asistivne tehnologije 1

28
Asistivne tehnologije Prof. dr Špela Golubović Mila Veselinivić, master SRE Mr Sanela Slavković

Upload: mitarpejic

Post on 19-Jan-2016

111 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

Asistivne tehnologije 1

TRANSCRIPT

Page 1: Asistivne tehnologije 1

Asistivne tehnologije

Prof. dr Špela GolubovićMila Veselinivić, master SRE

Mr Sanela Slavković

Page 2: Asistivne tehnologije 1

• Semestar VII• Fond časova 1+2 ( 15 časova teorije i 30

časova vežbi)• Broj ESPB bodova – 2,5 • Predavanja –prema rasporedu• Vežbe –prema rasporedu• Konsultacije: utorkom od 12 - 13 h ili

pre/posle nastave ili vežbi

Page 3: Asistivne tehnologije 1

Vrednovanje rada studenata

• Redovno pohađanje nastave – 10 bodova• Redovno pohađanje vežbi -15 bodova• Izrada seminarskog rada - 25 bodova• Predispitne aktivnosti studenta iznose od 0-

50 bodova. Minimum bodova koji je potreban za pristupanje ispitu je 30.

• Usmeni ispit – maksimalan broj bodova je 50.

Page 4: Asistivne tehnologije 1

Sadržaj predmeta• Definisanje asistivnih tehnologija. ICF klasifikacija. Podela

asistivnih tehnologija. Karakteristike AT. Sveobuhvatna procena u cilju korišćenja AT. Faktori koji utiču na korišćenje AT.Asistivne tehnologije u oblasti komunikacija. Asistivne tehnologije u aktivnostima svakodnevnog života. Asistivne tehnologije u oblasti samoposluživanja. Asistivne tehnologije u oblasti kretanja. Asisstivne tehnologije za radno okupacione aktivnosti. Asistivne tehnologije za radno –profesionalne aktivnosti. Asistivne tehnologije mehaničkog tipa. Asisstivne tehnologije računarskog tipa. Asistivne tehnologije za osobe sa oštećenjima vida, sluha, motoričkm poremećajima, intelektualnom ometenošću, teškoćama u komunikaciji, višestrukom ometenošću.

• Vežbe prate teorijski deo nastave i realizuju se u dogovoru sa asistentima u nastavnim bazama fakulteta.

Page 5: Asistivne tehnologije 1

• U svetu živi preko 600 miliona osoba s invaliditetom

• U EU živi oko 50 miliona osoba s invaliditetom• U SAD-u ima skoro 60 miliona osoba s

invaliditetom od kojih su skoro 6 miliona deca.

• Ako u ove statistike dodamo i starije osobe......

Page 6: Asistivne tehnologije 1

• nekada- ishod,• sada-klijentovo mišljenje i očekivanja

Page 7: Asistivne tehnologije 1

• Pomoćna tehnologija ili adaptivna tehnologija (AT) je opšti pojam kojim su obuhvaćena asistivna (pomoćna), prilagodljiva sredstva za osobe sa invaliditetom. Takođe uključuje proces koji se koristi prilikom odabira, lociranja i korištenja AT sredstava.

• Formalno, pravno definisanje pomoćnih tehnologija , prvi put je objavljeno u 1988 (Assistive Technology Act, 1998 ). Ovaj čin je izmenjen i dopunjen u 1994, u 1998. Kroz ovu istoriju, originalna definicija pomoćne tehnologije ostala je dosledna.

Page 8: Asistivne tehnologije 1

Definicije AT

1. „ Uređaj asistivne tehnologije“ označava svaku stavku, deo opreme, ili proizvod, bez obzira da li je stečen komercijalno, modifikovan, ili prilagođen, koji se koristi za povećanje, održavanje, ili poboljšanje funkcionalnih sposobnosti osoba sa invaliditetom. (The Individuals with Disabilities Education Act- IDEA, 2004; Assistive Technology Act, 1998 )

Page 9: Asistivne tehnologije 1

2. “Bilo koji proizvod (uključujući uređaje, opremu, instrumente, tehnologiju i softver) posebno proizvedene ili na opštem raspolaganju, za sprečavanje, za kompenzaciju, praćenje, olakšavanje ili neutralisanje oštećenja, ograničenja aktivnosti i ograničenje učešća“.

(ISO 9999: 2007) ISO 9999 je deo „WHO Family of International Classifications“ (WHO- FIC), i koristi termine i definicije „International Classification of Functioning, Disability and Health“ (ICF).

• U dopuni iz 2009. se navodi: „Pomoćni proizvod je svaki proizvod (uključujći sprave, opremu, instrumente i softver) posebno proizveden ili generalno na raspolaganju, korišćen od i za lica sa invaliditetom

• Za učešće;• Da zaštiti, podrži, preveze, izmeri ili zameni funkciju/ strukturu tela i

aktivnosti; ili• Da spreči oštećenja, ograničenja aktivnosti ili ograničenja učešća“.

Page 10: Asistivne tehnologije 1

3. Asistivna tehnologija (AT) je specijalizovana hardver ili softver oprema koju koriste učenici sa invaliditetom da povećaju sposobnost da učestvuju u zadacima učenja i aktivnostima svakodnevnog života i funkcionišu samostalno koliko je to moguće.

Asistivni uređaji su mehanička i/ ili električna oprema napravljena da poveća sposobnost pojedinca da međusobno dejstvuje sa okruženjem (Reed, Penny, Bowser, Gayl, 1991)

Page 11: Asistivne tehnologije 1

• Termin AT uglavnom se ne koristi za uredjaje koji se koriste prilikom rehabilitacije, kao ni za uredjaje koje koriste osobe bez hendikepa

Osnovni koncept AT je njihova funkcionalna vrednost u svakodnevnom životu osoba sa hendikepom.

Utiču na: povećanje stepena nezavisnosti, smanjuju vreme potrebno za svakodnevne

aktivnosti, povećavaju izbor aktivnosti i zadovoljstvo pri

učestvovanju u njima.

Page 12: Asistivne tehnologije 1

ISO 9999 sadrži sledeće klase AT:

• 04 Pomoćni proizvodi za lično lečenje.• 05 Pomoćni proizvodi za obuku veština.• 06 Ortoze i proteze.• 09 Pomoćni proizvodi za ličnu negu i zaštitu.• 12 Pomoćni proizvodi za ličnu mobilnost.• 15 Pomoćni proizvodi za domaćinstvo.• 18 Prilagođavanje nameštaja, kuće i drugih prostorija.• 22 Pomoćni proizvodi za komunikaciju i informisanje.• 24 Pomoćni proizvodi za rukovanje objekata i uređaja.• 27 Pomoćni proizvodi za poboljšanje životne sredine, alata i

mašina.• 30 Pomoćni proizvodi za rekreaciju

Page 13: Asistivne tehnologije 1

• Asistivna tehnologija sadrži dve povezane komponente:

• 1.Uređaje i adaptacije.• 2.Servise podrške koji identifikuju ta pomagala

i uče decu i porodice da ih koriste uspešno.• „Servis asistivne tehnologije“ označava svaki

servis koji direktno pomaže pojedincima sa invaliditetom u izboru, nabavci, ili korišćenju uređaja asistivne tehnologije. Servisi omogućavaju izbor odgovarajućih adaptacija i uređaja (pomagala) i sprovođenje obuke za decu i roditelje (posredovanje).

Page 14: Asistivne tehnologije 1

• Pomagala su klasifikovana po dostupnosti na:• - proizvode niske tehnološke izrade koji su

lako dostupni ( sprave za kretanje npr. kolica,štapovi, štake..)

• - proizvode visoke tehnološke izrade koji su teško dostupni, napravljeni da podrže specifične potrebe ometene dece (hardware, software i dr. za asistiranje osobama sa hendikepom pri pristupu računarima i dr. Informacionim tehnologijama)

• .

Page 15: Asistivne tehnologije 1

Oblasti rada sa AT su:

• 1. Izbor modela AT za različite vrste ometenosti.

• 2. Procena njihove primenjivosti i upotrebne vrednosti.

• 3. Uputstva o upotrebi različitih AT.• 4. Obuka i podrška za njihovo korišćenje

Page 16: Asistivne tehnologije 1

ČLANOVI TIMA

Defektolog –svi profiliFizioterapeutiRadni terapeuti

Page 17: Asistivne tehnologije 1

ICF klasifikacija

• International Classification of Impairment, Disability and Handicap (ICIDH; WHO, 1980) uvodi sadašnji koncept International Classification of Functioning, Disability and Health (ICF; WHO, 2001) ICF veliki značaj konteksta u kome osoba živi i njen prilagođavanje na invalidnost. Ovaj konteks posmatran je u sredinskim i ličnim faktorima ICFa.

Page 18: Asistivne tehnologije 1

Zdravstveno stanje

Telesne funkcije i strukture

Aktivnost Učešće

Kontekstualni faktori

Sredinski faktori Lični faktori

Page 19: Asistivne tehnologije 1

Deo 1: Funkcionisanje i Ometenost Deo 2: Kontekstualni faktori

Komponente Telo i stukture Aktivnosti i Učešće Sredinski faktori Lični faktori

Domeni Telo-funkcijeTelo-strukture

Područje života (zadaci, aktivnosti)

Spoljašnji uticaji na funkcionisanje i

ometenost

Unutrašnji uticaji na funkcionisanje i

ometenost

Konstrukti

Promene u funkcionisanju tela

(fiziološke) Promene u

strukturi tela (anatomske)

Kapacitet Izvršavanje zadataka

ustandardnom okruženju

Performanse Izvršavanje zadataka u trenutnom okruženju

Omogućavanje ili ometanje uticaja karakteristika na

stavove

Uticaj karakteristika

osobe

Page 20: Asistivne tehnologije 1

• Motorne, senzorne, perceptivne, kogitivne i psihosocijalne funkcije i (ne)sposobnosti AT korisnika su relevantne za dva cilja u korištenju AT: a) da AT koja će se koristiti omogući participaciju i uključivanje kompromitovane funkcije b) da je korisnik sposoban da stupi u interakciju sa tim sredstvom.

Page 21: Asistivne tehnologije 1

• Aspekti koji zahtevaju da budu obuhvaćeni i prepoznati u planiranju intervencije:

• a) aktivnosti dnevnog života, • b) Instrumentalne aktivnosti dnevnog života • c) obrazovanje • d) zanimanje • e) rekreacija

Page 22: Asistivne tehnologije 1

Faktori utiču na efikasnost i upotrebu AT sredstava

• Sredinski: Oni uključuju fizički, socijalni i kulturni kontekst

• Sredinski faktori obuhvataju podršku drugih osoba , uključujući sociokulturno okruženje osoba sa ometenošću, prilagođavanje sredine, arhitektura, servisi za podršku, personalni asisitenti

• Okruženje u kome osobe koriste sredstva ili tehnologiju mogu da je ohrabe i suprotno

• Nedostatak para, Nedostatak kadra uza odabir, Nedostatak servisa

Page 23: Asistivne tehnologije 1

• Lični faktori :status, godine, obrazovanje zapošljenje , iskustvo

• Problem u prihvatanju AT od strane osobe su: kombinacije fizičkih, senzornih, kognitivnih sposobnosti , od reakcija i očekivanja , ličnih potreba , sposobnosti, preferencija, ranijih iskustava i izloženosti tehnologijama. temperament, ličnost, subjektivna procena kvaliteta života, pogled na fizičke mogućnosti, očekivanje u odnosu na budućefunkcionisanje, finansijska i socio ekonomska podrška.

Page 24: Asistivne tehnologije 1

• Značaj ličnih faktora (personal factor in AT):• 1. Percepcija AT karakteristika, • 2. Nivo anksioznosti,• 3. Sposobnost za AT trening,• 4. Negativna percepcija ometenosti , bolesti,

5.koristi od AT.• 6. Namera da koriste AT, • 7. Spremnost da učestvuju u odabiru.•

Page 25: Asistivne tehnologije 1

• Pristupačnost možemo podijeliti u tri oblika:• 1) situacijska pristupačnost• 2) socio-kulturna pristupačnost• 3) funkcionalna pristupačnost.

Page 26: Asistivne tehnologije 1

Procena za korištenje ATSpospobnosti korisnika

MotorneSenzorneKognitivnePerceptivne

Psihomotorna obeležja

Lični resursi

Životneuloge

ADLIADLEdukacijaZaposlenjeRekreacija

Aktivnost i učešćeTelesne strukture i funkcije

Lični faktori

UredjajiMobilnostKomunikacijaVidSluhBriga o sebiPristup računaru

SredinaFizička SocijalnaStav sredine

Sredinski faktori: Proizvodi i Tehnologija

Faktori sredine

Page 27: Asistivne tehnologije 1

Elementi ocenjivanja Konceptualni okvir radaSposobnosti korisnika I deo: Funkcionisanje i ometenost

Komponente: Telesne strukture i funkcijeTelesne funkcije Telesne strukture

Senzorne Senzorne funkcije i bol Strukture nervnog sistemaOko, uvo i slične struktureKoža i slične strukture

Percepcija Mentalne funkcije Strukture nervnog sistemaStrukture povezane sa kretanjemOko, uvo i slične struktureKoža i slične strukture

Kognitivne Mentalne funkcije Strukture nervnog sistema

Motorne Neuromišićnoskeletne funkcije i funkcije vezane za pokret, govornei glasovne funkcije

Strukture nervnog sistemaStrukture povezane sa kretanjemStrukture uključene u glas i govor

Page 28: Asistivne tehnologije 1

AT uređaji II deo: Faktori kontekstaKomponente: Faktori okolinePoglavlje: Proizvodi i tehnologija

Pomoćna tehnologijaElementi ocenjivanja

ICF konceptualni okvir

Mobilnost Proizvodi i tehnologija za ličnu unutrašnji i spoljašnju mobilnost i transport

Sopstvena nega Proizvodi i tehnologija za ličnu upotrebu i svakodnevni život

Senzorni Vid Proizvodi i tehnologija za komunikaciju

Sluh Proizvodi i tehnologija za komunikacijuKomunikacija Proizvodi i tehnologija za komunikacijuPristup računaru Proizvodi i tehnologija za edukaciju

Proizvodi i tehnologija za zaposlenjeSedenje Nije klasifikovanoUticaji okoline Ustanove ili barijereFizička okolina Proizvodi i tehnologija (Dizajn okoline)

Prirodna okolina i promene od strane čoveka

Socijalna okolina Podrška i vezeServisi, sistemi i pravila

Okolina stave StavoviPsihosocijalni atributi Komponenta: Lični faktoriPredviđena dobitPredviđena kompetitivnostLični izvoriIskustvoEdukacijaSocioekonomski statusDemografski status