arm - skripta.pdf

7/23/2019 ARM - skripta.pdf

1/85

1

1.PREDAVANJEUvodno predavanje

Administracija mree nije samo administrativanposao, veje to zahtjevan inenjerskiposao.Predstavlja operativno upravljanje raunarskom mreom. Bavi se izgradnjom hardverskekonfiguracije i konfiguracije softverskog paketa.

Zadaci administracijemrea:a)tehnicke, administrativne i drutveno-psiholoke vjetine (vjetine administratora)b)HW,SW, podrka korisnicima, dijagnostika, popravke, intervencijeOvo je tezak posao, jer HW ogranicava SW, nema interackije s okolinom, dok SW ima. Takoder,problem su korisnici, jer oni moraju imati znanje, iskustvo, strpljenje, razumijevanje i najbitnijeje to trebaju znati ta ne znaju. I oni su najveci problem pri odravanju mrea.

Mreni administrator vri menadment nad uredajima mrene infrastrukture. Mora posjedovatistrpljenje,razumijevanje, znanje, iskustvo.

Ono ime treba da se vodi administratorpri donoenju odluka i postupanju sa svim pitanjimakoja se pojave u toku odravanja mree jeste svrha, bilo poslovna, obrazovna itd.

Treba znati da je administratoru nemogue otkloniti sve bugove, jer organizacije koristegotove softvere,tj. SW se ne pravi niti odrava od strane organizacije ili licenca ne dozvoljavaizmjene, te treba pronaci nacin kako zaobici bugove.

Eticka pitanja pri administraciji: puno odgovornosti, ogranicenja, pristup informacijama,odluka o prioritetima, politika

Izazovi pri administraciji raunarskih mrea: dizajn logicne i efikasne mree, utvrdivanjepotrebnih usluga, stvaranje ugodnog okruenja za korisnike, prikljucivanje velikog brojaracunara s mogucnocu buduceg lakog auriranja, planiranje i realizacija sigurnosti, razvojmetoda otklanjanja greaka.

Osnovni princIPi administracijemrea su: predvidljivost i skalabilnost.

Zato je bitno napraviti predvidljiv, a zato je bitno napraviti skalabilan sistem?Bitno je napraviti skalabilan sistem, jer je takav sistem moe proirivati i rasti u skladu spolitikom, mogu se dodavati korisnici, apliakcije i sl. bez velikih promjena na sistemu.Bitno jenaparaviti predvidljiv sistem, jer je to osniva pouzdanosti, mjerenja i sigurnosti, lake se moe

odravati takav sistem i lake se moe objasniti ta ce se desiti i znamo kako ce se ponaati uodredenoj situaciji.Postoji veza izmeu skalabilnosti i predvidljivosti,jer skalabilan sistem se ponaapredvidljivou slucaju rasta.

Pored osnovnih, postoji jo principa administracije raunarskih mrea: jednostavnostrjeenja, optost, automatizacija zadataka, komunikacija sa ljudima.


2/85

2

*Kriticki pristup: misliti svojom glavom, sluati savjete strucnjaka, ali analizirati situaciju prijenego ih primjenimo.Najbolja praksakod administracije raunarskih mreaje:a)neko je to uradio i ostali to prihvataju bez razmiljanjab)strucnjaci su uz dobru analizu odobrili rjeenje

c)

moralo se izabrati rjeenje koje je sada prihvaceno

*Operativni savjetikod administracije raunarskih mrea:Imati sistem evidentiranja (i pracenja) zahtjevaMetod rasporeda obrade jednostavnih i ostalihDefinisati (od strane rukovodstva):

Kako korisnici dobivaju podrku?Koje su odgovornosti administratora?ta se smatra hitnim?Procedura uvodenja novih racunara

Ostalo (E-pota da radi, dokumentovati sve, rjeiti najzahtjevnije, poneko brzo rjeenje,

napajanje i klima, nadzor)

*Strateki savjeti:Samostalnost u ucenjuSistematicnost i urednostMuterija je uvijek u pravu - korisnicielja za kontrolom nad sistemom uzsvijest o neizbjenosti greakaNe postoji uvijek pravo rjeenjeNerviranje ne pomaeNisu svi problemi prakticno rjeivi

*Sistemska politika, odluka o tome to elimo i kako treba da bude obzirom na to ta moemopriutiti, tj. ta moemo raditi s obzirom na ogranicenja.

* Zbog cega je bitno definirati ta se smatrahitnim?-> Jer se tada moe raditi prioritetizacija,zahtjevi koji dodju mogu se izvravati po prioritetima, jer administratoru dode puno zahtjeva itreba filtrirati poruke.

*Namjena sistemaje nacin realizacije sistema, opis sistema za ta slui.

*Prioriteti u obavezama administratora RM definiu se kako bi se, prije svega, u kriznim

situacijama, stanjima havarije, omoguilo bre i bolje djelovanje.


3/85

3

1.1. ISPITNA PITANJAPRVO PREDAVANJE

2.Zbog cega je bitno definisati sta se smatra HITNIM?

U slucaju preopterecenja, hitne stvari se rjesavaju prije, administrator mora znati sta su

njegovi prioriteti, poput brzine izvrsavanja.

U slucaju preopterecenja, kada ima vise zadataka koji se trebaju obaviti, oni koji su

bitniji, odnosno oni koji su prioritetniji po brzini izvrsavanja su hitni i zbog toga je bitno

da bi administrator mogao prioritizirati.

3.Zbog cega je bitno napraviti SKALABILAN sistem?

Skalabilan sistem je sistem gdje se sa dodavanjem novih korisnika i dodavanjem novih

resursa ne moraju praviti velike promjene na sistemu, takav sistem je lahko prosiriti.

4.Sta je SISTEMSKA POLITIKA?

Sistemska politika definise namjenu sistema, odnosno usluge koje sistem treba da pruza i

na koji nacin treba da ih pruza.

Politika je glavni dokument koji opisuje sta je to sistem, sta mogu korisnici ocekivati, u

njoj treba da se nadje nekakvo ogranicenje u smislu sta se stvarno moze ocekivati, uz

koje resurse se pruzaju te usluge.

5.Zbog cega je bitno napraviti PREDVIDLJIV sistem?

Predvidljiv sistem se ponasa na ocekivan nacin u razlicitim okolnostima, u slucaju

preopterecenja znamo kako ce se ponasati, u slucaju ispada neke od komponenata znamo

kako ce se ponasati, takav sistem je lakse odrzavati.

6.Da li je ARM inzenjerski ili administrativni posao?

To je i inzenjerski i administrativni posao. Inzenjerski je posao zato sto podrazumijeva

tehnicko znanje i bavi se tehnologijom i njenom implementacijom, a administrativni zato

sto podrazumijeva organizaciona znanja koja su vjestine nekog administrativnog posla te

upravlja resursima.

7.Zasto je FIZIKO OKRUENJEbitan faktor kod ARM-a?

Utjece na pravilan rad hardvera, a samim tim i na softver te softwer na krajnjeg korisnika.

Hardver zahtjeva odredjeno fizicko okruzenje temperature i vlaznost da bi ispravno radio.

U slucaju da fizicko okruzenje nije odgovarajuce hardver se ne ponasa onako kako bi

trebao pa sistem ne moze da pruza usluge korisniku. Fizicko okruzenje utice na hardver, a

time utice na funkcionalnosti.

8.Kako administrator moze OTKLONITI GREKE u svim softverima koji se koristeu mrezi koju administrira?


4/85

4

Administrator ne moze jer koristi gotove softvere, ali treba da pronadje nacin da zaobidje

ili zivi sa tim greskama, bez da se to osjeti u radu sistema.

9. IMEtreba DA SE RUKOVODI administrator pri donosenju odluka i potupanjasa svim pitanjima koja se pojave u toku odrzavanja racunarske mreze?

Treba da se rukovodi sistemskom politikom i svrhom sistema posto sistemska politika

definise sta sistem treba da pruza i na koji nacin, a svrha odnosno namjena sistema govori

sta su zapravo prioriteti.

10.Kakva je veza izmedju skalabilnosti i predvidljivosti?

Skalabilan sistem se ponasa predvidljivo u slucaju povecanja broja korisnika. I jedno i

drugo su bitni za dobar sistem. Kada se poveca opterecenje sistema, skalabilan sistem ce

to podnijeti, ponasat ce se predvidljivo.

11.Zasto je administratoru nemogue da OTKLONI SVE GREKE?

Zato sto uglavnom nema pristup izvornom kodu softvera i u sustini nije njegov posao da

otklanja gresje, on koristi gotove softvere i treba da ih koristi onako kako moze, on nije

autor softvera nego koristi gotove softvere.

12.Koja su ETIKA PITANJAkoja se postavljaju pred administratora?

Kako administrator zna sve informacije, on ima pitanje privatnosti korisnika posto moze

docu do privatnih infomacija o korisnicima o posto moze doci do poslovnih informacija

ima pitanje otkrivanja poslovnih informacija, znaci eticko pitanje zastita privatnosti,

zastita poslovne tajne i tek onda moze imati posten odnos prema korisnicima.

13.

Zasto je bitno utvrditi koje USLUGE RM treba da pruzi korisnicima?

Na osnovu usluga koje mreza pruza korisnicima i treba da pruza korisnicima se pravi

konfiguracija mreze, uspostavljaju se usluge putem servera odnosno mreznih servisa koji

se daju korisnicima, na taj nacin se mogu ekonomicno iskoristiti resursi koji su dostupni.

14.KO i na koji nacin DEFINIE PRIORITETEu obavezama administratora RM?

Sistemska politika i rukovodstvo, odnosno vlasnici racunarskih mreza. Administrator

izvrsava politiku, naredbe rukovodstva ili vlasnika te infrastrukture.

15.Koja je NAMJENA sistema?

Namjena sistema je osnovna rukovodea svrha. Odluuje ta su prioriteti. Prioritetirukovode odlukama administratora. Rukovodi se svrhom sistema.

16.DA LI administrator MOE MIJENJATI KOD(da li ima pristup kodu)?Ne smije mijenjati izvorni kod, to nije njegov kod.


5/85

5

2.PREDAVANJE -Komponente raunarskih mrea

Sistem(nedeterministicki) je organizovana saradnja izmedu ljudi (nedeterministicki) i racunara(deterministicki) radi rjeenje problema i pruanja usluga.

Postoje 3 komponente ovog sistema:a)Korisnici - koriste i pokrecu sistem, izazivaju mnoge problemeb)Racunari - pokrecu SWc)mreni HW - uredaji koji realiziraju saobracaj na internetu

*kablovi: fber-opticki, upareni, s nultim vodom

*switch: fiksirani HW uredjaji koji omogucavaju saobracaj sitom lokalne mreze *ruteri,povezuju mrezne segmente i razmjenjuju podatke izmedju odvojenih mreza

RUKOVANJE HARDVEROM

Elektronski uredjaji su veoma osjetljivi, pod naponom ne treba nista raditi. Racunar kad jeukljucen u struju on je pod naponom, odnosno napojna jedinica da je napon osnovnoj ploci i

prije nego pritisnemo dugme, znaci kada pritisnemo dugme mi ustvari pokrecemo sam proces

pokretanja racunara. Vecina uredjaja su pod napajanjem cim su utaknuti u struju.

Proces gasenja uredjaja uglavnom ukljucuje odredjene postupke koji ce osigurati da se sve

uredno zavrsi, da se sve sto postoji u memoriji zapise na trajne medije da ne bude izgubljeno.

Treba voditi racuna kakve kablove koristimo, izgledaju isto, ali nisu isti.

Staticki elektricitet moze sprziti uredjaj.

DISKOVI I INTERFEJSI

Stari standardIDE, odnosno paralelni ATA diskovi, imaju veci broj konektora, ATA je jeftinijizbog kolicine prodaje i zasnovani su na sekvencijalnom pristupu.

PATA (Paralelni ATA), do skora preko vise paralelnih linija moglo se poslati veci broj bitapodataka. Na maticnim plocama se nalaze 2 konektora za PATA. Jedan predstavlja primarnu,a drugi sekundarnu IDE granu.

Danasnji standardSATA diskovi, mali tanki konektori, podaci se prenose bit po bit.

Serijski su brzi od paralelnih. Danasnji racunari koriste jedne ili druge diskove.

Drugi standard SCSI nekad bio rezervisan iskljucivo za server, danas se moze cesto naci uobicnim racunarima, SCSI ucinkovitiji u multitasking sistemima, gdje je vazan random pristup.

SCSI(Small Computer System Interface), standard za diskove koji se primjenljuju u racunarima

koji rade kao serveri. U odnosu na ATA brzi su, imaju veci kapacitet, skuplji.


6/85

6

Verzije SCSI 1(5Mb/s), SCSI 2(10 Mb/s) i SCSI 3(20Mb/s), razlikuju se po sirini sabirnice i

broju diskova koji su prikljuceni na kontroler.

Diskovi se ne mijenjaju cesto dok memorija da.

MEMORIJAMemorija se cesto mijenja, jer se brzo mijenjaju standardi, mijenja se nacin pakovanja i fizicki

slotovi. Pored fizicke memorije, bitno je kako kartica izgleda, gdje se moze utaknuti, koliko ima

pinova, po tome se razlikuje od onih za mobilne uredjaje, laptope i za velike racunare.

Ne mogu se sve velicine mem. kartice koristiit u svim sistemima, jer ne odgovaraju svimsistemima. U odredjenim racunarima slotovi se moraju popuniti u odredjenom redoslijedu.

Neke vrste memorija: DRAM(din.RAM, podaci se cuvaju kao naboj u kondenzatoru, potrebnoosvjezavati, manji od SRAMa), SRAM(staticki RAM, brzi i skuplji od DRAMa, nije ga potrebnostalno osvjezavati, koristi se kao kes; DDR i slicno.Kapacitetkoliku kolicinu bajta moze da pohrani.

Brzina razlicite brzine, kroz vrijeme se mijenjao standard koliko mozemo kombinovatimemorije razlicitih brzina, nekad nece da rade zajedno, nekad rade samo na najmanjoj brzini,

zato moramo voditi racuna kakvu vrstu memorije imamo u nasem racunaru.

SLOTOVI ZA PROSIRENJA

Slotovi, koriste se za prosirenje, stalno se mijenjaju.

PCkad je napravljen, napravljen je da bude prosirivan.

Standardi se jako brzo mijenjaju, kad planiramo da dodamo nesto novo u racunar moramo da

znamo koji od slotova se koriste, jer nekih vise nema.

Nekad je standard bio ISA slot, ExpressCard(obicno zalaptope) PCI Express, nova generacija izvedviAGP, nasljednik PCI, brzi 2xNije svaki disk, nije svaka memorija, nije svkai slot isti, treba voditi racuna.

UTICAJ OKOLINE NA HARDVER

Klimatizacijom se rjeava toplota i hladnoca (potrebno jer nagle promjene izazivaju promjene nacIPovima), vlaznost(izaziva hrdju), zatim suh zrak izaziva staticki elektricitet, munje, napajanje-UPS(osigurava dobro napajanje bez oscilacija u naponu i frekvenciji). Jako je bitno osigurati ovezahtjeve posebno ako se radi o serverskim sobama.

OPERATIVNI SISTEMI

Tri osnovne uloge ima operativni sistem:

1. Upravljanje uredjajima aplikacije, korisnicki softver ima interakciju sa korisnikom,nema direktan pristup uredjima, odnosno hardveru, to za njega radi operativni sistem.

Program ne mora brinuti kako ce komunicirati sa uredjajem, to radi operativni sistem.


7/85

7

2. Datotecni sistem fajl sistem, odnosno on se brine za to da svi podaci pohranjeni naracunaru budu organizovani u datoteke koji su opet organizovani u neku hijerarhiju

direktorijarnih foldera.

3. Komunikacija sa korisnikom omogucava da korisnici mogu dobiti poruke od racunara

putem misa, tastature...

Razlicite vrste operativnih sistema su postojale kroz historiju. Prvi operativni sistemi su

omogucavali izvrsavanje samo jednog zadatka, single - task, svi savremeni operativni sistemi

omogucavaju izvrsavanje vise zadataka odjednom multi - task. Moze biti usmjeren na jednogkorisnika ili vise.

Podjela:

a) na osnovu izvrsavanja zadataka: jedan (DOS) i vise (UNIX, NT)

b) opsluzivanje korisnika: jedan (DOS, WIN, Amiga), vise (UNIX, NT) danas se koriste

visekorisnicki i multitaskingGrupe OS-a:

a) Unixoidni, uglavnom za servere

b) MS Windows :- DOS, 3.x 95/98/me su klijentski, Windows 95 je doveo do buma, uvodi GUI- jednokorisnicki NT, 2000- xp - uvodi servera i klijenta- 2003, vista, server 2008, 7icaPC DOS prvi do dananjih. Generalno ovo su sve operativni sistemi jednogproizvoaa koji je morao i pokuavao da dri kompatibilnost unazad to je ponekadpredstavljalo problem.

NASLJEE KUNIH RAUNARA

1995.ogroman broj ljudi poeo kupovati kune raunare.

Raunari su morali biti jednostavni, jedan korisnik imao sva prava, nije bilo nikakve potrebe zazatitom. Vremenom kako je Microsoft osvojio trite pojavilo se umreavanje, Microsoft malozakasnio??

Kada je poelo umreavanje onda je dolo do pitanja ako je raunar nezatien, a povee se sadrugim raunarom da li to znai da neko sa drugog raunara moe kontrolisati na raunar. Tada

je Microsoft napravio zatite raunara, s druge strane te zatite su morale biti takve da software-ikoji su navikli da se izvravaju u okruenju u kojem imaju sva prava i dalje moraju da rade takoda je Microsoft negdje do Viste bio jako zavisan od starih operativnih sistema.

VIEKORISNIKI OPERATIVNI SISTEMI

Omogucavaju koristenje zajednickih resursa, svaki korisnik se stiti i dobija odredjene privilegije.


8/85

8

Kako ih postoji vie potrebna je nekakva organizacija, ko e u koje vrijeme koristiti koji diooperativnog sistema, ko e odravati operativni sistem. Iz tog razloga svi ovi operativni sistemiimaju privilegovanog korisnika, super-user, kod windowsa je to administrator, unix root.Neophodno je da postoji neko ko se brine za odravanje sistema, konfiguraciju, teoretski mogli

bi svi korisnici, ali onda je vrlo teko odrediti ko je ta uradio i ko je odgovoran za neki posao.Bilo koji program koji se izvrava, izvrava se sa pravima korisnika koji ga je pokrenuo. Ako gaje pokrenuo privilegovani korisnik, odnosno administrator na raunaru, greke i sve, ima pristupsvemu to je na raunaru, odnosno moe veu tetu izazvati. Ako je pokrenut kao obini korisnikkoji nema privilegije on e se izvravati sa pravima tog korisnika, odnosno nee mijenjatisistemske datoteke.

Virusi i greske ne uticu samo na jednog korisnika, ako ispravno konfigurisemo OS, on je siguran.

PRINCIP MINIMALNIH PRIVILEGIJA

Svaki korisnik treba da ima onoliko prava koliko mu je potrebno da obavlja poslove, ni manje nivise, da ne bi doslo do zloupotrebe. Ne prijavljivati se kao privilegovani korisnik, osim ako tonije neophodno.

UNIXWINDOWS

OSi su jako slicni po funkcionalnosti, ali ne po nacinu njihove realizacije.

DATOTENI SISTEM

Datoteni sistem se bavi organizacijom prostora na masovnoj memoriji kao to je najee harddisk, kako e ona biti organizovana, kako e datoteke dobiti svoje nazive, kako e seobezbjeivati prava pristupa i sl.

To je usluga koju pruza OS. Svaka akcija se spasava u dat.sistem, to je bitno jer se tehnickidetalji brzo mijenjaju, pa su promjene dat. sistema ceste.

UNIX DATOTENI SISTEMI

Unix ima nekoliko razliitih datotenih sistema (ext2, ext3, ext4, RaiserFS, SWAP),organizovani hijerarhijski, isto kao windows, imamo neki korijenski direktorij, u njemu

poddirektorij. Poddirektoriji se zovu drukije nego kod windowsa, podijeljeni po nekoj namjeni:

bin izvrne datoteke, etc konfiguracijske datoteke, usr korisnika podeavanja, kod svake

datoteke definisano ko moe da ita, pie tu datoteku, vlasnik datoteke i svi ostali.

Kontrola pristupa datotekama (16 bita): prva 4 (tIP datoteke), druga 4 (s i t biti, sta vlasnik

moze), preostali (r, w, x kombinacija, user, group, all)

WINDOWS DATOTENI SISTEMI

Proao kroz dvije faze FAT I NTFS. FAT je naputen , nekadasnji standard, mada se nalaze nastikovima, memorijskim karticama. FAT nema nikakva prava pristupa i itanja, sve to je


9/85

9

pohranjeno na sd kartici na androidu, svaka aplikacija ima pristup tim stvarima koje se nalaze tu,

zato to nema kontrolu pristupa.

I linux i windows dijele disk na nekoliko particija, sva sistemska podeavanja kod windowsa supohranjena u SystemRoot koji je najee folder koji se zove Windows, izvrne datoteke

pohranjene u Program Files, korisnika podeavanja u Documents and Settings, I386 razliitesistemske datoteke koje se koriste za instalaciju, Windows sistemske datoteke trenutnoinstalirane u sistemu.

Razlika bitna izmeu unix sistema i windows-a su to windows ekstenziju datoteke koristi dazakljui koji program treba da otvori ta datoteka. Linuxu ekstenzije datoteka nita ne znae, oneslue korisniku da znaju. Kod windowsa tIP datoteke jako bitan, kod linuxa nije toliko bitno. tose tie prava pristupa, kod windowsa su prava pristupa neto drugaija, kod windowsa nabrajajuse svi korisnici koji imaju odreena prava za neku datoteku.

MRENI DATOTENI SISTEMI

Omoguavaju razmjenu datoteka izmeu razliitih operativnih sistema, podacima se pristupapreko mreze. Onaj koji se danas najee koristi je SMB, shared folder. Kad imamo sharedfolder uspostavljen na nekom raunaru koritenjem SMBmoemo da pristupimo tom folderu.

Protokoli koji omogucavaju interackiju izmedju razlicitih sistema: NFS, AFS, DFS, SMB (CIFS)-> danas.

JO PONETO O OS

Sve to se izvrava u raunaru, izvrava se kroz procese. Proces se moe izvravati u pozadini ilimoe biti aktivan, odnosno imati interakciju sa korisnikom. Veina mrenih usluga se izvravajukao procesi u pozadini. Svaki proces ima svoj id, kod unix sistema postoji prvi id i svi procesi su

njegova djeca. Kada se zaustavi proces koji je pokrenuo neke druge procese, onda ti procesi koji

su ostali nastavljaju da se izvravaju i oni se nazivaju zombijima jer nemaju funkciju, a koristeresurse.

I jedan i drugi operativni sistem imaju neto to se zove variable okruenja, koje se definiu t IPakada nam fali putanja, to je variabla koja je dostupna putem operativnog sistema svim

aplikacijama, najee se koristi za definisanje putanja, odnosno lokacija odreenih datoteka.

RAUNARSKA MREA

Ono to je karakteristino za mreu je da je svaki raunar za sebe ali su oni meusobno povezaniu mreu koja omoguava da razmjenjuju usluge jedni od drugih, bilo to razmjena datoteka ilibilo kakva druga. Raunarske mree su relativno komplikovane ali su puno manje komplikovaneod programiranja.


10/85

10

OSI MODELI

Generalno postoje standardi koji se bave time kako izgleda utinica, ko liko ima kablova, kolikisu naponi. Postoji dio protokola koji se bave kako se u lokalnoj mrei u toj fizikoj konekcijiznai izmeu mog raunara i rutera ili izmeu mog raunara ili nekog drugog raunara s kojim je

direktno povezan razmjenjuju podaci.

Postoji mreni sloj, odnosno skupina protokola koji se bavi time kako e moj raunar odavdepronai google server ili bilo koji drugi server.

Postoji transportni sloj koji se bavi time kad sam pronaao taj raunar na drugoj strani kako uuspostaviti komunikaciju da oni razgovaraju, da se razumiju i da mogu razmjenjivati podatke.

Preko tako uspostavljene konekcije onda u sutini aplikativni sloj (to su aplikacije koje koristitebrowser, mail klijent ili neto), aplikacija na jednom raunaru komunicira sa aplikacijom nadrugom raunaru.

Ovi protokoli su omoguili da kada kliknem ono dugmence da se upali browser, ja ukucamadresu i odjednom se pojavi traena stranica. Mree to omoguavaju znai. Mree omoguavajuda komuniciraju aplikacije na razliitim raunarima.

FIZIKI SLOJ

Jako bitna stvar je kako se fiziki sloj realizuje. Najvei problem u mrei je problem sakablovima, to je kabal prekinut ili nije dobar konektor. Najee se koriste bakarni kablovi,kablovi na ruterima. Pored tog postoje telefonski kablovi, koaksijalni kablovi. Standard su UTP

kablovi. Druga kategorija kablova su optiki kablovi. Prednost ovih kablova je to imaju punovei kapacitet, mogu vie podataka prenijeti u kraem vremenu. Oni su u princIPu skuplji za

postavljanje. Alternativa ovome je beini prijenos, koji ima svoje prednosti i nedostatke. Vamaje bitno za vau mreu da znate koju vrstu kablova koristite.

SLOJ VEZE PODATAKA

Ethernet je protokol koji danas preovladava u raunarskim mreama. On definie kako se varaunar povezuje sa susjednim ureajima. Karakteristika etherneta je da on radi brzinama od 100megabita do 1 gigabita, ograniena je duina kablova (ne smije biti dui od 100 m) i to je nekofiziko ogranienje. Pored etherneta postoje drugi protokoli na durgom sloju koji su za vas manjebitni jer ethernet je prvi. Za povezivanje ureaja koriste se fizike strukture.

POVEZIVANJE

Bridge je ureaj koji omoguava da se prebacujete sa jedne na drugu mreu. On predstavlja mostizmeu iane i beine mree. Ureaj koji ete najee sretati je switch. Switch ima istufunkcionalnost kao i hub, znai omoguava da prikljueni ureaji mogu meusobnokomunicirati. Ruter je ureaj koji povezuje razliite mree. Svi raunari su meusobno povezatipreko jednog switcha (u laboratoriji). Izmeu te i fakultetske mree postoji ureaj koji se nazivaruter. Ruteri omoguavaju da se kompletan internet podijeli u manje mree.


11/85

11

MREE

Opta podjela mrea su lokalne i globalne. to je lokalna zajednica, e to je isto i lokalna mrea.

Teko da se moe napraviti jasna definicija. Lokalna mrea se odnosi najee na mreu koja senalazi na jednoj fizikoj lokaciji. Globalna mrea se odnosi na povezivanje razliitih fizikihlokacija. Internet je globalna mrea. Fakultetska mrea je lokalnamrea. Virtualna mrea nemaveze ni sa lokalnom i sa globalnom.

PROTOKOLI

Da bi razliiti ljudi komunicirali potreban je neki protokol, ko ulazi, ko prvi pria, ko drugi priaitd. Znai da bi bio red u nekakvoj interakciji ljudi, maina, softvera potreba n je protokol kojidefinie korake o komunikaciji (u naem sluaju). Nama je bitan TCP/ IP protokol, ostali namnisu bitni. TCP/IPje skup protokola koji omoguavaju komuniciranje.

IPv4 MREE

Preovladavajue mree danas su IP. IP protokol omoguava da se moj raunar povee sa bilokojim raunarom u svijetu. Da bi se raunari svi u svijetu razlikovali, svaki raunar ima svoju IPadresu. Takoer, uz IP adresu dolazi neto to se naziva podmrena maska. Takoer i terminidefault rout i default gateway. Generalno svaki raunar u lokalnoj mrei mora imati svojuputanju kojom komunicira sa ostatkom, to je default.

IP ADRESE I PODMREE

IP adrese su 4 bajta, 32 bita s tim to se zapisuju tako to se svaki bajt zapie kao njegovadecimalna vrijednost. Da bi moj raunar bio jedinstven mora imati jedinstvenu IP adresu.Meutim, kad su se adrese dijelile u svijetu, nisu ba pametno podijeljene tako da u sutini nemadovoljno adresa da svaki dobije svoju adresu. Na internetu u globalnom jesu, meutim naraunarima u ovoj mrei neki mogu imati identine IP adrese. One su hijerarhijski organizovane,to znai od manjih ka veim, odnosno adrese u jednoj oblasti prIPadaju istom skupu adresa.TIPa BhTelecom kao provider svim svojim korisnicima daje adrese iz jednog skupa koje je opet

njemu dao njegov nadprovider. Adrese omoguavaju da se moe pronai raunar. Postoje nekeklase adresiranja. Javne adrese su jedinstvene u svijetu, privatne adrese nisu jedinstvene. Ako se

privatna adresa pojavi na internetu, nijedan ruter je nee dalje proslijediti zato to nijejedinstvena. Najmanja teoretska adresa je sve nule. Da bi se omoguilo da se neke adrese koristena vie mjesta formirane su skupine privatnih adresa. Lokalne mree moraju biti jedinstvene. Te

adrese imaju samo lokalno znaenje a sa komuniciranjem lokalne mree sa ostatkom svijetakoristite se javnim adresama.Najee emo koristiti skup lokalnih adresa. Skup raunara koji sumeusobno povezani bez rutera su dio jedne od mrea fiziki povezani u istu podmreu. Ukolikona raunaru ima vie interfejsa, znai da ima vie IP adresa. Npr. Ako imate na raunaru wirelessi mrenu kraticu moete imati dvije IP adrese. to se tie fizike povezanosti, podmree suureaji koji direktno komuniciraju.


12/85

12

PODEAVANJE MRENOG ADAPTERA

Podmrena maska predstavlja zapravo niz jedinica poslije kojeg dolazi niz nula. Tamo gdje sujedinice, znai svi raunari koji su dio ove mree moraju biti dio te podmree. Raunari kojimaje bilo koji dio ove adrese razliit spadaju u drugu mreu.Znai ova podmrena maska nam slui

da bi odredili koji dio adrese je mrena adresa, odnosno koji raunari prIPadaju toj mrei. Kadase IP adresa napie kao niz jedinica i nula, svi raunari koji su u toj istoj podmrei bi trebalo daimaju ovaj dio bita isti, ostali dio bita razliit. Mrena maska 255.255.255 znai da svi raunari utoj lokalnoj mrei moraju ta prva tri imati ista. Mrena maska se koristi da raunar provjeriodredite na koje on alje paket da li je u njegovoj podmrei, ako jeste onda direktno alje paket,a ako nije onda e mu slati paket preko rutera. Raunar kad alje paket na osnovu svoje adrese,svoje mrene maske i adrese odredita na koje alje moe znati da li je to paket za lokalnu mreuili je to paket koji treba poslati nekoj drugoj mrei. Mrena maska, njena osnovna namjena je daznate da li je to odredite u vaoj mrei ili nije. Ako je u vaoj mrei, ne treba vam ruter, ako jevan vae mree treba vam ruter. Deafultni gateway kad raunar na osnovu adrese uvidi da je

odredinaadresa raunara kojem eli da poalje poruku van njegove mree, to je u biti za njegaporuka ne moe direktno poslati poruku. Da on ne bi razmiljao preko koga da alje, reeno muje sve to ima da alje van lokalne mree ja u ti dati adresu rutera kome e ti to poslati. I to jetzv. defaultna ruta ili gateway. Odnosno to je IP adresa ureaja preko koga se alju paketi za svedruge mree. Defaultni gateway mora biti u istoj podmrei. DNS pretvara domenska imena u IPadrese. Parametri koji su potrebni da moete surfati na internetu su: IP adresa, mrena maska,defaultni gateway i adresa DNS.

ARP

Raunar ima 48-bitnu mac adresu. ARP protokol slui da bi se paket lokalno isporuio.

DHCP

Dynamic host configuration protocol. U princIPu, kad smo govorili da je za mreni adapterpotrebno podesiti ona etiri parametra, IP adresu, subnet masku, IP adresu defaultnog gatewaya iIP adresu DNS servera, jedan od naina da se podese je da to administrator uradi pjeke i podesiruno. Drugi nain je da postoji protokol raunarske mree koji e to uraditi. Vama je samo bitnoda zapamtite da u veini sluajeva u vaim raunarima, ako se vratimo na ono tamo to smogovorili gdje se podeava IP adresa, imamo mogunost da se to uradi automatski. Kada totrihirate to u princIPu znai da va raunar u trenutku kad se upali, nee proitati svojukonfiguraciju jer je nee biti ovdje, nego e oekivati da na mrei postoji usluga, dakle dapostoji server koji e mu vratiti te parametre. I u veini mrea to je tako napravljeno, jer je takojednostavnije. Pretpostavljam da je veina vas u pocetku bila u situaciji da podesava MACadrese. TO je nezgodno recimo, posto DHCP dodjeljuje adrese iz jednog skupa adresa, znaci da

teoretski svaki put mogu dobiti razlicitu adresu. Kad budete radili svoj projekat vi cete tamo u

sklopu projekta napraviti DHCP za klijentske racunare, za servere cete sami dodavati. Ono sto je

bitno ovdje je da zapamtite da postoji protokol koji moze automatski dodijeliti ona cetiri

parametra.


13/85

13

PROSLIJEIVANJE IP PAKETA

Uz IP adresiranje, ono sto smo rekli racunar kada salje paket nekome iz svoje lokalne mreze salje

ga direktno koristeci njegovu mac adresu. Ako ima paket paket da posalje drugom, on ce ga

prosliejditi ruteru. Ono cime se nismo bavili je kako ruter zna kome dalje proslijediti a taj proces

pronalazenja puta od jedne IP adrese do druge preko veceg broja rutera se naziva RUTIRANJE.Rutiranje opet na internetu je napravljeno radi skalabilnosti, kompletan internet je podijeljen u

takozvane autonomne sisteme. Par stotina AS-ova ima u svijetu. Tako da zapravo paket putuje

od jednog as-a do drugog. Svaki od nasih provajdera predstavlja jedan autonomni sistem (npr

bhtelecom).

Unutar samog AS-a kori sti se interni protokol rutiranja, izmedju razlicitih se koriste eksterni.

Ruter ima nacin da kad dobije paket koji nije za njega i nije za nekog sa kim je direktno povezan,

da zna kome proslijediti paket, i to se zove rutiranje.

TRANSPARENTNI SLOJ

Jos jedna bitna stvar, sam proces slanja paketa, IP adresiranje sluzi da jedan racunar pronadjeneki drugi. Medjutim, na jednom racunaru se moze istovremeno izvrsavati vise aplikacija. I kada

paket dodje do racunara, treba na neki nacin znati za koju od aplikacija je namjenjen paket. Zato

sluzi adresa na transpotnom sloju, tj broj porta je adresa aplikacije na odredisnom racunaru.

Znaci, IP adresa, mrezni sloj, sluzi da se paket dostavi do odredisnog racunara. Transportni sloj

sluzi da se taj paket dostavi pravoj aplikaciji. Pored ovoga, transportni sloj se brine za jos neke

stvari, kao sto je pouzdanost konekcije, uspostavljanje konekcije i slicne stvari. Znaci transportni

sloj povezuje aplikacije, jer je cilj da aplikacije razmjenjuju poruke.

PORTOVIADRESE APLIKACIJA

Port je adresa aplikacije na odredisnom racunaru. Port posiljaoca je adresa aplikacije koja jeposlala poruku da bi joj se moglo odgovoriti nazad. Portovi su 16-bitni brojevi.

NAT

otprilike ovo, kad smo spominjali javne i privatne adrese, rekli smo da svaka javna IP adresa

mora da bude jedinstvena. Medjutim ukupan broj javnih IP adresa nije dovoljan da pokrije sve

racunare i uredjaje na svijetu. zato je smisljen NAT. Ideja je da lokalna mreza, koja sadrzi

odredjeni broj racunara sa svojim privatnim IP adresama, da bi mogla komunicirati sa

internetom, ona mora imati javnu IP adresu. Stoga NAT omogucava da kad se paket sa jedne

adrese posalje na internet, on dobije javnu IP adresu. Kada se vraca odgovor, NAT je u stanju da

shvati kome treba vratiti odgovor. Ovim se omogucilo da kompletna jedna mreza moze da koristisamo jednu javnu adresu za komunikaciju sa ostatkom svijeta, te se tako ustedilo na javnim IP

adresama. Naprimjer kuci kad se zakacite na davaoca usluge, dobijete javnu IP adresu. A ako

kuci imate ruter onda dobijate u princIPu privatnu IP adresu. Kada na mobitelu dobijete IP

adresu, one su uglavnom privatne, preko 3g-a.

Zasto je ovo smisljeno- prvo je usteda IP adresa. Drugo, vise nije moguce tako lahko dobiti IP

adresu, ni provajderi ih ne djele samo tako i ovo je nacin da se IP adrese ekonomicnije koriste.

Unutrasnje IP adresiranje je interna stvar i ne utice na to kako ce drugi svijet dozivljavati moju


14/85

14

mrezu. S druge strane ja mogu promijeniti svog davaoca usluge, cime mjenjam i javnu IP adresu,

ali to ne mjenja nikakvu infrasturkturu mreze. I trece, sigurnosna stvar, racunari iza nata su u

sustini nevidljivi za ostatak svijeta.

NAT: NETWORK ADDRESS TRANSLATION

Kako se omogucava da racunar iz unutrasnje mreze posalje paket, koristeci svoju adresu, da on

ode dalje koristeci adresu javnu vanjskog izlaza rutera. NAT uredjaj ima tabelu prevodjenja

adresa. Recimo, aplikacija sa izvorisne adrese salje paket na neku drugu van mreze. NAT kada

dobiej paket uradi sledece, napise se dobio sam paket sa te i te adrese i on je upucen na

odredjenu adresu. On promjeni u tom paketu da posaljilaca nije vise ta i ta, nego je odredisna

adresa njegova vanjska adresa, i promjeni broj porta. I ovo preslikavanje zapise kod sebe u

tabelu. Kad se vrati odgovor, NAT ce znati kome treba vratiti paket.

Naravno, NAT u tabelama ne uva vjeito adrese koje pohranjuje, postoji neki vremenski periododreen za ekanje od slanja paketa do oekivanog odgovora. Ukoliko se taj rok probije, mogueje da paket nije pravilno poslan ili se izgubio. Dakle, pohranjivanja u NAT tabelu su dinamika.

Pitanje iz publike: Sta je unikatno u tabeli van strane? Je li Port?

Profesor: Nat se upravo tome brine, reda portove po odredjenom algoritmu. Nedavno smo imali

tu diskusiju, da li se mogu potrositi portovi? Postoji dovoljno portova, tako da je to osigurano.

Postoji drugi problem, NAT ima svoju memoriju koju treba da obraduje. NAT predstavlja

ppterecenje. Ali generalno za svaku konekciju broj porta ce biti razlicit.

Znaci, ovo je nacin da racunari mogu imati svoje privatne IP adrese, slati poruke na druge mreze

i opet dobijati odgovor nazad, na te privatne adrese.

IPv4 NEDOSTACI

Ima ogranicen broj adresa, kao sto smo rekli. Ima odredjenih problema sa rutiranjem, nije

pravljen tako da bude siguran. Znaci, nema sifriranja, nema podrsku za kvalitet usluge.

IPv6

Ima 128 bita. Adrese su apsolutno necitke i globalne. Nece biti Privatnih IP adresa. Ima podrsku

za kvalitet usluge.

2.1. ISPITNA PITANJADRUGO PREDAVANJE

1. Koja je ULOGA PRIVILEGOVANOG korisnika na OS-u?

On je taj koji se brine za konfiguraciji raunara, os-a i upravljanje ostalim korisnicima.Daje privilegije drugim korisnicima te upravlja i resursima na raunaru.


15/85

15

2. Trebaju li nam NEPRIVILEGOVANI korisnici?

Ako raunar ima vie korisnika, oigledno ne bi trebali svi biti privilegovani. Ako imamoneprivilegovane korisnike onda nam je lake da imamo viekorisniki operativni sistem.Time imamo jednog koji upravlja ostalim korisnicima i zaduen je za konf raunara, dok

nepriv. samo koristi aplikacije.

Neprivilegovani korisnici nisu neophodni, ali kod viekorisnikih sistema je poeljnoimati hijerarhiju, kako zbog pristupa resursima, tako i zbog minimiziranja posljedica

greki.

3. Zbog ega se nije dobro PRIJAVLJIVATI kao privilegovani korisnik (ADMINROOT) ako to nije neophodno?

Generalno sve to uradi privilegovani korisnik, mogue je da napravi promjene nasistemu koje mogu biti veoma tetne. Puno je vea teta, jer je on neogranien u svojim

pravima. I namjerna i zlonamjerna greka. Puno je manja teta kad to uradi obinikorisnik.Minimiziranje greki.

4. Kakva je razlika izmeu javnih i privatnih IP adresa?

Javne adrese su jedinstvene na internetu i mogu se rutirati, tj mogu se slati paketi na te

adrese. Privatne adrese nisu jedinstvene, mogu se pojaviti samo unutar lokalne mree i nate adrese se ne mogu slati paketi na internet.

5. Da li web server koji je javno dostupan moe imati IP adresu 10.102.1.15. ?

Ne moe, jer je privatna IP adresa u pitanju i paketi na internetu se ne mogu slati na

privatne IP adrese. Ruter odbacuje paket za privatnu IP adresu.

6. Koje parametre je potrebno podesiti na mrenom adapteru da bi raunar mogaokorisititi web?

IP adresu, subnet masku, DNS adresu i adresu defaultnog gatewaya.

7. Koja su etiri osnovna parametra koje raunar dobije od DHCP servera i emuslui svaki?

IP adresa raunara - da bi raunar mogao dobiti odgovore, tj pakete, subnet masku - dazna koje su adrese u njegovoj lokalnoj mrei a koje nisu, IP adresu defaultnog gatewaya -

adresa na koju se alju svi paketi koji nisu na lokalnoj mrei i IP adresu DNSa - adresa nakojoj se nalazi DNS server koji pretvara domenska imena u IP adrese.

8. ta se upisuje u polje DEFAULTNI GATEWAY pri podeavanju mrenog adapterai ta predstavlja ova vrijednost?

Ovdje se upisuje IP adresa na kojoj se nalazi ureaj putem kog se komunicira sa svimraunarima koji nisu na lokalnoj mrei.


16/85

16

9. NA KOJU ADRESU se alju paketi ija odredina adresa nije na lokalnoj mrei?

Na IP adresu defaultnog gatewaya koja je upisana u konfiguraciju mree.

10.

ta se upisuje u polje DNS server prilikom podeavanja mrenog adaptera? IP adresa na kojoj se nalazi DNS server koji pretvara domenska imena u IP adrese.

11.Da li su DATOTENI SISTEMI koji koriste Windowsi Linux HIJERARHIJSKI?

Oba jesu. Imamo foldere i direktorije ispod kojih se nalaze drugi itd, tj da se slau jedni udruge.

12.Kako raunari koji poalju paket na javnu adresu dobijaju odgovor so obzirom da

se njihova adresa ne vidi na internetu?

Prilikom izlaska paketa iz lokalne mree, NAT zapie preslikavanje lokalne IP adreseporta u vanjsku IP adresu. Kada se taj paket vrati, uvidom u tabelu, Nat moe vratitipaket odgovarajuem raunaru.

3.PREDAVANJERaunari

Raunari su hardver, na kojem je instaliran OS a na kojem su instalirani aplikativni softver. Raunar ako kupimo novi, kada ga upalimo instalira se osnovna konfiguracija. Nakon togaprodje se konfiguracija za sve softvere potrebne. Vremenom racunari imaju teznju da odu u neko

nepoznato stanje. Nakupi se datoteka itd. Nakon odredjenog vremena, vraca se u kofigurisano

stanje pa se updejtuje. Nakon opet nekog vremena ponovo se os instalira... Tezi se ka tome da je

racunar uvijek u konfigurisanom stanju.

SERVER I PERSONALNI RAUNARI

Prva diskusija kad kupujete jeste sta je server a sta personalni racunar. govorimo sa aspekta

hardvera. U principu razlika je u namjeni. Personalni racunar je namjenjen covjeku, otprilike da

radi 8 sati na njemu i td. Znaci ne ocekuje se da on radi 24/7. Druga stvar, ako se pokvari u

principu nece moci raditi jedan korisnik, tj. pouzdanost tog racunara ne mora biti kao pouzadnost

servera koji opsluzuje vise korisnika i koji mora da radi stalno. Jer pad srever racunara znaci da

vise korisnika nece moci da radi. Iz ovog razloga hardver racunara i jednih i drugih je razlicit.

RAUNARI PRODAJNE GRUPE

Prilikom nabavke personalnog racunara postoji razlika izmedju poslovnog i kucnog racunara.

Razliak je, ocekivat je da poslovni racunari budu laksi za odrzavanje. S druge strane recimo ako

se kupuje 20 racunara za kompaniju, moze se automatski kupiti i vise istih rezervnih dijelova za


17/85

17

te racunare. Znaci napravljeni su tako da kad se kupuje veca kolicina, mogu se isti drajveri

korisitit za njih, pogodniji su za masovno odrzavanje.

SERVERSKI HARDVER

Sto se tice servera, moraju kao sto smo rekli moraju biti pouzdani i td. Serveri su takodjeprosirivi. Pravljeni su tako da kada ih kupimo vremenom mozemo da dodajemo kartice, da

sirimo memoriju. naravno i procesori moraju biti puno bolji i jaci u sreverskim racunarima.

Takodje jako bitna stvar su U/I komponente, znaci komunikacija sa diskovima, kod servera su

puno brze. Ne samo da je prosiriv, nego je moguce odredjene komponente nadograditi. I da je, i

kada ga ugradimo, dostupan sa svih strana.

Takodje i da ima dodatke, recimo vise diskova, vise hladnjaka, generalno viska komponenata da

u slucaju da otkaze jedan dio, da moze nastaviti sa radom. I daljinsko upravljanje. Tj da imamo

pristup serveru iz daljine.

ALTERNATIVNI SERVERSKI HARDVERI

Ima vise alternativa serverima. Ono o cemu smo pricali, imate skupe servere, gdje jedan server

ima jednu funkciju. Druga varijanta je ono sto se pojavilo kao neki gridovi, znaci grupe racunara

koji imaju jednu funkciju. Varijanta koja se sad najvise koristi je da imate jedan server vecih

performansi, a onda za manje stvari da imamo virtuelne masine. Na jednom fizickom racunaru

da ima vise OS.

Blade serveriracunari manje velicine (nizi ili tanji, ako hocete)

SERVER SOBA

Server soba- mora imati ogranicen pristup, koji sprjecava da se slucajno i namjerno osteti nesto.

Mora imati rezervno napajanje zbog nestajanja struje. Druga stvar mora se osiguratiklimatizacija, jer ima jako puno racunara u sobi i svaki se zagrijava, te je jako vruce. Mora biti

uvijek pri ruci dodatnih kablova i dijelova. Antistaticko okruzenje, lak pristup kablovima i

opremi (da je dostupno sa svih strana), obiljezenu opremu i zastitu od elemntarnih nepogoda

(udaranje munje i groma, zasticeno od pozara i poplava).

PODJELA DISKA NA DIJELOVE

Jedna od stvari koja cesto zbunjuje netehnicke a i tehnicke korisnike racunara, kad dobiju

racunar koji ima jedan disk, a odjednom na njemu se pokazuje ono C, D, E i neke druge particije.

to se ta slova pojavljuju, odnosno ta su to particije i emu slue? Znai u sutini, jedan fiziki

disk je samo prostor na kom mogu da se pohrane podaci, u razliitim oblicima na razliitenaine. E sad, uobiajeno je da se jedan fiziki disk (to ne morate uraditi) podijeli na particije.Odnosno, da se kae da jedan fiziki disk koji imam ja u njega podijeliti na vie logikiodvojenih diejlova. Zato? U principu, razliiti podaci imaju razliite namjene, razliit tempopromjene i razliitu vanost za nas. Iz tog razloga vrlo je korisno da se to radi na ozbiljniminstalacijama, da se sistem (hard disk) podijeli na nekoliko particija. Kad imamo novi hard disk,

moramo na njemu uspostaviti particiju. Ako imamo problema, nestane nam prostora na jednoj

particiji, da particija koja nam je bitna brzo se napuni, npr particija na kojoj se zapisiju debugovi


18/85

18

vrlo brzo se moe napuniti, ako se to desi na jednoj particiji koja je sistemska OS nee imatiprostora da pie svoje privremene fajlove i nee moi da radi.

PARTICIONIRANJE

. Kako odluiti kako podijeliti disk? Osnovna ideja, uglavnom, podijelite OS odvojite ga odostatka (datoteka OS-a da su na jednoj particiji, ostalo na drugoj). Alati kojima se to radi, od OS-a, fdisk, cfdisk, razne vrste Parteda,...

U zavisnosti od toga kakav BIOS imate, zapravo moete imati 4 privatne particije (maksimalno)i moemo imati jedno proirenu, koju dalje dijelimo na logike. Ono to je bitno je da OS nemoe biti na proirenoj, mora biti na primarnoj particiji. Na drugim hardverskih strukturama kaoto su BSD i Sun je malo drugaije.

FORMATIRANJE PARTICIJA

Prvi korak je uzmete disk i podijelite ga koristei neki od alata. Nakon toga, na svakoj particiji jeneophodno izvriti formatiranje. Formatiranje nije brisanje svega sa diska. To je posljedicaformatiranja, ali ne i njegova namjena. To je u principu fiziki prostor na disku na kojem nemoemo pisati podatke, pa da bi mogli pisati podatke, moramo uspostaviti datoteni sistem.Znai formatiranje je uspostavljanje datotenog sistema na particiji. Prilikom toga, uobiajeno jeda particije dobiju imena (eksplicitno - preko nas ili implicitno preko OS-a). Kod Windowsa se

particije zovu od C do Z, kod Linuxa se zovu /dev/hda0 ... /dev/sdb1.

dev-znai da se odnosi na ureajhda0- hd govori o vrsti interfejsa (d-disk, s-skazi, hd-stari diskovi), tree slovo govori o rednombroju ureaja. Broj je redni broj particije.

ORGANIZACIJA DATOTENOG SISTEMA

Na koji nain bi trebalo organizovati datoteni sistem?ta se u principu sve nalazi na raunaru? Odnosno koje se datoteke upisuju u datoteni sistem.Pod jedan to su datoteke operativnog sistema. Znai, od onih raliitih datoteka koje predstavljajurazliite funkcionalnosti do konfiguracionih datoteka os-a, privremenik datoteka, i sl.Zatim imate datoteke koje predstavljaju softver. Zatim korisnike datoteke, tj datoteke koje sukorisnici raunara prizveli. Neke su nebitne, dok druge predstavlajju rad koji se ne moenadoknaditi, one predstavljaju va konani rad koji ste sami napisali. Ako se on izgubi, ne moese vratiti osim ako niste napravili backup. Zatim imamo informacione baze podataka kao iprivremeni radni prostor. Za svaku od ovih datoteka, razliita je njihova funkcija i namjena,razliiti su izvori iz kojih potiu. Neke smo dobili prilikom instalacija , neke smo preuzeli sainterneta, neke smo sami napravili i one su nenadoknadive. Brzina promjene, neke stvari instalira

os, ogroman broj datoteka vrlo rijetko mijenjate, a imate neto to mijenjate svaki dan i na emuradite svaki dan. Ovo je jako bitno zbog sigurnosnog pohranjivanja ili backupa. Kad pravitebackup, ime cemo se baviti pred kraj predmeta, morate imati neku logiku. Najlake je napravitibackup komplentne particije u kome je particija organizovana tako da na jednoj particiji imatedatoteke koje se miejnjaju dnevno, znai backup te particije radite jednom dnevno. Ako imateparticiju na kojoj se nalaze datoteke koje su instalirane i mjenjaju se, pravite sedmino ilimjeseno backup toga. Znai dobra organizacija datotenog sistema omoguava olakanuproceduru backupa. Datoteni sistemisu uglavnom organizovani hijerarhijski. ta je uobiajeno


19/85

19

da se odvoji u razliite foldere, odnosno direktorije. Poseban deirektorij u kojem se nalazekorisnicki podaci. Ti podaci predstavljaju neto od onoga to su korisnici sami proizveli, kao ikorisnicka podeenja. Takoe za firme koje se bave bilo kojim razvojem, posebnu grupudatoteka predstavljauu proizvodi u razvoju. Da li su to softveri ili nacrti nekog drugog proizvodakoji pravite, jako je bitno da je to lokalni direktorij. Razne vrste softvera, tueg softvera koji steinstalirali mogu posebno i lokalne baze podataka.I jako je dobro operativni sisitem i njegove datoteke odvojiti u posebnoj grani datotenogsistema, ako ne na particiji.

//skripta

Kada je u pitanju izgled softvera i podravajuih datoteka nemamo izbora, jer je sve to dio OS iunaprijed je odlueno od strane dizajnera kako e izgledati i ne moe se jednostavno izmijeniti.Ipak, instalacija softvera, korisnika registracija i mrena integracija utiu na ovo poetno stanje.To je sve pod kontrolom sistem administrator i bitno je da se ove promjene struktuiraju naosnovu logikih i praktinih principa koje navodimo ispod.

Kompjuterski sistem posjeduje vie taakla gledita:Operativni sistemSoftver drugih proizvoaaKorisnike datoteke Informacione baze podatakaPrivremeni radni prostor

Ove skupine su odvojene jer:Imaju razliite funkcijeOdravaju ih drugi izvoriMijenjaju se razliitim tempomPolitika sigurnosnog pohranjivanja je drugaija

Veina OS posjeduje hijerarhijski datoteni sistem sa direktorijima i poddirektorijima. Ovo jemoan alat za organizaciju podataka. Diskove je takoe mogue podijeliti u particije. Jo jedanod faktora prilikom odreivanja veliine tih particija jeste kako e se pohranjivati sigurnosnereserve tih particija. Postoji vie stvari koje vjerovatno elimo drati odvojenima:

Korisniki direktorijiProizvodi u razvoju

Komercijalni softver

Besplatni softver

Lokalne baze podataka

Naelo 13 (Odvajanje I) Podatke koji su odvojeni od operativnog sistema (nisu dio) bi

trebalo drati uodvojenom direktorijskom drvetu (directory tree) i poeljno je na drugojparticiji. Ako se pomijeaju sa datotenim drvetom operativnog sistema to e uinitireinstalaciju ili nadogradnju OS bespotrebno tekom.

INSTALACIJA OPERATIVNOG SISTEMA

Ono to je jako bitno je da je ova instalacija vie manje slina za sve OS. Odnosno stvari okojima trebamo brinuti. Vrlo bitna stvar, prilikom instalacije OS-a ona postavlja neka pitanja na


20/85

20

koja moramo imati spremne odgovore. Izmeu ostalog, pitae vas sigurno da smislite lozinku(jako je dobro da je smislimo unaprijed). Druga stvar, vrlo esto imate mogucnost ilipreporucenu ili morate sami da izaberete da instalirate dodatne komponente ili da neto odpodrazumjevanih komponenata ne instalirate. To je jako bitno jer defaultna instalacija instalira

ogromnu koliinu softvera koji vam ne treba. Takoe ako taj raunar ima odreenu namjenu(tipaweb server) ondaje neophodno da tokom instalacije kaemo da instalira dodatne komponente ilida kaemo da neke ne instalira. Bolje je krenuti sa minimalistikom varijantom, minimalnoinstalirati pa poslije dodavati ono to fali.Pri instalaciji raunar bi trebao dobio neko ime. Ime je bitno pogovoto ako se radi o instalacijiveceg broja raunara u nekoj organizaciji. Imebi trebalo da bude smisleno. Npr Lab32R1...Da bi mogli na mrei prepoznati taj raunar.Obino raunar zahtjeva da sami unesemo IP adresu ili da mu kaemo da e od DHCPa dobitiistu. Raunar se najee prikljuuje nekom domenu (Windows i DNS). Uvijek vas pita gdje senalazite i prilikom instalacije Windowsa pita za koliko virtuelne memorije elite da dodijeliteraunaru.Instalacija:

Ubacite CD i krene instalacija. Generalna je ideja da tokom procesa instalacije pogledamo tanas pita, jer emo sebi olakati ivot kasnije. Veina instalcija su graena prema istom principu:imamo Next, OK i Advanced. Kliknite svaki put na Advanced, nemojte se toga bojati, zato tovam on ponudi veoma veliki broj softvera, od koje moemo ukinuti one nepotrebne.

//skripta

Instalacija operativnog sistema je jedna od najdestruktivnijih stvari koje moemo uraditikompjuteru. Sven a disku e nestati prilikom ovog procesa. Zbog toga je potrebno imati plan

za vraanje svih informacija ukoliko se ispostavi da je reinstalacija bila greka. Danas je instalacija OSa jednostavan proces. OS se obino nalazi na nekom prenosivom medijukao to je CD ili DVD koji se ubaci u player i boota. Nakon par jednostavnih koraka, instalacijaje obino zavrena. OS su sada veliki tako das u podijeljeni u pakete. Od pojedinca se oekuje daodabere da li e instalirati sve to je dostupno ili samo neke pakete. Veina OSa pruainstalacioni program koji pomae pri ovom procesu.Da bi se izvrila instalacija neophodno je prikupiti odreene informacije i donijeti neke odluke:

Odrediti broj za svaku mainuNeiskoritenu internet adresu za svakuOdluiti koliko VM (swap) alociratiZnati lokalnu netmasku i ime domene

Znati lokalnu vremensku zonu

INTALACIJA GNU/LINUX

Linux ima besplatan javno dostupan kernel i ima veliki broj distribucija. Distribucija: distributeruzme kernel i na njega doda odreeno svoje prilagoenje tradicionalnih grafikih okruenja, iodreeni broj softvera. Ono to je bitno, svaka Linux distribucija ima ogromnu koliinu


21/85

21

aplikativnog softvera. Ono to e vas pitati je da imenujete jednog privilegovanog (obino root) ijednog obinog korisnika, za koje moramo imati smiljenu lozinku i ime. Podrazumjevanainstalacija e instalirati aplikativni softver, operativni sistem i sl, prema svom principu. Ako uvaoj organizaciji imate drugi princip, moda e biti neophodno da prilikom instalacijepromijenite odredite nekih datoteka gdje e biti instalirane. Servis je proces koji se izvrava u

pozadini i izvrava neku uslugu. Poto su to procesi koji se uglavnom pokrenu prilikompokretanja raunara, ako vam nisu potrebni treba ih iskljuiti.

//skripta

Ovo je familija operativnih sistema. Postoji mnogo distribucija. Posjeduje veliku koliinuaplikativnog softvera. Meutim, istalacija mrenih usluga koje ne trebamo predstavljasigurnosni rizik za host.Instalirana usluga prestavlja ulaz tj. put do sistema. Usluge kojih nismo ni svjesni mogu bitiveliki rizik.

INSTALACIJA WINDOWS

Puno je manje aplikativnog softvera pri instalaciji sto je dobro jer nema vika softvare, a s drugesrane loe jer za ostali softver morate platiti. Potrebna je licenca za instalaciju OS-a.Kree iz tekstualne i prelazi u grafiku instalaciju. Takoe, oekuje da imenujete jednogprivilegovanog (obino root) i jednog obinog korisnika, za koje moramo imati smiljenulozinku i ime. Takoe, podrazmjevana instalacija gdje e se ta instalirati ne mora da vamodgovara. Isto tako prilikom istalacije pokrene se ogroman broj servisa od kojih vam pola netreba, mogu se svi iskljuiti.

//skripta

Poeljno je poeti sa prethodno particioniranim diskom. Prilikom ponovnog podizanja sistemapostavlja se pitanje da li elimo da instaliramo novu ili popravimo staru verziju Windows OS.Dalje biramo tip datotenog sistema na koji emo instalirati Windows (DOS ili NTFS).Instalacija na DOS bi bila neodgovorna iz sigurnosnih razloga, pa je jedini oiti izbor NTFS. Windows nekoliko puta podigne ponovno sistem prilikom instalacione procedure. Prvi putkonvertuje DOS particiju u NTFS i ponovno digne sistem. Nakon toga ostatak instalacije senastavlja sa grafikim korisnikim interfejsom. Postoji nekoliko instalacionih modela zaWindows radne stanice, ukljuujui regularnu, laptop, minimalnu i po narudbi (custom). Nakonto smo odabrali jednu od ovih, slijedi pitanje da se unese broj licence za OS. Instalacionaprocedura nas pita da li elimo da koristimo DHCP da konfiguriemo host sa IP adresomdinamiki ili e statika IP adresa biti postavljena. Nakon niza pitanja, host ponovno die sistemi potom moemo sistemu pristupiti kao Administrator.

INSTALACIJA OSTALIH

Instalacija ostalihje u principu slina. Unix, OS-x,..Pitanja su ista u principu.Pitanje mobilnih ureaja: kako se instalira OS na njima? Ono to je bitno: za razliku odwindowsa gdje upgrade opdrazumjeva auriranje pojedinih datetoka, kod Androida vi tako


22/85

22

zapravo preuzmete kompletan image koji predstavlja OS. Zato na mobilnim ureajima nemamoproblema sa drajverima. Zato to instalirate verziju Osa prilagoenu za na ureaj. Nepreuzimamo od google-a, nego proizvoa izbaci verziju koja odgovara naem ureaju. Tjproivoai hardvera imaju svoje verzije OS, prilagoene ureajima. Znai, prilikom instalacijenemamo puno izbora. Kod instalacije windowsa ili linuxa, skinete OS i moe nedostajati drive.

Ovdje skinemo image sa svim driverima potrebnim, koje proizvoa smatra da nam trebaju. Tosu sistemi Unixoidno bazirani, ali prilikom instalacije nemamo previe izbora.

VIE OS NA JEDNOM RAUNARU

Dual boot - pokretanje vie OS-a na jednom raunaru. Prilikom paljenja biramo koji elimopokrenuti. Svaki OS je na svojoj particiji.

//skripta

Postoje mnoge prednosti posjedovanja dva operativna sistema na istom PCu. Zbog toga je

neophodno da postoji mogunost biranja OSa iz menija prilikom dizanja sistema (boot time).Boot manager GRUB koji je sada dio GNU/Linux distribucije obavlja ovaj zadatak veomadobro. Preporuljivo je instalirati prvo Windows OS prije GNU/Linuxa jer kasnije instaliraniima tendenciju da vie potuje prvu instalaciju nego obrnuto. GNU/Linux moe sauvatipostojeu Windows particiju i ak reparticirati disk na adekvatan nain.

KLONIRANJE

Jo jedna bitna stvar za instalaciju je kloniranje. Instalacija jednog OS-a nije problem, ali akomoramo instalirati 50 to je naporno. Postoje procedure da se ovo olaka. Pogotovo ako je njihovahardverska konfiguracija identina, u tom sluaju se moe napraviti takozvana neinteraktivnainstalacija, da se automatski instalira. Pokrenemo i on se sam instalira. Takoe, moe seinstalirati OS na jedan raunar, pa napraviti fizike kopije, bilo preko mree ili preko CD-a.Takoe, moguce je da bude podeeno da se prilikom instalacije instalira minimalan skupdatoteka koji e onda ostatak pokupiti sa nekog servera.

//skripta

Poto sistem administrator obino mora da instalira mnogo maina u isto vrijeme, te zbog togato obino eli da budu toje slinije mogue da bi korisnik znao ta da oekuje, postoji viepristupa na koji se ovo moe omoguiti:

Nekoliko Unix OSa prua rjeenje za ovo koristei package templates (valjda ove

instalacione datoteke to kae on) tako da instalaciona procedura postanestandardizovanaHard diskovi jedne maine se mogu kopirati a IP adresa i ime hosta se mogu naknadnoizmijeniti

Sav softver se moe smjestiti na jedan host a zatim biti dijeljen koristei NFS ilineki drugi dijeljeni datoteni sistem


23/85

23

SOFTVER LICENCIRANJE

E sad, OS slui samo da bi omogucio da se aplikativni softver moze instalirati na racunar.Softver je u sustini intelektualni proizvod zasticen svim pravima. Proizvoa moe da odlucikako e se taj proizvod korisititi. To se nazivalicenciranje. Ono se odnosi na to pravo koritenja,ko i pod kojim uslovima smije korisiti softver, i ko i pod kojim uslovima smije mijenjati.U nekom windows svijetu oubicajeno je licenciranje tako da se distribuira softver, izvrnedatoteke, znai da nemate pristup izvornom kodu i ne moete nita mijenjati. I takoe da jekoritenje ogranieno licencom koja kae da morate platiti da koristite softver.Drugi pristup je besplatno koritenje ali da ga ne smijemo mijenjati.Open source- smijete ga koristiti i smijete ga mijenjati po svojoj volji. Prednost vidimo kako jeneko neto radio. Ovo pravo moe biti razliito. Moe biti da ga smijemo mijenjati i koristitikako elimo. Drugo moe biti da moramo vratiti promjene, da su i drugima vidljive. A moe bitii da nam je zabranjeno da promjene softvera prodajemo naknadno.

INSTALACIJA SOFTVERA

Instalacija softvera ima dva osnovna naina: iz izvrne verzije softvera ili izvornog koda.Prvo pitanje je gdje e se instalirati softver. Uobiajeno je da se sistemski i aplikativnisoftveri instaliraju razliito. Sistemski softveri podrazumjevaju datoteke vezane za OS. Uwindowsu se on najcesce instalira u Program Files. Linux: bin ili dir. Uobicajeno je dasoftver koji mi razvijamo da se instalira negdje posebno.

//skripta

Dva naina: izvrne verzije i izvorni kod.Kod unixa user/local je mjesto za softver koji nije dio OSa, ostalo pie naslajdu 27. Instalacije putem izvrnih datotekaU ovom sluaju treba da posjedujemo kopiju softvera na CD-ROMu, zajedno dainformacijama o licenciranju, npr. kod koji aktivira program. Koraci su sljedei:

1. Da bi instalirali sa CD-ROMa moramo poeti raditi sa root/Administratorskimprivilegijama.

2. Ubaciti CD-ROM u drive. Zavisno od OSa, CD-ROM se moe pokrenuti automatski iline. Provjeriti ovo koristei mount komandu bez argumenata na Unixovim sistemima.Ako CD-ROM nije mount-ovan onda za standardne CD-ROM formate sljedee e bitidovoljno:

mkdir /cdrommount /dev/cdrom/cdromZa neke proizvoae ili za starije OSe mogue je da e biti potrebno specificirati tipdatotenog sistema na CD-ROMu. Provjeriti instrukcije za instalaciju.

3. Na Windows sistemu pojavljuje se ikona koju je mogue kliknuti da bi se pokrenuoinstalacioni program. Na Unixovim sistemima trebamo potraiti instalacionu skriptu

cd /cdrom/ cd-name


24/85

24

less README

./install-script

4. Pratiti instrukcije.

LOKACIJA INSTALACIJE SOFTVERAUNIX

Mjesto gdje se instaliraju svi softveri: /usr/localU podfolder ./bin izvrne datoteke korisnikih programa, a u ./sbin izvrne datotekeadministratorskih programa, ./lib biblioteke i jo neke datoteke za podrku, ./share datoteke dijeljene meuvie programa i ./etc - konfiguracione datotekeMoe i drugaije bitno je imati sistem. Razliite distribucije razliitih sistema ovo rade narazliite naine.

LOKACIJA INSTALACIJE SOFTVERAWINDOWS

Podrazumjevano u \Program Files se instaliraju softveri. Ne mora biti, recimo Matlab -\MATLAB7 (7broj verzije). Vi naravno moete to promijeniti prilikom instalacije.Moe i drugaije bitno je imati sistem.

INSTALACIJA PREKO IZVRNIH DATOTEKA

Kod samog procesa instalacije:Nabaviti softver (na CD/DVD, ftp, ...). Uglavnom instalacija iz izvrsne datoteke podrazumjevada morate biti privilegovani korisnik. Ovo vai za veinu softvera. Pogledati instrukcije(README, INSTALL,...). Pokrenuti instalacijuWindowsdvostruki klik na ikonuUnix(./install_script) ona odradi sve neophodno za instalaciju.

INSTALACIJA PAKETALINUX

Pod Unixom postoji alternativa tome, odnosno instalacija iz paketa. Paketi su sutvari kompletdatoteka sa svim podeavanjem neophodnim za instalaciju softvera na OS. Kad instaliramsoftver neki softveri se oslanjaju na to da na OS-u postoje odreene datoteke potrebne zanjegovo funkcionisanje. Ako ne postoje, program ne radi. Kad radimo ovakvu instalaciju, upaketu je definisano koje datoteke treba instalirati. Onda softver kaze da treba instalirati i tedatoteke, preuzme ih sa interneta i instalira. Takoe, poto su paketi vezani za distribuciju,razliite distribucije mogu na razliit nain organizovati datoteni sistem. Kad recimo Ubuntuinstaliramo, on ce se pobrinuti da to radi na nasem OS-u.

INSTALACIJA IZ IZVORNOG KODA

To je svako pokretanje (kompajliranje) naeg koda.To je proces kompajliranja iz izvornog u objektni kod (??? VALJDA, ne ujem dobro) Potrebno je imati instaliran softver za kompilaciju i linkovanje (CodeBlocks) izvornog koda.Paketi obino kasne za izvornim kodom. Ako postoji nova verzija softvera za koji ne postojipaket, a nama je potrebna, onda instaliramo iz izvornog koda. Kako se to radi: preuzmemo


25/85

25

softver, otpakujemo ga, pogledamo instrukcije i pokrenemo ga.Kako se pokretanje radi: on doe zapakovan, kada ga raspakujemo, u njegovom root folderu senalazi skripta configure. Nju kad pokrenemo, ona e se prilagoditi naem datotenom sistemu,pripremie sve za kompajliranje i linkovanje. Kaoobini korisnik pokrenemo program makekojiodradi kompletnu kompajlaciju u instalaciju. Nakon toga kao privilegovani korisnik pokrenemo

make install, on ini da taj program bude dostupansvim korisnicima (to je u sutini ono to senaziva instalacija). Nekad se desi da poneto ne radi, poistimo sve nakon neuspjele instalacije(make clean, make distclean). Porvjerimo zavisnosti, prilagodimo izvorni kod i sl. Autorisoftvera su najee dostupni i spremni da nam pomognu ukoliko neto ne radi.

Kako se na mobilne ureaje instalira softver? U principu je to napravljeno tako da svako moe toda uradi. Odemo na repozitorij, izaberemo koji hoemo, on se preuzme i instalira. Nemamonikakve instalacije. Sve to je potrebno takvim softverima je zapisano u paketima. Ono to je bitno, slino instalaciji paketa, izaberemo aplikaciju i ona se sama instalira. Ono to jenezgodno je nemogunost izbora prava ta ta aplikacija moe pruiti.

//skripta

Kada instaliramo GNU softver od nas se oekuje da damo ime prefix za instaliranje paketa./usr/local za obini softver, /usr/local/gnu za GNU softver i /usr/local/site za site-specifinisoftver. Veina softverskih isntalacionih skripti stavlja datoteke pod bin i lib automatski.Sljedee korake je potrebno poduzeti:

1. Uvjeriti se da radio kao regularni neprivlegovani korisnik. Softverska instalacionaprocedura moe uiniti neto s im se ne slaemo. Najbolje je raditi sa to manjeprivilegija.

2. Pokupiti softverski paket sa ftp sa site-a poput ftp.uu.net ili ftp.funet.fi itd. Koristitiprogram kao ncftp za bezbolni anonimni login.

3.

Otpakovati datoteku koristei tar zxf software.tar.gz ako koristimo GNU tarili gunzip software.tar.gz; tar xf software.tar ako ne koristimo.

4. Unijeti direktorij koji je otpakovan, cd software.

5. Ukucati: configureprefix=usr/local/gnu. Ovo provjerava stanje naeg lokalno OSai drugog instaliranog sosftvera i konfigurie softver da radi kako treba tu.

6. Ukucati: make.

7. Ako ne radi, ukucati maken install. Ovo ukazuje ta make program instalira i gdje.Ukoliko imamo neke sumnje ovo e dopustit da napravimo izmjene ili prekinemoprocedure bez uzrokovanja bilo kakve tete.

8.

Konano, prebaciti se na root/Administrator mode sa su komandom i ukucati makeinstall. Ovo bi trebalo biti dovoljno da se instalira softver. Primijetite, ipak, da ovaj

korak prestavljala slabost u sigurnosti. Ukoliko slijepo izvrite komande saprivilegijama, moete biti prevareni da ugradite stranja vrata i Trojance.

9. Neke instalacione skripte ostavljaju datoteke sa pogrenim dozvolama tako da obimnikorisnici ne mogu pristupiti datotekama. Moda emo morati provjeriti da datotekeimaju mode kao to je 555 tako da normalni korisnici mogu d aim pristupe. Ovo je
ftp://ftp.uu.net/ftp://ftp.uu.net/ftp://ftp.funet.fi/ftp://ftp.funet.fi/ftp://ftp.funet.fi/ftp://ftp.funet.fi/ftp://ftp.uu.net/


26/85

26

uprkos injenici da instalacioni program pokuavaju da postave ispravne dozvole.

Kada ne proe sve kako bi trebalo!Prethodna konfiguracija je mogla biti ostavljena, pokuati:

make cleanmakedistcleante krenuti ispoetka.

Uvjeriti se da softver ne zavisi o prisutnosti drugog paketa ili biblioteke. Instalirati sveovisnosti, nedostajue biblioteke i pokuati ponovo.

Greke na stupnju likovanja o nedostajuim funkcijama su obino zbog toga tonedostaju ili je nemogue locirati neke biblioteke. Provjeriti daLD_LIBRARY_PATH

varijabla ukljuuje sve relevantne bibiliotetke lokacije. Postoje li druge varijalbe

okruenja potrebne da se konfigurie softver?Nekada je potrebno dodati dodatnu biblioteku u Makefile. Da bi saznali da libiblioteka sadri funkciju, moemo koristiti sljedei C-shell trik:host% cd /lib

host% foreach lib ( lib* )

>echo Checking $lib ----------------------

>nm $lib | grep function

>end

Paljivo pokiati patch-ovati source code da bi se kod kompajlirao.Provjeriti u news grupama da li su ostali imali isti problem.

Kontaktirati autora programa.

POKRETANJE RAUNARA

Pritiskom na dugme, odnosno paljenjem racunara se ustvari prakticno salje signal BIOSu da se

pokrene. Kad je racunar ukljucen u struju, kad je kabl povezan na mrezu, dijelovi racunara su

pod napajanjem. Ako bilo sta radite na racunaru izvucite fizicki kabal iz njega. Gasenje nije

dobro. Bukvalno treba ga izvuci da napojna jedinica ne bi pala.

Kad pritisnete dugme, pokrece se BIOS. BIOS - Basic Input Output System je mali komad

softvera koji se nalazi na osnovnoj ploci. Ne nalazi se ni na hard disku, ni na nekoj ekstra

memoriji. On se nalazi na osnovnoj ploci kao osnovni dio racunara.

Na njemu se nalazi komad softvera koji radi nekoliko osnovnih provjera hardvera i svega na

racunaru.

POST - znaci samotestiranje koje se pokrece nakon paljenja racunara. Ako ikada obratite paznju

kada upalite racunar pocne da svjetluca CD, hard disk i razliciti drugi dijelovi. On posalje signale

svim uredjajima u sabirnici mu se jave svi uredjaji koji su povezani na njega. On iz toga, na


27/85

27

osnovu ocekivane razmjene, utvrdi u odnosu na konfiguraciju koju je on zapamtio ranije da li

ima razlika i da li je svaki od uredjaja odgovorio na ispravan nacin. To je neko osnovno self test

funkcionisanja hardvera koji je povezan na racunar.

Tek kada ovaj test ispravno prodje, nastavit ce se pokretanje racunara.

Zasto je ovo bitno? Pa u sustini ako je nesto od hardvera ocigledno neispravno, dobit ceteinformaciju, sad zavisi od vrste neispravnosti, jedna informacija ce biti ispisana na racunaru.

Klacisno, ako nedostaje tastatura, pritisnite F1 da nastavite, pa do upozorenja da se nesto

promijenilo u konfiguraciji ili da nesto ne valja. Posto je moguce da graficka kartica ne radi, to

ispisivanje ne mora biti na ekranu, jer ako ne radi graficka kartica ne mozemo nista ispisati na

ekranu, u tom slucaju postoje zvucni signali.

Ako vas racunar pisti nije svejedno kako pisti. Postoje razliciti proizvodjaci BIOSa koji u

zavisnosti od toga koja komponenta racunara je neispravna, odnosno koja hardverska

komponenta neispravna neispusta drugacije zvukove. (Prica o djeci kako im sve zabranjuje bla

bla i kako je s njima otvarao racunar jer su se zalili da ne radi) Zasto to spominjem? Elem, sve je

bilo u redu, nije cak bilo ni zvucnih signala, jedan memorijski modul nije bio utaknut kakotreba, znaci izvadili smo ga i vratili i to je to. Znaci ta neispravnost ne mora biti fizicka

neispravnost, to u komunikaciji nije bilo nesto u redu. Tako da ako osnovna indikacija da li nesto

nije u redu sa hardverom ili u glavi onda bi trebalo da se pojavi to, naravno ako postoji osteceni

dio hard diska s kojim se ne komunicira u tom trenutku to ce se pojaviti kasnije kad se pokrece

softverski racunar.

Neka osnovna podjela na to hardverski i softverski problem se ustvari provjeravaju. Ako je ta

provjera prosla ispravno, sljedeci korak je pokretanje operativnog sistema.

Input/output sistem ima mogucnost podesavanja. Njegov posao je da provjeri nakon toga da

ustvari prebaci kontrolu na medij na kom je instaliran operativni sistem. Taj medij moze biti harddisk, CD, USB..

U BIOSu su navedene sve lokacije koje treba pretraziti u potrazi za instalacijom operativnog

sistema. Tacnije, za malim programom koji se naziva boot manager koji se pokrece prije

pokretanja operativnog sistema. Ako se ikada isli u BIOS to se zove boot, priority boot order kako god, tu mozete definisati koji su trajni mediji na kojima se moze nalaziti operativni sistem i

kojim redom ce BIOS pokusavati da pristupi nekome. Standardno, najcesce neki prenosivi medij

bude prvi, posto njega nema, onda bude hard disk ili mreza itd. To se ovdje definise. U svakom

slucaju, sa ispravnim hardverom pronadje redom, pa kaze prvo pokusa pristupiti BIOS CDu,ako nema CDa ili se na njemu ne nalazi operativni sistem on pokusa sljedecu stavku, hard disk.

Na hard disku ocekuje da pronadje boot manager, odnosno mali komad softvera koji ustvari

omogucava pokretanje operativnog sistema. Sad u zavisnosti od toga koji operativni sistem

zelimo da instaliramo ima nekoliko razlicitih boot managera. Windows dolazi sa svojim boot

loaderom Windows boot loader, Linux - LILO, GRAB je danas najcesci. Znaci, prvo sepokrene taj mali program, koji onda, ako znate, recimo kad pokrecemo Windows najcesce nam

se pojavi pokrenite Windows 7 ili Windows nesto na sta nikad nismo obracali paznju, to je u biti


28/85

28

manager koji nam u principu nudi da pokrenemo standardni operativni sistem ili neki safe mod

ili nesto tako. Nakon njegovog pokretanja, tek onda pocinje pokretanje operativnog sistema.

POKRETANJE OSUNIX

Ako na vasem racunaru krene kako kazem nerad, ako se poceo pokretati operativni sistem,vjetovatno nije neka trivijalna greska sa hardverom, moze biti da je problem sa instalacijom

operativnog sistema odnosno softverom. E sad, kad se krene na pokretanje operativnog sistema

tu se urazlikuju Unixovi i Microsoft Windows operativni sistemi.

Kod Linuxa postoji jedan osnovni proces INIT , i koji je roditeljski proces.

Sta je init proces? Zapravo on pokrece sve procese i sve podprocese pokrece dalje. Postoji mjesto

gdje je definisano koji ce se svi procesi pokrenuti.

Takodjer, prilikom pokretanja Unixovih operativnih sistema oni imaju nesto sto se zove run

level. To je postavka koja kaze koji dio servisa, odnosno programa i procesa na racunaru ce se

pokrenuti da bi se ostvarilo sljedece:

Standardno pokretanje u vecini slucajeva je RUN LEVEL 5, pokrenut ce se oprativni sistem,

pokrenut ce se mreza i pokrenut ce se graficko okruzenje da radi u visekorisnickom nacinu rada.

Ako zelite instalirati nesto, da nema drugih korisnika na racunaru, a Unix je po svojoj intuiciji

visekorisnicki sistem, onda se pokrece RUN LEVEL 1, to je jednokorisnicki nacin rada, samo

jedan korisnik, nema drugih korisnika prijavljenih na racunar, nema smetnje ako nesto radite da

ce to nekome drugom smetati.

6 - restart

0 - gaenje

Ono sto je bitno kod konfiguracije operativnog sistema je da vi mozete definisati u ovim

visekorisnickim nacinima rada koji ce se procesi pokrenuti:

graficko okruzenje

bez grafickog okruzenja i sa pristupom mrezi

bez grafickog okruzenja i bez pristupa mrezi

Kad konfigurisete Linux operativne sisteme, vi kazete koje procese zelite da se pokrenu kad se

pokrene racunar i operativni sistem. Zasto je to bitno? Ako pokrenete nepotrebne procese, otici

ce vam memorija.

Ako pokrenete nepotrebne procese, morat cete ih rucno ugasiti. Kako se definisu run leveli? Pa

u principu vi ne definisete, oni su unaprijed definisani, vi samo kazete upali se on se upali,ugasi seon zapravo pokrene RAM level.

POKRETANJE OSWINDOWS

Sto se tice Windowsa prvo se pokrene boot manager. Windows u registrima ima zapisano koji ce

se sve programi pokrenuti, s tim sto promjenom registara vi mozete reci koji ce se programi

pokrenuti, a koji ne.


29/85

29

Ovo moze biti korisno slucaju borbe protiv zlonamjernog softvera. Tako ako znate mjesto u

registrima gdje se to pise mozete otici tamo i vidjeti ima li kakvih sumnjivih zapisa, ako ima

ukinete odatle i vrlo cesto je to sasvim normalno za ciscenje racunara.

I on ima nesto sto se zove safe mode. To je neki run level koji ima GUI sa minimalnim brojem

drajvera. To znaci da se pokrece minimalan skup procesa koji ce omoguciti funkcionisanjeoperativnog sistema.

IZBOR PROGRAMA KOJI SE POKREU

Prilikom pokretanja rekli smo i u jednom i u drugom operativnom sistemu moze se pokrenuti

razlicit broj programa. Jedan dio tih programa su na neki nacin dio operativnog sistema, ono sto

se zovu windows komponente, a drugi dio su vanjski programi koji se instaliraju. Kao primjer

windows komponenti vanjskog programa radit cemo web server.

Windows ima svoj internet informacioni server koji se smatra windows komponentom. Mozete

reci prilikom paljenja racunara zelim da se pokrene taj server.

Generalno procesi koji pruzaju iste usluge nazivaju se services. Ako ste ikada otisli na

administrative tools services, tu definisete procese koji se u pozadini pokrecu i opsluzuju druge

procese, korisnike racunara, daju usluge preko mreze, daju usluge drugim programima na

racunaru. Oni imaju mjesto gdje se definisu.

Svaki servis se moze podesiti da bude automatski - to znaci da se prilikom svakog

pokretanja operativnog sistema automatski pokrene, da se rucno moze pokrenuti i da se moze

onemoguciti. Ako je onemogucen onda ga mozete opet rucno pokrenuti.

Nekad se koristio start up folder. Spomenut cemo poslije samo windows defender koji

postoji od viste, gdje su integrisani security essentials koji omogucava da pogledate podesavanja,

odnosno koji su to programi podeseni da se pokrenu prilikom pokretanja operativnog sistema.

Na Unix - u, postoji Run Level editor koji ima graficko okruzenje, a ima i direktorije odnosno

konfiguracione datoteke. Tu mozete podesiti istu ovu stvar odnosno koje progreme zelite

pokrenuti prilikom pokretanja racunara. To je zgodno pogotovo ako imate srever, koji treba da

pruza usluge na mrezi. On kada se pokrene, automatski budu pokrenute sve usluge koje mi

zelimo.

Kada otvorite administrative tools pa services imate popis svih servisa, njihovo stanje - pokrenut

ili ne, da li je automatski, rucno ili onemogucen.

Servisi su komadi softvera koji su instalirani na vasem racunaru. Tako je windows postao

svjestan njih, pa ih mozete da podesavate.

Runlevel editor - ovdje mozete definisati koji ce se servisi pokrenuti. PodLinuxom i Mandrive,

koja se danas manje koristi, isto tako postoji graficko okruzenje gdje kaze Chrome deamon - to

je servis, trenutno je pokrenut i receno je da se pokrece automatski prilikom pokretanja sistema.

U Ubuntu opet postoji slicna stvar. Tamo su to servisi ovdje se zovu run level editori. Kad

pritisnete task manager na windowsu imate mogucnost da vam prikaze koji su servisi pokrenuti.

Svaki servis je obicno vezan za nekakav konkretan proces. Slicna stvar postoji na Linux


30/85

30

operativnim sistemima, znaci mogucnost da pregledate to isto, ali u grafikomokruzenju.Imate Linux naredbu PS koja izlistava sve procese koji se izvrsavaju na racunaru, gdje imate

mogucnost da pogledate koji su to procesi, da vidite koliko opterecenje oni stvaraju.

Comanda TOP poreda procese po tome koliki procenat memorije i CPU trose, i ko su najveci

potrosaci resursa racunara u tom trenutku.Netstatomogucava da vidimo koje vrste mrezne konekcije postoje na nasem racunaru.

Dvije vrste mrezne konekcije imaju. Jedna je gdje nas racunar sluzi kao server, gdje neko drugi

se kaci na nas*(to su servisi , npr. TCP list , koji osluskuju). Normalni klijentski racunar ne bi

trebao da ima niti jedan servis koji osluskuje. Klijenstki racunar ne bi trebao da nudi mogucnost

da se drugi racunari povezuju na njega.

Kod Windowsa to nije slucaj posto on ima nekoliko servisa za dijeljenje preko mreze koji

standardno osluskuju.

Ovo je komanda koja postoji i na Linux i na Windows, koja je netstat, pa sad u baznim opcijama

da vidite koji zapravo procesi postoje, takodje ce vam pokazati ako ste se vi povezali sa nekim

udaljenim racunarom koje konekcije postoje.Generalno imate osjecaj da mozete provjeriti stanje konekcija koje ima racunar sa drugim

racunarima.

Za graficko okruzenje postoji moderan Windows defender netstat gdje isto postoji netstat

komanda koja izlistava u principu koji je racunar povezan sa kojim racunarom, po kojem portu.

Windows defender omogucava vam da mozete prikazati koji programi imaju mrezne konekcije,

bilo da su prema drugima, bilo da su povezani prema vani. Koji su programi odredjeni da se

pokrenu prilikom pokretanja opretaivnog sistema, koji su procesi koji se trenutno izvrsavaju. Za

razliku od task managera u sistini vam daje zadnji i malo detaljniji opis, koja je to tipicna

datoteka iz koje je program pokrenut koji je proizvodjac neke iteracije, da lakse mozete donijeti

odluku da li je to potreban ili nepotreban program. Imate mogucnost da ih onemogucete.

GAENJE RAUNARA

Racunar ne bi trebalo gasiti tako sto ga iscupate iz struje. Hard disk je vjerovatno najosjetljivi

dio, a najsporij kvar ima zato sto je mehanicki uredjaj. Hard disk se vrti velikom brzinom i ako

se naglo zaustavi to ne valja. Gasenje racunara omogucava mehanicmim uredjajima da se uredno

zaustave, takodjer gasenje racunara omogucava da se svi procesi uredno zavrse, sva pisanja na

eksterne medije, da se memorija ocisti i sve sto je trebalo da se zapise da bude zapisano.

Takodjer, ako je visekorisnicki sistem, korisnici su dobili obavjestenje da se racunar gasi da bi

oni trebali da zavrse svoj rad.

Postoji shut down komanda, odnosno Windows shut down komanda kroz graficku i komandnu

liniju.

Primjer u Ubuntu, ako administrator gasi racunar moze staviti program tako da svi korisnici

sistema koji su prijavljeni trenutno na racunar dobiju obavjestenje da se racunar gasi da se treba

da zavrse svoje poslove. Takodjer prilikom gasenja Windows servera zahtijevaju neko

obavjestenje da bi se znalo kako se racunar ugasio. Ako ne postoji ovaj zapis da znaju je doslo


31/85

31

do neplaniranog gasenja i to indicira da nesto nije bilo u redu, bilo da se ugrasio zato sto je

nestalo struje, bilo da ga je neko drugi ugasio zlonamjerno.

3.1.

ISPITNA PITANJATREE PREDAVANJE1. Kako organizacija odredjenog sistema moze olaksati pravljenje sigurnosnih kopija?

Ako je datotecni sistem organizovan, tako da se datoteke koje imaju slican ritam,

ucestalost pravljenja sigurnosnih kopija nalazi na jednoj lokaciji, lakse je organizovati

back up jer se onda lokacije koje je potrebno cesce azurirati, dok je neke potrebno

azurirati rjedje. Sta hocu da kazem? Osnovna ideja ako ja sve datoteke za koje moram

svaki dan praviti back up stavim u jednu granu datotecnog sistema, onda svaki dan

pravim back up tog direktorija, odnosno te grane datotecnog sistema, ako one koje

auzriram jednom mjesecno drzim u drugoj grani onda cu tu granu azurirati jednom

mjesecno. Alternativa tome je da svaki dan odes i nadjes taj i napravis kopiju u tojdatoteci koja se nalazi u jednom direktoriju onda ovom moram praviti pojedinacno sve

datoteke. Ako ja organizujem datotecni sistem tako da je uskladjen da sve datoteke koje

se stalno mijenjaju nalaze na istom mjestu, dovoljno mi je to mjesto taj diktoriji da ga

azuriram svakodnevno, a ove koje azuriram sedmicno azuriram ih sedmicno.

2. Ako je potrebno instalirati softwer na Linux OS predloite koji od naina instalacijebiste izabrali? Zato?Nacini instalacije su instalacije iz paketa i iz izvornog koda. Instalacija iz paketa je

jednostavnija zato sto se sve zavisnosti rjesavaju i instalira se softver koji je prolagodjen

instituciji. Instalacija iz izvornog koda nam moze omoguciti da instaliramo najnoviju

verziju programu, ako nam je potreban ta verzija jel ima neke mogucnosti koje starija

verzija nema. Ako nemam nekih posebnih zahtjeva instalirat cu iz paketa, ako zelim

neku najnoviju verziju softvera ili moze se destiti da taj softver nema u obliku paketa

onda iz izvornog koda.

3. Sta je BIOS i gdje se nalazi?

Softver koji se nalazi na osnovnoj/maticnoj ploci racunara. Znaci bitno je da se ne nalazi

na hard disku, jer se racunar moze pokrenuti bez hard diska, bez CDa, znaci nalazi se na

nekom dijelu racunara bez kojeg se racunar ne moze pokrenuti. Softver koji sluzi za

pokretanje hardvera i pokretanje operativnog sistema i on se nalazi na osnovoj ploci.

4.

Na koji nain se prilikom pokretanja raunara vri izbor OSkoji e se pokrenutiako je na raunaru instalirano vie OS-a(multi boot)? Koja komponenta omoguavaovu funkcionalnost?Prilikom pokretanja racunara, prije pokretanja operativnog sistema pokrece se bootmanager koji moze omoguciti izbor da se pokrene neki od vise razlicitih operativnihsistema. Ta komponenta je boot manager. Prvi se pokree i nudi mogunost izborapokretanja OS i particije


32/85

32

5. Sta je kloniranje kad i zasto je potrebno?Kloniranje je instalacija iste softverske konfiguracije na vise razlicitih racunara. Kadhocemo da isti operativni sistem i iste programe instaliramo na vise racunara. Kada izasto je potrebno? - Ako imamo veci broj racunara kojima je potrebno tako nestojednostavnije je ako imamo proces koji ce omoguciti da radimo to automatizovano nego

da moramo svaki pojedinacno ranucnar konfigurisati. Osiguravamo se da ce proces bitijednako uradjen za sve.

6. Objasniti dogaaje koji se odvijaju od paljenja raunara do pokretanja OS-a?Prilikom paljenja racunara pokrece se BIOS, mali softver koji se nalazi na maticnoj ploci.

On provjerava hardver i radi POST odnosno radi selftest, zatim cita i pronalazi lokaciju

na kojoj bi trebalo da se nalazi boot manager. Prepusta kontrolu boot manageru koji

nakon toga se pokrece operativni sistem.

7. Da li je moguce instalirati softver iz izvornog koda na Linux operativnom sistemu i

ako jeste sta je potrebno ?Da, kompajler - linker je potreban .Okruzenje koje omogucava da se napravi izvrsna

klasa.

8. Objasnite razliku izmedju pravljenja i formatiranja particija?

Pravljenje particija je dijeljenje diska na logicke dijelove. Formatiranje je uspostavljanje

datotecnog sistema na tim dijelovima.

9. U cemu se razlikuje pokretanje Windows i Linux operativnog sistema?

U Linuxu postoji jedan proces INIT koji pokrece sve druge procese, kod ovih sistema run

level definise koje ce se komponente pokrenuti s tim da je za svaki run level moguce

pojedinacno definisati programe koji ce se pokrenuti. Kod Windowsa u registrimaje

zapisano koji ce se procesi odnosno koji ce se programi pokrenuti prilikom pokretanja

operativnog sistema.

10.Koja je uobicajna lokacija za instalaciju softvera Windows OS?

Program files. Softver se moze instalirati i na neku drugu lokaciju. Prednost je, ako

imamo svoj sistem da neki softver instaliramo na neku druu lokaciju, onda znacemo da je

druga vrsta softvera na nekoj drugoj lokaciji, a nesotatak je ako to nije dokumentovano,

odrzavanje racunara nekome drugom moze biti tesko.

11.Sta su services in Windows OS?

To su procesi koji se pokrecu u pozadini i pruzaju neku uslugu drugim procesima.

12.U cemu je razlika u pokretanju servisa kao manual, disabled i automatik ?


33/85

33

Manualno pokretanje je runo pokretanje, disabled je onemogueno pokretanje, tj ne mese ni pokrenuti dok se ne omogui, a automatik je automatsko paljenje servisa pripokretanju Windowsa.

13.Sta je run level kod Unix operativnih sistema?

To je postavka koja kaze sta treba da bude rezultat pokretanje. Pokretanje grafickog

okruzenja sa svim servisima, gasenje i ponovno pokretanje racunara.

14.Na kojim medijima i kojim redom BIOS trazi operativni sistem koji ce pokrenuti?

Na onima koji su navedeni u BIOSu. Ukoliko mu se nista ne kaze, on se pretraziti sve. To

mora biti medij za trajno pohranjivanje(hard disk, usb, cd, dvd ili preko mreze).

A kojim redom? Redom koji je podesen u nizu. Redom koji korisnik definise.

4.

PREDAVANJEVirtualizacija i analiza mree

VIRTUALIZACIJA

Virtuelno je nesto sto stvara privid da postoji.

Virtualna realnost, ideja je da se stvori utisak necega sto ne postoji .

Virtuelna memorija(realnonista) je stvaranja utiska da postoji memorija. Operativni sistem uzme

dio prostora na disku koji rezervise za virtuelnu memoriju. Kada aplikacijama treba memorije,

on ustvari prikazu da ima vise RAMa nego sto zaista ima. Aplikacije imaju privid da imaju vise

radne memorije na raspolaganju, nego sto to zaista jeste. Upostena RAM memorija je memorijana hard disku koja u principu puno sporija, ali za aplikaciju je to virtuelno. Aplikacijama je

postojanje te memorije, virtuelano.

Virtualni LAN? LAN, lokalna mreza, je grupa racunara koji su medjusobno povezani. Ako je

ovo switch, svi racunari koji su povezani su dio jednog objekta. Savremeni switchevi

omogucavaju da od jednog switcha napravite vise virtualnih LANova. Ako postoje dva LANa

koja su povezana na je