arnautovic boras loncaric prodan seminarskirad pedagogijamariemontessori
TRANSCRIPT
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 1/23
SVEUČILIŠTE U RIJECI
FILOZOFSKI FAKULTET
NASTAVNIČKI MODUL
PEDAGOGIJA MARIE MONTESSORI
Seminarski rad
Studentice: Maja Arnautović
Ines Boras
Nositelj kolegija: Doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus Andrea Lončarić Klaudia Prodan
Studij: Hrvatski jezik i književnost (diplomski studij)
Rijeka, 2010. godina
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 2/23
Sadržaj
1. Uvod ............................................................................................................................... 1
2. Pedagogija Marie Montessori ..................................................................................... 2
2.1. Biografija Marie Montessori ................................................................................... 2
2.2. Pedagoška načela i principi pedagogije Marie Montessori ..................................... 3
2.2.1. Razdoblja posebne osjetljivosti ..................................................................... 6
2.2.2. Samoodgoj djece ........................................................................................... 7
2.2.3. Odgajatelji u pedagogiji Marie Montessori ................................................... 8
2.2.4. Pripremljena okolina .................................................................................... 10
2.3. Montessori vrtići i škola .......................................................................................... 13
3. Zaključak ..................................................................................................................... 16
4. Sažetak .......................................................................................................................... 19
5. Literatura ..................................................................................................................... 20
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 3/23
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 4/23
1
1. Uvod
Tema koja se problematizira u ovome seminarskome radu je „Pedagogija Marie
Montessori“. Bit će objašnjena pedagoška načela i principi Montessori škole te kako se metode
rada, koje se primjenjuju u navedenoj školi, reflektiraju na dijete, djetetovo učenje i odgoj. U
radu će biti riječ o jednom drugačijem pristupu djeci i samom odgoju djeteta, koji se u
mnogočemu razlikuje od tradicionalnog pristupa.
Cilj je ovoga seminarskoga rada ukazati na posebnosti Montessori pedagogije, prikazati
drugačiji način odgajanja djeteta, gdje dijete stavljamo u središte pozornosti i, prije svega,
poštujemo ga kao odraslu osobu, upoznajemo njegov karakter. Važan pojam metode odgoja
Marie Montessori je osobnost djeteta. Nadalje ćemo se osvrnuti i na važnost uloge odgajatelja u
njenoj pedagogiji. Djetetu se mora omogućiti slobodan razvoj, važna odgojna metoda je i
samopoučavanje. Sve se to odvija u dobro „uređenoj sredini“ koja sadržava sve potrebne
materijale za izvođenje određenih aktivnosti.
Ovaj će seminarski rad doprinijeti učenju nekih novih spoznaja te će potaknuti na
razmišljanje o prednostima, odnosno nedostacima pedagogije za koju se zalaže Maria
Montessori.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 5/23
2
2. Pedagogija Marie Montessori
2.1. Biografija Marie Montessori1
Jedno od najvažnijih imena u povijesti pedagogije je ime talijanske odgojiteljice Marie
Montessori. Rođena je 31. kolovoza 1880. u mjestu blizu Ancone. Već je kao dijete pokazivala
zanimanje za tehničku struku te je i pohađala srednju tehničku školu. Godine 1894. postala je
prva žena-liječnik u Italiji. Tijekom studentskih dana, radila je kao pomoćna liječnica u općim
bolnicama i u psihijatrijskoj klinici sa slaboumnom djecom. Toj je djeci ona nastojala pomoći
tako što je izučavala znanstvene radove francuskoga liječnika J. M. Itarda i njegova učenika E.
Seguina. Po završetku studija postala je specijalist za dječ je bolesti. Montessori je shvatila da je
djeci zaostaloj u intelektualnom razvoju, za edukaciju i rehabilitaciju, prijeko potreban detaljno
razrađen pedagoški plan i program. Veliki dio svoga vremena uložila je u edukaciju odgajatelja i
učitelja. U to vrijeme nije imala mogućnosti nabaviti potreban didaktički materijal, pa je
liječnički i učiteljski materijal prilagodila svojim potrebama. Tako je razvila vlastitu ideju odgoja
i obrazovanja adaptiravši pritom vježbe iz svakodnevnoga života.
Već od prvih dana liječničke prakse surađuje s doktorom Giuseppeom Montesanom.
Njihovo se prijateljstvo pretvara u ljubav i ona ostaje trudna. On se ubrzo ženi s drugom ženom, a
Maria shvaća da je uloga samohrane majke u ono vrijeme značila kraj njezine karijere i javnog
djelovanja. Stoga ona odlučuje tajno roditi dijete i dati ga na čuvanje jednoj obitelji na selu.
Montessori je često posjećivala svoga sina, ali nije htjela priznati da mu je majka. Kad je
odrastao, majka ga je vodila na službena putovanja i predstavljala kao svoga rođaka. Uskoro joj
je postao suradnik i pomoćnik.
Cijeli svoj život posvetila je zastupanju prava djeteta, te je prema njezinim istraživanjimaotvorena 6. siječnja 1907. godine prva „Dječ ja kuća“ u San Lorenzu. Tada po prvi puta radi sa
zdravom djecom, djecom siromašnih radnika. Nakon toga, po uzoru na taj vrtić, otvaraju se i novi
1 U analiziranju i sažimanju biografije Marie Montessori služile smo se knjigom Philipps, S. (1999.) Montessori
priprema za život: odgoj neovisnosti i odgovornosti.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 6/23
3
u Rimu, Milanu… Godine 1909. u Città di Castello organizira prvi tečaj na kojem se uči o njenoj
metodi za učitelje.
Stvorila je posebnu pedagošku metodu u čijem je središtu bilo dijete te je svoje prvo djelo
Metoda objavila 1912. godine. Njezina je metoda prihvaćena u mnogim zemljama. Godine 1929.
utemeljuje AMI – Association Montessori Internationale. Kada je izbio Drugi svjetski rat,
otputovala je u Indiju, a fašističke su vlasti spalile njezine knjige i zatvorili njezine vrtiće i škole.
Nakon Drugoga svjetskog rata otvaraju se nove Montessori institucije. Otada se osniva niz
Montessori dječ jih vrtića, škola i udruženja u cijelom svijetu s ciljem promicanja njezine
pedagogije. Godine 1949. Maria Montessori treći put nominirana je za Nobelovu nagradu za mir,
ali ju nije dobila.Umrla je 6. svibnja 1952. godine u Nizozemskoj, planirajući put u Ganu gdje je željela
podučavati afričke učitelje. Njezin je rad nastavio sin Mario Montessori.
2.2. Pedagoška načela i principi pedagogije Marie Montessori2
Djetetovu ličnost i njegovo dostojanstvo treba poštivati, a to se prije svega očituje u
pružanju slobode djetetu da se razvije u skladu sa svojim sposobnostima. Te sposobnosti dijete
može razviti samo ako osjeća da ga se bezuvjetno voli te ako mu se pruži odgovarajuća okolina
koja mu omogućuje slobodan razvoj. S obzirom da je djecu poštivala i stavljala ih uvijek na prvo
mjesto, Maria Montessori zalagala se da odgajatelji pruže djeci ljubav, poštovanje i priznanje.
Radi toga, ona na novi način definira poziciju odraslih:
dijete ne smije biti podčinjeno, već mu odrasli moraju omogućiti slobodan razvoj i to na način da
ne budu previše nasilni, nego da mu pruže indirektnu pomoć. To je njezin revolucionarni stav.
Na temelju svojih istraživanja, Montessori je uočila veliku važnost koju osjetila imaju u
dječ jem percipiranju okoline. Preko osjetila mi komuniciramo s okolinom i stječemo
2 Za ovo poglavalje služile smo se knjigom Seitz M., Hallwachs U. (1997.) Montessori ili Waldorf?: knjiga za
roditelje, odgajatelje i pedagoge.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 7/23
4
odgovarajuća iskustva. Aktivnosti osjetila i kretanja predstavljaju sustav odnosa koji čovjeka
stavlja u položaj prema živom i neživom svijetu pa i prema drugim ljudima. Bez toga sustava ne
bi postojali odnosi među ljudima.
Ona ističe pojam motorike i zalaže se da se u odgoj uvede tjelovježba i igra. Montessori
duhovni razvoj povezuje s kretanjem3; djetetov se um razvija zahvaljujući kretanju. Psihičkom
razvoju pomažu i osjetila čiji se odgoj odvija tijekom samostalnog rada. Za vježbanje osjetila vrlo
je važno izvođenje pokreta fine i grube motorike. Kada se poveže odgoj kretanja s odgojem
osjetila, onda je to Montessorijev 'put' za zdravi psihički, tjelesni i društveni razvoj djeteta.
U pedagogiji Marie Montessori važno mjesto zauzima dječ ja koncentracija koju ona
naziva „polarizacija pažnje“. Da bi uopće došlo do koncentracije, potrebno je ostvariti odre
đene
uvjete, od kojih je svakako najznačajniji dopustiti djetetu da samo bira što će raditi. Postoje tri
stupnja koji prethode koncentraciji: "pripremne radnje" (postupno počinjanje neke aktivnosti),
"veliki rad" (početak koncentracije) te stupanj "velikoga rada" (uravnoteženost i unutarnje
zadovoljstvo). Montessori smatra da koncentracija nije jednostrani intelektualni čin, već spoj
snaga koje služe da se izgradi ličnost. To znači da su značajni osjećaji, razmišljanja, htijenja i
sam rad.
Osim navedenih načela, svakako valja spomenuti i pojam slobodnoga izbora. To zapravo
znači da djetetu treba omogućiti da samo odluči što će raditi. Jedino se na taj način dijete može
nečemu potpuno posvetiti. Montessori tvrdi da je slobodan izbor također bitan jer se djeca
individualno razvijaju: naime, svako se dijete razlikuje jedno od drugoga po vlastitim
sposobnostima, tempu učenja, načinu rada itd.
Važno je naglasiti da slobodan izbor ne znači da dijete smije raditi sve što hoće te da
može površno obavljati aktivnosti i skakati s predmeta na predmet. Djetetu se mora omogućiti
široki izbor posebno osmišljenoga materijala, odgajatelja koji će znati kako mu indirektno
pomoći te ugodnu i mirnu atmosferu prikladnu za rad. Tek će se u takvim uvjetima dijete dobroosjećati i moći koncentrirati na odabranu aktivnost. U takvom se okruženju dijete neće bojati
napraviti pogrešku i moći će iskoristiti sve što mu pruža slobodan izbor.
3 Pod pojmom 'kretanje', Montessori ne podrazumijeva uobičajenu tjelovježbu, već „filozofiju kretanja“.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 8/23
5
Principi koji čine pedagogiju Marie Montessori su:
1) dijete gledati kao cjelovitu, potpunu osobu
2) pomoći njegovom razvoju tako da mu damo prostora za slobodne odluke; pomoći mu
da samostalno razmišlja i djeluje
3) pružiti mu priliku da slijedi svoju potrebu za učenjem, jer djeca ne žele bilo što učiti,
nego u određeno vrijeme učiti nešto određeno (razdoblja posebne osjetljivosti)
4) pomoći mu da nadvlada poteškoće umjesto da bježi od njih.
Prvi princip svjedoči o tome kako dijete zauzima središnje mjesto u njezinoj pedagogiji.
Ona ga poštuje, voli i shvaća potrebu za njegovim samoostvarenjem. Da bi to postigao, odrasli
trebaju pomagati djetetu u razvitku, ali istovremno moraju poticati individualnost djeteta. Tek će
se tada ono moći razviti u slobodnog i samostalnog čovjeka.
Drugi princip govori o odnosu između odgajatelja i djeteta. Odgajatelj mora omogućiti
djetetu slobodu izbora tako da mu dozvoli da se sam odluči prema svojim interesima. Razlog
tomu je što odgajatelj samo pretpostavlja što je za dijete dobro, dok dijete bira prema svojoj
osjetljivosti. Takav se način odgoja treba odvijati u okolini koja je prilagođena djetetovim
potrebama, te u okolini u kojoj odrasli imaju ulogu prenositelja i usmjeravatelja.
Treći se princip odnosi na razdoblja posebne osjetljivosti. Oni predstavljaju vrijeme
osobite osjetljivosti i spremnosti za pažnju i učenje.4
Četvrti princip također predstavlja Montessorijev savjet za poticanje samostalnog
djelovanja djeteta, ali i podršku odgajatelja u dosljednosti i upornosti djetetovih radnji. Ona
smatra da se s godinama razum i kognicija razvijaju i dobivaju na značenju. Dijete mora naučiti
preuzeti odgovornost za sebe i za svoju okolinu. Takvo će dijete biti slobodno, potencijalno zreloi odgovorno što, po njenome mišljenju, čini ljudsko dostojanstvo. Cilj njezine pedagogije je
priznavanje ljudskoga dostojanstva već u ranom djetinjstvu.
4 O razdobljima posebne osjetljivosti više u idućem poglavlju.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 9/23
6
2.2.1. Razdoblja posebne osjetljivosti5
Razdoblja posebne osjetljivosti su razdoblja u kojima je moguće uočiti posebnu djetetovusklonost u primanju određenih podražaja. Ona imaju specifične karakteristike:
sveprisutnost: razdoblja su uočljiva kod svakoga djeteta u dobi od 6 godina i javljaju
se pretežno u istim vremenskim razmacima; ona se javljaju i kod djece s poteškoćama
u razvoju, ali su vidljive izmijene
preklopivost: razdoblja se vremenski preklapaju, ali u istom vremenu nemoguće je u
više područ ja dosegnuti najvišu razinu
vremenska ograničenost: pojedina se razdoblja javljaju u određenoj dobi djeteta, akada prođu, djetetu je puno teže učiti u tome područ ju
uočljivost: moguće je vidjeti kako za vrijeme posebne osjetljivosti dijete uči vještine s
lakoćom, s veseljem i bez puno naprezanja.
Postoje razdoblja posebne osjetljivosti za različita područ ja, a to su:
razdoblje posebne osjetljivosti za govor : to je jedno od najranijih perioda i traje duže
od drugih; dijete uči govor svoje okoline, ali bez svjesnog podučavanja i bez
vlastitoga razumijevanja; primjerice, četveromjesečna beba izgovara neodređene
glasove koji vrijede u svim kulturama.
razdoblje posebne osjetljivosti za red : osjetljivost za red se javlja kod djeteta kao
osjećaj za vanjski (odnosi raznih pojava u okolini), ali i za unutarnji red (osjetilo
orijentacije)
razdoblje posebne osjetljivosti za uoč avanje malih dijelova cjeline: u dobi od petnaest
mjeseci do dvije godine djecu posebno zanimaju jako sitni predmeti; osim većih
stvari, dječ ju pozornost privlače razni detalji; zahvaljujući perceptivnom procesu ti se
dijelovi spajaju u cjelinu
5 Prema: Phillips, S. (1999.) Montessori priprema za život: odgoj neovisnosti i odgovornosti.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 10/23
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 11/23
8
1. djeca imaju prirođene snage za samorazvoj
2. prirođene snage aktiviraju se ako su djeca okružena povoljnom sredinom.7
Osim na samoodgoju, Montessori odgojna metoda zasniva se i na samopouč avanju. Dijete se
treba razvijati u skladu sa svojim sposobnostima i interesima te se tu odrasle osobe ne bi trebale
odviše miješati. Dosta se pozornosti posvećuje samostalnosti i samovrednovanju djece. U svakoj
fazi8 svoga razvoja dijete ima urođene unutarnje potrebe koje se pojavljuju u različito vrijeme.
Dakle, Montessori ističe načelo individualnosti. Međutim za poticanje individualiziranoga odgoja
nije pogodan frontalni ili grupni oblik nastave, a individualna nastava nije uvijek najbolja i
ekonomična, ako uzmemo u obzir raspoloživo vrijeme i didakti
čke materijale.
2.2.3. Odgajatelji u pedagogiji Marie Montessori
U prošlosti nije bilo kvalitetnoga odgoja djece. Nije se marilo za njihovu osobnost i
razvitak. Njihov položaj je bio poput položaja čovjeka koji nema temeljnih prava. S djecom se
postupalo kao da su izvandruštvena bića s kojima se može raditi bilo što: vrijeđati, kažnjavati,udarati, zanemarivati, itd. Tu im je moć dalo ’pravilo odrasle osobe’. Namijenjen im je bio
zadatak pomaganja razvoja djeteta, no oni tu zadaću nisu izvršili na ispravan način. Optužba se
ne odnosi samo na očeve, majke, učitelj i skrbnike, već na cijelo društvo koje je oduvijek bilo i
ostalo odgovorno za djecu.
Nakon višestoljetnih borbi, došlo je do značajnih promjena. Odgojna načela isticala su
toleranciju, blagost i razumijevanje u obiteljima, ali i u školama. Danas je interes za djecu velik.
Odrasli se sve više prilagođavaju djeci: izgrađuju se dječ ji parkovi, kazališta, objavljuju se dječ ji
časopisi i knjige... Napredak do kojeg je došlo u brizi i odgoju djece treba pripisati osvještavanju,
7 Matijević, M. (2001.) Alternativne škole: didaktič ke i pedagoške koncepcije, str. 37.8 Maria Montessori utvrdila je četiri faze razvoja: prva faza djetinjstva: 0 – 6 god., druga faza djetinjstva: 6 – 12
god.; epoha mladenaštva: 12 – 18 god., studenti i odrasli: 18 – 24 god.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 12/23
9
a ne toliko poboljšavanju životnih uvjeta. Za općeljudski razvoj važno je naglasiti psihički, a
manje tjelesni aspekt djeteta. Dijete u sebi skriva životnu tajnu, jer ono je spontano i neiskvareno
te na taj način može u velikoj mjeri utjecati na socijalni život ljudi i njihovo razmišljanje.
Važnu ulogu u razvitku djece imaju njihovi roditelji. Međutim Montessori se najviše
posvećuje radu učitelja te ističe važnost pripremljene okoline. Svaki od tih čimbenika utječe na
sliku koju dijete stvara o sebi. Oni se međusobno prožimaju pa takav način interakcije konstruira
odgoj dijeteta.
Roditelji predstavljaju prvu okolinu koju dijete upoznaje. Oni su prvi posrednici između djeteta i
vanjskoga svijeta. Roditeljima je namijenjena važna misija, a to je da štite svoju djecu i vode
brigu o njima. Oni su ti koji u najvećoj mjeri trebaju osvijestiti važnost djeteta i pitanja koje se
nameće u suvremenom svijetu – borba za uspostavljanje prava djeteta u svijetu.
U Montessori školi učitelj nije predavač, već organizator i usmjerivač. Učitelj mora biti
sposoban i dobro pripremljen za svoj posao. Dijete ne smije osjetiti da je učitelj odviše
nadmoćan. Učitelj i dijete moraju izmijenjivati ulogu aktivnoga sudionika i pasivnoga subjekta.
U trenutku kada dijete postaje aktivno, učitelj se mora povući i dati djetetu priliku da samostalno
djeluje. Učitelj predstavlja vezu između didaktičkog pribora i djeteta. Najprije pokazuje kako se
radi s materijalom pa ako probudi zanimanje kod djeteta, ostavlja mu prostora za rad. Tada učitelj
nije potpuno pasivan, već budno opaža što dijete čini. On često individualno radi s učenikom, ali
mu ne nameće svoj način rada. Kada dijete pogriješi, on strpljivo čeka i usmjerava dijete da samo
otkrije svoje pogreške. Montessori odgajateljima pridaje veliku važnost, jer njihova osobnost
uvelike stvara priliku za slobodan rad djece.
Za odgovarajući razvoj djeteta potrebno je osigurati pripremljenu okolinu (sredinu). Ta
okolina sadrži razvojni materijal primjeren različitim stupnjevima dječ jeg razvoja. Sredina se
odnosi na posebna razdoblja života djeteta kada ono usmjerava pozornost na one elemente
stvarnosti koji odgovaraju njegovim tadašnjim razvojnim potrebama.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 13/23
10
2.2.4. Pripremljena okolina
Pripremljena okolina je ona okolina koja djetetu pruža sve što odgovara njegovim potrebama i što mu je nužno za dobru tjelesnu i duševnu prilagodbu. Vrlo je važno da prostor
bude uređen prema određenim kriterijima. Prostor mora sadržavati lijepe slike koje prikazuju
prirodu, zavičaj, prizore iz svakodnevnoga života itd. Djeci treba omogućiti dovoljno prostora za
hodanje, plesanje, skakanje i za slične aktivnosti. Na podu je označena elipsa koja služi manjoj
djeci za vježbanje hodanja u ravnoteži. Zanimljivo je istaknuti da je prostor ukrašen biljkama i da
se u njemu nalaze i životinje. O jednima i o drugima brinu se kako odgajatelji tako i djeca.
Poželjno je da u blizini bude vrt gdjeće biti mogu
će uzgajati biljke. Što se ti
če stolova i stolica,
oni moraju svojom veličinom biti primjereni dječ jem rastu i njihovoj snazi, a za radne se površine
koriste stolovi i maleni tepisi. Idealno bi bilo da djeca u Montessori prostoriji mogu koristiti
tekuću vodu za pranje kuhinjskoga posuđa i za druge poslove u domaćinstvu. Zapravo, najvažnije
pravilo u Montessori prostoru glasi: Nakon bavljenja nekim priborom potrebno ga je vratiti na
isto mjesto na kojem se nalazio i dovesti ga u isto stanje u kakvom je zateč en, kako bi i drugo
dijete koje ga poslije odabere moglo njime steći potrebne vještine i znanja.9
Također su i za didaktički pribor postavljena vrlo stroga pravila. Prije svega, riječ je o
priboru koji je izrađen na poseban način i koji mami djecu na rukovanje. U izradi pribora Mariji
Montessori je pomogao Albert Nienhuis koji je izabrao drvo, metale, ljepila, boje itd. Postoje
četiri kriterija za odabir pribora kod pojedinih vježbi, a to su: njegova dostupnost (stavlja se na
otvorene police, kako bi ga dijete moglo vidjeti i samo uzeti), poticanje aktivne djetetove
djelatnosti (dijete razmišlja, koristi ruke, osjetila...), primjerenost potrebama i sposobnostima
djeteta (treba pratiti razvojne potrebe djeteta; pribor se koristi na način da vodi dijete od lakšega
prema zahtijevnijem zadatku) te mogućnost uočavanja pogreške u radu (dijete mora samo uočiti
svoje pogreške i ispraviti ih). Osim što treba biti lijepih i skladnih boja, sav pribor mora uvijek biti čist i uredno pospremljen. Treba naglasiti da se u prostoru nalazi po jedan primjer svakog
pribora, pa se dijete, ako se želi baviti priborom koji trenutno ima netko drugi, mora strpiti i
pronaći neki drugi predmet. Na taj način dijete uči rješavati probleme jer shvaća da ne može u
svakom trenutku dobiti sve ono što želi. Svaki pojedini predmet ima svoje posebno mjesto koje
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 14/23
11
se može promijeniti jedino u dogovoru s djecom. Sve što je potrebno za jednu vježbu nalazi se u
jednoj kutiji ili košari kako bi se odjednom moglo uzeti i koristiti. Ako se predmet sastoji od više
dijelova, oni moraju biti složeni na specifičan podmetač koji dijete može lako nositi. Dijelovi
pribora trebali bi biti složeni po istoj boji jer se time djetetu olakšava snalaženje. Također, pribor
je posložen prema redoslijedu radnji koje se njime mogu izvoditi. Kao što smo već prethodno
rekli, Montessori pribor moguće je podijeliti u nekoliko skupina: pribor za vježbe iz praktičnoga
života, za poticanje osjetilnih sposobnosti, za poticanje govora, za vježbe iz matematike te onaj
potreban za kozmički odgoj.
Uređeni prostor i didaktički pribor, dakle, potiču dijete na individualni rad. Tako na primjer u
prvom jutarnjem bloku dijete samo bira materijal i nosi ga iz ormara na radno mjesto. Valjaspomenuti da početak za jutarnji rad nije strogo određen, već djeca ulaze u učionicu između 8.00
i 8.30 sati. Dijete će se baviti isplaniranim radom ovisno o svom raspoloženju i zainteresiranosti.
Kada shvati da je došlo do zasićenja, dijete će vratiti pribor u ormar, a prije nego što započne
drugu aktivnost uzet će si kratki odmor. Nakon prve faze dnevnog rada (tzv. "slobodni rad")
slijedi drugi dio, a to je zajednička razredna nastava. Učitelj promatra samostalni rad djece i
uočava što bi moglo postati predmetom zajedničke aktivnosti. U ovom drugom bloku rada
organiziraju se razni izleti, posjeti muzeju, sportske i glazbene aktivnosti, a izvršava se i
religijska nastava.
Svakako ne treba zanemariti ulogu odgojitelja koji, kao uostalom i svi odrasli, moraju biti
svjesni svojega ponašanja jer predstavljaju uzor djeci. Odgojitelj mora znati prepoznati razdoblja
posebne osjetljivosti kod djeteta. On treba opažati naklonosti pojedinoga djeteta, njegove
kontakte i probleme s drugom djecom, strahove, koncentraciju, ustrajnost, navike u jelu, odnose s
obitelji, probleme s određenim priborom, ponašanje pri odlasku i dolasku, govorni razvoj i užitak
u govoru itd. Odgojitelj mora biti vesela, nježna, pažljiva, strpljiva, čista i uredno odjevena
osoba. On ima povjerenje u djecu, poznaje dječ je potrebe na koje se trudi odgovoriti te je svjestanda i sam može katkada pogriješiti. Važno je naglasiti da odgojitelj svoju ulogu istinski
proživljava. Ono u čemu se možda razlikuje od ostalih odgojitelja jest činjenica da Montessori
odgojitelj ne kažnjava i ne pohvaljuje jer ovdje dijete ne griješi. Dijete čini greške dok ne dođe do
9 Phillips, S. (1999.) Montessori priprema za život: odgoj neovisnosti i odgovornosti., str. 61.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 15/23
12
određenog stupnja razvoja, pa ga stoga ne valja kuditi. S druge pak strane, ispravan rad označava
samo da je dijete dostiglo potrebnu razinu razvoja, stoga ga ne treba hvaliti.
Osobnu pripremu odgojitelja čine razvijanje stabilnosti ličnosti i dosljednost u ponašanju,
njegovanje izgleda te komunikativnost. Stručnu pripremu sačinjava stjecanje znanja o sebi
samome kao čovjeku, o razvojnim stupnjevima djeteta, o Montessori priboru i načinima na
kojima se koristi, potom opažanja razvojnoga stupnja djeteta te određivanje stupnja koncentracije
za rad. Potrebna je i unutarnja priprema za rad. Odgojitelj mora razviti: smjernost u kontaktu s
djecom jer on nije nešto više od djeteta, strpljivost kako bi se dijete ugodno osjećalo, prihvaćanje
jer djecu treba prihvatiti sa svojim vrlinama i manama, poštovanje kao temelj zajedničke
suradnje, jednaku brižnost za sve te treba usavršiti svoje ponašanje do uzornosti, jer oni su osobeu koje se djeca ugledaju. Najvažniji zadaci koje Montessori odgojitelj nikako ne smije zanemariti
su:
očuvanje pribora i reda u pripremljenoj okolini
pomaganje u samoizgradnji djeteta
poznavanje pribora i načina na koji se oni mogu upotrijebiti
nadziranje radnoga ugođaja
pokazivanje vježbi i načina korištenja pribora
indirektno upletanje
poštovanje dječ je koncentracije
ohrabrenje.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 16/23
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 17/23
14
sudjelovanje u raznim svečanostima i seminarima). Obitelj, odgojitelji i učitelji trebali bi zajedno
sudjelovati u životu mladog bića i pružiti mu poštovanje, ljubav i priznaje.
U Hrvatskoj su Montessori vrtići otvoreni od 1991. godine. Postoje 15-ak takvih vrtića, a neki od
njih su: Sr č eko, Montessori u Zagrebu , Sunč ev sjaj-Nazaret u Đakovu. Cijena jednog takvog
vrtića je oko 1 700 kuna mjesečno.
Dijete može pohađati Montessori školu čak i ako nije išlo u Montessori vrtić. Montessori
škole se ističu po svojoj velikoj fleksibilnosti i sposobnosti za vlastiti napredak. Maria
Montessori je detaljno opisala primjenu svoje metode za dječ ji vrtić i za prva četiri razreda
osnovne škole, dok za više razrede osnovne škole njezina metoda nije potanko razrađena. Cilj
Montessorijine pedagogije jest omogućiti djetetu slobodan razvoj i zadovoljiti njegove potrebe u
određenom životnom razdoblju. Primjerice, dijete na satu tjelesnog odgoja samo bira kako će se
igrati, koje će sprave koristiti i sl. Montessori škole organizirane su tako da je u jednom razredu
moguće imati djecu različitih godišta. Učenici sami biraju razrede i imaju mogućnost velike
mobilnosti, jer glavna Montessori ideja je da se razredi stvaraju samostalno. Učitelj mora
omogućiti učeniku da individualno radi, ali ga pritom usmjerava. On nije u prvome planu, jer
dijete na početku sata samo odlučuje što će i kako raditi. Pristup Montessori školi je induktivan,
što znači da djeca uče polazeći od konkretnih pojmova i vlastitih iskustava. Pri učenju djeci
pomažu nastavni materijali koji vode učenike do rješavanja zadataka. Materijali u Montessori
učionicama grupirani su na način da postoje:
materijali za vježbe iz svakodnevnoga života
materijali za vježbanje osjetila
materijali za vježbanje govora i jezika
materijali za vježbanje matematike
materijali za kozmički odgoj.
Također, Montessori škole posjeduju nove tehnologije koje su uvrštene u školske programe, ali
im se ne posvećuje cijelo dječ je slobodno vrijeme. Što se tiče ocjenjivanja, primjenjuje se
klasično ocjenjivanje, ali se daju i dodatna objašnjenja o učenikovu načinu rada (koncentriranost,
samostalnost, organiziranost i sl.) i o njegovom socijalnom ponašanju (komunikativnost,
otvorenost prema drugima, tolerantnost i sl.). Prilikom ocjenjivanja i planiranja vlastitih
aktivnosti sudjeluje i samo dijete. Ocjene se bilježe za potrebe učenika, roditelja i škole. U
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 18/23
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 19/23
16
3. Zaključak
Iz pedagogije Marie Montessori može se naučiti da osim tradicionalnog pristupa učenjuodgoju i obrazovanju djece, postoje i drugi vrlo učinkoviti alternativni pristupi kao što je
primjerice Montessori pedagogija. U provođenju alternativnih pristupa (u ovome slučaju
Montessori pedagogije) djeca lakše uče i s više motivacije za rad jer rade ono što oni žele i kada
žele (npr. kada im se ne uči matematika, izabiru drugi predmet kojim će se baviti, za koji u tom
trenutku imaju više motivacije). S druge strane, smatramo da ovakav pristup još uvijek ne može
zamijeniti tradicionalni pristup. Djeca u tim godinama ne mogu samostalno odlučivati što je za
njih dobro učiti i u kolikoj mjeri. Mora ipak postojati odrasla osoba koja
će im prenijeti neke
činjenice i time im proširiti znanje. Našu bismo djecu upisale u Montessori vrtić, a što se tiče
škole ipak bismo se odlučile za tradicionalnu. Montessori vrtić bi dobro odgovarao godinama
predškolskog djeteta jer im je tada potrebno što više kretanja i motoričkih sposobnosti. Današnja
osnovna škola bi ipak trebala obuhvatiti mnogo više nego Montessori škola.
Odgoj koji je Maria Montessori svojom metodom inicirala temelji se na povjerenju i
ljubavi kao izrazu poštivanja ljudske osobe, osobito u razvojnoj dobi. Poštivanje je osnovna
vrijednost ovoga svijeta. Dijete uči, odnosno shvaća svijet oko sebe iako nije toga svjesno. Ono
što dijete upoznaje i radi prelazi iz podsvjesne na svjesnu razinu. „Time se u njemu otvara izvor
radosti, dostojanstva i ljubavi.“11 U njima se može prepoznati prva naznaka odgojno-obrazovne
metode koja je bila revolucionarna u to vrijeme. Nije teško zaključiti da metoda Montessori
predstavlja dalekosežni zaokret.
Za djetetov odgoj nije važna samo poduka odrasle osobe, nego je bitno da se dijete samo
dokaže, da postane neovisno o drugome, te da vlastitim postupcima uspije doći do cilja, odnosno
da samo uči na vlastitim pokušajima i pogreškama. U trenutku kada dijete pogriješi, nastupa
učitelj te ga usmjerava da dođe do pravog odgovora, ali mu pri tom ne nameće svoj način rada.To je velika prednost jer dijete ipak samostalno dolazi do novih spoznaja i zaključaka. To bi se
trebalo već primjenjivati u ranijim godinama djetetova života jer su te godine ključne, tada dijete
11 Hoblaj, Alojzije, Marie Montessori// Časopis Dijete i društvo, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske
solidarnosti, godina deveta, br. 2/ 2007.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 20/23
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 21/23
18
pripremljenu okolinu u kojoj dijete radi. Puko usvajanje činjenica ne postoji u Montessori školi –
djeci se pomaže shvatiti korelacije pojmova te sami dolaze do zaključaka. Svi Montessori vrtići i
škole koriste ista načela koja je postavila Maria Montessori, koriste se istim didaktičkim
priborom koji se proizvodi u nekoliko tvornica u zapadnoj Europi i SAD-u, sličnim namještajem
i rasporedom u učionicama bez obzira gdje je škola zemljopisno smještena.
Cilj Montessori metode je njegovati dječ ju osobnost, indirektno potičući interes za
različita područ ja, a učenje zadržati prirodnim procesom. Poštuje se ritam svakog djeteta u
usvajanju znanja, bilo da se radi o nadprosječno inteligentnom ili djetetu s posebnim potrebama.
Djeca se navikavaju pomagati mlađima, uče od starijih učenika i poštuju međusobne razlike bez
obzira na njihovo porijeklo (rasno, nacionalno, vjersko).Prema jednoj studiji, objavljenoj nedavno u uvaženom časopisu Science, proizlazi da su
djeca, koja su odgojena i obrazovana u školama Montessori, kreativnija od ostalih i da pokazuju
veće sposobnosti za socijalizaciju u odnosu na svoje vršnjake iz drugih škola.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 22/23
19
4. Sažetak U ovome se seminarskome radu predstavila pedagogija Marie Montessori. Svako je dijete
svijet za sebe, individua koju treba upoznati, prilagoditi joj se i truditi se da uspije u svemu što
radi, usmjeriti ga na najbolji mogući način.
U radu se govorilo o biografiji Marie Montessori, te općenito o njenoj pedagogiji, koja se
zasniva na rečenici „Pomozi mi da to uradim sam“. Nadalje je bilo riječi o pedagoškim načelima i
principima koje zastupa, odgajanju djece i samoj ulozi odgajatelja koji je od velike važnosti za
dijete, te na posljetku, o djetetovu okruženju. Objasnili smo obilježja Montessori škole i ideje
koje svaki učitelj može primijeniti u svome radu.Osnovna načela pedagogije i psihologije Montessori mogu se kratko sažeti. Dijete valja
promatrati kao nadareno biće čija je osobnost usklađena u svim njezinim dijelovima; dijete je
cjelovita i autonomna osoba. Prema tome, valja djetetu pružiti primjerene prilike da bi ono,
zahvaljujući tome, moglo postati svjesno svojih potreba za učenjem i djelovanjem.
8/13/2019 Arnautovic Boras Loncaric Prodan Seminarskirad Pedagogijamariemontessori
http://slidepdf.com/reader/full/arnautovic-boras-loncaric-prodan-seminarskirad-pedagogijamariemontessori 23/23
20
5. Literatura
1. Hoblaj, A., (2007). Maria Montessori, Dijete i društvo, Ministarstvo obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti, br. 2,
2. Matijević, M., (2001). Alternativne škole: didaktič ke i pedagoške koncepcije, Zagreb:
Tipex
3. Montessori, M., (2003). Dijete: tajna djetinjstva, Jastrebarsko: Naklada Slap
4. Philipps, S., (1999). Montessori priprema za život: odgoj neovisnosti i odgovornosti,
Jastrebarsko: Naklada Slap
5. Seitz, M., (1997). Montessori ili Waldorf?: knjiga za roditelje, odgajatelje pedagoge,
Zagreb: Educa
6. Internet izvori:
Osnovna Montessori škola u Zagrebu, http://www.montessori-
skola.hr/stranica.htm, pristupljeno: 10.4.2010.
Maravić, J., Pedagogija Marie
Montessori,http://cms.skole.hr/nastavnici/ucionica?news_id=235, pristupljeno:
09.4.2010. O biografiji Marie Montessori, http://www.infed.org/thinkers/et-mont.htm,
pristupljeno: 09.4.2010.
Montessori metoda, http://www.montessori.edu/, pristupljeno: 09.4.2010.
Dječ ji vrtić „Montessori“, http://www.montessori.hr/, pristupljeno: 12.4.2010.
Srčeko – privatni Montessori dječ ji vrtić, http://www.srceko.com/montessori.php:
12.4.2010.