentiralanagra!ena ar*itektonska ostvarenja u periodu od --0.200-. "a kojoj je #ilo prikazano ukupno 16 nagra!eni*ar*itektonski* djela ^ istiu u U%ADi i +AD&.

"a-a/e aka/eika

2014

2-. 06. ?kademici %avao %avlii, Cuko %aljetak i van ?ralica po#jednici su 5-. natjeaja Ve=ernjeg listaza kratkupriu

"a 5-. natjeaju Veernjeg lista za kratku priu sve tri nagrade do#ili su istaknuti *rvatski knjievnici kojisu redoviti lanovi Drvatske akademije znanosti i umjetnosti. %rvu nagradu do#io je akademik %avao%avlii, drugu akademik Cuko %aljetak, a treu nakademik van ?ralica.

2. 06. ?kademik van ?ralica do#io Limievu nagradu

?kademik van ?ralica nagra!en je 2. svi#nja 205. Limievom nagradom tijekom odravanja 6.Limievi* susreta u ;rinovcima u +osni i Dercegovini.

0-. 06. ?kademik %avle ;epalj imenovan poasnim dirigentom ;u#rovakog simonijskog orkestra


18/53

?kademik %avle ;epalj imenovan je -. svi#nja 205. za poasnog dirigenta ;u#rovakog simonijskogorkestra.

06. 06. ?kademik Vladimir %aar iza#ran je za poasnog gra!anina grada ;aruvara

5. 5. ?kademik :irko 9omasovi do#itnik je godinje nagrade Qso VelikanoviQ

?kademik :irko 9omasovi do#itnik je godinje nagrade so VelikanoviX za naj#olji knjievni prijevodu 20. godini.

. 5. %ro. dr. sc. van &olu# primio upanijsku nagradu za ivotno djelo Hoprivnikokrievake upanije

staknuti sveenik, knjievnik i znanstvenik pro. dr. sc. van &olu#, dopisni lan Drvatske akademijeznanosti i umjetnosti, primio je . travnja 205. upanijsku nagradu za ivotno djelo

Hoprivnikokrievake upanije.

5. 2. ?kademik Cuko %aljetak primio Blatnu plaketu :iljenka 4moje

?kademik Cuko %aljetak do#itnik je ovogodinje Blatne plakete :iljenka 4moje koju mu je za doprinos;almaciji dodijelila udruga 9im#ar ;almacije.

201

6. 2. ?kademik van


19/53


20/53

pri*vaaju ivot i mijenjaju se sukladno potre#ama gra!ana, a ponekad #ivaju i pregra!ene i zaputene z#ognerazumijevanja ili ne#rige.

2014.

2-.5. %3O4C?V? ;?"? D?BA i ;O;E8C? "?&3?;? D?BA za 20. godinuA utorak 2-. travnja u sati u atriju palae Drvatske akademije znanosti i umjetnosti na Brinskom trgu odrat e se proslava ;ana Drvatske akademije i dodjela nagrada Drvatske akademije za najviaznanstvena i umjetnika dostignua u 3epu#lici Drvatskoj za 20. godinu.

%rogram proslave

%oziv za medije

"agrade D?BA

%riopenje

;o#itnica "agrade D?BA za 20. godinu za podruje drutveni* znanosti$
http://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/Proslava%20Dana%20HAZU%20i%20dodjela%20Nagrada%20HAZU_29_%20travnja1.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/Dan%20HAZU%20i%20dodjela%20Nagrada%20HAZU_29_4_za%20medije1.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/Kal14/Nagrade%20HAZU%20za%202013_%20-%20deplijan.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/Kal14/Dan%20HAZU%20i%20dodjela%20nagrada%20HAZU%20za%202013_29_4_2014_objava%20za%20medije.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/Proslava%20Dana%20HAZU%20i%20dodjela%20Nagrada%20HAZU_29_%20travnja1.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/Dan%20HAZU%20i%20dodjela%20Nagrada%20HAZU_29_4_za%20medije1.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/Kal14/Nagrade%20HAZU%20za%202013_%20-%20deplijan.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/Kal14/Dan%20HAZU%20i%20dodjela%20nagrada%20HAZU%20za%202013_29_4_2014_objava%20za%20medije.doc


21/53

pro. dr. sc. Easna Omejec

;o#itnici "agrade D?BA za 20. godinu za podruje prirodni* znanosti i matematike znanosti$

pro. dr. sc. ?mir Damzi


22/53

mr. sc. Vladimir Be#ec

;o#itnik "agrade D?BA za 20. godinu za podruje medicinski* znanosti$

pro. dr. sc. Bdravko %etanjek

;o#itnica "agrade D?BA za 20. godinu za podruje iloloki* znanosti$


23/53

pro. dr. sc. :arija 9urk

;o#itnik "agrade D?BA za 20. godinu za podruje knjievnosti$

pro. dr. sc. 4tipe +otica

;o#itnici "agrade D?BA za 20. godinu za podruje likovni* umjetnosti$


24/53


25/53

pro. dr. sc. ;avor 3omi

01.0. 01.05 zlo#a RUKOVETX 5OSP VA"TA X eks#onatiC #ojektiC cte8iC kola8iC e/icijeC/ok&entacija

A su#otu 01. oujka u 2 sati u palai Drvatske akademije znanosti i umjetnosti na Brinskom trgu odrat e se otvaranje izlo#e R(!6V1* Eosipa Vanite.zlo#a je otvorena do 01. travnja 205., svakim danom od 0 do > sati, utorkom od 0 do - sati,su#otom i nedjeljom od 0 do sati, ponedjeljkom zatvoreno.

%ozivnica

Ba medije

Fotograije
http://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/U%20HAZU%20izlozba%20RUKOVET%20Josipa%20Vaniste_08_02__pozivnica.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/U%20HAZU%20izlozba%20RUKOVET%20Josipa%20Vaniste_08_03__za%20medije.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/U%20HAZU%20izlozba%20RUKOVET%20Josipa%20Vaniste_08_03__fotografije.docxhttp://info.hazu.hr/upload/file/Kal14/jvanista.jpghttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/U%20HAZU%20izlozba%20RUKOVET%20Josipa%20Vaniste_08_02__pozivnica.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/U%20HAZU%20izlozba%20RUKOVET%20Josipa%20Vaniste_08_03__za%20medije.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/U%20HAZU%20izlozba%20RUKOVET%20Josipa%20Vaniste_08_03__fotografije.docx


26/53

%ostavljanje izlo#e

%ostav izlo#e

Digitalizacija Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

A okviru %rojekta rekonstrukcije kulturnog naslje!a na +alkanu, koji zajedniki provode nstitut Junus8mre i 9urska sredinja #anka, 6. sijenja 205. godine u Bagre#u je potpisan protokol o suradnjinstituta Junus 8mre i Drvatske akademije znanosti i umjetnosti. A#rzo nakon potpisivanja %rotokola, 2=.sijenja u Bagre# je iz 9urske stigla deveterolana ekipa strunjaka i te*niara koju je predvodioumirovljeni ravnatelj istan#ulke knjinice dr. "evzat HaIa.

%riopenje

21.02. %osjet veleposlanice 3epu#like Francuske Drvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti

A petak, 21. veljae 205., Drvatsku akademiju znanosti i umjetnosti posjetila je "j. 8. :ic*lle +occoz,veleposlanica 3epu#like Francuske u 3epu#lici Drvatskoj.

%riopenje

20.02. %redsjednik Drvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Bvonko Husi u povodu smrti dr. sc. ?dal#erta3e#ia uime ?kademije uputio je kardinalu Eosipu +ozaniu izraze suuti.

.02. %olaganje vijenca na gro# Franje 3akog povodom 20. godinjice smrti

%redsjednik Drvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Bvonko Husi poloio je u etvrtak .veljae vijenac na gro# prvog predsjednika ?kademije Franje 3akog u arkadama na :irogoju povodom20. godinjice njegove smrti. A izaslanstvu su #ili i potpredsjednik ?kademije akademik Eaka +ar#i iglavni tajnik akademik %avao 3udan.

%riopenje
http://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/U%20HAZU%20izlozba%20RUKOVET%20Josipa%20Vaniste_08_03__pripremanje%20izlozbe.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/U%20HAZU%20izlozba%20RUKOVET%20Josipa%20Vaniste_08_03__postav%20izlozbe.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Izdvajamo_2014/U%20HAZU%20pocela%20digitalizacija%20Orijentalne%20zbirke%20Arhiva%20HAZU(1).dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Izdvajamo_2014/Posjet%20francuske%20veleposlanice%20HAZU.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/sucut.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Kal13/franjo%20racki%20priopcenje.dochttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/Racki2.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/Racki1.jpghttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/U%20HAZU%20izlozba%20RUKOVET%20Josipa%20Vaniste_08_03__pripremanje%20izlozbe.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/U%20HAZU%20izlozba%20RUKOVET%20Josipa%20Vaniste_08_03__postav%20izlozbe.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Izdvajamo_2014/U%20HAZU%20pocela%20digitalizacija%20Orijentalne%20zbirke%20Arhiva%20HAZU(1).dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Izdvajamo_2014/Posjet%20francuske%20veleposlanice%20HAZU.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji14/sucut.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Kal13/franjo%20racki%20priopcenje.doc


27/53

31.01. Ministrica kulture pro. dr. sc. Andrea !latar "ioli# posjetila je Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti

"a Q"o muzejaQ, . sijenja 205. godine, ministrica kulture pro. dr. sc. ?ndrea Blatar Violi posjetilaje Drvatsku akademiju znanosti i umjetnosti.

%riopenje

0-. 0. 02. ro!endan akademika 8ugena 9opolnika

%redsjednik Drvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Bvonko Husi i akademik 4lavko


28/53

-. i 20. studenoga:ani otvoreni+ vrata Hrvatske akademije

A utorak -. studenoga u 0 sati maniestacijue uvodnim o#raanjem otvoriti akademik Bvonko Husi,predsjednik Drvatske akademije.

3ije domaina ;ana otvoreni* vrata D?BA

A utorak i srijedu, -. i 20. studenoga, od 0 do - sati u tridesetak znanstvenoistraivaki* imuzejskogalerijski* jedinica ?kademije u Bagre#u i etrnaest gradova Drvatske odrat e se raznovrsneprezentacije, promocije i predavanja kojima e akademici, znanstvenici i umjetnici pojedini* jedinica

pri#liiti posjetiteljima znanstvenu, kulturnu i umjetniku djelatnost Drvatske akademije.
http://info.hazu.hr/dov2013http://info.hazu.hr/upload/file/Kal13/Rijec%20domacina%20DOV%20HAZU1-1.pdfhttp://info.hazu.hr/upload/file/Kal13/Rijec%20domacina%20DOV%20HAZU1-1.pdfhttp://info.hazu.hr/dov2013http://info.hazu.hr/dov2013http://info.hazu.hr/dov2013http://info.hazu.hr/upload/file/Kal13/Rijec%20domacina%20DOV%20HAZU1-1.pdf


29/53

%riopenje

12 11 Aka/eik Pavao R&/an i3aban 3a #ot#e/sje/nika EA"Da

&lavni tajnik Drvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik %avao 3udan na Opoj skuptini

odranoj 2. studenoga na :alti iza#ran je za potpredsjednika 8uropske akademske mediteranske mree(EA").

%riopenje

2J0F Sve@ana sje/nica i #i-o/ni koncet & #ovo/& &laska Re#&blike %vatske & @lanstvo E&o#ske &nije

A petak 21. lipnja u sati, u atriju palae Drvatske akademije znanosti i umjetnosti na Brinskom trgu ,odrat e se sveana sjednica i prigodni koncert u povodu ulaska 3epu#like Drvatske u lanstvo 8uropskeunije.

$rogram

&ovor akademika Bvonka Husia, predsjednika Drvatske akademijeznanosti i umjetnosti

%riopenje
http://info.hazu.hr/upload/file/Mediji_13/Dani%20otvorenih%20vrata%20HAZU%202013_objava.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji_13/Akademik%20Pavao%20Rudan_potpredsjednik%20EMAN-a.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji_13/Svecana%20sjednica%20HAZU%20u%20povodu%20ulaska%20RH%20u%20EU_28_06__web.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Dokumenti/Svecana%20sjednica%20HAZU%20u%20povodu%20ulaska%20RH%20u%20EU_28_06__govor_Kusic.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Dokumenti/Svecana%20sjednica%20HAZU%20u%20povodu%20ulaska%20RH%20u%20EU_28_06__govor_Kusic.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Dokumenti/Svecana%20sjednica%20HAZU%20u%20povodu%20ulaska%20RH%20u%20EU_28_06__objava.dochttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/12.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/11.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/10.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/09.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/08.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/07.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/06.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/05.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/04.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/03.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/01.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/z4.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/z3.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/z2.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/z1.jpghttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji_13/Dani%20otvorenih%20vrata%20HAZU%202013_objava.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji_13/Akademik%20Pavao%20Rudan_potpredsjednik%20EMAN-a.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji_13/Svecana%20sjednica%20HAZU%20u%20povodu%20ulaska%20RH%20u%20EU_28_06__web.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Dokumenti/Svecana%20sjednica%20HAZU%20u%20povodu%20ulaska%20RH%20u%20EU_28_06__govor_Kusic.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Dokumenti/Svecana%20sjednica%20HAZU%20u%20povodu%20ulaska%20RH%20u%20EU_28_06__govor_Kusic.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Dokumenti/Svecana%20sjednica%20HAZU%20u%20povodu%20ulaska%20RH%20u%20EU_28_06__objava.doc


30/53

2F 0F Poslava stoto- o9en/ana aka/eika Vla/iia blea

A srijedu 2>. lipnja u 5 sati u palai Drvatske akademije znanosti i umjetnosti na Brinskom trgu ,odrat e se proslava 00. ro!endana akademika Vladimira #lera.

Opirnije

%riopenje
http://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/12a.jpghttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji_13/100rodjendan%20akademika%20Vladimira%20Iblera_doc.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Kal13/100_rodjendan%20akademika%20Vladimira%20Iblera_objava.dochttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/06.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/05.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/04.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/03.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/02.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/01.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/z5.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/27.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/26.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/25.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/24.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/23.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/22.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/21.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/20.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/19.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/18.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/17.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/16.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/15.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/14.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/13.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/12d.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/12c.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/12b.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/Odn_Jav/12a.jpghttp://info.hazu.hr/upload/file/Mediji_13/100rodjendan%20akademika%20Vladimira%20Iblera_doc.dochttp://info.hazu.hr/upload/file/Kal13/100_rodjendan%20akademika%20Vladimira%20Iblera_objava.doc


31/53
http://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/07.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/14.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/13.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/12.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/11.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/10.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/09.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/08.jpghttp://info.hazu.hr/upload/Image/galerije/VIbler/07.jpg


32/53

2B0H 3java %vatske aka/eije 3nanosti i &jetnosti

IZJAVA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI POVODOM PRESUDEMEUNARODNOG KAZNENOG SUDA ZA BIVU SFRJ U PREDMETU PRLI I OSTALI

0%.0&. 've(anost u povodu dodjele )agrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pro. emeritus *vi+uke,i#

- ponedjeljak %. svibnja 013. u 1 sati u !avodu za povijesne i dru/tvene znanosti HA!- uijeci u,i#eva &2* odr,at #e se sve(anost u povodu dodjele )agrade Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti pro. emeritus *vi +uke,i#.-z prigodne rije(i akademika $etra 'tr(i#a voditelja !avoda i eljka +amba/e na(elnikaOp#ine 4avle o nagra5enome znanstvenom djelu pro. emeritus *ve +uke,i# govorit #e6 red.pro. dr. sc. 'ilvana "rani# (lan suradnik HA!- izv. pro. dr. sc. 'anja !ub(i# i dr. sc. 'anjaHoljevac.

Kalen/a /o-a9aja

Objavljeni s& #vi natje@aji & okvi& #o-aa Ob3o 2020 M%oi3on 2020N

jesto


33/53

otvaranje izlo#e$ Retrospektiva &%)$&% austrijskog akademskog slikara . svi#nja 205. godine u 20$00 sati u Bavodu za znanstveni i umjetniki rad D?BAu 4plitu, 9rg #rae 3adia = (%alaa :ilesi) i ostaje otvorena do 0=.lipnja205.godine.

zlo#a se moe pogledati svakim radnim danom od - do i od > do 20 sati, su#otom od - do sati,nedjeljom zatvoreno.

Saostalna i3lo8ba< KAR %RASTE D novi cikl&s sk&l#t&a

jesto


34/53

akademikom Bvonkom Husiem.

Pe/stavljanje knji-e< O*ici i @asnik D Pelasci vojni$ #o*esionalaca i3 5"A & %V

jesto


35/53

Sje/nica O/boa 3a 3atit& /obaa o/ nacionalno- inteesaC k&lt&ni

jesto.205Vijee. lipnja, petak 0 sati, mala sjednika, Od#or za zatitu do#ara od nacionalnog interesa, kulturni

e9&nao/na 3nanstvena kon*eencija< e/ijska #isenost & /i-italno /oba D k&lt&naC ekonoska i #oliti@ka#es#ektiva

jesto.205 0=.0>.205Vijee. i =. lipnja (petak isu#ota).

:ast& /e Pose-a Se/njovjekovni saja

jesto.205 0=.0>.205

Vijee. 0=.0>. D?BA Bavod %oega sudjeluje u suorganizaciji maniestacije pod nazivom


36/53

i


37/53

Vijee


38/53

Sje/nica Ra3e/a 3a e/icinske 3nanosti

jesto


39/53

Vijee


40/53

8i"8C anisotro!ic sCstem.DD ourna o; !8Csics. @ondensed matter. 24 (2012) , 4= 04E6021: 04E602:6.%)iimi, F.= orota, .= Gei, . H.= eranot, @Crie= ?aseti#, ario= Hamzi#, mir= Aert, %ert=$tani, F. trinsic s!in Ha e;;ect induced %C iridium im!urities in co!!er. DD P8Csica evieI etters. 106 (2011) = 126601:1126601:4.c)

7entis, ureie= @o!ie, $ivier= Herranz, 7ervasi= Aortuna, Aranck= ?i%es, anue=?ouze8ouane, +arim= ac


41/53

.za !odru'je "az%ene umjetnosti na"radu do%iva9:red. !ro;. (u miru) i skadatej 5oran urani#, 'an suradnik H5* za o!eruPosjednji jetni cvijet.

M.za !odru'je te8ni'ki8 znanosti na"radu do%iva9

:!ro;. dr. sc. avor omi# za %iote8nooka !osti"nu#a u !odru'ju meioracije i "os!odarenjavodom.5a na"radu kademije !redoena su 'etiri tematski !ovezana rada (u suautorstvu),koje je !ro;esor avor omi# !osti"ao i o%javio u najnovijim znanstvenim !u%ikacijama, kakosijedi9

a)omi# ., omi# ., 5ovko ., ?aki# H., $ndraek, 7. (2012)/race meta s in t8e coasta sois deveo !ed ;rom estuarine ;ood!ain sediments in t8e@roatian editerranean re"ion. nvironmenta 7eoc8emistrCand Heat8 349 3&&:416. (A 1.&E)=

%)

omi# ., 5ovko ., -ranje ., $ndraek 7. (2013)9 nte"rirani !ristu! "os!odarenja!rirodnim resursima za

7 5 +$- */$/r8itekti -inko Penezi# i +reimir o"ina, "ostuju#i !ro;esori na *niversitCmerican @oe"e u ko!ju i !redava'i na vie ja!anski8 sveu'iitar8itekti-inko Penezi#(5a"re%, 1&E&.) i+reimir o"ina(ijeka, 1&E&.)

nakon di!ome na r8itektonskom ;akutetu veu'iita u 5a"re%u ne!re:kidno rade zajedno, te kao 2E:"odinjaci osvajaju dvije !rve na"rade na na:tje'ajima, jednu u 5a"re%u, za !ivaite adost, dru"u u /okiju. $d tadaest !uta %ivaju na"raLeni na 8inkenc8iku i @entra 7ass natje'ajima ua!anu. /ri !uta izau na -enecijanskom %ijenau. 7odine 1&M&. osnivajujetnu kou ar8itekture u 7ronjanu. 7ostuju#i su !ro;esori na *niversitCmerican @oe"e u ko!ju, te !redava'i na vie ja!anski8 sveu'iita.a"rada H5* dodjejuje im se za ar8itektonsko djeo !od nazivom-

/ D -/$+ P//-koja je ku!ski o%jekt s muti;unk:cionanim !avijonom u "radu /okamac8i, !re;ektura ii"ata, u a!anu.5danjem su izraene imanentne si'nosti izmeLu dvije kuture na !odru'juumjetnosti i ar8itekture, to se !rvenstveno o"eda u sim%iozi tradicije 8r:vatske ne;i"urativne umjetnosti i ja!ansko"a "raditejsko" umije#a koje jeins!irirao za!adnu modernu ar8itekturu. Qejom da se stvori znak u kra:joiku, koji #e istodo%no %iti izraajan, ai i ja!anski sveden, iskristaiziraase zamisao anterneDvjetionika !rijatejstva. amjena zdanja je trojaka i!odijejena !o vertikai9 s!ortski sadraji, re!rezentativni ku!ski sadraji,

te muti;unkcionani !avijon koji u se%i nosi i sim%oi'ki na%oj sjaja !rija:tejstva. adi se o veikom !riznanju meLunarodnom djeovanju Penezi#a io"ine, time ujedno za"re%a'koj i 8rvatskoj ar8itekturi, !o"otovo uzevi u


42/53

o%zir da vro mao inozemni8 ar8itekata do%iva !riiku "raditi u a!anu.

dok je 20. prola u znaku izlo#e Pabla Picassa odrane od oujka do srpnja u Hlovievim dvorima, centralnodoga!anje 205. e, ako je suditi prema postojeim podacima koje smo do#ili od domai* muzeja, umjesto na &ornjemgradu #iti na 9omislavovu trgu.

Apravo nas je tamo povela potraga za izlo#ama koje #i mogle #iti ovogodinji rekorderi, a jednu takvu pronali smo u

programu Ujetni@ko- #aviljona izlo#u djela 5oana iZaOd kraja rujna pa sve do veljae 206. domaa pu#lika prvi put imat e prilike razgledati djela slavnog katalonskogumjetnika+it e predstavljeno etrdesetak njegovi* radova, a pose#an naglasak #it e stavljen na skulpture.

ako primarno poznat kao slikar, :irf je #io izvanredan kipar, a u Bagre# stie dvadesetak njegovi* skulptura iz z#irkeon/acije ae-$t%remda opsegom znaajno manja od lanjskog %icassa, izlo#a u Amjetnikom paviljonu znaajna

je i z#og injenice da u posljednji* desetak godina nije odrana ni jedna izlo#a ovog umjetnika u zemljama regije, kaoni #liem susjedstvu taliji, ?ustriji, :a!arskoj.

Amjetniki paviljon dio godine posveuje i slavnim *rvatskim umjetnicama.

zlo#a"aste Rojc(11. ->5) iroj javnosti nedovoljno poznate *rvatske slikarice koja je zasluna za neka od djela

presudni* za razvoj moderne *rvatske umjetnosti. :e!u ostalim #it e izloena remekdjela poput$ 7?utoportret ^Ea*aica7, 7?utoportret ^ Covac7, 74im#olistiki autoportret7 i druga, a #it e prezentirano nekoliko djela "astini*suvremenica, koje su djelovale i izlagale unutar tog likovnog kruga. %rimjerice, ila 7oo/C Lina :n@i;C ,/enkaPe[i/ Si;a i Sonja Taj@evi;

9ijekom lipnja i srpnja u planu je i izlo#a 7"epoznata :arija +raut7, organizirana u povodu 16. ro!endana slavneotograkinje. Osim otograija velikoga ormata te niza otograija s kontaktkopijama, u centralnom dijeluAmjetnikog paviljona #it e napravljen zatamnjen prostor u koji e se preseliti dio tamne komore autorice.

&3ej s&veene &jetnostiu Bagre#u godinu e provesti u znaku domai* umjetnika s prvom retrospektivomVlaste ;elimar te retrospektivom Eulija Hniera planiranom za kraj godine.

3etrospektiva Vlaste +eliapokazat e trideset i pet godina njene umjetnike karijere. A sklopu izlo#e umjetnica e

izvesti dva perormansa$ %oziv na druenje (posveeno Eermanu) i :oj privremeni dom u sklopu kojega e #oraviti uprostoru :4Aa.

Vis&al o-as

Ba razliku od prole, 205. godina u Klovi;evi /voiaprotei e mirnije, no ne i #ez dinamike.

z programa #ismo izdvojili izlo#u 79alijanska suvremena umjetnost7 ije otvorenje je planirano za oujak, a domaojpu#lici e predstaviti recentno stvaralatvo talijanski* umjetnika. :e!u imenima ije radove emo imati prilike vidjetisu aco !ena/iC A-nese P&-atoioC Taaa Re#ettoC Pieto ancinii #rojni drugi.


43/53

A-nese P&-atoio

4redina godine u gornjogradskoj galeriji protei e u znaku ilustracija s petim po redu *rvatskim #ienalom ilustracije,dok se za kraj godine planira, iako program jo eka inalne potvrde, izlo#a 74likarstvo u "ormandiji (=-0 ^ -50)7.zlo#a od >0ak radova iznimno znaajni* umjetnika "ormandije donosi radove onetaC !o&/inaC .eica&ltaCV&illa/aC :o&betaC :ootaC +&*6jaC Renoiai #rojni* drugi*.

onetC Etetat 1JF4.

A &3ej& 3a &jetnost i obtu svi#nju nas eka zanimljiva izlo#a 74toljee runoga sata7 koja e prikazati iz#or odoko 200 satova iz z#irke :uzeja za umjetnost i o#rt, od satova za pose#ne namjene, prvi* satova za dame, dosuvremeni* dizajnerski* primjeraka.


44/53

A rujnu :AO priprema tradicionalno rado razgledavane izlo#e po#jednika najveeg domaeg oto estivala 73ovinj

%*otodaIs 2057 te #ienalnu zlo#u *rvatskog dizajna 5.

:uzej u +il#au Ba &uggen*eimov muzej, dovren --=., glasalo je 21 ispitanika. Vrlo vjerojatno zato jer je takavdekonstruktivistiki pristup do izgradnje +il#aa #io mogu tek na papiru. ?meriki ar*itekt uvijek izaziva najveekontroverze
http://www.jutarnji.hr/arhitekti-za-vanity-fair--10-najljepsih-gradevina-svijeta/847187/?foto=2


45/53

Ba z#irku suvremene umjetnosti u Doustonu :uzej u Doustonu 3enza %iana$ unutar muzeja nalazi se privatna z#irkaumjetnina o#itelji de :enil. ;ominiMue, nasljednica natne kompanije, nije eljela klasini muzej, ve i mjesto zakoncerte, za#ave, knjinicu...
http://www.jutarnji.hr/arhitekti-za-vanity-fair--10-najljepsih-gradevina-svijeta/847187/?foto=3http://www.jutarnji.hr/arhitekti-za-vanity-fair--10-najljepsih-gradevina-svijeta/847187/?foto=3


46/53

+eckett iz Lvicarske %eter Bumt*or samozatajni je vicarski ar*itekt, a termalna kupelj u Valsu posve je u skladu sprirodom$ *orizontalni niz kameni* zgrada imitira linije vode, a otvori za svjetlo su na krovu


47/53

4ir Foster u Dong Hongu ?utor je sir "orman Foster, najpoznatiji ar*itekt na svijetu. A jednom je intervjuu, na pitanjeo najdraoj gra!evini, izjavio$ Z9eko mi se odluiti, no najdraa mi je #anka u Dong Hongu[


48/53

"ova ikona 2. stoljea 3em Hool*aas na popis naj#olji* uao je s nekoliko radova. :e!u njima je i knjinica u4eattleu, za koju su glasali njegovi kolege Frank &e*rI, Ba*a Dadid, Eean "ouvel... Bgrada je nova ikona novogstoljea
http://www.jutarnji.hr/arhitekti-za-vanity-fair--10-najljepsih-gradevina-svijeta/847187/?banner=true&foto=5


49/53

Hool*aasov eekt Hinezi nisu tedjeli, pa su, tako!er za Olimpijske igre, pozvali i 3ema Hool*aasa, koji je gradiozgradu televizijske postaje


50/53

8mocije kroz ar*itekturu 3azlomljene orme idovskog muzeja s potpisom ;aniela Cie#eskinda.8mocije i uas *olokausta prikazani su iskljuivo kroz ormu ar*itekture i u tome je veliina ovegra!evine


51/53

%tije gnijezdo %tije gnijezdo vicarski* ar*itekata Derzoga i de :eurona izgra!eno je u %ekinguza Olimpijske igre, a slika je o#ila cijeli svijet


52/53

;onijela mu je %ritzkera &alerija u 4ttutgartu sir Eamesa 4tirlinga iz -15. godine do#ila je estglasova. 4matra se primjerom klasinog #ritanskog pristupa ar*itekturi i upravo je z#og te ljepotice4tirling do#io %ritzkera


53/53

%les sa svjetlom iz Eapana

arhitektura opća kultura

Documents