atlas tematskih karata
TRANSCRIPT
ATLAS TEMATSKIH KARATA
Mentor: Student/ica:
Prof.dr.Snježana Musa Emina Hašić
1.GEOLOŠKE KARTE
GEOLOŠKE KARTE-su grafički prikaz geološke građe terena(starosti. sastava,tektonskih sklopova) i drugih geoloških važnih pojava na topografskoj osnovi.
Koriste se za izradu različitih profila,kako za znanstvene tako i primjenjene svrhe(posebice pri izradi velikih infrastrukturnih objekata poput cesta,tunela...)
List geološke karte sadrži:
Kartu
legendu kartiranih jedinica
legendu standardnih oznaka
geološki stub i
geološki profil (presjek).
PODJELA GEOLOŠKIH KARATA
Prema mjerilu, sve se geološke karte dijele na:
• pregledne geološke karte (1:100000 i manje),
• osnovne geološke karte (od 1: 100000 do 1: 10000),
• detaljne geološke karte (1: 10000 i veće).
Svaka geološka karta mora imati sastavne dijelove:
(1) Naziv, oznaka i autori karte
(2) Grafički prikaz – sama karta
(3) Litološka legenda
(4) Legenda standardnih oznaka
(5) Pregledni geološki stup
(6) Legenda topografskih oznaka, brojčano i grafičko mjerilo
(7) Geološki profil(i)
(8) Pripadajući Tumač
SLIKA 1.GEOLOŠKA KARTA BiH
Geološka građa teritorija Bosne i Hercegovine rezultat je duge geološke prošlosti.
Pripada strukturturnoj jedinici Dinarida koja je smještena izmedu Jadranske mase na jugu i Panonske na sjeveru.
Dinaridi su orogeno područje ciji je nastanak vezan za oceanski prostor zvani Tetis, između Laurazije na sjeveru i Gondvane na jugu.
Glavna obilježja Dinaridima daju litofacijalni kompleksi nastali u alpskoj orogenezi, dok su ostali slabije zastupljeni.
Ostali kompleksi koji nisu vezani za evoluciju Tetisa su:
• Sansko-unski paleozoik
• Srednjebosansko škriljavo gorje
• Paleozoik jugoistočne Bosne
SLIKA 2.GEOLOŠKA KARTA SRBIJE
SLIKA 3.GEOLOŠKA KARTA BATOVA
Prema zastupljenosti stratigrafskih članova geološka građa Batova i njegove okoline je vrlo
jednostavna, ali u tektonskom pogledu dosta složena. Razvijene su samo trijaske naslage, i to
anizijski, slojeviti i bankoviti, do masivni krečnjaci i dolomite izdvojeni u južnom dujelu
kartom obuhvaćenog terena (Gosina planina ), prema dolini rijeke Prače. Ostali najveći dio
terena izgrađen je od debelog kompleksa karbonatnih stijena srednjeg i gornjeg trijasa koji
međusobno nisu rasčlanjeni. To su pretežno masivni do bankovitni, svijetli, rjeđe rumeni i sivi
krečnjaci I dolomiti . Slojevitost je izražena, a slojevi blago padaju ka sjeveroistoku.
Krečnjaci su bogati faunom. Na obodu Batova polja krečnjački slojevi su jako poremećeni.
Batovo polje je pokriveno kvartarnim sedimentom za koje pouzdano nije utvrđeno da li su
oligomiocenske ili pleistocenske starosti. To su uglavnom ilovača.
U tektonskom pogledu ovaj teren je dosta složen.
Izdvojeni su mnogi rasjedi različitog pravca oružanja , od kojih su mnogi pokriveni ili
pretpostavljeni . Od krupnih strukturnih oblika izdvojeno je čelo kraljušti pravca pružanja
istok – zapad gdje su krečnjaci srednjeg i gornjeg trijasa navučeni preko starijih anazijskih
krečnjaka .
SLIKA 4.GEOLOŠKA KARTA ŽEPE
Geološki najstarije naslage na području Žepe datiraju iz mezozojske ere i predstavljene su trijaskim i jurskim sedimentima.
Trijaske naslage zahvataju najveći dio područja Žepe i predstavljene su u manjoj mjeri donjim, a u većoj mjeri srednjim i gornjim trijasom.
Donji trijas T1 zastupljen je na manjem prostoru planine Sjemač, jugozapadno od Zlovrha.
Srednji i gornji trijas T2,3 zahvata veoma veliki prostor na zapadu, jugozapadu i jugu područja Žepe i to u oblasti Devetaka, Kose,Tisovog brda, Dobrotuša i Bokšanice, te na sjeveroistoku i istoku u oblasti planina Javor i Sjemač.
Gornji trijas T3 ima značajno rasprostranjenje na sjeveru i sjeverozapadu u oblasti Prijeke gore i Ratka, šireg područja sela Laze, Radinovog brda i Gusinca, te jugoistočno od naselja Žepa u oblasti Grada i Križevca.
Jurski sedimenti na području Žepe nemaju veliku rasprostranjenost. pružaju se u okolini sela Vratar i Ribioc, u južnom dijelu, Laze i Ljubomišlje, u sjeverozapadnom, zatim u okolini sela Purtići i Borovac u sjevernom dijelu područja Žepe, te u uskom pojasu između sela Čavčići i Vrelo.
Lijas J1 ima ograničeno rasprostranjenje u okolini sela Borovac, na sjeverozapadnom dijelu područja Žepe, te na manjem prostoru zapadno od sela Vratar.
Doger i malm J2,3 zastupljeni su na krajnjem sjeveru područja Žepe, u oblasti Javora i Radave.
Kvartarne naslage na području Žepe zauzimaju značajno prostranstvo sa lijeve strane rijeke Žepe, od sela Krnići sve do njenog ušća u Drinu. Takođe se pojavljuju u okolini sela Pripečak, na istoku ovog područja.
SLIKA 5.GEOLOŠKA KARTA ROGATICE
Geološko-geotektonske odlike prostora općine Rogatica je vrlo složena nastala kao rezultat
dugog geološkog razvoja i geotektonskih procesa.
Općina Rogatica teritorijalno pripada geotektonskom kompleksu unutrašnjih Dinarida koja na
jugu dopire do starijih paleozojskih naslaga poznatih kao tzv. pračanski paleozoik. Naslage iz
pračanskog paleozoika grade manjim dijelom južni obod planine Gosine. Naredni
sedimentaciono tektonski ciklus u razvoju Zemljine kore je mezozojski tektonski orogeni
razvoj sa tri značajna odjeljka: trijas, jura, kreda. Ove naslage su široko rasprostranjene na
području općine Rogatica. Najdublji dijelovi su predstavljeni klastičnim karbonatnim
naslagama koji u unutrašnjim Dinaridima imaju i vulkansko-sedimentne i flišne naslage. Ove
naslage su različito tektonizirane i u sedimentnom kompleksu orudnjene.
2.RELJEFNE KARTE
Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga
oblikuju. Riječ dolazi iz grčkog geo (Zemlja) i morphe(oblik). Geomorfolozi traže način za
razumijevanje povijesti i dinamike reljefa, te predviđanje budućih promjena kroz kombinaciju
promatranja tla, fizikalnih eksperimenata, i numeričkog modeliranja. Disciplina se koristi
unutar geologije, geografije i arheologije.
Geomorfološke karte su karte koje standardiziranom legendom prikazuju različite reljefne
oblike koji su nastali pod uticajem endogenih ili egzogenih fakotra. Crtaju se na
orohidrografskoj podlozi.
SLIKA 6.GEOMORFOLOŠKA KARTA ŽEPE
Prema geomorfološkim odlikama, područje Žepe je izrazito planinsko-kotlinsko područje. Osnovni oblici reljefa na ovom prostoru nastali su u alpskom orogenom ciklusu, koji se odvijao tokom mezozojske i kenozojske ere. Krupne morfostrukturne cjeline su naknadnim neotektonskim pokretima disecirane na manje cjeline, između kojih su usječene doline stalnih i povremenih vodotoka.
Preko ovog područja prostiru se krupne planinske morfostrukture Unutrašnjih Dinarida, a to su planina Javor, u sjeveroistočnom dijelu, te planina Devetak, u jugozapadnom dijelu, između kojih je usječena dolina rijeke Žepe.
SLIKA 7.GEOMORFOLOŠKA KARTA OPĆINE ROGATICA
3.HIDROGRAFSKE I OKEANOGRAFSKE KARTE
Hidrografija je nauka o prirodnim obilježjima voda i rubnog kopna uz njih. U općenitom
smislu "hidrografija" se odnosi na mjerenje i opis bilo kojih voda. Tako shvaćana hidrografija
se dijeli na oceanografiju i limnologiju. U stručnom smislu se termin primjenjuje samo na
mjerenje i opise voda sigurnih za plovidbu. Stručni naziv je sada uobičajeniji u primjeni, jer
su dijelovi hidrografije postali glavna područja znanosti.
Hidrološke karte su karte na kojima je prikazana hidrografija kopna tj. Karte koje obuhvataju sva vodna područja svijeta od okeana, mora, rijeka, jezera itd
SLIKA 8.HIDROLOŠKA KARTA BiH
Karta .Hidrološka karta BiH
Hidrografska i hidrološka raznolikost Bosne i Hercegovine rezultat je veoma složenih
prirodnih komponenata, među kojima su najvažnije: klimatske karakteristike, zatim geološke i
reljefne karakteristike. Bosna i Hercegovina pripada umjereno vlažnim oblastima. Na
području naše zemlje godišnje se izluči nešto više od 61,5 milijardi m3 padavinske vode. 43
milijarde m3 vode slije se u tokove Bosne i Hercegovine. Dužina vodotoka u Bosni i
Hercegovini, dužih od 10 km iznosi 9 000 km, od čega na granične vodotoke otpada 930 km.
Bosanskohercegovački riječni tokovi pripadaju slivovima Crnog i Jadranskog mora.
SLIKA 9.KARTA JEZERA BiH
Jezera na teritoriji Bosne i Hercegovine imaju basene koji su postali na različite načine. Dijele
se na prirodna i vještačka.
Prirodna jezera su zastupljena u svim visinskim nivoima i pretežno su vezana za
morfoskulpturne oblike u reljefu Zemljine površine, ali i na tektonskoj predispoziciji.
Prirodna planinska jezera su rasprostranjena u gorsko-planinskim predjelima. Obično leže
na granici šume i planinskih rudina – pašnjaka. Nastala su oko ponora i uzvodno od njih,
različitim erozionim procesima. Ovom tipu jezera pripadaju jezera na Zelengori: Štirinsko,
Kotlaničko, Kladopoljsko, Borilovačko; Treskavici: Veliko, Malo, Blatno, Bijelo jezero; na
Bjelašnici: Blatačko; na Vranici Prokoško; na Šatoru Šatorsko i dr. Drugi tip prirodnih jezera
su ona u kraškim poljima. Ovom tipu pripadaju jezero u Glamočkom polju, Blidinje jezero
između Čvrsnice i Vrana, Kukavičko u Kupreškom polju.
Vještačka jezera su izgrađena na većim rijekama: Drine, Vrbasa, Neretve, Trebišnjice, te u
kraškim poljima: u Livanjskom i Popovom polju.
SLIKA 10.KARTA GLAVNIH SLIVOVA U BiH
Od ukupne površine BiH, 38.719 km2 ili 75,7% gravitira rijeci Savi, odnosno Dunavu i
Crnom moru, a slivu Jadranskog mora 12.410 km2 ili 24,3%,
4.GEOFIZIČKE KARTE POJAVA
Jedan od pokazatelja geofizičkih katrata je seizmologija.
Seizmologija (iz grčkog seismos = potres i logos = nauka) je znanstvena studija potresa i
propagiranje elastičnih valova kroz Zemlju. Znanstveno polje također uključuje studije efekta
potresa, poput cunamija kao i raznih seizmičnih izvora poput vulkanskih,
tektonskih, oceanskih, atmosferskih i umjetnih procesa (poput ekspolozija). Srodno polje koje
koristi geologiju, da izvodi zaključke na temelju informacija što se tiču prijašnjih potresa
je paleoseizmologija. Zabilješka zemljinog gibanja kao funkciju vremena se zove
seizmogram. Potresi, i ostali izvori, proizvode različite tipove seizmičkih valova.
SLIKA 11.SEIZMOTEKTONSKA KARTA BiH
Teritorija BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Generalno gledano ovo područje je
tektonski vezano za veliki rasjed Zemljine kore koji od sjeverne Indije (Himalaji) preko
teritorije Irana, Turske i Grčke (istočni Mediteran) te prelazi južnim dijelom teritorije gdje
skreće ka sjeverozapadu. Pored ovog globalnog rasjeda postoji nekoliko značajnih regionalnih
rasjeda (bugojanski, višegradski, neretvanski, banjalučki). Duž svih ovih rasjeda mogu se
generirati zemljotresi razorne jačine. Pored toga, na području planine Treskavice (koja je zbog
toga i dobila ime) registrovana je epicentralna zona veoma snažnih zemljotresa. Na svim ovim
područjima, prema našoj historijskoj arhivi, javljali su se zemljotresi magnitude veće od 3,0
Richtera ili više od V stepeni Merkalijeve skale u epicentru
SLIKA 12. SEIZMOTEKTONSKA KARTA BiH
U prosjeku,na području BiH svakodnevno se javljaju tri zemljotresa intenziteta manjeg od III
stepena merkalijeve skale,koje registruju samo instrumenti.Snažniji zemljotresi su relativno
rijetki. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak
zemljotresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na
građevinskim objektima. Od 1900. godine tj. od kada se na ovom području zemljotresi
instrumentalno registruju zabilježeno je 1084 zemljotresa čija magnituda je bila preko 3,0
Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su
izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.
5.PEDOLOŠKE KARTE
Pedogeografija je geografska disciplina koja istražuje zakonitosti prostornog razmještaja
pojedinih tipova tala na Zemljinoj površini. Pedogeografija razvijana je velikim dijelom u
sklopu pedologije, posebne znanosti koja se osamostalila u 19. stoljeću.
Pedologija je znanost o tlu. Valja istaži da u geografskim pristupima istraživanja pedosfere u
pedogeografiji između pedologa i geografa postoje neke razlike. Pedologa na prostornom
razmještaju tipova tala kao evolucijskom stadiju ekološko-pedogenetskih procesa. Geografi
pristupaju tlu kao imbeniku koji utječe na oblikovanje regije i krajolika, pa viđe pozornosti�
posvežuju gospodarskoj vrijednosti tla.
Faze u tipičnom pedološkom istraživanju koje prethode pedološkoj karti su:
Priprema
Terenska istraživanja
Kameralna i laboratorijska faza
Pedologija proučava:genezu i klasifikaciju zemljišta, kartiranje zemljišta, bonitiranje zemljišta, degradirana i oštećena zemljišta i zagađivanje zemljišta i životne sredine
SLIKA 13.PEDOLOŠKA KARTA ŽEPE
Prirodno-geografski faktori imaju najveći uticaj na formiranje tala kao što su geološki sastav,
reljef, klima, vode, vegetacijski pokrov.
Da bi se formirala tla, pored navedenih faktora, potrebni su određeni prirodni uslovi među
koje spadaju: minerološko-petrografski sastav terena, odnosno stijene koje raspadanjem daju
osnovni materijal za postanak tala. Stijene tlu daju minerološku komponentu, a organizmi
svojim raspadnutim dijelovima, biogenu.
Tla na području Žepe pripadaju skupini automorfnih tala.Najveće rasprostranjenje na području Žepe imaju kalkokambisol i mozaik kalkomelanosol-kalkokambisol na krečnjaku. Ovaj tip zemljišta rasprostranjen je u južnom dijelu Bokšanice,Vratara, Ribioca, doline Žepe, na prostoru od sela Žepe do sela Slap, te u sjevernom dijelu u oblasti planina Sijemač, Bukovik i Strmica.
Značajno rasprostranjenje imaju mozaici kalkomelanosol-luvisol, kalkokambisol-luvisol, kalkomelanosol-kalkokambisol-luvisol i kompleks rendzina-kalkokambisol-luvisol na krečnjaku i dolomitu. Rasprostranjeni su u zapadnom dijelu područja Žepe, u oblasti Devetaka, Tisovog brda, Dobrotuša, Prijeke gore, Međeđaka, Ratka i sela Laze i Borovac, te na krajnjem sjevernom dijelu u oblasti Radave.
Distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama je tip tla koji ima znatno manju rasprostranjenost, a zastupljen je u središnjem dijelu doline Žepe, od Laza i Borovca do Purtića i sela Žepe.
SLIKA 14.PEDOLOŠKA KARTA OPĆINE ROGATICA
SLIKA 15.KARTA RASPOREDA TALA U EVROPI
6.BIOGEOGRAFSKE KARTE
Biogeografija je znanost o rasprostranjenosti vrsta obično promatranih od regionalnih do
kontinentskih razmjera. Primjer rasprostranjenosti na toj razini može se objasniti
kombinacijom povijesnih faktora povezanih s prostorom i izolacijom kopna, povezanih s
dostupnom zalihom energije.
SLIKA 16.KARTA ŠUMSKE VEGETACIJE ŽEPE
Vegetacijski pokrov na području Žepe rezultat je djelovanja različitih fizičkogeografskih faktora kao što su geološka građa, reljef, klima, vode, pedološki pokrov i antropogeni uticaji.
Šume bukve i jele sa smrčom (Piceo-Abieti-Fagetum) imaju najveće rasprostranjenje na
području Žepe, i to u zapadnom, jugozapadnom i južnom dijelu u oblasti Devetaka, Kose,
Dobrotuša, Bokšanice, Međeđaka, Prijeke gore, Ratka i Gusinca, te u sjevernom,
sjeveroistočnom i istočnom dijelu, u oblasti Javora, Strmice, Bukovika, Gornje Babe, Zlovrha
i padina planine Sijemač.
Vegetacijski kompleks šuma medunca i crnog graba ,šuma crnog bora ,termofilnih šuma
bukve sa fitocenozama stijena i sipara naročito je razvijen na istočnim i jugoistočnim
padinama planina Sijemač i Bokšanica, mada se ove vrste sporadično javljaju na cijelom
području Žepe.
Na istočnim padinama Devetaka zastupljene su zajednice jele, smrče i crnog bora.
Pančićeva omorika, kao endemična vrsta, pojavljuje se u sjeveroistočnom i jugoistočnom dijelu područja Žepe, u oblasti planina Bokšanica i Sijemač
Na krajnjem jugoistoku ovog područja, u uskom pojasu uz rijeku Drinu, zastupljene su šume sladuna i cer.
7.KLIMATSKE KARTE
SLIKA 17.KLIMATSKA KARTA BiH
Klimu Bosne i Hercegovine uvjetuju osnovni klimatski faktori: geografski položaj, geološka
podloga, reljef, pokrivenost terena biljnim zajednicama i blizina Mediterana.
Pored osnovnih faktora javljaju se i ekstremni faktori koji u znatnoj mjeri utiču na cjelokupnu
klimatsku sliku Bosne i Hercegovine. U prvom redu tu su struje suptropskog pojasa, visokog
vazdušnog pritiska i subpolarnog pojasa, niskog vazdušnog pritiska, što ima za posljedicu
smjenu polarnih i tropskih vazdušnih masa. Zatim dolaze vazdušne mase polarnog porijekla,
struje sa Atlantika, cikloni sa Sredozemnog i Jadranskog mora i anticikloni koji dolaze i iz
kontinentalnog dijela Azije.
SLIKA 18.KARTA JULSKIH TEMPERATURA U BiH
SLIKA 19.KARTA PADAVINA U BiH
.
SLIKA 20.METEOROLOŠKOPROGNOSTIČKA KARTA
Bijele crte označavaju visinu (npr. 145=1450 m) na kojoj se prognozira tlak 850 hPa.
Crne crte (izoterme) označavaju mjesta istih temperatura (u °C) na razini od 850 hPa (cca
1500 m).
Bojama na karti prikazuju se temperature na razini od 850 hPa. Ta razina je na cca 1500 m,
obično iznad graničnog sloja atmosfere. Zbog toga ondje nema dnevne varijacije temperature,
a ni površina ispod, poput hladnog mora, ne utječe na temperaturu te razine. To je razlog zašto
se 850 hPa temperatura koristi za razlikovanje zračnih masa, odnosno za lociranje hladnih i
toplih fronta.Općenito, temperaturu na 2 m visine možemo dobiti iz 850 hPa temperature
dodavanjem 10 stupnjeva. Skala je na desnom rubu karte.Ali to vrijedi samo na malim
visinama, i samo onda kada sunce zagrijava tlo; ne vrijedi na moru niti blizu obale, ne vrijedi
u noćnim satima, a često ni zimi.
DEMOGRAFSKE KARTE
SLIKA 21.ETNIČKA KARTA BiH IZ 1981.GODINE
Prema popisu iz 1981.godine u BiH je tad živjelo 4.124.256 stanovnika.Od tog broja
1.630.033 ili 39,52% činili su Bošnjaci,1,320.738 ili 32.02% Srbi,758.140 ili 18.38% bili su
Hrvati,dok su ostali činili 946 ili 0.02% stanovništva.
EKONOMSKE KARTE (karte poljoprivrede,industrije...)
Ekonomska geografija je nauka o geografskom smještaju proizvodnih snaga i
pojedinih gospodarskih objekata, ukoliko je ta lokacija određena zakonima
društvenog razvitka, a ne zakonima prirode. Ekonomska geografija izučava uvjete prostornog
razvitka i rasporeda proizvodnih postrojenja, što djelomice zavisi od ljudske volje, a
djelomice od položaja i rasprostranjenosti prirodnih bogatstava pojedine zemlje
SLIKA 22.INDUSTRIJSKA KARTA BiH
Industrija Bosne i Hercegovine počela se razvijati dolaskom Austro-Ugarske monarhije na
prostore ove države. Razvojem industrije došlo je i do razvoja prometne mreže, te
urbanizacije. Poslije Drugog svjetskog rata industrija je doživjela puni zamah, pa se Bosna i
Hercegovina iz agrarne preobrazila u izrazito industrijsku zemlju. Razvijala se, kao i
cjelokupno gospodarstvo, sve do ratnih zbivanja 1992. - 1995. godine (Rat u Bosni i
Hercegovini). Industrijska infrastruktura je u tom periodu gotovo u potpunosti uništena, a
također je izgubila korak sa gospodarskim tokovima u svijetu.
7.PROMETNE KARTE
PROMETNE KARTE- su tematske karte na kojima su prestavljene sve putne komunikacije
između određenih područja.
SLIKA.23 -PROMETNA KARTA BiH
Značajni projekti autoputeva i brzih puteva u Bosni i Hercegovini su:
a)autoput na koridoru 5C, b) autoput Banjaluka - Gradiška, c) zaobilaznica Sarajevo, d) brzi
put Tuzla - Orašje, e) autoput Banjaluka-Doboj, f) zaobilaznica Mostar i d) brzi put Lašva-
Travnik-Donji Vakuf.
8.TURISTIČKE KARTE
TURISTIČKE KARTE-su vrsta tematskih karata na kojima su prikazana turistička mjesta sa
svim postojećim sadržajim i objektima na tom području i omogućuju bolje snalaženje turista u
toku boravka na tim područjima.
SLIKA 24.TURISTIČKA KARTA BiH
Postoji mnogo fascinantnih destinacija u cijeloj Bosni i Hercegovini podesnih za sve vrste
turista. Ovdje se dobije ono najbolje od svega. Najinteresantnija i najatraktivnija mjesta u
Bosni i Hercegovini predstavljaju čudesan spoj kulturnog i prirodnog naslijeđa. Skoro je
nemoguće razdvojiti ih, jer su kultura i tradicija ove zemlje procvjetale upravo iz predivne i
netaknute prirode. Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja leži u srcu jugoistočne
Evrope. Ovdje se istočne i zapadne civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju, ali češće
pomažu i obogaćuju jedna drugu kroz dugu i fascinantnu historiju.
SLIKA 25.TURISTIČKA KARTA MEĐUGORJA
Međugorje je jedno od najpoznatijih rimokatoličkih svetišta na svijetu. Postalo je poznato
kroz ukazanja Djevice Marije, koja se kao fenomen počela javljati 1981. godine, nakon čega
se počeo razvijati vjerski turizam. Od tada je ovo hercegovačko mjesto, uz Sarajevo, jedno od
najposjećenijih turističkih centara BiH, koje godišnje obiđe oko milijun katolika iz cijelog
svijeta. Za razliku od marijanskog svetišta u francuskom Lourdesu, koji je sa svojih šest
milijuna turista-vjernika godišnje postao pravi komercijalni raj za domaće ugostitelje,
međugorsko svetište je još uvijek zadržalo svoj prvotni šarm, u kojem hodočasnici nalaze mir
u vjeri. Centar okupljanja u Svetištu kraljice mira, kako se međugorsko svetište službeno
zove, je crkva sv. Jakova u centru mjesta.
9.TEHNIČKE KARTE
U tehničke karte ubrajamo pomorske,zrakoplovne,vojne...
POMORSKE KARTE- Pomorske karte važan su izvor za geografska istraživanja, a mogu se
koristiti i u nastavi geografije kao nastavno sredstvo; prema klasifikaciji tematskih karata s
obzirom na sadržaj pomorske karte pripadajuskupini tehničkih karata, namijenjenih ponajprije
pomorcima za rješavanje različitih navigacijskih zadaća.
SLIKA 26.CORNELLIJEVA KARTA JADRANSKOG MORA IZ 1688.GOD.
SLIKA 27. PORTULANSKA KARTA SREDOZEMLJA PORTUGALSKOG KARTOGRAFA D.HOMEMA,OKO 1570.
Vodeća su središta izrade portulana bile Genova, Venecija, Barcelona i Mallorca (Baleari),
dakle, najvažnija središta pomorske trgovine Sredozemlja. Kartografiran je, samo sadržaj
potrebit za navigaciju. U zaleđu je ostavljan nepopunjen prostor ili bi se ucrtao neki ukras, grb
ili zastava neke važnije luke i sl. Uz Sredozemlje, kartografirane su i atlantske obale Afrike te
cijele zapadne i sjeverne Europe, a od 15. st. i novootkrivena područja istočne Afrike, Indije,
Amerike pa čak i Kine.
SLIKA 28.BATIMETRIJSKA KARTA JADRANA
10.TABULA PEUTINGERIANA
Tabula Peutingeriana je karta s ucrtanim rimskim cestama, naslikana u 4. stoljeću ,a
precrtana u 13. stoljeću.Na Tabula Peutingeriani prikazana je udaljenosti glavnih puteva širom
Rimskog Carstva od Britanije do Indije. Napravljena je za civile i pruža informacije za
putnike.Veličina Tabula Peutingeriane iznosi oko 6,75 metara,a 34 centimetra je široka.
Postojeći primjerak se smatra da je bio čuvan od strane monaha u Colmaru 1265,a zatim ju je
u 15. Stoljeću pronašao Konrad Celtes. 1508 je stigla u ruke Konrada Peutingera . Od tad,
karta je poznata kao Tabula Peutingeriana ili Peutinger stolovi.
Na svakoj karti se vide neki od najvažnijih objekata koji su obilježavali to područje.
Prvi dio (segment 1) –Španija i Britanija
Drugi dio (SEGMENT 2)-Galija
Treći dio (SEGMENTI 2-3)-Njemačka
Četvrti dio (SEGMENTI 3-4)
Peti dio(SEGMENTI 4-5)
Šesti dio (SEGMENTI 5-6)-Italija
Sedmi dio (SEGMENT 6-7)-Ilirija
Osmi dio (SEGMENTI 7-8)- južna Dalmacija, istočni dio Gornje Panonije, južna Italija, Sicilija i sjeverna Afrika.
Deveti dio (SEGMENTI 7-8(NASTAVAK))-Grčka
Deseti dio (SEGMENTI 8-9)-Zapadni dio Male Azije i Egipat
Jedanaesti dio(SEGMENTI 9-10)- Mala Azija
Dvanaesti dio (SEGMENTI 10-11)-Sirija
Trinaesti dio(SEGMENTI 11-12)-Scythia i Perzija
Četrnaesti dio (SEGMENT 12)-Indija
Tabula Pouentigeriana- Beograd
Na ovoj karti Tabula Pouentigeriana Beograda možemo vidjeti neke od najznačajnijih
objekata koji su obilježavali ovo područje.U krupnom planu se ističe rijeka,a zatim objekti
poput kula,zamaka te manjih objekata poput kuća