HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINECROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

Bilten 7. / 2006

Dana 9. ožujka 2006. u Rijeci, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. (ARZ) i Europska investi-cijska banka (EIB) potpisale su Ugovor o fi-nanciranju na iznos od 210 milijuna eura, na-mijenjen financiranju izgradnje projekta IIB faze autoceste Rijeka-Zagreb - nadogradnje do punog profila 44,26 km dionica od Kiko-vice do vijadukta Stara Sušica (Vrbovsko).

Kredit od 210 milijuna eura odobren je uz jamstvo Republike Hrvatske s rokom vraćanja od 25 godina i s počekom od 5 godina. Kamatna stopa iznosi EURIBOR + najviše 0,13 posto, a nisu ugovorene nika-kve druge naknade Banci, uobičajene za odobravanje i obradu kredita. Povrat sred-stava vršit će se isključivo iz prihoda Druš-tva, tj. prihoda od naplaćene cestarine.

Ovaj je ugovor nastavak suradnje između ARZ-a i EIB-a, koja je započela 2002. godine ugovaranjem zajma od 60 milijuna eura, na rok od 20 godina, namijenjenog financiranju dionice Vrbovsko-Bosiljevo-Vukova Gorica. Spomenuti zajam bio je dio zajedničkog aran-

žmana sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), gdje su obje banke sudjelova-le, svaka po 5o posto, u iznosu koji je zatvo-rio financijsku konstrukciju izgradnje I faze.

II B faza, tj. dovršenje autoceste Rije-ka-Zagreb, dodavanjem drugog kolnika na preostalih 44,26 km polu-autoceste, prema dinamici gradnje podijeljena je na izgradnju 5 dionica. Pritom je predviđeno sklapanje ugovora za izgradnju svake od dionica te posebnog ugovora za oprema-nje trase i tunela.

Izgradnja dionica II B faze građevinski je izuzetno zahtjevna jer obuhvaća izgrad-nju 11 mostova i vijadukata, 9 tunela, od kojih je najduži tunel Tuhobić (2.143 m). Građevinski objekti čine 27% dionice Ki-kovica-Vrbovsko (44,26 km).

Rok dovršetka radova i puštanje u pro-met svih dionica u profilu autoceste je kraj 2008. godine. Dio dionica (Kikovica-Oštro-vica,7,4 km te Vrata-Delnice-Kupjak, 16,8 km) pustit će se u promet 2007. godine.

Ugovor o financiranju između Europ-ske investicijske banke i Autoceste Rije-ka-Zagreb d.d potpisali su predsjednik Uprave ARZ-a, g. Jurica Prskalo i potpred-sjednik EIB-a, g. Wolfgang Roth, a Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke potpisali su ministar financija RH, g. Ivan Šuker i pot-predsjednik EIB-a, g. Wolfgang Roth.

Svečanosti potpisivanja Ugovora pri-sustvovali su predsjednik Vlade, dr.sc. Ivo Sanader, te ministar mora, turizma, pro-meta i razvitka, g. Božidar Kalmeta, mi-nistrica vanjskih poslova i europskih inte-gracija, mr. sci. Kolinda Grabar Kitarović te drugi predstavnici Vlade Republike Hr-vatske, lokalne uprave i samouprave te poslovne zajednice.

AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREBPotpisivanje ugovora o financiranju između Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. i Europske investicijske banke i Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke

Slika 1 - karta trase

ZAPO^ELA JE IZGRADNJA AUTOCESTE A11 ZAGREB - SISAKDana 5. travnja 2006. u Kušancu, u blizini budućeg čvora Velika Gorica jug, obilježen je početak radova na izgradnji autoceste A11 Zagreb-Sisak. Radove su svečano otvorili premijer dr. sc. Ivo Sanader i ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta te ministar financija Ivan Šuker.

Autocesta Zagreb-Sisak dužine 47,5 km podijeljena je na tri dionice: Jakuševac-Ve-lika Gorica jug (9,5 km), Velika Gorica jug-Lekenik (20,2 km) i Lekenik-Mošćenica (17,8 km). Programom gradnje za razdoblje od 2005. do 2008. obuhvaćena je gradnja dionica do Lekenika, i to dionice Jakuševac-Velika Gorica jug do listopada 2007. godi-ne, a dionice Velika Gorica jug-Lekenik do prosinca 2008. Planirana vrijednost izgrad-nje dionica koje su u Programu građenja do 2008. iznosi 1,36 milijarda kuna.

Na autocesti Zagreb-Sisak predviđen je jedan popratni uslužni objekt (benzin-ska postaja, restoran), šest čvorova (Jaku-ševec, Velika Goricajug, Buševec, Leke-

Hrvatske autoce-ste d.o.o. su, s poslov-nom udrugom koju čine Viadukt, Kon-struktor inženjering, Strabag i Hidroelektra Niskogradnja, 3. trav-nja potpisale Ugovor o građenju dionice Jaku-ševac-Velika Gorica na istoj autocesti. Vrijed-nost ugovorenih radova iznosi 201.895.806,96 kn (bez PDV-a), a rok za dovršetak radova je 15. lipnja 2007. godine.

Radovi na izgradnji punog profila auto-ceste u punom su jeku. Takozvana IIA faza izgradnje (Bosiljevo II-Stara Sušica, 11,3 km) započela je 2005. godine, nakon pro-vedenih međunarodnih nadmetanja. Dio radova IIA faze, 3 km na dionici Kupjak-Vrbovsko, uključujući tunel Čardak, pustit će se u promet u ljeto 2006. godine. Ra-dovi na 8,2 km dionice Vrbovsko-Bosilje-vo bit će završeni 2007. godine.

Radovi na tunelu Čardak (601 m) koje izvodi Konstruktor, napreduju brže nego što je planirano. Tako je proboj tunela za-vršen u studenom 2005. i tri mjeseca prije plana. Do ožujka 2006. betonirano je 440 m od ukupno 601 m tunela, uključujući portalnu oblogu. Hidroizolacija je izvede-na na 536 m cijevi, a za desetak dana oče-

kuje se izrada unutarnje odvodnje.Izgradnja tunela Veliki Gložac (1124

m), ugovorena s poslovnom udrugom Vi-adukt i Hidroelektra niskogradnja, tako-đer napreduje brže od planirane dinamike radova. Proboj tunela završen je u stude-nome 2005, a do ožujka 2006. betonirano je 427 m sekundarne AB obloge, izvede-no 517 m hidroizolacije i 1100 m od uku-pno 2300 m drenažnih cijevi. Radovi na tunelu Vekiki Gložac završit će se uoči lje-ta 2007. godine.

Izgradnja vijadukata Zečeve drage (915,8 m), Severinske Drage (726 m) i Osojnik (435 m) sa trasom od 4,5 km, ugo-vorena je krajem kolovoza 2005. godine.

Radovi na vijaduktu Zečeve Drage, koje izvodi zagrebački Viadukt, napre-duju ispred plana. Od radova na donjem ustroju, iskopano je 15 od ukupno 18 te-meljnih jama, betonirano 10 od 18 te-melja stupova te je završeno 7 stupo-va sa naglavnicama. Što se tiče gornjeg ustroja, potisnuto je 7 od ukupno 37 taktova rasponske konstrukcije, i beto-nirana je 1. faza 8. takta.

Radovi na Zečevim Dragama završiti će 2007. godine.

Izgradnja vijadukta Severinske Drage (Hi-droelektra niskogradnja) napreduje kako sli-

AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB

Slika1. Stavljanje oplate u tunelu

Stanje radova na izgradnji II A faze izgradnje Autoceste Rijeka-Zagreb, dopuna na puni profil

Slika 2. Radovi na vijaduktu

jedi: piloti upornjaka, upornjak U1 i temelji stupova su završeni. 37 od ukupno 160 stu-pova je betonirano, kao i tri od ukupno 17 naglavnih greda stupova. U tijeku je montaža navlačne konstrukcije za montažu nosača.

Radovi na Severinskim Dragama zavr-šit će se 2007. godine.

Od radova na izgradnji vijadukta Osoj-nik i pripadnog dijela trase (Konstruktor inženjering) izvedeno je 25 kapada stu-pova, 18 nosača, tri naglavnice stupova. Na trasi se radovi nisu izvodili u zimskom razdoblju, pa će se sa proljetnim vremen-skim prilikama uslijediti radovi na unutar-njoj odvodnji i završetak zemljanih rado-va. Ukupno, radovi na vijaduktu i trasi u okviru su planirane dinamike, a njihov za-vršetak očekuje se krajem 2006. godine.

Nakon provedenog postupka javnog nadmetanja Hrvatske autoceste d.o.o. donijele su Odluke o odabiru najpovolj-nijih ponuda za ustupanje radova na iz-gradnji objekata na trasi i izgradnji nad-vožnjaka na dionici Ðakovo-Sredanci, autoceste A5 Beli Manastir-Osijek-Svi-laj-Ploče te je pokrenut postupak potpi-sivanja Ugovora, nakon čega će odabrani izvoditelji radova biti uvedeni u posao.

Na javno nadmetanje za izgrad-nju objekata pristigle su četiri ponude, a kao najpovoljnija ponuda sposobnog ponuditelja odabrana je ponuda Poslov-ne udruge koju čine: Osijek-Koteks d. d. Osijek kao vodeći partner i partneri Hidroelektra Niskogradnja d.d. Zagreb, Ingra d.d. Zagreb, Viadukt d.d. Zagreb i Zagorje Tehnobeton d.d. Varaždin.

KORIDOR VCOdabrani izvođači radova na objektima na dionici Ðakovo-Sredanci

Vrijednost radova iznosi (bez PDV-a) 104.709.136,52 kn, a rok za završetak prve faze radova je rujan 2006. godine, a za izvođenje druge faze radova travanj 2007.

Na javno nadmetanje za izgrad-nju nadvožnjaka na predmetnoj di-onici pristigle su četiri ponude, a kao najpovoljnija ponuda sposob-nog ponuditelja odabrana je po-nuda tvrtke Osijek- Koteks d.d. Osijek. Vrijednost radova iznosi 104.884.531,18 kn (bez PDV-a), a rok za završetak izvođenja radova je travanj 2007. godine.

Nadmetanja za izvođenje gra-đevinskih radova na izgradnji trase autoceste, paralelnih putova i nji-hovu opremanju u pripremi su.

nik, Sisak i Mošćenica) i priključci Veliko Polje i Velika Gorica. Također je predvi-đen i jedan centar za održavanje i kon-trolu prometa u sklopu čvorišta Sisak. Ukupno je planirano 17 mostova , 5 vija-

dukata, 20 nadvožnjaka, 7 podvožnjaka i 17 propusta.

Od važnijih objekata na trasi cijele au-toceste mogu se izdvojiti most preko ka-nala Sava-Odra (280 m), lučni most preko

Kupe (270 m) te vijadukt dužine 750 m.U sklopu izgradnje južnog ulaska u

grad Zagreb predviđa se izgradnja 500 m dugog nadvožnjaka preko ranžirnog kolodvora.

U veljači je počela gradnja kapitalnog objekta na autocesti od Splita do Ploča. Nad Cetinom se gradi most od 140 m. Izvode se radovi na iskopima temelja, a početkom ožujka počet će armirano-be-tonski radovi na mostu. Izvoditelj radova je tvrtka Konstruktor inženjering d.d. iz Splita. Vrijednost radova iznosi 74,2 mili-juna kuna. Puštanje mosta u promet pla-nirano je u lipnju 2007. godine.

Most nad Cetinom nalazi se na dioni-ci od Biska prema Šestanovcu, dugoj 26

km, na autocesti A1 od Splita do Ploča. Most je dug 140 metara, s rasponom luka od 90 metara. Na jedinstven način pre-mošćuje prirodnu barijeru kanjona koji je dubok stotinjak metara. Sama konfigura-cija terena otežava dolazak teške meha-nizacije. Most se gradi tzv. tehnologijom slobodne konzolne gradnje, što znači da u kanjonu Cetine neće biti nikakvih zahvata ni skela. Strogo se pazi na zaštitu okoli-ša prema Studiji utjecaja na okoliš. Nakon završetka radova poduzet će se sve po-

HRVATSKE AUTOCESTEZapočeli radovi na izgradnji mosta nad Cetinom

trebne mjere kako bi se korito kanjona vratilo u prvobitno stanje.

Na cijeloj autocesti primjenjuje se zatvoreni sustav odvodnje koji sve ne-čistoće prikuplja u separator. Tako će Cetina biti zaštićena i nakon izgradnje. Kada se most pusti u promet, otpadne vode, ulja i masti prikupljat će se u sepa-rator iz kojeg će pročišćena voda otje-cati u lagunu.

Gradnja autoceste od Splita do Ploča napreduje planiranom dinamikom.

Upravljanje okolišem u skladu s politi-kom održivog razvoja jedan je od glavnih ciljeva naše tvrtke.

Očuvanje okoliša autoceste Rijeka-Za-greb jedan je od prioriteta u politici uprav-ljanja tvrtkom, kao i otvorena komuni-kacija i partnerski odnos sa društvenom zajednicom i svim zainteresiranim strana-ma glede našeg djelovanja na okoliš.

Politika društva i upravljanje okolišem

Uprava Društva krajem 2005. godine redefinirala je politiku kvalitete i dopuni-la postojeće strateške ciljeve osiguranja sigurnog putovanja i visoke razine usluž-nosti naše autoceste s ciljem učinkovite zaštite okoliša, dokazujući na ovaj način visoku razinu svijesti i društvene odgo-vornosti.

Početkom 2006. godine Društvo je pokrenulo Projekt uvođenja sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004.

Zaštita stanovništva od buke

Promet se vrlo često smatra jednim od glavnih izvora buke op-ćenito. Rješavanje tog problema za lokalno stanovništvo jedan je od prioriteta naše tvrtke, a što smo, nakon spajanja Zagreba i Rijeke na-šom autocestom započeli rješavati kroz program izgradnje zidova za zaštitu od buke.

Zaštitu od buke primjenjujemo temeljem važećih propisa i rezul-tata mjerenja njene razine u našoj okolini.

Briga za okoliš – društveno odgovorno poslovanje Autoceste Rijeka–Zagreb d.d.AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB

Zaštita zrakaDjelovanje autoceste na zagađenje

atmosfere u biti je neizravano. S tim u vezi određena su dva glavna cilja. Prvi je da zaposlenici i korisnici postanu svje-sni kako ograničiti emisiju u atmosferu, a drugo povećati razinu svijesti o doprinosu prometa emisiji te podijeliti naše znanje sa zainteresiranim stranama.

Za sada se kontrola kvalitete zraka mjeri u tunelima, gdje je sustav kontrole izravno povezan sa sigurnosnim sustavi-ma. Mjeri se koncentracija ugljičnog mo-noksida (CO), vidljivost, brzina strujanja i temperatura zraka.

Na vijaduktima i mostovima postav-ljene su meteorološke stanice koje bi-lježe podatke o temperaturi zraka, temperaturi kolnika, vrsti i intenzitetu oborina, atmosferskom pritisku, rela-tivnoj vlažnosti zraka te smjeru, brzini i udarima vjetra.

Zaštita voda

Autocesta ima različite utjecaje na izvo-re vode, uslijed potrošnje vode (za održa-vanje mreže, zelenih površina i odmori-šta), ispiranja oborinskih voda koje donose otrovne tvari s autoceste te poremećajem postojećih vodnih tokova u području auto-ceste uz rizik slučajnog zagađenja.

Većim dijelom autocesta Rijeka-Zagreb prolazi krškim područjem vrlo osjetljivim na zagađenje podzemnih voda. Iz tog je ra-zloga odvodnja riješena zatvorenim, kon-troliranim i vodonepropusnim sistemom kanalizacije koji skuplja svu vodu i nečisto-će s kolnika, provodi ih kroz separatora, a potom sistemom drenaže ispušta u teren.

Zaštita krajolika, flore i faune

Integracija u krajolik razmatra se još od najranijih faza projektiranja autoceste, za-

jedno s odabirom trase. Zadatak je pronaći najprihvatljiviji kompromis između primijenjenih tehničkih rje-šenja, regulative i integracije ceste u područje kojim prolazi. Tijekom ek-sploatacije i održavanja autoceste na-stavljaju se aktivnosti na njenom ukla-panju u krajolik te zaštiti okoliša.

Područje autoceste pokriveno je šumama bukve, jele, običnog crnog bora te hrasta i graba. Šume pred-stavljaju dobru ekološku karakteri-stiku područja jer djeluje na režim voda, sprečavaju eroziju i ublažava-ju klimatske ekstreme. Rubovi šuma nastali presijecanjem za izgradnju autoceste biološki su sanirani sad-njom adekvatnih biljnih vrsta koji će smanjiti prodiranje ispušnih plinova u dubinu šume.Slika1. Prijelaz za životinje

Arheološki lokalitet Stancija Peli}eti: 6 mjeseci arheoloških

iskapanja

Rimska vila otkrila je mnoge svoje taj-ne. Bila je dio posjeda senatora SETIDE. Vila je, osim mjesto stanovanja, bila i regi-onalno središte proizvodnje i prodaje ma-slinovog ulja. Pronađeni su mnogobrojni ostaci, među kojima velika cisterna speci-fične gradnje, preša za ulje, ostaci sustava grijanja i naravno - amfore. U arheološ-kom muzeju Istre u Puli održat će se pri-godna izložba.

Radovi na dionici Vodnjan-Pula: napreduju u skladu s planom

Usprkos kišnim razdobljima koja su počela koncem prosinca, radovi su se

odvijali pojačanom dinamikom. Trenu-tačno napredovanje pokazuje da su ra-dovi mjesec dana ispred planiranog roka izvedbe. Izgradnja tampon-sloja počet će u travnju.

Obnova tunela U~ka: nastavlja se

Više studija je u tijeku ili će biti zapo-čete u cilju poboljšanja sigurnosti korisni-ka i unapređenja opreme u tunelu Učka. Glavni predmet tih studija je protupožar-na zaštita, a omogućavanje radio prijema u tunelu te automatsko otkrivanje pro-metnih nezgoda logičan su nastavak.

Obnova kolnika: dodatna udobnost

Početkom travnja planira se rekon-strukcija kolničke konstrukcije od Matulja do tunela Učka. Nakon obnove kolnika u samom tunelu, u cijelosti će se obnoviti i dionica između Matulja i tunela, uključu-jući i temeljite popravke dvaju vijadukata na toj dionici. Radovi će iziskivati složenu prometnu regulaciju, pri čemu se cijela di-onica Matulji-tunel Učka dijeli na tri poddi-onice, s točno određenim planom zatvara-nja jednog kolničkog traka po danima, dok

će se promet odvijati drugim prometnim trakom. Radovi na završnom sloju asflata izvodit će se noću u punom profilu ceste. Teretni promet upućivat će se obilaznim pravcem Vranja-Matulji. Nakon rekon-strukcije kojom se mijenja površinski tro-šivi, djelomično i nosivi sloj, cesta će pru-žiti dodatnu udobnost pri vožnji.

Signalizacija na autocesti: dvojezi~nost

Program obnove prometne signalizacije tj. prometnih znakova također je u tijeku. Jedan od razloga tome jest usklađivanje s najnovijom regulativom, a drugi je dodava-nje oznaka na talijanskom jeziku, budući da autocesta prolazi kroz brojne općine i gra-dove koji u Istri imaju dvojezični status.

BINA-ISTRA – RADOVI U TIJEKU

Slika1. Arheološka iskopavanja

Slika 2. Radovi na gradilištu

Arheološka iskapanja na lokalitetu Stancija Pelićeti dovršena su u prosincu 2005. godine.

Svi radovi unatoč dugoj i hladnoj zimi napreduju prema planu. Izvode se ma-nji zahvati na objektima, tuneli su u za-vršnoj fazi betoniranja sekundarne oblo-ge, provode se pripreme za instaliranje opreme.

Važna novost jest uvođenje zatvore-nog sustava naplate na dionici Zapre-šić-Krapina sa dva izlaza u čvorovima Zabok (Mokrice) i Začretje (Sv. Križ Za-čretje). Pritom smo poštivali odluku Vla-de RH koja je omogućila lokalnom sta-novništvu korisnicima I i II skupine vozila 40 dana besplatnog prolaza na dionici iz-među Krapine i Mokrica.Od 21. ožujka ove godine i ta dionica će se naplaćivati ali sa 56 posto popusta, također odlu-kom Vlade RH. Taj popust će se zadr-žati dok se ne izgradi adekvatna para-lelna cesta.

Uvođenjem zatvorenog sustava na-plate uvedena je još jedna novost za

korisnike, a to je automatska napla-ta. Potrebno je još neko vrijeme da korisnici, pogotovo domaći, prepozna-ju jednostavnost i brzinu uporabe ta-kve mogućnosti, jer je vrijeme tran-sakcije svedeno na nekoliko sekunda. AZM-Smart kartica koju uvodimo od 21. ožujka 2006. a biti će istovjetna HAC-ovom sustavu CASH-Smart card (narav-no, s drukčijim komercijalnim popusti-ma), dodatno će motivirati naše korisnike za njezinu uporabu i primjenu.

Sustav kontrole prometa, promjenji-va svjetlosna vertikalna signalizacija po-vezana sa meteo-stanicama, video-nad-

Radovi po planu - novosti u naplati

AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ

zor prometa, SOS-sustav, također su novost na našoj autocesti. Razina opre-mljenosti na postojećoj dionici sada je jednaka onoj koja će se ugraditi na novom dijelu, od Krapine do Mace-lja, čime će biti postignuta jedinstvena udobnost za putnika na cijelom potezu autoceste A2.

Slika1. Naplatne kućice Krapina

Stručnjaci Bina Istre su u suradnji s MUP-om i uredom Istarske županije or-ganizirali postavljanje radarskog mjerača brzine s pripadnim svijetlećim znakom.

Radi učestalih prekoračenja dopušte-ne brzine na dionicama autoceste B8 i B9 predstavnici tri poduzeća zajednič-ki su tražili način kojim će doprinijeti smanjenju brzina vožnje na ovoj cesti, a time umanjiti i kobne posljedice nez-goda uslijed prebrze vožnje. Promet-ni inženjer društva za održavanje auto-ceste odabrao je dionicu koja je prema broju nesreća ocijenjena najkritičnijom; uz rarskrižje Žminj, na dionici Rogovići-Kanfanar.

U razdoblju od 2003. do 2005. na tom se odsječku autoceste dogodilo 9 pro-metnih nesreća s kobnim posljedicama; osmero je poginulih, sedmero ozlijeđe-nih, uz dvije veće materijalne štete, a u nesrećama je sudjelovalo 13 osobnih vo-zila i dva teška teretna vozila. Sva vozila koja su uzrokovala nesreću kretala su se iz smjera Pazina, prema čvoru Kanfanar. Kako je cesta u laganom spustu prema Kanfanaru, vozači razvijaju velike brzine, često i preko 140 km/h. Ove informacije

dobivene su od PU Istarske, čiji djelatni-ci provode kontrolu brzine u samom čvo-ru Žminj, gdje pak je brzina ograničena na 80 km/sat.

Navedene činjenice poslužile su za odabir lokacije postavljanja znaka sa slje-dećim sadržajima:

Iznad znaka ograničenja brzine (B 31), u ovom slučaju 100 km/h, nalazi se tekst: vaša brzina (your speed) s LED displayem koji pokazuje brzinu vožnje vozila koji pri-lazi znaku. Pri vrhu se nalaze još dva žuta svjetla koja trepću pri većem prekorače-nju brzine, u ovom slučaju postavljenom na 120 km/h.

Uređaj se napaja električnom ener-gijom dovedenom iz raskrižja Žminj, na poleđini ploče pričvršćena je hermetič-ki zatvorena kutija koja sadrži bateriju s regulatorom punjenja i sistemom za na-pajanje.

Sistem pohranjuje 130.000 zadnjih iz-mjerenih brzina, podaci se mogu unijeti u prijenosno računalo, a obrađuju se i do-stavljaju policijskoj postaji u Rovinju.

S obzirom na to da su rezultati rada ovog prvog probnog uređaja zadovolja-vajući, donešena je odluka o postavljanju

pet novih uređaja, koji će ‘pokriti’ i osta-le pozicije Istarskog ipsilona. K tome će se iskoristiti i mogućnost da se uređaj slu-ži solarnim napajanjem i to za ona mjesta gdje bi trošak priključka električne ener-gije bio previsok u odnosu na vrijednost samog uređaja.

Postavljanje mjerača brzine s pripadnim svijetlećim znakom

BINA-ISTRA

Slika1. Mjerač brzine

Od razmatranih točaka dnevnog reda, uz administrativna i proračunska pitanja udruženja, vrijedi spomenuti eu-ropska pitanja iz područja prometne politike koja će ASECAP osobito prati-ti dajući svoj doprinos. To je ponajprije revizija Bijele knjige o prometu. Oko-snice nove europske orijentacije bit će sljedeća područja:- sigurnost: gdje EU planira osnivanje

Agencije za cestovnu sigurnost - planiranje novih prometnih projekata

u Europi: u pripremi je novo Priopće-nje o PPP, a na europskoj će se razini raspravljati o potrebi donošenja “Di-rektive o koncesijama”

- zajednička metodologija tarifiranja ce-stovnog prometa i interoperabilnost su-stava naplate: pitanje je od prioritetnog značaja za ASECAP, pa buduće događaje treba usmjeriti u istom pravcu

- područje ITS – inteligentnih transpor-tnih sustava: to područje pokriva Glav-na uprava za informatičko društvo, ali s obzirom na potrebe u prometnom sek-toru, očekuje se da će Glavna uprava za promet i energiju pripremiti program djelovanja u domeni ITS-a.

Putem stalnih odbora COPER I, CO-PER II i COPER III ASECAP prati zbi-vanja i razvoj navedenih pitanja. Pred-sjednici odbora dali su kratko izvješće o aktivnostima.

Glavni je tajnik također izvijestio člano-ve da je ASECAP dao pisani osvrt na neka najvažnija pitanja iz Izvješća Europske ko-misije o prometnoj infrastrukturi (High Level Group Report).

Članovi Upravnog odbora dobili su i informaciju o novom prijedlogu što su ga Predsjedavatelji sedam euro-regio-

nalnih projekata ITS-a dostavili Europ-skoj komisiji u veljači ove godine. Pro-jekt EASYWAY zajednička je strategija za razdoblje 2007. do 2013. godine, s ciljem poboljšanja, nastavka i prošire-nja primjene ITS-a na europskoj ce-stovnoj mreži. Projekt je namijenjen članicama EU i zemljama u pridruživa-nju, a ASECAP je projektu dao svoju punu podršku.

ASECAP priprema bazu statističkih podataka svojih članica pod nazivom ORCA. Prikupljanje podataka je u tije-ku, pa je planirano da prvo izdanje bude dostupno na web-stranicama udruge do kongresa u Puli.

I napokon, predsjednik HUKE izvije-stio je nazočne o pripremama za održa-vanje godišnjeg kongresa u Puli, koje se odvijaju prema planu.

Na poziv Srpske direkcije za puteve, 13. ožujka ove godine u Beogradu su održane sjednice Upravnog odbora i Skupštine ASECAP-a.

SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA I SKUPŠTINE ASECAP-a

Izgrađenost mreže

NACIONALNO IZVJEŠ]E ZA HRVATSKU ZA 2005. GODINU

Ukupna izgrađena mreža autocesta u Hrvatskoj koncem 2005. godine iznosi 1020,5 km, od čega pod naplatom nije 20,8 km (obilaznica Zagreba).

Društvo 2004. 2004.bez naplate 2005. 2005.

bez naplate

1. HAC d.o.o. 652,7 82,0 702,3 20,8

2. ARZ d.d. 146,5 - 146,5 -

4. BINA-ISTRA d.d. 88,6 - 130,1 -

3. AZM d.d. 41,0 7,4 41,6 -

UKUPNO 928,8 89,4 1020,5 20,8

- mil. kn (mil. EUR) (1 EUR = 7,6 kuna)

DruštvoInvesticije u 2005. Plan za 2006.

u nove dionice u izgrađene dionice u nove dionice u izgrađene dionice

HAC d.o.o. 2.740,73 (360,62) 920,44 (121,11) 313,43 (41,79) 2.361,80 (314,91)

ARZ d.d. 89,68 (11,80) 41,56 (5,46) 972,93 (128,00) 189,72 (24,90)

BINA-ISTRA d.d. 273,90 (36,50) 14,60 (1,96) 270,70 (36,10) 9,90 (1,32)

AZM d.d. 1.084,82 (142,74) * 887,10 (118,28) *

UKUPNO 4.189,13 (551,20) 976,60 (128,50) 2.444,16 (321,60) 2.561,42 (337,02)* ugovori o financiranju izgradnje autoceste Zagreb-Macelj su u paušalnim iznosima i ne razdvajaju izgradnju novih dionica od izgradnje punog profila postojećih

dionica i njihovog opremanja

Radovi u tijeku

U 2006. godini u promet će se pusti-ti ukupno 30 km novih autocesta i 13 km polu-autocesta te 10,4 km dopune na puni profil, od čega:- na autocesti Bregana-Zagreb-Lipovac

ukupno 30,0 km,- na autocesti Zagreb - Rijeka dionica Ku-

pjak-Vrbovsko (zona tunela Čardak) ukupno 3,0 km (izgradnja punog pro-fila)

- na polu-autocesti Istarski ipsilon ukupno 13 km

- na autocesti Zagreb-Macelj dionica Jan-komir-Zaprešić ukupne dužine 7,4 km (drugi trak već izgrađene dionice u pro-metu do sada kao polu-autocesta)

U 2006. godini uz nastavak izgradnje iz prethodne godine predviđen je po-četak izgradnje na novih 105,7 km au-tocesta i 44,3 km dopune na puni pro-fil i to:

Autocesta A1: Zagreb-Split-Dubrovnik

Sektor Split-Ploče (96 km, u izgradnji novih 40,3 km)- dionica Šestanovac-Zagvozd (13,4 km)- dionica Zagvozd-Račva (26,9 km)

Autocesta A3: Bregana-Zagreb-Lipovac čvor Kosnica, čvor Rugvica, čvor Križ

Autocesta A4: Goričan-Zagreb (1,6 km)- dionica granica Republike Mađarske-

Goričan (1,6 km)

Autocesta A5: Beli Manastir-Osijek-Svi-laj-BiH (88,9 km, u izgradnji 54,3 km)

- dionica Ðakovo-Sredanci (21,8 km)- dionica Osijek-Ðakovo (32,5 km)

Autocesta A6: Zagreb-Rijeka (izgrad-nja postojećih dionica do punog profi-la 44,3 km)- dionica Kikovica-Oštrovica (7,4km)- dionica Oštrovica-Vrata (12,5 km) - dionica Vrata-Delnice (8,9 km)- dionica Delnice-Kupjak (7,9 km)- dionica Kupjak-Vrbovsko (7,6 km)

Autocesta A11: Zagreb-Sisak (47,5 km, u izgradnji 9,5 km)- dionica Jakuševac-Velika Gorica-jug

(9,5 km)

Vrijednost investicija i financiranjeInvesticije u izgradnju novih autocesta u 2005. godini izno-

sile su ukupno 4.189,13 milijuna kuna (551,20 milijuna EUR), a investicije u dionice u prometu 976,60 milijuna kuna (128,5 milijuna EUR).

U 2005. godini u Republici Hrvatskoj puštene su u promet nove dionice autocesta i polu-autocesta u ukupnoj dužini od 93,3 km.

Izgradnja autocesta u 2005. godini najvećim je dijelom fi-nancirana iz kredita i prihoda od cestarina, a Hrvatske autoce-

ste d.o.o. financiraju izgradnju autocesta i iz naknade u cijeni goriva (0,60 kuna po litri).

U 2004. godini ukupna mreža autocesta povećana je za 193 km, to jest 26,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u 2005. mreža je povećana za 92 km, to jest za 9,9 posto.

- broj vozila u područjima naplate

Društvo

2004. 2005.

Laka vozila(1. i 2.

kategorija)

Teška vozila(3. i 4.

kategorija)

Laka vozila(1. i 2.

kategorija)

%(05/04)

Teška vozila(3. i 4.

kategorija)

%(05/04)

HAC d.o.o. 24.647.049 3.196.587 25.235.660 + 2,46 *** 3.817.003 + 19,41 ***ARZ d.d. 10.198.543 1.565.562 10.320.894 + 1,20 0 1.525.395 - 2,57 *BINA-ISTRA d.d. 2.324.893 337.154 3.375.597 + 45,19 ** 373.001 + 10,63 **AZM d.d. 4.198.445 - 4.442.852 + 5,82 0 552.820 -

UKUPNO 41.368.930 5.099.303 43.375.003 + 4,89 0 6.268.219 + 12,8 0

* Na autocesti Rijeka-Zagreb do uspostave potpuno zatvorenog sustava naplate cestarine u 2004. g. promet se brojao na više ulaza i izlaza, a vozila koja danas

izlaze na Bosiljevu II bila su brojana na Vukovoj Gorici. Otvaranjem HAC-ovih dionica prošle godine takva je praksa prekinuta, pa otuda smanjenje prometa, a

uz rast prihoda.

** Velik porast prometa zbog otvaranja zapadnog kraka Istarskog ipsilona (podaci o prometu su ukupni za naplatu tunel Učka i naplatu Mirna)

*** Tijekom 2005. g. HAC je pustio u promet tri nove dionice i pojedinim izlazima promijenjena je vrsta. Porast prometa 2004/2005 nije mjerljiv, jer nije bio isti

broj naplatnih dionica. Stvarno će biti usporediva tek 2006. godina.

Napomena: podaci ne uključuju promet vozila koja su vozila autocestom bez plaćanja cestarine.

RAST Bruto domaćegproizvoda u 2004. RAST PROMETA u 2004. RAST Bruto domaćeg

proizvoda u 2005.RAST PROMETA

u 2005.3,8 10,2 4,0 5,6

Prihodi od naplate cestarine (bez PDV)

Ukupni prihodi od cestarine porasli su u odnosu na prethodnu godinu za 23,64 posto, što je rezultat rasta prometa, puštanja u promet novih dionica autocesta kao i manje korekcije cijena na nekim autocestama u Hrvatskoj.

Sigurnost prometa

U 2525 prometnih nesreća u 2005. godini smrtno su stradale 52 osobe, a ozlijeđeno je 411 osoba. Broj prometnih nezgoda pora-stao je za 19,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, a broj kilometara mreže autocesta porastao je za 9,9 posto.

1 EUR = 7,6 kn

Društvo2004. 2005. %

(05/04)KN EUR KN EURHAC d.o.o. 774.591.367 101.919.168 974.835.682 129.978.091 + 25,85ARZ d.d. 296.887.712 39.064.172 340.086.598 44.748.236 + 9,12BINA-ISTRA d.d. 85.551.000 11.256.710 106.842.582 14.245.678 + 24,36AZM d.d. 61.018.007 8.028.685 68.887.470 9.184.996 + 14,30

UKUPNO 1.218.048.086 160.268.732 1.490.652.332 198.157.001 + 23,64

Broj prometnih nesreća:2004. 2005.

HAC BINA-ISTRA ARZ AZM RH HAC BINA-

ISTRA ARZ AZM RH

– s poginulima 28 3 8 1 40 26 9 7 2 44– s ozlijeđenima 218 20 73 4 315 296 26 86 3 411– s materijalnom štetom 1136 99 489 36 1760 1492 112 362 104 2070UKUPNO broj prometnih nesreća 1382 122 570 41 2115 1814 147 453 109 2525

Ukupno broj poginulih osoba u prometnim nesrećama 32 3 8 1 44 29 13 7 3 52

Promet

Ukupan promet vozila na autocestama u 2005. godini porastao je u odnosu na prethodnu godinu za 5,6 posto.

www.hac.hr www.arz.hr www.bina-istra.hr

Savska 106/IV, 10000 Zagreb, tel: +385 1 6138 315, fax +385 1 6138 301, e-mail: info-huka@huka.hr, web: www.huka.hr,žiro-račun kunski: 2360000-1101710267, žiro-račun devizni: 2100247894

Uređivački odbor: Aleksa Ladavac, glavni i odgovorni urednik; Josip Sapunar; Darija Petrović; Branka Vine; Nikola Bulić;Brankica Bršec,koordinator; Nenad Lihtar, izvršni urednik. Priprema i tisak Kigen d.o.o., ožujak 2006.

Ključni podaci - 2005. godina

HRVATSKA 2005.Ukupna duljina mreže autocesta, km 1020,5

1 x 2 traka 192,0

2 x 2 traka 133,2

2 x 3 traka 695,3

2 x 4 traka 0,0

Broj km u izgradnji 116,4

Prognoza puštanja u promet novih dionica u 2006., km 43,010,4 (dopuna puni profil)

Godišnji prihod od naplate cestarine u 2005, EUR 198.157.001

Stalno zaposleni 3214

PGDP LAKA VOZILA 14.080

PGDP TEŠKA VOZILA 1.945

PGDP LV + TV 16.025

Ukupan broj nesreća 2525

Broj nesreća s ozljeđenim osobama 411

Broj poginulih 52

Broj prijeđenih kilometara (106 x km) 3.891.800.626

Broj cestarinskih prolaza 68

Broj trakova 321

Broj trakova za elektronički sustav naplate 123 *

Broj pretplatnika na elektronički sustav 22.200 **

Broj odmorišta (s benzinskim crpkama) 55

Broj odmorišta 87

Broj restorana 16

Broj hotela 7* trakovi za elektronički sustav naplate još nisu u komercijalnoj uporabi

** pretplatnici SMART kartice