asp objektno orijentirano programiranje

8/16/2019 ASP Objektno orijentirano programiranje

1/46

Uvod u objektno-orijentiranoprogramiranje u programskom

8.4.2007 autor: dr. sc. Zvonimir Vanjak


2/46

Evolucija programskih jezika

prva generacija – strojni jezik

–

treća generacija – Pascal, C, Fortran, Algol, LISP, ... uvodi se paradigma proceduralnog, strukturnog i modularnog programiranja

pojavljuju se i višenamjenski jezici

objektno-orijentirani jezici kao nova paradigma razvoja (- Smalltalk, C++, Java, C#

četvrta generacija – 4GL jezici

jezici specijalizirani za određenu domenu problema

Algoritmi i strukture podataka, 2006/07. 8.4.2007 2 / 46


3/46

Razvoj tipičnog programera

uglavnom započinje učenjem nekog programskog jezika treće

Basic, Pascal, C ,

koristi se paradigma nestrukturiranog programiranja

započinje se pisanjem malih i jednostavnih programa koji se sastoje odslijeda naredbi i djeluju nad zajedničkim skupom podataka



4/46

Proceduralna paradigma - I

osnovni korak je uvođenje funkcija koje su izgrađene kao skup naredbi i koje imaju dobrodefiniran ulaz i izlaz (već viđeno na PIPI-ju)

rješavamo se problema ponavljanja programskog kôda!!!

definiramo ga na jednom mjestu i zatim samo pozivamo funkciju kad nam zatreba takvafunkcionalnost

Glavni program

Podaci

Procedura 1 Procedura 2 Procedura 3

Lokalni podaci Lokalni podaci Lokalni podaci



5/46

Proceduralna paradigma - II

primjeri: – , funkcije za U/I – printf, fwrite funkci e za rad s rafikom - DrawLine DrawCircle

a što ako je netko već implementirao takve funkcije?! možemo ih ednostavno iskoristiti!

- većina razvojnih okruženja dolazi s ugrađenom gomilom biblioteka takvih funkcija reusability – mogućnost ponovnog iskorištavanja programskog kôda

“write once, use everywhere”

ali, nije sve tako jednostavno javlja se problem organizacije velikog broja funkcija u smislene cjeline!



6/46

Modularno programiranje

procedure srodne funkcionalnosti grupiraju se u module koji mogu imati vlastiteodatke

Modul 1Program

Procedura 1

Modul 2Lokalni podaci

Procedura 2 Procedura 3

Podaci 1

Lokalni podaci Lokalni podaci



7/46

I dalje nije sve idealno!

teško je napraviti modul da bude dobro definirana i zatvorena jedinicafunkcionalnosti!

programski jezici imaju vrlo “tanku” (i često nejasnu) definiciju modula npr. u C-u modul može biti:

- .h datoteka s pripadajućom .cpp datotekom

- biblioteka funkcija koja se statički povezuje (linka) u naš program

-

koncept modula je najčešće implementacijski detalj programskog okruženja u kojem radimoi nije potpuno integriran u sam programski jezik

osnovni problem je što funkcije i podaci ugrađeni u modul nisu povezani u

konkretne programske entitete koji bi predstavljali razumljiv i jasan koncept zara n e or sn e mo u a standardni predstavlja gomilu struktura i funkcija a mi bismo željeli imati “nešto”

kao: File Binar File TextFile ...

Algoritmi i strukture podataka, 2006/07. 8.4.2007

7 / 46


8/46

Potreba za objektno-orijentiranom paradigmom

stvar nije tako kompletno crna jer ovisi i o “razini” funkcionalnostiu rađeno u modul: moduli “niske razine” (npr. U/I funkcije u C-u, funkcije za grafičko iscrtavanje

u Windowsima) se svakodnevno (i uspješno) iskorištavaju u projektimadiljem svijeta

- jasno definirani, s dobrom dokumentacijom i “izglačani” dugotrajnim korištenjem

MASM (Microsoft Assembler) ima i varijable, i mogućnost definiranja

zašto nam je onda uopće C zanimljiv?- jednostavnija sintaksa, i (ipak) moćniji skup osnovnih naredbi

traži se potpuno nova paradigma programiranja “od ovor”: ob ektno-ori entirana aradi ma



9/46

Malo povijesti

Simula (1967.) prvi programski jezik sa svojstvima objektno-orijentirane paradigme

nam en en zgra n sus ava za s mu ac u uveden pojam klase / razreda

Smalltalk 1972. prvi “pravi” (čisti) objektno-orijentiran programski jezik (“sve je objekt”) razvijen u laboratoriju Xerox PARC

-

C++ “hibridni” objektno-orijentirani jezik nastao iz C-a - ispočetka se zvao “C s razredima” (“C

” razvio ga je Bjarne Stroustrup (1983.) u Bell Labs

inicijalna ANSI standardizacija je dovršena (tek) 1998., a 2003. je izdana verzija trenutno se radi na razvoju novog standarda C++0x C++ je “predak” danas široko korištenih jezika - Java, C# i VB.NET



10/46

Kako ćemo “savladati” OOP?

krećemo od (jednostavnog) problema koji ćemo riješiti u C-u

koncepata OO paradigme vidjeti kako se oni mogu riješiti u C++

problem:

zadana je datoteka u kojoj se nalazi određeni (nepoznat) broj podataka(radi jednostavnosti, datoteka je slijedna formatirana i sadrži u svakom

treba napisati program koji će učitati podatke iz datoteke u memoriju (u –

omogućiti njihovu obradu- s obzirom da odaci mora u ostati u memori i nakon učitavan a ni e mo uće

Algoritmi i strukture podataka, 2006/07. 8.4.2007 jednostavno rješenje slijednog

č

itanja podataka (jedan po jedan) sve do kraja datoteke!10 / 46


11/46

Jednostavno rješenje u C-u

rješenje:

ih ukupno ima

ponovno prolazimo kroz datoteku i iznova učitavamo podatke (s time da ihsada s remamo u alocirano ol e

ne zadovoljava zadani uvjet!!!

problem



12/46

Bolje rješenje

možemo koristiti funkciju realloc .

potrebi povećavamo tijekom učitavanja

“ ” pokazivač na alociranu memoriju

dobro je “povezati” podatke – definiramo strukturu

struct DinamickoPolje

{int *Podaci;int BrojElem;



13/46

Još bolje rješenje

definiramo i određeni skup funkcija koje će raditi s tom strukturom -

- struct FILE (fopen, fscanf, fread , ...)

int Inicijaliziraj (struct DinamickoPolje *Polje,

int InicijalniBrojElem);void Izbrisi (struct DinamickoPolje *Polje);int PostaviNovuVelicinu struct DinamickoPol e *Pol e

int NoviBrojEl);

Algoritmi i strukture podataka, 2006/07. 8.4.2007

_ _ _ _

13 / 46


14/46

Što nije dobro?

tehnički nedostaci implementacije u C-u:

- problem je što je ova struktura samo vrlo jednostavan “omotač” (engl. wrapper ) oko

pokazivača („sakrili“ smo malloc i realloc od korisnika strukture, ali nismodefinirali nikakvo dodatno ponašanje)

pristup podacima ide preko izravnog korištenja pokazivača koji je dios ru ure

o e. o ac- nameće se primjenjivanje idioma get/set za dohvaćanje i postavljanje vrijednosti

elemenata u ol u

poboljšanja:

definiramo dodatne funkcije za rad sa strukturom



15/46

Primjer

struct DinamickoPolje{

int *Podaci;

int MaxBrojElemenata; // koliki je maksimalno raspolozivi prostor

};

int Inicijaliziraj (struct DinamickoPolje *Polje,int MaxBrojElem);

void Izbrisi (struct DinamickoPolje *Polje);

int PostaviNovuVelicinu (struct DinamickoPolje *Polje,int NoviBrojElem);

vo os av emen s ruc nam c o o e o e, n n ,int Vrijednost);

int DodajElementNaKraj (struct DinamickoPolje *Polje,int Vrijednost);

int DohvatiElement (struct DinamickoPolje *Polje, int Indeks);

int BrojElemenata (struct DinamickoPolje *Polje);

8.4.2007 15 / 46Algoritmi i strukture podataka, 2006/07.


16/46

Tehnički problem!

funkciju DohvatiElement() smo deklarirali kao

int DohvatiElement struct DinamickoPol e *Pol e int Indeks

a što ako se zatraži vrijednost elementa polja za nepostojeći indeks?

standardni način u C-u je signaliziranje pogreške preko povratnog argumentafunkcije novi prototip:

int DohvatiElement2 (struct DinamickoPolje *Polje, int Indeks,*

preko povratnog parametra (return) signaliziramo pogrešku (ako je bude) reko call b reference vraćamo dohvaćenu vri ednost

alternativa: pozvati exit() pa neka programer koji koristiDinamickoPolje popravi pogrešku u svom kodu

P02_DinamickoPolje_C_get_set8.4.2007 16 / 46Algoritmi i strukture podataka, 2006/07.


17/46

Ozbiljan nedostatak!

naše DinamickoPolje se može iskoristiti samo za podatketi a int! što ako imamo datoteku u kojoj su zapisani podaci tipa float?

kako oo ćiti našu im lementaci u strukture DinamickoPol eda se može iskoristiti za bilo koji tip podatka? klasično rješenje u C-u – korištenje typedef

bolje (i složenije) rješenje – koristimo void * kao tip podataka u polju- programer kod iskorištavanja dinamičkog polja mora koristiti cast operatore!

Naputak: u C++ se učinkovito i programski “čisto” rješava pomoću

predložaka (template) .NET i Java – pojam generics P03_DinamickoPolje_C_typedef

P03_DinamickoPolje_C_void 8.4.2007 17 / 46Algoritmi i strukture podataka, 2006/07.


18/46

Nedostaci sa stajališta dizajna programa

svakoj funkciji moramo prenositi pokazivač na strukturu “ ”

programeri u C-u (ali i Pascalu, Fortranu, Basicu) s takvom paradigmom“ ” -

pozivi funkcija iz biblioteke su isprepleteni s pozivima drugih funkcija

smanjuje se razumljivost programa

nema zravne na prv pog e v ve povezanos e ar ranestrukture i funkcija koje nad njom operiraju sve dobivaju pokazivač struct DinamickoPolje *, ali će

korisnici i sami definirati mnoge funkcije koje dobivaju takav pokazivač!



19/46

Nedostaci – dio drugi

mogućnost sukoba imena (engl. name clash)

koristimo hrvatske nazive za varijable i funkcije pa i nije toliki problem! -

omogućiti široko/internacionalno korištenje razvijene biblioteke) je situacija značajnogora (funkcije: initialize, setSize, cleanup ili delete )

što ako netko izravno promijeni vrijednost podatka u strukturi? definirane funkcije se oslanjaju na činjenicu da samo one izravno operiraju

nad podacima u strukturi- situacija: korisnik izravno promijeni podatak BrojElem

- čak i ako u dokumentaciji eksplicitno piše da se to ne smije raditi, prije ili kasnije ćenetko to i napraviti (greškom, neznanjem, lijenošću – tako mu je “lakše”)



20/46

Kako riješiti nedostatke? Jedan po jedan!

uvodimo pojam članske funkcije! -

odvojeni

,- funkcije koje smo definirali za rad sa strukturom DinamickoPolje su “intimno”

povezane s tom strukturom

-

pitanje je kako dodatno naznač

iti tu povezanost! sintaksno – deklaraciju funkcije stavljamo unutar deklaracije

strukture

time funkcija postaje “član” strukture terminološka promjena

element strukture vari abla deklarirana kao dio strukture osta e članska

varijabla strukture8.4.2007 20 / 46Algoritmi i strukture podataka, 2006/07.


21/46

Jednostavan primjer

struct StrukturaC { struct StrukturaCPP {

};

void Funkcija(StrukturaC *s){ void Funkcija() { };

*

{ StrukturaC objC;Funkcija (&objC);

StrukturaCPP objCPP;objCPP.Funkcija();

return 0;}

P04_PrimjerClanskeFunkcije8.4.2007 21 / 46Algoritmi i strukture podataka, 2006/07.


22/46

Što smo postigli?

riješili smo “problem” stalnog prenošenja pokazivača na strukturu kaoarametra “problem” je samo prividno riješen – sada se mora naznačiti za koju varijablu (instancu

strukture) se poziva funkcija riješili smo problem sukoba imena

možemo imati funkcije istog imena, sve dok su one elementi različitih struktura

poz v un c a o e su o s ru ure se s n a sno asno raz u u o poz va“običnih” funkcija

instanca_strukture.ime_funkcije(parametri)

funkci e ko e izravno d elu u nad odacima u strukturi ima u izravnu vezu skonceptom strukture jasno, jer su njen integralni dio



23/46

A kamo je nestalo DinamickoPolje *?

odnosno, kako pozvana funkcija “zna” za koju je varijablu strukture pozvana? funkci i se im licitno renosi okazivač this

this je pokazivač koji pokazuje na varijablu strukture za koju je članska funkcijapozvana“ ” “ ”

Primjer:

int DinamickoPolje::Inicijaliziraj(int inMaxBrojElem) {// implicitno korištenje thisBrojElem = 0;

// ili eksplicitno

this->_BrojElem = 0;...}

P04_DinamickoPolje_Cpp1_clanske_funkcije8.4.2007 23 / 46Algoritmi i strukture podataka, 2006/07.


24/46

Operator određivanja dosega (scope resolution)

pojavile su se neke dvotočke u prethodnom primjeru?

int DinamickoPolje::Inicijaliziraj(int inMaxBrojElem)...

::

u C++: doseg (scope) = “mjera” vidljivosti identifikatora (varijable,

funkcije, klase) u programu u našem primjeru je bitan jer njime kod implementacije funkcijeInicijaliziraj (a i svake druge članske funkcije)

naznačavamo njenu pripadnost razredu DinamickoPolje!



25/46

Što je ostalo?

i dalje imamo problem – moguće je izravno promijeniti sadržaj varijabli ustrukturi utječemo na kasnije ponašanje članskih funkcija (najčešće s nedefiniranim posljedicama!)

rješava se uvođ

enjem prava pristupa pr va e pu c dio će biti dostupan svima, a koji dio će biti dostupan samo članskim funkcijama strukture

sintaksa:

struct PrimjerStrukture {

int _JavnoDostupnaVarijabla;void JavnoDostupnaClanskaFunkcija(int Parametar);

rivate:int _PrivatnaVarijabla;float PrivatnaClanskaFunkcija();

};



26/46

Pristup privatnim dijelovima strukture

što se misli pod “dostupan”?

pristupiti privatnim dijelovima strukture

var._PrivatnaVarijabla = 0;

-

privatnim dijelovima strukture se može pristupiti samo unutar

i članske funkcije mogu biti privatne!

P05 Prim erStrukturePravaPristu a postoji i protected pravo pristupa

_



27/46

Konačno – razredi (klase)!

uvodimo ključnu riječ class -

koja je razlika? sa s anov a ++ prevo e a pr marno s n a sna – o s ru ure e svepodrazumijevano public dok je kod razreda sve podrazumijevano

konceptualna razlika:-

ostali dijelovi programa direktno operiraju

-

razred kao primarni koncept OO paradigme (prisutan u svim OO jezicima!) namijenjene mo e ran u pre s av an u oncepa a z po ru a pro ema o r e avamo(DinamickoPolje, Stog, HashFile, ...) koji imaju složeno ponašanjerealizirano preko skupa članskih funkcija

P05_DinamickoPolje_Cpp2_prava_pristupa8.4.2007 27 / 46Algoritmi i strukture podataka, 2006/07.


28/46

Malo teorije

dva osnovna elementa OO paradigme: apstrakcija i enkapsulacija

–problema koji rješavamo

razre nam c o o e e aps ra c a oncep a nam og po a sdobro definiranim karakteristikama

-- struktura predstavlja agregatni skup podataka nad kojima operiraju “vanjski” elementi

programa (funkcije)

- vanjske funkcije nisu dio strukture – zbog toga struktura nije “potpuna” jer je zarazumijevanje koncepta koji predstavlja potrebno proučiti nešto što nije dio same

- struktura nije “zatvorena” u smislu da ne upravlja sama svojim ponašanjem i stanjem!



29/46

Enkapsulacija

niti jedan dio sustava ne bi smio ovisiti o unutrašnjim detaljima

korisnika razreda DinamickoPolje ne bi trebalo zanimati kako je

- napomena: koncept dinamičkog polja je vrlo jednostavan i praktički implicira načinimplementacije (dinamička alokacija memorije za elemente polja), ali kod složenijihrazreda to ni u kojem slu aju nije tako! čak i kod dinamičkog polja možemo imati varijabilnost u implementaciji

npr., ako je rukovanje memorijom “skriveno” od korisnika razreda, može se izgraditivlastiti memory-manager (ne koristimo malloc i realloc, već vlastitu

implementaciju – npr. radi efikasnosti)

ostižemo deklariran em unutrašn ih detal a razreda kao rivate budući da tada ionako ne može pristupiti tim dijelovima, korisnik razredaDinamickoPol e ne može o n ima ni ovisiti zato er ih ne može

izravno referencirati u programskom kodu koji on piše)8.4.2007 29 / 46Algoritmi i strukture podataka, 2006/07.


30/46

Javno sučelje razreda

sve što je u razredu deklarirano kao public dio je javnog sučelja “ ”

komunicira s ostalim dijelovima programa e n ran em ans var a ao pr va e, razre s r va svo e s an e

primjer enkapsulacije u stvarnom životu:

DVD player – javno suč

elječ

ini par kabela i daljinski upravljač

- “običnog” korisnika u biti ne zanima kako DVD player radi sve dok on ispravno reagira“ ” , , , ...

slično vrijedi i za razrede za or sn a razre a nam c o o e no e a razre ma

očekivano ponašanje, a kako je unutar razreda omogućeno takvo,


P j bj kt


31/46

Pojam objekta

ovo je deklaracija razreda (novi tip podatka):

...

};

slično kao i kod struktura, razred predstavlja predložak iz kojega će se kreiratiob ekti!

kod struktura koristimo termin varijabla strukture ili instanca strukture kod razreda se konkretna instanca naziva objektom

razre e e an, a z n ega se mo e ns anc ra pro zvo an ro o e a a- svi će biti “isti” u smislu da svi imaju isti skup članskih varijabli i članskih funkcija-

objekti se razlikuju po vrijednostima koje imaju njihoveč

lanske varijable (te vrijednostipredstavljaju stanje objekta)- analogija sa strukturom polje – svi članovi su istog tipa, a vrijednosti im se razlikuju za svaki

indeks polja


K i j bj k t


32/46

Kreiranje objekata

slično kao i kod struktura, kreiranje objekta primarno podrazumijeva

odnosno, treba alocirati prostor za članske varijable razreda

mogu a su va s an ar na na na: smještanje objekta na stog

- o e se e ar ra ao o a n o e unu ar un c e

smještanje objekta na gomilu (heap)“ ”- eksplicitno mora “uništiti” (izbrisati iz memorije)

, new – operator za kreiranje objekata na heapu

–


Primjer za i d l t


33/46

Primjer za new i delete

class MojRazred

public:int _MojPodatak;

};

int main(int argc, char* argv[]) { MojRazred objStog; // objekt na stogu

=._

MojRazred *pStog = new MojRazred(); // objekt na heap u pStog->_MojPodatak = 10;

delete pStog; // moramo eksplicitno osloboditi memoriju

// po završetku funkcije, objStog će se automatski// ukloniti iz memorije

}


B i j lj


34/46

Brisanje polja

new i delete nisu namijenjeni isključivo za kreiranje i uništavanje objekata: predstavljaju općenitu zamjenu za malloc i realloc type safe verzija – točno se zna za kakav tip podatka se alocira memorija

primjeri:float *pFloat = new float;int *pInt = new int[10];char * Strin = new char 20

delete pFloat;delete [] pInt;

za brisanje polja mora se koristiti operator delete []

delete [] pString;

P06_Primjer_new_delete


Inicijalizacija objekta


35/46

Inicijalizacija objekta

kreiranje objekta ipak ne znači samo alokaciju memorije za smještanje objekta bitno e u kakvom stan u se ob ekt nalazi nakon kreiran a odnosno kakve su mu vri ednosti

članskih varijabli

problem inicijalizacije javlja se i u C-u:

nakon deklaracije int a; nije jednoznačno definirano kakvu vrijednost ima varijabla a

o o e a a e s var ma o s o en a er v ero a no ma u v e ans var a kako inicijalizirati pokazivače koji su dio razreda?

“ ”funkcija Inicijaliziraj() koja dovodi kreirani objekt u ispravno stanje

a što ako kreiramo ob ekt i zaboravimo ozvatiInici alizira ? pogreška pri korištenju objekta!


Pojam konstruktora objekta/razreda


36/46

Pojam konstruktora objekta/razreda

uvodimo pojam konstruktora objekta posebna članska funkcija namijenjena inicijalizaciji stanja objekta kod njegovog kreiranja prepoznaje se po imenu funkcije – mora biti isto kao i ime razreda

sintaksa: public: MojaKlasa() { ... } // konstruktor bez parametara

Prim er reo terećena overloadin a funkci e

...

};

imamo funkcije istog imena (u C-u nije dozvoljeno) a prevodilac ih razlikuje po parametrima

konstruktor nema povratnog parametra – ne vraća i ne može vratiti nikakavpo a a na on zvr avan a a ako dođe do pogreške koju treba signalizirati ostatku programa – treba “baciti” izuzetak

(engl. exception)


Podrazumijevani konstruktor


37/46

Podrazumijevani konstruktor

Primjer korištenja:

MojaKlasa a;

MojaKlasa b(10);o a asa c = new o a asa ; MojaKlasa *d = new MojaKlasa(10);}

a kako su onda radili naši prethodni primjeri (bez definiranog

prevodilac za svaki razred za koji nije eksplicitno definiran

. konstruktor bez parametara koji članske varijable inicijalizira na neke


Destruktori


38/46

Destruktori

definiranjem konstruktora smo “pokrili” kreiranje objekta, a što je s

možemo definirati destruktor razreda ans a un c a o a e se poz va pr om un avan a o e a

“uništavanje” objekta = brisanje objekta iz memorije

tehnič

kim žargonom – objekt izlazi iz dosega (engl. goes out of scope) za objekte kreirane na stogu – trenutak kada funkcija u kojoj su deklarirani

završava i briše sve svoje podatke sa stoga za objekte kreirane na heapu – trenutak kad se nad njima poziva delete

ako je u razredu definiran destruktor, prevodilac će ga automatskipozvati u trenutku uništavanja objekta


Primjer sintakse


39/46

Primjer sintakse

class MojaKlasa {

MojaKlasa() { ... } // konstruktor 1

MojaKlasa(int a) { ... } // konstruktor 2~MojaKlasa() { ... } destruktor (jedan!)

};

void main() { MojaKlasa a; Mo aKlasa *b = new Mo aKlasa();... // tijelo funkcijedelete b; // poziva se destruktor za b(eksplicitno)

// poziva destruktor za a

P06_PrimjerKonstruktorDestruktor


Curenje memorije


40/46

Curenje memorije

isto pitanje – kako su radili naši prijašnji primjeri u kojima nije bilo destruktora? uništavanje objekta je podrazumijevalo samo oslobađanje memorije (alocirane za smještaj

samog objekta) i to za to se pobrinuo prevodilac destruktor je “glumila” funkcijaIzbrisi() koja je oslobađala zauzetu memoriju

Imamo curenje memorije (memory leak) u programu – zauzeli smo resurse računala ali ih

nismo oslobodili iako ih više ne koristimo za oravnos programera u a v m s u a ev ma mo e vo zraz o nezgo n m

pogreškama rednost destruktora – revodilac će se obrinuti da se ozove funkci a za

uništavanje objekta nakon što definiramo destruktor, sigurni smo

-new) mora se pozvati delete!

- kreator objekta određuje kada će se on uništiti

P06_DinamickoPolje_Cpp3_konstruktori


Kopiranje objekata


41/46

Kopiranje objekata

što je s kopiranjem objekata? .

za obične tipove (int, float, char) je to jednostavno – u funkciji se

kreira lokalna vari abla isto ti a i automatski inici alizira s renesenomvrijednošću

a što ako se prenosi objekt?

void NekaFunkcija(MojaKlasa obj) {...

}void main() { MojaKlasa a;

NekaFunkcija(a);}


Sintaksa copy-constructora


42/46

Sintaksa copy constructora

osnovno pitanje – pomoću kojeg konstruktora se kreira lokalni objekt objprilikom poziva funkcije NekaFunkcija()?

poziva se tzv. copy-constructor a gdje je on u našem razredu? – nema ga eksplicitno, ali je prevodilac sam definirao

“ ”

Sintaksa:class Mo aKlasa public: MojaKlasa() { ... } // konstruktor 1 MojaKlasa(int a) { ... } // konstruktor 2 Mo aK asa const Mo aK asa & n tO ... copy-constructor~MojaKlasa() {} // destruktor

};

copy-constructor se prepoznaje po svom parametru – prima referencu naobjekt istog tipa koji će poslužiti kao osnova za kreiranje novog objekta

=


Problem s copy-constructorom


43/46

Problem s copy constructorom

podrazumijevana implementacija copy-constructora radi samo

novostvorenog objekta

objekti koji u sebi nemaju pokazivače na alocirane resurse (memorija,

, , ...

neispravan za naš razred DinamickoPolje objekt kreiran pomoću podrazumijevanog copy-construktora će pokazivati

na istu memoriju alociranu za polje

nam c o o e - NE! – od početka se radi o call by value!

- ,pokazivač na objekt


Dva načina kopiranja objekata


44/46

Dva načina kopiranja objekata

postoje dva načina kopiranja objekata – -

novu kopiju objekta- za razred DinamickoPol e to znači alociran e nove memori e i inici alizaci u

elemenata u tom polju s vrijednostima iz objekta predanog copy-constructoru

shallow copy – kreira se novi objekt, ali on nastavlja “dijeliti” određeni diostanja s objektom na temelju kojega je nastao

- za DinamickoPolje to znači da nakon kreiranja objekta pomoću copy-

- doći će do problema kad se pozovu destruktori za ta dva objekta prvi poziv destruktora će proći u redu, ali kad se pozove destruktor za drugi objekt,

po u a os o a an a ve os o o ene memor e e uzro ova pogre u

P07_DinamickoPolje_Cpp4_copy_constructor


Reference


45/46

Reference

referenca = pokazivač s malo drugačijom sintaksom

prevodilac to obavlja automatski

e arac a re erence se prepozna e po pre su &

Primjer: P07_PrimjerReference

void main() {int a = 5;

int *pa = &a; // pokazivač pa pokazuje na varijablu aint &ra = a; // referenca ra takođ er referencira varijablu a

*pa = 10; // varijabla a sada je jednaka 10

ra = 15; // a e sada ednako 15}


Primjeri:


46/46

j

razred Trokut:

geometrijskog lika koji ima definiranu duljinu svake od tri stranice i

u rađenu funkcionalnost za izračunavan e ovršine i o se a trokuta

P08_Trokut

izgraditi razred KompleksniBroj koji će predstavljati (matematički)

.predstavljati realni i imaginarni dio i pružati funkcionalnost za obavljanjematematičkih operacija s kompleksnim brojevima (zbrajanje, oduzimanje,množenje i dijeljenje)

P09 Kom leksniBro _


asp objektno orijentirano programiranje

Documents