HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINECROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

Bilten 6. / 2005

Radove je otvorio predsjednik Hrvat-skog Sabora Vladimir Šeks, a svečanom otvoranju radova nazočili su i predsjednik Vlade RH Ivo Sanader, ministar mora, tu-rizma, prometa i razvitka Božidar Kalme-ta, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić te ostali državni uzvanici.

Nadvožnjak preko željezničke pru-ge Zagreb-Vinkovci, kontinuirana je čelična spregnuta konstrukcija ukupne dužine 673,20 metara. Radove izvo-

di tvrtka Ðuro Ðaković Montaža d.d. iz Slavonskog Broda. Ugovorena cijena ra-dova na izgradnji nadvožnjaka iznosi 165.274.888,00 kuna.

Planirana autocesta A5 ukupne duljine 88,6 km podijeljena je na pet dionica:- gr. Republike Mađarske - Beli Manastir

L=5,0km- Beli Manastir-Osijek L=24,5km- Osijek-Ðakovo L=32,5km- Ðakovo-Sredanci L=23,0km- Sredanci-gr. Republike BiH L=3,6 km

Za granične dionice ove autoceste, dionicu granica Republike Mađarske–Beli Manastir i dinicu Sredanci-grani-ca Republike BiH u tijeku su formiranja međudržavnih radnih skupina, koje će koncepcijski i detaljno razraditi elaborat usklađenja granične dionice.

Zapo~eli radovi na izgradnji autoceste A 522. rujna 2005. započeli su radovi na izgradnji jednog od najznačajnijih objekata na planiranoj autocesti A5. Započeli su ra-dovi na nadvožnjaku preko željezničke pruge Zagreb–Vinkovci na području Donjih Andrijevaca u Brodsko-posavskoj županiji.

Posljednja se neizgrađena dionica Županja-Lipovac, ukupne dužine 29,43 km, završava na graničnom prijelazu Bajakovo. Gradi se u punom profilu autoceste s dvije odvojene kolničke trake, a podijeljena je u dvije poddionice: Županja-Spačva dužine 15,95 km i Spačva-Lipovac dužine 13,48 km.

Za izgradnju ove dionice Hrvatske autoceste d.o.o. potpisale su Ugovor o za-jmu s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

Izvoditelji radova na dionici Županja-Lipovac: Poslovna udruga Hidroelektra-ni-skogradnja d.d., Osijek-Koteks d.d., te Poslovna udruga Viadukt d.d., Konstruktor in-ženjering d.d. i Cesta Varaždin d.d. (podizvođači: Strabag, Swieteslky i Alpine Bau).

Stanje radova na dionici:

Na dionici Županja-Lipovac promet je 16. studenog 2005. godine preusmjeren na južni, novoizgrađeni kolnik autoceste, čime su i formalno počeli radovi na sje-vernom kolniku, odnosno rekonstrukciji stare državne ceste D4.

Završeni su svi objekti u trasi južnog kolnika zajedno s putnim prijelazima Bošnja-ci, Račkovica, Vrbanjske šume i Lukovo.

Ugrađeno je ukupno 1,2 mil. m3 nasipa, oko 200.000 m3 kamenog materijala za ostale slojeve kolničke konstrukcije te 110.000 tona asfalta.

U tijeku su i radovi na cestarinskim prolazima Spačva i Lipovac kao i pratećim uslužnim objektima Bošnjaci i Spačva.

Dovršetkom posljednje dionice ove autoceste, prema dinamičkim planovima planiranim u kolovozu 2006. godine, dovršit će se cijeli posavski smjer X. ko-ridora koji povezuje Austriju–tunel Karavanke-Ljubljanu–granični prijelaz Bre-ganu–Zagreb–Slavonski Brod–granični prijelaz Lipovac–Beograd–Skopje i, na-dalje, Grčku.

Autocesta Bregana–Zagreb-Lipovac, duljine 305 km, dio je europske mreže autocesta i nalazi se na X. europskom prometnom koridoru.

AUTOCESTA ZAGREB-LIPOVAC, DIONICA ŽUPANJA-LIPOVAC

Slika 1 - pogled sa nadvožnjaka Spačva prema zapadu

Slika 2 - pogled sa nadvožnjaka Spačva prema istoku

Snježna dionica je zbog svog zemljopi-snog položaja izložena čestim i iznenadnim utjecajima mikrokli-matskih promjena, što je naročito izra-ženo za vrijeme zim-skog razdoblja, i otu-da naziv „Snježna“. Isto tako, na tom je potezu izgrađen tunel Tuhobić dužine 2145 m koji istovremeno predstavlja zonu s naj-većim potencijalnim rizikom za nastanak incidenta na A6. Sto-ga je iz sigurnosnih ra-zloga 1996.g. u tunelu Tuhobić instaliran vi-deo-sustav s 19 analo-gnih kamera koji, osim prijenosa video-signala u CKP Delnice, nema nikakvih dodatnih mogućnosti.

Puštanjem narednih dionica AC u promet; Vrata-Delnice (1997) i Delni-ce-Kupjak (1998) zbog krive procjene mjerodavnih državnih tijela o potrebi im-plementacije dodatnih sigurnosnih susta-va u tunelima, neopravdano je izostalo daljnje širenje video-nadzornog sustava na novoizgrađenim dvosmjernim tuneli-ma ARZ-a kao i na ostalim opasnim po-zicijama.

Izgradnjom dionica: Karlovac-Vukova Gorica (2001), V. Gorica-Bosiljevo (2003), Vrbovsko-Kupjak (2003), Bosiljevo-Vrbov-sko (2004) i nakon iskustva s EU-tunelima Mt. Blanc, St. Gothard i Tauern 1999, pri-mijenjena je nova koncepcija video-nadzornog sustava s novom program-skom podrškom koja je bitno olakšala rad operaterima i AC-ophodnji, kroz organizaciju vođenja i nadzora pro-metnih tokova na novoizgrađenim se-gmentima autoceste.

Zbog veće pouzdanosti, fleksibil-nosti, razumljivosti, multifunkcional-nosti, brzine prijenosa informacija, i ostaloga, nadzorni video-sustav je preuzeo vodeće mjesto kod uprav-ljanja prometom na autocesti, u od-nosu na druge prometne sustave.

Najznačajnije mogućnosti jed-nog suvremenog video nadzornog sustava su:

• mjerenje zauzetosti pojedinih dijelova kolnika na kritičnim segmentima AC

• preračunavanje vremena putovanja i detekcija međurazmaka vozila u slijedu

• detekcija brzine vozila na kritičnim mjestima

• nadzor nad krajevima kolona vozila• nadzor prometnih gužva i zastoja na

trasi• nadzor prilaznih zona potencijalno

opasnih objekata• kontrola ventilacije, uz sliku strujanja

dima u tunelu• kontrola preusmjeravanja prometnih

tokova• kontrola rada dinamičke signalizacije• kontrola dinamičkog otvaranja i zatva-

najčešćim meteorološkim utjecajem na promet

• kontrola rada meteo-stanica• kontrola rada vlastitog voznog parka

i operativnog osoblja AC u svim uvje-tima

• kontrola registarskih tablica vozila /de-tekcija ukradenih vozila

• kontrola stanja opreme i dijelova vozila koja ulaze na AC

• kontrola stanja AC i opreme na njojŠto je od svih navedenih mogućnosti

implementirano na video-sustavu koji po-kriva konkretnu poziciju trase AC ovisi o prethodno definiranim potrebama opera-tivnog osoblja ARZ-a.

Video nadzorni proces

Detekcija kritičnih situacija u tu-nelima, čvorovima i mostovima

Tuneli su objekti na trasi autoce-ste s najvećim potencijalnim rizicima. S obzirom na to da još nije postignuta zadovoljavajuća razina integriranosti svih mogućnosti nadzornog video-su-stava u cjelokupni sustav upravljanja prometom, daljnje je ulaganje u sigur-nosne sustave neophodno i dugoroč-no gledajući najisplativija investicija.

Efikasno upravljanje izvanred-nim situacijama u tunelu i na osta-lim djelovima trase najviše ovisi o brzini detekcije opasne situacije i

SUSTAV VIDEO NADZORA NA AUTOCESTI RIJEKA-ZAGREB(CCTV - Closed Circuit Television/zatvoreni TV sustav)

Slika1. CKP-Delnice

Početak primjene video nadzornog sustava (CCTV) na ARZ-u datira od 1996. kada je bila puštena u promet takozvana „Snježna dionica“ kroz Gorski kotar, odnosno, spojeni čvorovi Oštrovica i Vrata.

Slika 2. Blok shema povezivanja

ranja pojedinih vo-znih traka

• detekcija ispalih te-reta na AC

• detekcija životinja i pješaka na AC

• detekcija dima i po-žara

• kontrola izvan ga-baritnih i opasnih tereta na AC

• detekcija krivog smjera vožnje

• kontrola rasvje-te tunela, čvorova i PUO

• kontrola zone ra-dova

• kontrola sporih vo-zila na većim uspo-nima i nizbrdicama

• kontrola djelova trase s najvećim i

Slika 3. „Video zid“ u krugu 360º- CKP Delnice

brzini provjere takve situacije.Kroz realno vrijeme analize slika s ka-

mera u tunelima i na ostalim objektima AC, video nadzorni sustav može sve in-cidentne situacije detektirati u vrlo krat-kom vremenu od par sekundi. Iznimno kratko vrijeme prepoznavanja incidenta i njegove verifikacije može značajno uma-njiti moguće posljedice izvanrednog doga-đaja i spriječiti naredne nezgode, što sve skupa doprinosi povećanju stupnja sigur-nosti prometa na potencijalno opasnim mjestima na ARZ-u.

Umjesto zaključkaNa početku uvođenja sustava u opera-

tivnu primjenu nije postojala zadovoljavaju-ća strategija niti domaća legislativa koja bi mogla utjecati na osmišljeniji razvoj i širu implementaciju video sustava na cjelovitoj cestovnoj infrastrukturi Hrvatske pa tako niti na našoj autocesti. Izostala je očekiva-na podrška stručnih institucija i tijela, kao i šire društvene zajednice. Dok za prve nema opravdanja, za druge je video-sustav bio pomoćno sredstvo represivnog aparata za sankcioniranje nepoželjnog ponašanja na AC ili atak na osobnu slobodu koja se pove-zivala s vlastitim komforom brze vožnje.

Bez obzira na mnoge suprostavljene teorije, koje se mogu čuti oko primjene video-sustava, njegovo uvođenje na ARZ-u je pomoglo podizanju svijesti i odgovor-nosti većine naših vozača, što je direktno utjecalo na pozitivne trendove u analiza-ma prometnih nezgoda.

Da bi video-sustav mogao dati još bo-lje rezultate u pogledu sigurnosti na AC, neophodno je donijeti i propisati svu po-trebnu tehničku i pravnu regulativu koju će morati poštovati svi relevantni subjekti odgovorni za njezinu primjenu.

Dionica A (Jankomir - Zaprešić) - Trup zapadnog novog kolnika autoceste u potpunost je gotov. Izvode se već as-falterski radovi na 50 posto dionice.

Most preko Save, nadvožnjak Bestovje i nadvo-žnjak preko že-ljezničke pruge u Zaprešiću kon-strukcijski su go-tovi i trenutno se izvode radovi na gornjem stroju tih objekata.

Dionica B (Za-prešić-Velka Ves) - Svi radovi nove signalizacije i opre-me autoceste su pri kraju na toj ra-nije izgrađenoj dio-nici. Izgrađene su i naplatne postaje u Gubaševu i Začre-tju, a proširuje se i rekonstruira naplata u Zaprešiću. Tehnički pregled zakazan je za sredinu prosinca

Dionica C (Velka Ves - Macelj) - Iz-

građen je i spreman za tehnički pregled dio od 1,1 km nove autoceste, čvorište Krapina i novi Centar za upravljanje i kontrolu prometa.

Preostali dio dionice C od čvora Kra-pina do Macelja napreduje prema planu. Svih šest tunela je probijeno, a u četvr-tom je već dovršena i sekundarna beton-

RADOVI NA AUTOCESTI ZAGREB-MACELJNapredovanje radova teče u potpunosti prema dinamičkom planu.

ska obloga. Objekti i svih devet vija-dukata su u visokoj fazi konstrukcijske gotovosti, zemljani radovi također. Veli-ka pozonost, puno građevinskog znanja i iskustva te vremena iziskuju zahtjev-ni radovi na osiguranju strmih pokosa usjeka i nasipa zbog loših karakteristi-

ka tla na ovom po-dručju.

Ostalo: U tijeku je

ugradnja, ispitiva-nje i instruiranje djelatnika na novoj modernoj opremi za upravljanje pro-metom i naplatu cestarine. Radimo na komercijalnoj politici kako bi-smo mjesnom sta-novništvu i čestim korisnicima omo-gućili ekonomični-ju vožnju. Sustav zatvorene napla-te cestarine uvest ćemo prema pla-

nu, početkom 2006. godine.Sustav videonadzora i meteoro-

loških podataka već eksperimentalno funkcionira.

TUNEL ČARDAK – desna cijevRadove izvodi tvrtka Konstruktor- inži-

njering d.d. Split s kojom je Autocesta Ri-jeka-Zagreb d.d. potpisala Ugovor za izvo-đenje radova II faze izgradnje autoceste Rijeka-Zagreb, dopuna na puni profil au-toceste dionica Kupjak-Vrbovsko od km 56+831,16 do 59+828,19: izgradnju de-sne (južne) cijevi tunela Čardak, duljine 601,00 m i glavne trase (južni kolnik) ispred i iza tunela ukupne duljine 2.396,03 m.

Izvođač je uveden u posao 12. travnja 2005. godine. Od tog dana završavaju se pripremni radovi, te su 31. svibnja 2005. godine započeli radovi miniranja druge (juž-ne) cijevi tunela Čardak s riječke strane.

Radovi se financiraju iz sredstava kre-dita njemačke razvojne banke Kreditan-stalt für Wiederaufbau (KfW). Ta sredstva predstavljaju uštede, odnosno neutrošena sredstva osigurana za realizaciju Projekta I. faze izgradnje autoceste Rijeka-Zagreb.

Radovi na iskopu i gradnji primarne podgrade izvedeni su prije roka predviđe-nog dinamičkim planom.

Geološki podaciTeren kojim prolazi autocesta na ovoj

dionici izgrađen je od mezozojskih kar-bonatnih naslaga i to najvećim dijelom od dolomita, vapnenaca i intrabazenskih breča trijaske i jurske starosti. Osnovna stijena ovog komplek-sa je gornjotrijaski, do-bro uslojen te umjereno do jako zdrobljen dolo-mit, tamnosive do svi-jetlosive boje. Naglašen je karakterističan krški razvoj debelo usloje-nih masivnih vapnenaca s brojnim krškim feno-menima, poput niza vr-tača i ponikava te kaver-ni i spilja.

PrometZbog blizine posto-

jećih tunelskih cijevi na osnom razmaku od pro-sječno 25m, predviđena su ograničenja intenzi-teta bušenja i miniranja na maksimalno dozvo-ljene brzine seizmičkih oscilacija. Također je pri planiranju i pro-jektiranju uzeto u obzir da će radovi na iskopu desne tunelske cijevi biti otežani zbog činjenice da je lijeva tunelska cijev u prometu.

Dnevno su izvođena u prosjeku dva do tri miniranja za vrijeme kojih se zbog zvučnih i seizmičkih udara zaustavljao promet kroz postojeći tunel Čardak zbog sigurnosti odvijanja prometa u njemu.

Svaki ciklus miniranja trajao je približ-no 10 minuta te je predviđeno zaustavlja-nje; odvijanja prometa trajalo od 15 mi-nuta do maksimalno pola sata, s obzirom na potrebno vrijeme za miniranje, seiz-mički monitoring i vizualni pregled posto-jećih tunela nakon miniranja, te privreme-nu regulaciju prometa.

Posebna pažnja usmjerena je na seiz-mički monitoring miniranja tako da su pre-cizno određena opažanja i mjerenja utjeca-ja miniranja na oblogu lijeve tunelske cijevi prema geotehničkom projektu i projektu miniranja. Kontrolni seizmički monitoring miniranja na iskopu druge tunelske cijevi provodi ekipa stručnjaka s Rudarsko geo-loško naftnog fakulteta u Zagrebu.

Zbog održavanja ugovorenih rokova i planiranog dovršenja dionice autoceste, radovi na iskopu tj. miniranju tunela odvi-jali su se tijekom cijelog ljetnog razdoblja, uz povremena zatvaranja prometa. Ra-dovi se odvijaju u tri smjene tijekom svih dana u tjednu, pa i vikendom, kao što je i uobičajeno u tunelogradnji.

Održavanje prometa pod posebnim

režimom privremene regulacije, tj. Za-tvaranja, regulira se posebnim projek-tom regulacije prometa za koji je pri-bavljeno pozitivno mišljenje nadležnog ministarstva.

Prilikom zatvaranja prometa u da-nima vikenda u trajanju od predviđe-nih maksimalno pola sata formirale su se kolone vozila od jednog do dva km, a nakon desetak minuta po ponovnom otvaranju promet je normaliziran.

Dnevna zatvaranja prometa obavlja-la su se u skladu s projektom regulacije prometa, tako da se promet zatvara dva do tri puta dnevno u vrijeme najmanjeg intenziteta prometa na autocesti, tj. oko podneva te ranih jutarnjih i večernjih sati.

U danima vršnog opterećenja, odno-sno tijekom udarnih vikenda i blagdana u turističkoj sezoni radovi na miniranju su obustavljani kako bi se omogućilo nesme-tano odvijanje prometa.

Postupak privremene regulacije pro-meta, u skladu s već spomenutim pro-metnim projektom, obavljaju djelatnici Autoceste Rijeka–Zagreb d.d. u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova te dje-latnicima izvoditelja radova.

Potrebno je napomenuti da je ovo u Re-publici Hrvatskoj prvi slučaj izgradnje tj. proboja drugih cijevi tunela u kršu, dok su

paralelni tuneli pod pro-metom. Stoga smo u svim aspektima pristupili ovom problemu s velikom bri-gom te poduzeli maksi-malne mjere sigurnosti.

Proboj tunela Veliki Gložac još je jedan pri-mjer radova na jednoj ci-jevi, istodobno s tekućim prometom u paralelnoj cijevi. Radove na Velikom Glošcu izvodi poslovna udruga Viadukt d.d., Za-greb i Hidroelektra Ni-skogradnja d.d., Zagreb te je završetak miniranja, odnosno proboj tune-la, predviđen u prosincu 2005. godine

Radovi II faze izgrad-nje autoceste Rijeka-Za-

greb trajat će do 2008. godine i u tom razdoblju je potrebno izgraditi ukupno 11 tunela pod gotovo istim okolnostima, tj. tijekom odvijanja prometa u već postoje-ćim tunelskim cijevima.

Dne 17. studenog 2005. godine obavljeno je posljednje miniranje, te proboj tunela Čardak (desne) cijevi , na autocesti Rijeka-Zagreb, di-onica Ravna Gora-Vrbovsko.

PROBOJ DESNE CIJEVI TUNELA ^ARDAK

Stanje radovaDuž čitave duljine dionice izvode se ze-

mljani radovi (izrada iskopa i nasipa) i ra-dovi na odvodnji. Grade se čvorovi Bisko i Akrapi, a od većih objekata u tijeku su ra-dovi na četiri vijadukta; na vijaduktima Bi-akuše, Perići i Akrapi izvode se radovi na upornjacima, iskopu stupnih mjesta i be-toniranju temelja stupova i stupova, a na vijaduktu Prosika radi se hidroizolacija na kolničkoj ploči. Izvode se radovi i na pro-lazima, podvožnjacima i nadvožnjacima.

Na dionici se nalaze i dva tunela: Zara-nač, duljine 375 m, i Bisko duljine 520 m. Tuneli su u visokoj fazi gotovosti, naime, preostali su radovi na izradi završnog sloja asfalta i opremanju, a završavaju se radovi na portalima.

U tijeku su zemljani radovi na prate-ćem uslužnom objektu Kotlenica. Kotlen-ca je planirano odmorište s parkingom, caffe-barom, sanitarnim čvorom te klupa-ma i stolovima na otvorenom.

Na dionici Šestanovac – Zagvozd, duljine 25,075 km izvođači radova su: Viadukt d.d., Konstruktor–inženjering d.d, Strabag d.o.o., Zagorje–Tehnobeton d.d., Hidroelektra-nisko-gradnja d.d., INGRA d.d. te Cesta Varaždin d.d. Radovi su započeli 17. svibnja 2005, a završetak svih radova predviđa se za lipanj 2007. godine.

Duž čitave duljine dionice izvode se zemlja-ni radovi (izrada iskopa i nasipa) i radovi na od-vodnji. Grade se čvorovi Blato i Šestanovac, a od većih objekata u tijeku su radovi na iskopu tunela Stražine i umjetnog tunela Široki Vrh.

Izvode se radovi na prolazima, podvožnjaci-ma i nadvožnjacima. Gradi se most Cetina i dva vijadukta: Radić Dolac i Radovići. Na vijadukti-ma se izvode radovi iskopa za temeljenje stu-pova.

U tijeku su zemljani radovi na PUO Mosor, koji ima planirano parkiralište, objekt benzin-ske postaje s ugostiteljskim objektom (caffe, snack Bar), a u planu je i PUO Cetina.

Na autocesti Split–Ploče, duljine 96,2 m radovi se izvode na dvije dionice (od ukupno pet dionica) i to na dionicama Dugopolje–Bisko i Bisko-Šestanovac. Na dionici Dugopolje–Bisko, duljine 11,8 m, izvođači radova su: Viadukt d.d., Konstruktor – inženjering d.d, Strabag d.o.o. i Zagorje–Tehnobeton d.d. Radovi su započeli 17.svibnja.2005, a završetak svih radova predviđa se za lipanj 2007. godine.

AUTOCESTA SPLIT - PLO^E

Autocesta Rijeka–Zagreb d. d., druš-tvo za građenje i gospodarenje autoce-stom, od listopada 2005. djeluje s no-vom upravom u sastavu:

Jurica Prskalo, dipl. ing. građ., pred-sjednik uprave

Dunko Bujas, dipl. oecc., član uprave za ekonomsko-pravne poslove

Zlatko Korpar, dipl. ing. geot., član uprave za tehničke poslove

Budući da je Autocesta Rijeka–Za-greb d. d. članica HUKE, shodno promje-

ni uprave u ARZ-u, dolazi do promjene i članova skupštine, odnosno uprav-nog odbora HUKE. Tako funkciju čla-na skupštine obnaša g. Jurica Prskalo, te članova upravnog odbora g. Jurica Pr-skalo i g. Dunko Bujas.

PROMJENA ^LANOVA UPRAVE AUTOCESTE RIJEKA – ZAGREB D.D.

Tunel i upravna zgrada s komandnim sustavom za praćenje prometa građeni su ranih osamdesetih, što je za ono vrijeme bio velik zahvat za hrvatske graditelje.

Gospodarenje i uprav-ljanje tunelom 1981. za-jedno s dionicom ceste od Matulja do Lupoglava preu-zela je novoosnovana tvrt-ka ‘Tunel Učka’. Njihove zaposlenike, uz određene organizacijske promjene tijekom godina, na teme-lju koncesijskog ugovora 1998. godine preuzelo je društvo ‘Bina Istra Uprav-ljanje i Održavanje’ (BIUO), tvrtka kći Bina Istra d.d.

Tijekom godina na po-slovima održavanja tune-la stalno se nalazi stotinjak zaposlenika, koje korisni-ci ne uočavaju tijekom vo-žnje, no njihovi su učinci golemi i omogućuju sigurno odvijanje pro-meta, što je krajnji cilj njihova posla.

Uz uobičajeno redovno održavanje za 2005. planirani su razni radovi na obnovi tunela, sve u cilju funkcionalnog poboljša-nja, bolje opremljenosti i konačno - pru-žanja najveće moguće sigurnosti i udob-nosti tijekom vožnje.

Početkom godine započeli su radovi na rekonstrukciji sustava daljinskog vođenja, skupu sklopovske i pro-gramske opreme instalira-ne u svrhu nadzora i uprav-ljanja različitim procesima i vođenja prometa kroz tu-nel. Taj je posao vrlo kom-pleksan, stari sustav i opre-mu trebalo je osuvremeniti novim stanicama daljinskog upravljanja, međusobno ih povezati, implementira-ti nove programe i sve za-jedno povezati upravlja-njem modernim sustavom i opremom u komandnoj prostoriji.

U travnju su ugrađene led diode na pješačkom hodniku duž tunela, kako je već uobičajeno prema prometnoj regulativi, čime se postiže bo-lja preglednost tunela. Uslijedio je zatim pripremni postupak za izmjenu rasvjete u tunelu postavljanjem test zona u tunelu, na temelju kojih je odabran dobavljač ra-

svjetnih tijela. Potom je izvedeno pranje komplet-

ne obloge tunela, a posebna je pozornost posvećena pranju svoda, uz ekološko

zbrinjavanje pritom nastalog otpada.U rujnu su započeli radovi na zamjeni

rasvjete u tunelu. Zaposlenici na održava-nju ovaj puta primjenjuju režim prometa naizmjeničnim puštanjem vozila po jed-nom prometnom traku, što se regulira na naplatnim kućicama s obje strane tunela, u razdoblju od 22 do 6 sati.

Specijalizirane radne grupe na montaži rasvjetnih tijela raspoređuju se duž tunela,

radeći na specijalnim lakim samohodnim platformama, dižu se podno svoda tunela i polažu nosače kablela, postavljaju i učvr-šćuju nove svjetiljke, spajaju ih na prema projektiranom režimu napajanja, probno

ispituju i puštaju u pogon po sekcijama, te zatim demontiraju postojeće. Zahvaljujući dobro organiziranom poslu, radovi se od-vijaju prema planiranoj dinamici, a dovr-

šetak se očekuje početkom prosinca.

Krajem listopada 2005. pristupilo se rekonstrukci-ji asflatnog kolnika tunela Učka.

Radovi su uslijedili zbog korekcije asfaltnog zasto-ra izvedenog tehnologijom mikroasfalta, koji se pola-gao hladnim postupkom. Položeni zastor mikoras-falta reflektirao je sve ne-ravnine nastale glodanjem starog asflatnog sloja, pa tako dobivena ravnost nije zadovoljavala kriterije Op-ćih tehničkih uvjeta izvo-đenja za tu vrstu radova, te je stoga donešena odluka o

sanaciji, ovaj puta klasičnim postupkom izradom habajućeg sloja asflata, prosječne debljine 4 cm. Da bi osigurali kvalitetu ra-dova i zahtjevan index IRI (koji prema T.U. za radove izvanrednog održavanja iznosi max 1,75 m/km) zatraženo je ‘glodanje’ postojećeg sloja mikorasfalta prema pro-jektiranim visinskim kotama. Geodetski je postavljeno čelično uže s označenim visin-skim kotama na svakih 5 m, koje je glo-

dalica tijekom rada pratila svojim ticalom. Tako pri-premljen kolnik asflatiran je pomoću dva finišera. Radovi su izvedeni u krat-kom roku, pri čemu je tu-nel bio potpuno zatvoren za promet noću, od 22 do 6 sati. Osim toga podizana su kontrolna okna i zami-jenjeni poklopci na njima i na slivničkim rešetkama, te izvedena horizontalna si-gnalizacija vrućim postup-kom, ugradnjom termo-plastike. Dvostruka puna razdjelna crta izvedena je u dva sloja, s ispupčenjima (baretama) od 3 mm, koji pri prelasku vozilom preko

crte proizvode zvučne efekte i time upo-zoravaju vozače na oprez.

Dovršetkom svih ovih radova tunel Učka bit će spreman za proslavu svog 25. rođendana u novom ruhu.

Tunel Učka pušten je u promet 1981. godine. Titulu najdužeg tunela u Hrvatskoj, sa svojih 5,062 m, držao je pune 22 godine, kada su ga “pretekli” Sveti Rok i Mala Kapela na autocesti Zagreb-Split.

RADOVI NA OBNOVI TUNELA U^KA

U povodu završetka arheoloških istra-živanja, obavljanih tijekom izgradnje Istar-skog ipsilona, Bina-Istra je 11. studenog 2005. u Arheološkom muzeju Istre iz Pule u suradnji s direktoricom te institu-cije gđom. Kristinom Mihovilić organizira-la koktel na kojem su predstavljena dva rimska lokaliteta otkrivena tijekom istra-živanja: - lokalitet «Kršete»- lokalitet «Stancija Pelićeti» koji će biti

pretvoren u arheološki park.

ARHEOLOGIJA NA ISTARSKOM IPSILONU

Na posljednjoj dionici Vodnjan-Pula ta-kođer je otkriveno dvadesetak kažuna, malih poljskih nastamba od kamena, sim-bola Istre (u Istri ih je popisano 500) . Za obnovu ovih kažuna Bina-Istra namjerava lokalnoj zajednici donirati 500 000 kuna.

Događaju su prisustvovali predstavnici tiskanih medija, državne i regionalne tele-vizije te nekoliko radijskih postaja.

Župan Istarske županije te gradonačel-nici i načelnici nekoliko gradova i općina iz područja kojima prolazi Istarski ipsilon

također su sudjelovali u tom događaju.Župan Istarske županije u svom je go-

voru čestitao na uspješnoj suradnji iz-među Arheološkog muzeja Istre iz Pule i Bina-Istre kao investitora koji je od po-četka istraživanja 1998. g. uložio više od tri milijuna kuna.

Zahvaljujući takvoj suradnji radovi na dionici Vodnja-Pula odvijali su se bez za-stoja i kašnjenja, do kojih je eventualno moglo doći zbog kašnjenja arheoloških istraživanja.

Glavne teme sjednice bile su usva-janje proračuna za narednu godinu te definiranje programa aktivnosti. Aktiv-nosti koje će u 2006.g. biti u središtu interesa ASECAP-a prije svega su pro-jekti u suradnji s EU-om.

COPER I, u okviru kojeg se provo-di projekt CESARE III koji će nastoja-ti razmotriti sve aspekte provedbe in-teroperabilnosti (ugovorne, pravne, porezne i dr.) i RCI projekt koji mora utvrditi tehničke uvjete uvođenja jed-nog OBU aparata (on-board-unit) za jedno vozilo. U okviru odbora COPER I i dalje će se pratiti razvoj Direktive EU o eurovinjeti.

COPER II pratit će projekt EU-a o sigurnosti cestovnog prometa i zaštiti okoliša, te će se i u 2006.g. vozačima dis-tribuirati leci o sigurnosti. COPER II pra-tit će i nacrt direktive o sigurnosti infra-strukturnih objekata koji priprema EU.

SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA ASECAP-a - LISTOPAD, BUDIMPEŠTA

Redovna sjednica Upravnog odbora ASECAP-a, kojom je predsjedao João Bento, predsjednik Udruženja, održana je 10. listopada u Budimpešti u organizaciji mađarskog koncesijskog društva AKA.

COPER III bavit će se pitanjima ITS-a u području cestovnog prometa te razvojem europskog satelita Galileo.

Uz taj projekt portugalsko udruženje au-tocesta APCAP dalo je inicijativu za novi projekt pod nazivom ORCA koji bi osigurao prikupljanje i obradu postojećih statističkih podataka svih članica ASECAP-a, a u bu-dućnosti se razvio u jedinstvenu pouzdanu i učinkovitu bazu podataka ASECAP-a.

Predsjednik HUKE Aleksa Ladavac pre-zentirao je članovima Upravnog odbora ASECAP-a program kongresa koji će se 2006.g. održati u Puli. Upravni odbor po-tvrdio je glavnu temu «34. ASECAP-ovih dana studija i informacija» koja glasi: Učin-kovitost i uloga PPP-a u izgradnji sigurnih i pouzdanih autocesta u proširenoj Europi.

Potvrđene su i glavne teme paralelnih sjednica prema kojima će delegati pripre-miti tehnička izlaganja:

- Optimizacija upravljanja i održavanja autoceste u cilju poboljšanja sigurno-sti i korisničkih usluga kao čimbenika produktivnosti tvrtke

- Ujednačena i interoperabilna europ-ska mreža autocesta u cilju održive i sigurne mobilnosti – ITS projekti (In-telligent Transport Systems)

- Javna nabava za operatere autocesta s naplatom cestarine u okviru pravne regulative EU

- Cestarina kao najpravičniji i najučin-kovitiji instrument financiranja auto-cestovne infrastrukture radi poboljša-nja usluge.

Upravni odbor prihvatio je i potvr-dio da je portugalsko nacionalno udru-ženje APCAP predstavnik portugalskih autocesta umjesto dosadašnjeg konce-sionara BRISA. Predsjednik ovog udru-ženja je João Bento, ujedno i pred-sjednik ASECAP-a.

www.hac.hr www.arz.hr www.bina-istra.hr

Savska 106/IV, 10000 Zagreb, tel: +385 1 6138 315, fax +385 1 6138 301, e-mail: info-huka@huka.hr, web: www.huka.hr,žiro-račun kunski: 2360000-1101710267, žiro-račun devizni: 2100247894

Uređivački odbor: Aleksa Ladavac, glavni i odgovorni urednik; Josip Sapunar; Darija Petrović; Branka Vine; Nikola Bulić;Brankica Bršec,koordinator; Nenad Lihtar, izvršni urednik. Priprema i tisak Kigen d.o.o., studeni 2005.

Promet

Tvrtkado kraja rujna 2005.

Ukupno Laka vozila(1. i 2. kategorija)

Teška vozila(3. i 4. kategorija)

HAC 20.725.185 2.775.523 23.500.708

ARZ 8.340.242 1.137.237 9.477.479

AZM 3.532.407 413.609 3.946.016

BINA ISTRA 2.713.522 288.801 3.002.323

UKUPNO 35.311.356 4.615.170 39.926.526

Prihodi od naplate cestarine (bez PDV)1 EUR = 7,3 kn

Tvrtkado kraja rujna 2005. %

(05/04)kn EUR

1. HAC 772.858.151 105.870.980 + 37,462. ARZ 332.418.341 45.536.759 + 18,20

4. AZM 52.916.890 7.248.889 *

3. BINA-ISTRA 85.103.826 11.658.058 +24,61 UKUPNO 1.243.297.208 170.314.686 +26,75

* Autocesta Zagreb-Macelj bila je do 4. mjeseca 2004. godine u nadležnosti HAC-a

Sigurnost prometa

Broj prometnih nesreća:do kraja rujna 2005.

HAC ARZ AZM BINA-ISTRA RH

– s poginulima 19 7 2 7 35

– s ozlijeđenima 164 107 6 42 319

– s materijalnom štetom 868 248 73 60 1249

UKUPNO broj nesreća 1051 362 81 109 1603

Ukupan broj poginulih osoba u nesrećama 33 7 3 11 54

STATISTIČKI PODACI