ZGLAVKARI ILI ČLANKONOŠCI

ARTHROPODA

Zglavkari ili člankonošci su najobimnija i najraznovrsnija grupa životinja.

Naseljavaju sva životna staništa: morsku i slatku vodu, kopnena staništa i vazduh.

Tip zglavkara se dijeli na:1. trilobiti (Trilobitomorpha), obuhvata

izumrle primitivne, vodene zglavkare, poznate samo na osnovu fosilnih ostataka;

2. paukoliki zglavkari (Chelicerata);3. rakovi (Crustacea);4. stonoge i insekti (Uniramia); 5. zmije (Serpens).

Uvod

Ekologija i rasprostranjenost:Do danas poznato oko 36.000 paukolikih

životinja.Uglavnom naseljavaju kopnena

staništa;najbrojniji i najraznovrsniji su u toplim predjelima.

Paukoliki zglavkari(Chelicerata)

Svi pauci su grabežljivci.Plijen hvataju tako da klještima ugrizu svoj plijen

(najčešće insekta), pri čemu u ranu iscuri otrov koji usmrćuje žrtvu.

Pauk u tijelo insekta ispusti probavne sokove koji ga razgrade u tekućinu. Nakon toga otopljena hrana ulazi u mišićavo ždrijelo, a odavde u jednjak koji djeluje kao crpka.

Sistem organa za probavu se sastoji od: usta, ždrijela, jednjaka, mišićavo želudca, te srednjeg i stražnjeg crijeva koje završava analnim otvorom.

Uz crijevo se nalazi probavna žlijezda koja izlučuje probavne enzime u crijevo, gdje se obavlja probava i spremanje hrane.

Način ishrane

Na prsnom dijelu tijela nalazi se jedan par člankovitih čeljusnih nogu (za pridržavanje plijena) i četiri para člankovitih nogu za hodanje.

Na kraju svake noge nalaze se čeljaste pandže, pomoću kojih pauk prede mrežu.

Kretanje

Građa

Tijelo pauka je mekano pa je s toga prekriveno hitinskom kutikulom koja ujedno štiti tijelo od isušenja.

U stražnjem dijelu tijela nalaze se lepezaste i cjevaste uzdušnice koje su protkane spletom kapilara, a obavljaju funkciju razmjene O2 i CO2.

Krvni sistem je otvoren, sastoji se od jedne duže krvne žile s leđne strane, koju nazivamo srce. Na srcu se nalaze otvori kroz koje ulazi tekućina – hemolimfa.

Proizvodi razgradnje hrane izlučuju se kroz tanke i nježne cjevčice, koje se izbočuju između srednjeg i stražnjeg crijeva a zovu se Malpigijeve cjevčice.

Na glavi im se nalaze oči, a na površini tijela se nalaze dlake i četine koje im služe za primanje mehaničkih i hemijskih podražaja.

Tako njima mogu precizno osjetiti i najmanje gibanje u svojoj mreži.

Nervni sistem je ljestvičav. Sastoji se od mozga koji je podjeljen na dva dijela i trbušne živčane vrpce.

Odvojenih su polova.Polne žlijezde su smještene u trbušnom

regionu.Mnogi polažu jaja, a neki rađaju žive mlade.Po pravilu nemaju larveni sistem.

Razmnožavanje

Značajni u medicini i veterini.Škorpije i pauci značajniji su kao otrovne

životinje,dok su krpelji prenosioci zaraznih bolesti, a mnoge vrste su i parazitske.

Značaj

ŠkorpijeLažne škorpijePauciKosciKrpelji

Klasifikacija

Škorpije

Veličine do 22 cm.Danas živi oko 6000 vrsta.Na kraju tijela, izduženog poput repa, štipavci

imaju otrovnu bodlju kojom ubijaju veće životinje.

Poznatije su: karpatski škorpion, smeđ i dug 4 sm, njemački škorpion, jedan od manjih 2-3 cmNjihov ubod je opasan po čovjeka, u lakšem

slučaju izaziva samo crvenilo, a u težem se pojavljuju proljev, povraćanje, grčevi i smetnje u disanju.

Lažne škorpije

Nazivaju se lažne škorpije jer nemaju rep na kraju svoga tijela, i to im je jedina razlika, po kojoj su i dobile ime kao „lažne škorpije“.

Kosci

Ima ih oko 3200.Smedje su ili sive boje.Prosječno su veliki 1 cm, ali imaju dugačke i

tanke noge, ponekad i 16 cm dugačke.Najpoznatija vrsta kod nas je obični kosac

tijela dugačkog 8-10 mm, kojeg često nalazimo po zidovima i panjevima.

Krpelji

Većinom su manji od 1 mm, a najčešće imaju 0,2 – 0,3mm.

Tijelo im je okruglog, ovalnog ili kruškolikog oblika,a rijetko usko izduženog.

Mogu biti bijele, žućkaste ili crvene boje. Posebno je opasan čovječiji svrabac, koji buši

hodnike u koži, najčešće u mekoj koži između prstiju. Na tim se mjestima javlja jak svrabež.

Obični krpelj napada ljude i šumske sisavce. Za čovjeka je krpelj opasan jer prenosi

virusne upale moždanih vijuga.

Ekologija i rasprostranjenost:Većina ih živi u moru,ali ima i onih kao što je

obična vodenbuha, koji žive u jezerima i barama, ili riječni rak, kojeg možemo naći i u čistim i bistrim gorskim potocima.

Do danas je poznato oko 1000 vrsta.

Rakovi (Crustacea)

Rakovi se hrane veoma raznoliko:organima u raspadanju, ima i grabežljivaca i lešinara, a mogu biti i biljojedi.

Hranu mogu da grizu i drobe, ili da filtriraju sitne organizme i čestice izmjenenim ekstremitetima bogato snabdjevenim dlačicama.

Postoje i parazitske vrste koje žive na račun drugih biljnih ili životinjskih vrsta.

Način ishrane

Kretanje

Na prsnom dijelu nalazi se pet pari nogu za hodanje, od kojih prvi par preobražen u kliješta za hvatanje plijena.

Na zadku (trbuhu) su mnogo manje i nježne noge koje zajedno sa trbuhom služe za plivanje.

Građa

Imaju 2 para antena, dvograne ekstremitete.Tijelo podijeljeno u 2 regiona: glavenogrudni i

trbušni.Glavenogrudni se sastoji od različitog broja

segmenata.Spoljašni skelet dobro razvijen, građen od kutikule.Na površini se nalazi hitinski omotač koji gradi

karapaks a on gradi ljušturu.Unutrašnja građa:Crijevni sistem se sastoji od prednjeg, srednjeg i

zadnjeg crijeva.Krvni sistem otvoren.Dišu pomoću škrga(u sastavu ekstremiteta).Izlučivanje pomoću metanofridija.Kod složenijih postoji transportni sistem. Posjeduju ganglije.

Polovi su im odvojeni, a razmnožavaju se jajima.Kod mnogih vrsta ženke nose oplođena jaja,

prilijepljena na nekom vanjskom organu.Ženka riječnog raka nosi jaja prilijepljena za

noge trbuha. Kod mužjaka je prvi par trbušnih nogu

preobražen za parenje pa njime lijepi paketiće sperme na trbuh ženke.

Kad ženka počne izbacivati jaja ona se oplode, iz njih se razviju ličinke koje se nekoliko puta presvlače tokom svog daljnjeg razvoja, te na kraju razvojem nastaju mladi rakovi.

Razmnožavanje

Njima se hrane ribe i glavonošci pa čak i ljudi.

Lovi se riječni rak, škampi i jastog i hlapa.Jastozi se dosta izvoze u Italiju.Uzgoj rakova slabo uspijeva pa se nažalost

previše izlovljavaju iz prirodnih staništa.

Značaj

S obzirom na složenost građe djele se na: Niže rakove (jednostavnije građe tijela,6-60

kolutića)Više rakove (složenije građe tijela, imaju 20

kolutića)Poznatije vrste:vodenbuhe, veslonošci, riblja

uš, hlap, jastog, obična rakovica, riječni rak, rakovi plivači ili kozice, rak šuša, rak kosmej, rak samac, plaštane moruzgve...

Klasifikacija

Šuša i kosmej

Obalna kozica i riječni rak

Ekologija i rasprostranjenost:Žive na kopnu, a zadržavaju se na vlažnim staništima.Kroz površinu tijela i otvore za disanje gube znatne

količine vode pa im zbog toga odgovaraju vlažna staništa.

Uglavnom su aktivne noću a po danu se skrivaju. Ima ih oko 10 500 vrsta.

Stonoge(Myriapoda)Carstvo: Animalia

Koljeno: Arthropoda

Razred: Myriapoda

U potragu za hranom izlaze noću.Neke stonoge su biljojedi:hrane su trulim lišćem, biljnim otpacima, trulim drvećem.Ima i grabljivica koje se hrane insektima.Dok su biljojedne vrste veoma spore, trome

životinje, grabjivice su hitre i odlikuju se relativno brzim kretanjem.

Način ishrane

Telo stonoga sastoji se od glave i trupa. Broj trupnih segmenata segmenata veoma varira ( 11 - 173). Prema položaju na telu ekstremiteti mogu da budu glaveni i

trupni. Na glavenom regionu se nalazi jedan par antena koje služe

kao čulo dodira i mirisa, mandibule i dva para maksila koje imaju ulogu u ishrani i služe za sitnjenje i pridržavanje hrane.

Na svakom trupnom segmentu, osim poslednjeg, nalazi se po jedan par ili dva para jednogranih ekstremiteta.

Kod grabljivih stonoga prvi par nogu je uvećan i kukasto povijen i služi za hvatanje i ubijanje plena.U njihovoj osnovi se nalazi otrovna žlezda koja se otvara na vrhu kukica.

Građa

Disanje: - obavlja se preko traheja

Transportni sistem: - otvorenog tipa,(srce leži iznad creva i prostire se celom dužinom tela.)

Izlučivanje: - organi za izlučivanje su Malpigijevi sudovi.

Nervni sistem: - lestvičast, sa parom ganglija u svakom segmentu.

Čulni organi: - složene oči su smeštene na bokovima glave; proste oči vidu očnih jamica (mogu imati dva,četiri ili više očiju); čulo mirisa i dodira

Razmnožavanje: - sve stonoge su odvojenih polova; nemaju larvalnog stepena..

Sve stonoge su odvojenih polova. Nemaju larvalnog stepena.Mnoge pokazuju brigu o potomstvu, one ili

polažu jaja u naročita gnijezda ili svojim tijelom spiralno obavijaju jaja i ostaju u tom položaju nekoliko nedelja, ne uzimajući hranu sve dok se nova generacije ne izlegne.

Za vrijeme parenja mužjaci stonoga stvaraju nakupine spermija koje složenim procesom prebacuju na ženke.

Presvlače se veliki broj puta.

Razmnožavanje

Diplopoda-dvojenoge. Ima oko 8000 vrsta čija se veličina kreće od 2 mm do 25 cm. Imaju dvojne kolutiće i na svakom kolutiću dva para nogu i dva para odušaka osim prva tri kolutića koji imaju po jedan par nogu.

Chilopoda-strige. Ima oko 3000 vrsta. Najpoznatije: strige i kućna stonoga. Svi kolutići osim tri posljednja imaju samo jedan par nogu

Pauropoda-malonošci. Veoma su sitne, od 0,5 do 2 mm, žive u lišću koje trune u zemlji. Imaju 9-11 pari nogu.

Simphyla-kratkonošci. Oko 120 vrstra koje žive u zemlji i lišću koje trune. Veličine od 2 do 10 mm. Imaju oko 12 pari nogu.

Klasifikacija

Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata), ponekad se pojavljuje u stanovima.

Afrička stonoga

Umiljata stonoga

Ružičasta zmajeva stonoga

Entomologija je nauka koja proučava insekte.Ekologija i rasprostranjenost:Računa se da na zemlji živi najmanje 8000 000

vrsta insekata.S obzirom na ove podatke, insekti nisu samo

najbrojnija vrsta unutar zglavkara, nego i uopšteno u životinjskom svijetu.

Nastanili su sva staništa na zemlji pa se nazivaju kosmopolitskim organizmima.

Najviše ih živi na kopnu, a relativno mali broj oko 20 000 u vodama.

Insekti (Insecta ili Hexapoda)Carstvo Animalia

Koljeno Arthropoda

Klasa Insecta

Hrana insekata veoma je raznolika i obuhvata sve materije biljnog i životinjskog porijekla.

Mogu se hraniti svim dijelovima biljke.Mnoge su vrste grabljivice (hrane se drugim

insektima, crvima, mekušcima), druge su svaštojedi, ima ih koje se hrane uginulim životinjama, a neke neživim dijelovima(perjem, dlakom, voskom).

Mnogi insekti su paraziti, različitih životinja uključujući i insekte pa čak i čovjeka.

Način ishrane

Dišu na niz sitnih otvora sa svake strane trbuha.

Ti se otvori zovu odušci ili stigme.Oni se nastavljaju u razgranate cijevi

(uzdušnice) koje se granaju u sve sitnije ogranke koji dopiru do samih ćelija i opskrbljuju ih kisikom.

Uzdušnice ulaze i u krila. Dakle insekti za disanje imaju razvijen

uzdušnički sistem.

Disanje

Građa

Tijelo segmentisano i podijenjeno na 3 regiona: glavu, grudi i trbuh (caput, torax i abdomen).

Na gornjoj strani glave se nalazi 1 par antena sa čulom dodira i mirisa a sa svake strane glave je po jedno složeno oko.

U grudnom dijelu smještene noge i krila kao i snažni i izdržljivi mišići koji omogućavaju pokretanje nogu i krila.

Na svakom dijelu se nalaze dlačice, rupice, šavovi.

Krila se nalaze sa gornje strane, srednjeg i zadnjeg prsnog kolutića.

U zadnjem dijelu tijela nalazi se najveći dio utrobe pa se zbog toga njegova zapremina može mjeriti.

Kreću se na raznovrsne načine: trče, hodaju, skaču, lete, plivaju, a čak mogu i da se voze na leđima drugih insekata i kreću se kroz zemlju.

Nervni sistem čini niz nervnih čvorova- ganglija, koji su ljestvičasto povezani.

Ganglija glave je složene strukture, najrazvijenije kod zadružnih opnokrilaca.

Tjelesni zid građen od jednoslojne pokožice(epidermisa) koja izlučuje višeslojnu kitinsku kutikulu.

Po obrazovanju je savitljiva a kasnije očvrsne i predstavlja nerastegljiv oklop oko tijela.

Mogu da bez odmaranje lete nekoliko stotina kilometara.

Šema anatomije kukacaA – Glava (Caput)B – Prsište (Toraks)C – Zadak (Abdomen)

1. Antena2. Ocellus (prednji)3. Ocellus (gornji)4. Kompleksno oko5. Mozak6. Prothorax7. Leđna (dorsalna) arterija8. trahea

9. Mesothorax10. Metathorax11. Prvi par krila12. Drugi par krila13. Srednje crijevo, želudac14. Srce15. Ovarij, jajnici16. Stražnje crijevo, rektum

17. Anus18. Vagina19. Trbušni (abdomenalni) živčani sistem s ganglijama20. Malpighian žlijezda

21. Jastuk22. kandže23. Tarsus24. Tibia25. Femur26. Trochanter27. Prednje crijevo28. Thoraxganglion29. Coxa30. Žlijezda slinavka31. Subesophageal ganglion32. Usni aparat

RazmnožavanjeInsekti su razdvojena pola. Imaju parne jajnike i sjemenike. Razmnožavaju se jajima, ali poznati su i

živorodni oblici. Oplodnja je unutrašnja. Ženke odlažu oplođena jaja na različita

mjesta, prema načinu života: na lišće, drveće, pod koru drveća, u zemlju, u gnoj, trulež ispod kamenja, u druge insekte, gusjenice i slično.

Iz jaja se razvijaju ličinke, a kasnije u odrasle insekte.

Ličinke insekata se više puta presvlače. Presvlačenje se vrši pod uticajem hormona ćelija

žlijezda i nervnog sistema. Između presvlačenja ličinke rastu.Tokom života ličinke mnogo jedu, kada dostignu

određenu veličinu ličinke se zakukulje u kukuljicu.Unutar kukuljice se izgrađuju tkiva i organi i životinja

sve više liči odraslom insektu. Tu počinje preobrazba (metamorfoza).

Iz kukuljice izlazi odrasli insekt.Potpunu preobrazbu imaju: leptir, muha, bua, pčela.Nepotpunu: skakavac, žohar, uš, stjenica

Preobrazba

Insecti se djeli na 2 podklase: Apterygota ili beskrilni insekti i Pterygota ili krilati insekti.

Podjela na podklase učinjena je na osnovu krila tj. da li insekti imaju ili nemaju krila i tipa metamorfoze.

Krilaši sa nepotpunom preobrazbom: vodencvjetovi, vretenca, ravnokrilci, grizlicokrilaši,rilčari...

Krilaši sa potpunom preobrazbom: mrežokrilci, leptiri, dvokrilci,buhe, kornjaši, opnokrilci...

Zadružni insekti: zadruge insekata, zadruge termita, zadruge mrava, zadruge medne pčele...

Klasifikacija

Vodencvjetovi

Vodencvjetokrilaši (Ephemeroptera) su najstariji nadred vodenih insekata koji obuhvaća samo jedan red: vodencvjetovi (Ephemeroidea).Poznato je oko 2500 vrsta, od toga u Europi živi preko 200.

Zeleni konjic

Konjici (Tettigoniidae; zrikavci, kobilice, lisni skakavci) porodica su srednje velikih insekata iz reda ravnokrilaca. Prvenstveno su biljožderi, ali ima i entomofagnih mesoždera.

Termiti

Termiti ili istokrilaši (Isoptera) su red malih do srednje velikih (do 23 mm) insekata kod kojih je razvijen zadružni život. Donekle se mogu usporediti s mravima. U tropskim krajevima, gdje većinom žive, nazivaju ih bijeli mravi.

Cvrčak

Cvrčci (Cicadidae) su porodica insekata karakterističnih po cvrčanju mužjaka (po čemu su nazvani).Hrane se biljnim sokovima.

Leptir

Leptiri (Lepidoptera) su red s najvećim brojem vrsta u razredu insekata.Do sada je poznato više od 150.000 vrsta, a u Srednjoj Evropi živi više od 4.000 vrsta. Godišnje se opiše oko 700 novih, a ipak su njihov izgled i način života vrlo slični. Žive na svim kontinentima osim Antarktika, a mnoge vrste su akutno ugrožene.

Obad

Obadi ( Tabanidae) porodica su snažnih i jakih dvokrilaca široke glave i velikih sastavljenih očiju. Usni organi su prilagođeni za bodenje kao vodoravno ispruženo sisalo kojim sišu krv. Ljeti napadaju stoku. Njihov ubod je bolan a oteklina se zadržava po nekoliko dana.

Buha

Buha je naziv za male insekte bez krila iz reda Siphonaptera. Buhe su vanjski paraziti koji se hrane krvlju sisara i ptica.Najpoznatije vrste buha su:Mačija buha (Ctenocephalides felis),Pseća buha (Ctenocephalides canis),Ljudska buha ili obična buha (Pulex irritans)

Njemačka osa

Obične ose su, uz vrstu njemačkih osa (Vespula germanica), najčešća vrsta osa u Srednjoj Europi.

Značaj insekata je višestruk u razvoju ekoloških odnosa u biosferi.

Insekti učestvuju u hranidbenim lancima, a time i u kruženju tvari u kopnenim sistemima.

Evolucijski razvoj biljaka cvjetnica vezan je uz pojava i razvoj instekata u biosferi.

Oni su hrana mnogim životinjama: ribama,paucima,vodozemcima,gmazovima, kukcojednim pticama i sisavcima.

Pčele proizvode med i vosak, čija je primjena u kućanstvu i industriji vrlo široka.

Dudov svilac je leptir čije se čahurice upotrebljavaju u proizvodnji svile.

Značaj

Ima mnogo insekata nametnika i prijenosnika zaraznih bolesti na čovjeka i domaće životinje.

Za neke je nametnički život izvor hrane za odrasle ili za ličinke.

Buhe i uši sišu krv ptica i sisavaca. Tekuti uzrokuju štete u peradarstvu, jer se hrane rožnatim proizvodima kože peradi.

Štrkovi napadaju goveda i konje, ali mogu i čovjeka. Komarci malaričari prenose malariju u krv čovjeka.Papatači insekti prenose papatačku groznicu.Muhe ce-ce svojim ubodom prenose bolest spavanja.Štakorova buha prenosi kugu.Odjevna uš prenosi tifus,dok kućna muha može

zagaditi hranu

Insekti kao štetnici

Ličinke leptira kupusnog bijelca hrane se lišćem kupusa i mogu nanijeti velike štete.

Rovci u vrtu uništavaju korijenje mnogih povrtnica.

Ličinke krompirove zlatice hrane se lišćem krompira.

U voćnjacima nalazimo lisne i štitaste uši, kao i brojne gusjenice leptira.

Hruštevi i prelci uništavaju stabla i grane u šumama.

U kućama imamo problema sa suknenim i pšeničnim instektima itd..

Milica ŠljivićMilica Popić

KRAJ!