W:562.939dd H:750.662dd

PGŽ

� �� ���� � �� ���� � � � � �� ����� ��������� ���� �

� Š �� �� ����� �������� ���� � � � � ��Š� �� ������� �� ������ ���� � �

Autoklub Rijeka tradicionalno organizira akciju"Sigurno u školu s HAK-om" koja upozorava napočetak školske godine i djecu na prometnicama

,

���� ���� ��� � ����

2

Autoklub

Rijeka

tradicionalno

organizira akciju

"Sigurno u školu s

HAK-om" koja

upozorava na

početak školske

godine i djecu na

prometnicama

,

������� � Š�� � �� �� �

������ ����� � ������� ������� ����������� ����� � �������

Već 21. godinu svakipočetak školske go-dine neizostavno do-nosi akciju Autoklu-

ba Rijeka "Sigurno u školu sHAK-om". Akcija podsjećasve sudionike u prometu dapočetak školske godine zna-či da će se velik broj djecepojaviti na prometnicama.Neki od njih prvi put će sa-mostalno kročiti prometni-cama. Prije svega, tradicio-nalna akcija je usmjerenana edukaciju i preventivu.Posvećena je djeci, ali i nj-ihovim roditeljima koji ta-kođer imaju odgovoran za-datak. Počiti djecu sigur-nom kretanju u prometu, alii svojim primjerom pokaza-ti kako se sigurno i odgovor-no sudjeluje u prometu. Ak-cija na Rujevici prepoznatlj-iva je aktivnost AutoklubaRijeka koji je u svom gradu iPrimorsko-goranskoj župa-niji postao sinonim za pro-metnu preventivu. I zato ni-je čudo što se može pohvali-ti sa čak 17 tisuća članova.

Učenje kroz igru

Akcija se godinama održa-vala na Korzu, no posljednjihgodina ostvarena je suradnjas HNK Rijekom i akcija seodržava na stadionu na Ruje-vici. Suradnja dvaju riječkih

klubova, ali i riječkih institu-cija je logična. Svaki klub ba-vi se svojim poslom, ali vežuih tradicija i identično ime.

Akcija je posevećena djeciod tri do osam godina i naj-mlađi sudionici prihvaćaju jes puno entuzijazma i veselja.Kako i ne bi, zadatak im jevoziti bicikle, tricikle, romo-bile, koturaljke... Kao u igri.Poanta akcije i je učenje krozigru. Djeca moraju pokazatispretnost i znanje iz promet-nih pravila. I na kraju dobiva-ju medalju. Dok je tridesetak

djece na poligonu učilo kakosigurno sudjelovati u prome-tu, o prometu iz drugog kutaučili su i roditelji. Policajci imkroz predavanje prenosesavjete kako pripremiti dijeteza samostalno sudjelovanjeu prometu. Edukacija rodi-telja nije puka forma. Poslje-dnjih godina više djece stra-dava u vozilima svojih rodi-telja no kao pješaci.

Upozorenje

roditeljima

Tajnik Autokluba Rijeka dr.Mile Perić je upozorio da sui s t ra živanja HAK-a otkrila da50 posto djece roditelji ne-propisno prevoze u automo-bilima. Perić je istaknuo da jeakcija na stadionu HNK Rije-ke tek dio preventivnih djelo-

vanja AK Rijeke usmjerenihka najmlađima. Posjetit će sevrtići, osnovne i srednje ško -le i razgovarati o prometu.Va žnost preventive i eduka-cije građana naglasio je i pro-fesor Pomorskog fakulteta uRijeci Hrvoje Baričević kojiniz godina sudjeluje u pre-ventivnim aktivnostima AKRijeke i Savjeta za sigurnostprometa na cestama Primor-sko-goranske žu p a n i j e.

Voditelj Odjela za sigurno-st cestovnog prometa PU pri-morsko-goranske Boris Ske-ledžić naglasio je kako je lanj-ske školske godine troje djeceteže, a 17 lakše ozlijeđeno nariječkom području. Policij-sku ekipu je na akciji na Ruje-vici predvodio Dino Dolušićkoji je poručio da je bitno dadjeca zabave, ali i da kroz igrui edukaciju nauče što više oprometu. Djeci je prisutnostpolicjaca uvijek zanimljiva.Tko bi odolio sjesti na policij-ski motocikl i pustiti sirenu?

Program na Rujevici jevodio Joso Krmpotić.

3 - 8godina dob sudionika akcije

3

21. ������� ����

4

Š������ ������ �� ����� �

�� ����� ��Š �� ������������ Š�������������� �� �����

Među brojnim ak-tivnostima i za-dacima Županij-skog savjeta za si-

gurnost prometa na cesta-ma Primorsko-goranskežupanije vrlo bitna je zada-ća sustavno osnivanje Škol-skih prometnih jedinica.

Odluka o osnivanju ŠPJdonijeta na temelju pozitiv-nih iskustva u svijetu gdjese takav oblik samozaštiteučenika primjenjuje većdugi niz godina. Prema dos-tupnim podacima, prveučeničke prometne jedinicenastale su u Americi kao je-dna od mjera zaštite djece usve većem cestovnom pro-metu poslije Prvog svjet-skog rata. Naime, u želji dase i učenici u što većoj mjeriuključe u samozaštitu uprometu, još 1922. godineučiteljica Harriette Beard uDetroitu organizirala je

školske sigurnosne opho-dnje (School Safety Patrols),a godinu dana kasnije Sa-vez automobilskih klubovaChichaga tu je inicijativuprihvatio. Uskoro je u ško -lama SAD-a djelovalo višeod 26 tisuća školskih pro-metnih ophodnji.

Vozači poštuju djecu

Osnovni razlozi njihovogosnivanja vrijede i danas:uvođenjem školskih pro-metnih jedinica proširuje se

krug osoba koje su upozna-te s prometom, preko djecese posredno djeluje i naodrasle osobe – ro d i t e l j e,učitelje i vozače. Zbog mno-štva škola niti jedna policijana svijetu ne može osiguratineprekidan nadzor promet-nica kod svih škola. Stoga jelogično poučiti djecu, kojasu svakodnevno na tim lo-kacijama, da preuzmu sa-m oz a štitnu ulogu. Pokretačiideje računali su i na jedanpsihološki trenutak kod vo-

zača. Računa se s time da ćei onaj dio vozača, koji inačenegativno reagiraju na zah-tjeve ovlaštene osobe-poli-cajca, pozitivno i sa simpa-tijama reagirati na znakovekoje mu upućuju djeca.

Županijski savjet izradioje početkom 2001. godinestudiju svih pješačkih prije-laza koji se nalaze u neposre-dnoj blizini 31 osnovne školena području Primorsko-go-ranske županije za koje je ut-vrđeno da su potencijalno

opasni za sigurnost učenika.Na temelju tih saznanjaodlučilo se krenuti u osni-vanje ŠPJ-a u svim odabra-nim osnovnim školama.

U sustavu 31 škola

Za provoditelja projektaŽupanijski savjet odabrao jeustanovu Dom mladih iz Ri-jeke jer ima educirane i do-kazane stručne djelatnike uedukacije djece i mladeži. Uprovedbi edukacije pripad-nika ŠPJ-a aktivno sudjelujui djelatnici prometne polici-je PU primorsko-goranske.

Sukladno utvrđenimprioritetima, od početkaakcije obuka je provedena u31 osnovnoj školi. U škol -skoj godini 2018/2019ukupno je obučeno 42 no-vih učenika uzrasta od 10-12 godina u školama:

Kozala (četvero učenika),Kostrena (13 učenika), Ča-vle (10 učenika) i Turnić (15učenika).

Kao i svake godine, na po-četku školske godine u Domumladih organizira se smotranovih pripadnika Školskeprometne jedinice. Ove godi-ne organizirana je 18. smotra.

Županijski savjet smatrada akciju treba provoditi traj-no, jer iako su akcijom obuh-vaćene sve osnovne škole uPrimorsko-goranskoj župa -niji za koje se utvrdilo da senalaze u blizini opasnih pro-metnica, obuka se mora pro-voditi i dalje iz jednostavnograzloga što obučeni pripad-nik ŠPJ zbog smjene školskegeneracije može biti aktivanu najviše četiri školske godi-ne. Stoga je potrebno obukuperiodično provoditi svakegodine u četiri do sedam os-novnih škola.

Ove godine za

sigurniji put

učenika do

škole obučeni su

učenici škola

Kozala, Kostrena,

Čavle i Turnić

,

5

18. ��������� Š�

�������š�� ���� �Ravnatelj Doma mladih Goran Gračanin je istaknuo zadovo-

ljstvo što se akcija kontinuirano provodi

18 godina te zahvalio svom djelatniku Josipu Šarliji kojeg je

opisao kao važnu kariku u sustavu obuke mladih prometnika.

Tajnik Županijskog savjeta Zdravko Lisac je zahvalio struč-

nim i iskusnim djelatnicima Doma mladih te novim pripadni-

cima ŠPJ poručio da im je povjerena odgovorna, velika i zna-

čajna zadaća vezana uz sigurnost pješaka, posebice učenika.

Vjerujem da će vaša inicijativa pridonijeti sigurnosti prometa,

zaključio je tajnik Lisac.

Predsjednik Županijskog savjeta Boris Skeledžić, inače vo-

ditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa PU primorsko-

goranske, poručio je mladim prometašima: Mi policajci vas

doživljavamo kao kolege. Pred vama je odgovoran posao da

put učenika činite sigurnijim. Odgovornim i marljivim radom

učinit ćete puno za sigurnost prometa, rekao je Skeledžić.

Posebno je istaknuta uloga učitelja-mentora bez čijeg rada i

pomoći akcija ne bi bila provediva.

42 �� �� ����� �������š�

6

�������� ���� �

�Š�� � � ������� �

Mnogi vozači

su emotivno

vezani uz

svoje automobile i

doživljavaju vozilo

kao nastavak

vlastitog doma. To

je teritorij koji

moraju zaštititi pa

se čini opravdano

braniti ga po

svaku cijenu, a

vozač koji je

oduzeo prednost

čini se kao

napadač

,

Lara Vrsalović

Tuča zbog preticanja”,“Vozač istukao voza-ča”, “Svađa i tučnja-va zbog parkiranja”.

Samo nekoliko primjeranaslova je dovoljno da pri-mijetimo da se u prometudešavaju situacije koje lako

izmaknu kontroli. Istraži-vanja pokazuju da je više odpolovice vozača osjetilo bijespri vožnji. Naravno, ne dola-zi uvijek do izravnog konflik-ta, udaranja ili povlačenjaor užja, ali mnogi od nas po-nekad osjete ljutnju premadrugim vozačima na cesti, anerijetko je takva vožnja iuzrok prometnih nesreća.

Pojam ”road rage” poja -vio se sredinom devedese-tih godina u SAD-u. Danasje to uobičajen izraz u pro-metnoj psihologiji, granikoja se bavi ponašanjemsudionika u prometu. Ras-pon definicije je širok – odopćenitog “gubitak emo-cionalne kontrole tijekomvo žnje” pa do pokušaj uboj-stva, ranjavanja ili zastraši-vanja drugog vozača, putni-ka ili pješaka. Postoje razli-

čita ponašanja vezana uzbijes na cesti, od trubljenja igestikulacije preko “vo žnjena repu “ pa sve do fizičkognapada na drugog vozača.U svakom slučaju, radi se oopasnom fenomenu kojemsvatko može biti izložen,kao žrtva, ali i kao agresor.

Mnogi znanstvenici seslažu da je vožnja, naročitou prometnim gužvama, iz-nimno stresna situacija.

Vozači su izloženi nizuokidača stresa – buka, zaga-đenje, previsoke ili prenisketemperature, preveliki brojljudi, nemogućnost kontro-le situacije ili nemogućnostkretanja koje bi otklonilodio napetosti. Na cesti steuvijek izloženi opasnosti -čak i ako ste najopreznijivozač na svijetu postojimnoštvo čimbenika na kojene možete utjecati.

Stres krivac

Is t ra živanja koja se baveizljevima bijesa na cesti ni-su otkrila jedinstveni uzroktoj pojavi. Smatra se da po-stoje dvije glavne grupečimbenika - jedna vezanauz osobine ličnosti i drugavezana uz vanjske okidačestresa. Bijes na cesti, kao idruge vrste ljutnje, najčešćesu posljedica stresa.

Ustanovljeno je da su vo-zači koji su skloniji izljevimabijesa u startu skloniji reagi-rati impulzivno, lakše se ra-zljute, imaju nižu tolerancijuna napetost te vlastite osje-ćaje ispoljavaju agresivnije.U vozilo često ulaze ljuti, vo-ze brzo, pri vožnji brzo i čes-to mijenjaju trake te češćesudjeluju u prometnim nes-rećama. Također, ustanovlje-no je da su skloniji osuđivatipostupke drugih vozača.

Mnogi vozači su emotiv-no vezani uz svoje automo-bile i doživljavaju vozilo kaonastavak vlastitog doma. Toje teritorij koji moraju zašti -titi pa se čini opravdano

braniti ga po svaku cijenu, avozač koji je oduzeo pred-nost čini se kao napadač. Toje i jedan od uzroka izljevabijesa u vožnji - sklonostpojedinca da se koncentrirana sebe. Kad mi presiječe-mo put, za to imamo oprav-danje - nama se stvarno žu-ri ili nismo vidjeli i pogrije-šili smo… u svakom sluča-ju, nema zle namjere. Udrugu ruku, tuđe propustedoživljavamo osobno – “tajvozač koji se ubacio ispredje zasmetao baš meni!”.Nu žno je prisjetiti se da uprometu nismo samo miveć je tu čitava gomila ljudikoja se jednako žuri domaili na posao, koja je jednakofrustrirana zastojem i čiji je

motiv uistinu rijetko našte -titi drugima. Na žalost, vlas-titim primjerom učimo idjecu da se uobičajena pra-vila ponašanja ne odnosena vožnju - gledaju roditeljekako jure i prebacuju se iztrake u traku te slušajupsovke i uvrede upućenedrugima. U vožnji se ljudičesto ponašaju na način nakoji se nikako ne bi ponašalilicem u lice. Na primjer, ve-ćina se neće ubaciti u red is-pred nekog u trgovini, nooduzimanje prednosti nacesti nije rijetkost. Razlogtome je anonimnost kojuomogućuje vozilo – onostvara osjećaj privatnosti,vozač je zaštićen, nije izlo-žen osudi i suprotstavljanju.Is t ra živanja pokazuju daanonimnost potiče vozačena agresivno, bezbrižnijeponašanje u prometu te da,kad misle da su anonimni,voze značajno brže i suskloniji prekršajima.

Uostalom, koliko ano-nimnost „ohrabr uje“ vidi -mo svakodnevno u komen-tarima na raznim internet-skim portalima i društve -nim mrežama.

Kako izbjeći bijes?

Gotovo svatko može po-dleći izljevu bijesa, no ipakje moguće poduzeti nekekorake kako se ne biste do-veli u situaciju da reagirateneprimjereno. Dovoljno

��� ������Neki istraživači kategorizirali su agresivne vozače u pet ra-

zličitih skupina:

1) Vozači koji se žure i žele što prije stići na odredište te se

ljute kad ih nešto u tome ometa

2) Vozači natjecatelji – situacije u prometu vide kao natje-

canje; uspjehom u tom natjecanju grade

samopoštovanje, a neuspjeh izaziva ljutnju

3) Pasivno-agresivni vozači – ne dozvoljavaju prestizanje jer

popuštanje je jednako porazu

4) Narcisoidni vozači – oni sami postavljaju pravila i ljute se

kad ih drugi ne poštuju

5) Vozači osvetnici – dužnost im je kazniti sve oblike

kršenja prometnih pravila

50 %vozača osjetilo bijes u vožnji

7

90��� �� ���� ���� „���� ����”

����sna i odmora te kretanje navrijeme kako bi se izbjegaoosjećaj kašnjenja smanjit ćerazinu stresa. Nezadovolj-stvo postupcima drugih ni-je nužno iskazati – prihva -ćanje da ono što je zasme-talo u tuđoj vožnji nijeosobno već jednostavnag re ška ublažit će potrebu zabijesnom reakcijom. Uz to,i z ra žavanjem frustracije la-ko je moguće potaknutiagresivan odgovor čimeobična neugodnost možeeskalirati u puno gori su-kob. Dok vozite vodite ra-čuna o sigurnom razmaku,ne trubite bespotrebno, agestikulacija neka bude re-zervirana za zahvalu, nekr itiku.

Velike su šanse da ste sebar jednom bili suočeni sljutim vozačem. Možda stenapravili grešku u vožnji, aličak nije nužno - bijes je ira-cionalan i može ga izazvati ip o g re šno tumačenje nam-jere. Ako se sretnete s voza-čem koji iskazuje agresiju,pokušajte izbjeći inciden-tnu situaciju. Ne reagirajtena provokaciju, ne odgova-rajte, ne gestikulirajte i iz-bjegavajte kontakt očima.Ako vam netko „vozi na re-pu“, promijenite traku kadje to moguće, a ako vas po-kušava prestići, dozvolite.Mislite li da vas agresivnivozač prati, pokušajte ostatismireni, vozite normalnombrzinom i ne zaustavljate seosim ako nije nužno, a utom slučaju ne otvarajteprozore i ne izlazite iz vozi-la.

Va žno je imati na umu dabijes u vožnji nije fenomenkoji je nemoguće kontroli-rati. Svaki je vozač odgovo-ran za sigurnost i u svakomtrenutku imamo izbor nakoji ćemo način reagirati.Za d r žite hladnu glavu,imajte razumijevanja i bu-dite ljubazni i pažljivi pre-ma drugima!

8

������� � ��������� ��� �

ŽELJEZNICA U SUSTAVU JAVNOG PRIJEVOZA U RIJECI

�� �� ����� �� �������� �Ž��� � ������

Uokviru projekta in-

tegriranog putnič-kog prijevoza vlako-vima Hrvatskih želj-

eznica i autobusima Auto-troleja od 1. rujna ove godi-ne moguće je korištenje je-dinstvene putne karte kojaomogućava vožnju i auto-busom i vlakom, svim koris-nicima željezničkog i auto-busnog prijevozana ši re mriječkom području. Riječ jeo mjesečnim i pojedinač-nim kartama Komunalnogdr uštva Autotrolej s kojimaće, bez dodatne nadoplate,

biti moguć i prijevoz vla-kom. Svi korisnici mjeseč-nih pokaznih karata, godiš-njih radničkih, 65+ karata tepopularnih „cvikalica“, imatće mogućnost do željenogo d re d i šta doći i vlakom.

Treći u Hrvatskoj

Integrirani prijevoz na re-lacijama Rijeka – Jurdani iRijeka – Fu žine realizirao senakon potpisivanja Spora-zuma o dugogodišnjempartnerstvu u razvoju inte-griranog prijevoza putnikana području Grada Rijeke iUgovora o poticanju inte-griranog prijevoza putnikaprimjenom radničke, stu-dentske, učeničke i umiro-vljeničke pretplatne karteHŽPP – KD Autotrolej u lip-nju ove godine. Zajednič-kom kartom omogućen jeprijevoz vlakom unutar če-tiri one HŽPP-a (do 40 kmod Rijeke) i 1. zone auto-busnog prijevoza Grada Ri-jeke. Uvođenjem zajednič-

kih mjesečnih karata putni-cima je omogućena kupnja40 posto jeftinijih karata, akarte će se prodavati naprodajnim mjestima KDAutotroleja u Rijeci na Jela-čićevom trgu 3 i Delti bb teOpatiji u Ulici Velog Jože 1.Vlakovi voze od ponedjeljkado petka, osim blagdanom.

Gradski će vlakovi na rela-ciji između Jurdana i Rijekeprometovati s 12 polazakadnevno, dok će na relaciji Fu-žine – Rijeka – Fu žine biti 14polazaka dnevno. Rijeka je ta-ko postala treći grad u Hrvat-skoj koji je uveo integriraniprijevoz koji je kvalitetno po-većao prometnu povezanost imobilnost stanovnika Rijeke iokolice. Jedinstvena karta za

različite oblike prijevozastandardna je praksa u Eu-ropskoj uniji, a najrazvijenijiintegrirani javni prijevozimaju ujedno i najrazvijenijezemlje kao što su Švicarska iAustrija. Tako su recimo, uŠvicarskoj svi vidovi prijevozaintegrirani, uključujući i žiča -re, uspinjače i brodove na

jezerima namijenjene zaprijevoz putnika.

Vlakom kontra gužve

Riječ je o početku imple-mentacije integriranog prije-voza na riječkom područjukojim se želi postići pove-ćanje broja putovanja javnimprijevozom, što će dovesti dosmanjenja broja osobnih au-tomobila na cestama, pove-ćanja sigurnosti u cestovnomprometu i smanjenja ispuš-nih plinova.Svjedoci smo daširenje Rijeke i ubrzani načinživota dovodi do potrebe zaizgradnjom i razvijanjemprometne infrastrukture, sa-mim time i do modernijih na-

Jedna vozna

karta za

autobus i vlak

olakšat će život

mnogima na širem

riječkom području

koji putuju

koristeći razne

oblike javnog

prijevoza. Riječ je

o mjesečnim i

pojedinačnim

kartama

Komunalnog

društva Autotrolej

s kojima će, bez

dodatne

nadoplate, biti

moguć i prijevoz

vlakovima

Hrvatskih

željeznica iz

Rijeke do Jurdana

i Fužina i obratno

,12odnosno 14 polazaka

vlakova dnevno

Doris ŽIKOVIĆ

9

40 ����� ������ �� ��

��������� ��� ��������Sporazumom je definirana suradnja vezana uz razvoj inte-

gracije HŽ Putničkog prijevoza s ostalim vidovima prijevoza u

sustav integriranog prijevoza putnika na području Grada Ri-

jeke, poticanje integriranog prijevoza kroz zajedničke pret-

platne karte, dogovor vezan uz zajedničke tarife i prijevozne

karte, kao i usklađivanje voznih redova, informiranje putnika,

kontrolu karata, te razvoj novih prijevoznih proizvoda (uslu-

ga) prilagođenih svakom specifičnom ciljnom tržištu u cilju

privlačenja novih korisnika prijevoza.

�� ��� � ������ �����

1. zona: Sušak Pećine, Krnjevo i Opatija-Matulji – radnič-

ka 350 kuna, učenička i

studentska 200 kuna, umirovljenička 175 kuna.

2. zona: Škrljevo, Meja, Rukavac, Jušići, Jurdani i Perma-

ni – radnička 450 kuna,

učenička i studentska 250 kuna, umirovljenička 225 ku-

na.

3. zona: Melnice, Plase i Šapjane – radnička 500 kuna,

učenička i studentska 300 kuna,

umirovljenička 275 kuna.

4. zona: Zlobin, Drivenik, Lič i Fužine – radnička 600 ku-

na, učenička i studentska 350

kuna, umirovljenička 325 kuna.

čina javnog prijevoza putnikau gradu i prigradu. Svakod-nevno dolazi do povećanjapotrebe građana za odlaskomdo grada bilo u kupovinu, naposao, u školu, na fakultet islično. Neosporna je činjeni-ca da u Rijeci postoji problemnedovoljno dobro riješenogprometa. Svaki dan dolazi doprometnih zastoja, zagušenjaprometa, gužvi zbog nedos-tatka parkirališnih mjesta,komunalnih radova, porastabroja automobila i dr. Da bi sesmanjila prometna zagu-šenja potrebno je uporabuosobnih automobila zamije-niti adekvatnim načinom jav-nog prijevoza.

Odabir najboljeg načinaprijevoza putnika u gradovi-ma je složen proces i zahtije-va brojna istraživanja. Upra-vo je zato integrirani putnič-ki prijevoz dio Strategijeprometnog razvoja Republi-

ke Hrvatske 2017. – 2030. tenovog Zakona o integrira-nom javnom prijevozu put-nika koji je u fazi pripreme.

A ideja da autobusi Auto-troleja dobiju vlakove kaopojačanje u riječkom grad-skom i prigradskom javnomprijevozu pojavila se još2002. godine. Nakon podostavremena napokon se idejapretvorila u stvarnost, a pre-ma najavama potpuna im-plementacija sustava integri-ranog putničkog prijevozaočekuje se nakon izgradnjedrugog kolosijeka že l j ez n i č k epruge od Škrljeva do Jurdana.Integrirani plan nastoji poti-cati putnike da za putovanjau zd u ž obale, u smjeru istok-zapad, koriste vlak, čemu ćedoprinijeti i Autotrolej koji ćeuskladiti svoj vozni red shod-no realiziranim novinama,pojasnio je riječki gradona-čelnik Vojko Obersnel.

10

������� ��� �� �

INOVATIVNE TEHNOLOGIJE U PROMETNOM SEKTORU

�� �� ��������� � � �� �� �� Š ���� �� ���� ��� ��Tomislav KRLJAN, mag.ing.

Doc. dr. sc. Siniša VILKE

Zagušenja i zastoji uprometu sve su češ-ća pojava, ali i sveveći problem mno-

gih gradskih središta.Problemi zagušenja poja-

vljuju se kao posljedica ras-tućeg trenda korištenja ces-tovnih motornih vozila, aposebice automobila koji idalje predstavljaju primar-no prijevozno sredstvobrojnih građana u puto-vanjima na kraćim (centar-centar), ali i dužim (ruralnos re d i šte- centar) relacijama.S takvim problemima kojizauzimaju sve značajnijupoziciju susreću se primar-no korisnici, ali i prometniplaneri kojima je temeljnizadatak predvidjeti i doni-jeti opravdanu i pravovre-menu odluku o tome na ko-ji način predstaviti i u ko-

jem trenutku realizirati pro-metno rješenje da promet-na mreža bude adekvatnoplanirana i projektirana sobzirom na zadovoljenjepotrebe svih zastupljenihstrana. Godinama se istra-živalo i pokušavalo defini-rati metodologiju koja ćepredstavljati temeljem urješavanju većine promet-nih problema. U posljednj-ih desetak godina primjenametodologije simulacijskogmodeliranja ipak se poka-zala najadekvatnijom s ob-zirom prednosti kojima sei s t i č e.

Primjena simulacijskogmodeliranja kao inovativnemetodologije iz dana u danpostaje sve prihvatljivija, alii opravdanija u pogledu rje-šavanja problema promet-ne struke.

Zašto simulacije?

Radi boljeg razumije-vanja različitih ispreplete-nih aktivnosti koje je u pos-tupcima planiranja i pro-jektiranja cestovne promet-ne mreže potrebno provestisve se više teži primjenispecijaliziranih računalnihalata čija se metodologijazasniva na simulacijskommodeliranju. Simulacije suu današnje vrijeme mnogoprihvaćenija metodologijanego li ranije korišteni ma-tematički modeli. Razlogtakve prihvaćenosti možese pronači upravo u činje-nici da su se razvojem teh-nologije, ali i sve većim po-trebama za specijaliziranimalatima koji mogu rješiti

najsloženije probleme pro-metne struke, simulacijeupravo prikazale najboljimrješenjem.

Simulacije se u promet-nom sektoru integriraju irazvijaju sukladno vremenute danas njihova primjena uokviru brojnih prometno-planerskih aktivnosti višenije iznimka već pravilo.Primjena simulacija u veli-koj mjeri ovisi o težnji pro-metnih planera da svojeodluke zasnivaju na prim-jeni simulacija te da upravorezultati simulacije mogupr užiti pouzdan temelj zaprovedbu daljnjih postupa-ka i aktivnosti istraži va n j a .

Simuliranje prometnih si-tuacija naročito je zanimlji-vo istraživati i analizirati izrazloga što nepredvidive ikompleksne. Upravo sezbog tih osobina promet-nih situacija one u pravilukoriste kada se za područjekoje se promatra ne mogudonijeti odgovarajući i pra-vovremeni zaključci odnos-no kada u donošenju odlu-ka postoji velika vjerojatno-st pogrešk e.

Mnogobrojne

prednosti

Prednosti simulacijskemetodologije vremenom suse sve više i više uočavale.

Primjena

simulacijskog

modeliranja

kao inovativne

metodologije iz

dana u dan

postaje sve

prihvatljivija, ali i

opravdanija u

pogledu

rješavanja

problema

prometne struke

,���� ������č�� �� �!�ć� #�$%��&%'(�)�#*� +% ���,%��-

Provedbom se simulacije ostvaruje temeljni cilj koji se od-

nosi na prikupljanje izlaznih parametara koji su zanimljivi za

određene skupine dionika istraživanja, a samim time i potreb-

ni za donošenje konkretnih zaključava, a kasnije i odluka. Re-

zultati simulacija su brojni te ih je potrebno

pažljivo definirati kako se istraživanje ne bi opteretilo rezul-

tima koji nisu za isto neophodni.

Ti se rezultati mogu odnositi na vrijednosti broja vozila koji

prođu određenim presjekom prometnice, vrijeme potrebno za

svladavanje definirane udaljenosti, vrijeme kašnjenja vozila,

duljine kolone vozila te brojne druge. Izlazni rezultati simula-

cije prikupljaju se putem postavljenih detektora na onim dije-

lovima prometne mreže koji su zanimljivi za promatranje.

Također je pomoću navedenih rezultata moguće izraditi dalj-

nje, detaljnije analize za specifična područja. Tako se na prim-

jer u daljnjem dijelu istraživanja može primjeniti model pomo-

ću kojeg se određuje stupanj kvalitete protoka vozila na pojedi-

nim raskrižjima kako bi se na vrijeme donijela konkretna odlu-

ka o izgradnji novog ili rekonstrukciji već postojećeg. Predvi-

đanja brojnih prometnih stručnjaka su da će primjena simula-

cijskog modeliranja u prometnom sektoru uz daljnji razvoj teh-

nologije postati sve zastupljenijom metodologijom te da će

uvelike olakšati donošenje ispravnih pričemu će se moći tvrditi

da upravo simulacije u budućnosti nisu iznimka već pravilo.

11

�����ć� ��� � ��š��� ��� � ����

Među tim prednostima jed-na se izrazito ističe, a odno-si se na mogućnost proved-be analiza različitih scena-rija koje su temeljene na ra-zličitim izvedbama simula-cijskih modela. Ukoliko bise izvedbe različitih scena-rija sadašnjih i budućih po-treba provodile u stvarnos-ti, a ne pomoću simulacijato bi zahtijevalo ulaganjeznatnih financijskih sred-stava, provedbu zahtjevnih

postupaka te bi zahtijevalomnogo vremena. Također,va žno je bitno napomenutida je simulacije preporuče-no koristiti kada se radi ve-će pouzdanosti odabrani

sustav odnosno prometnasituacija mora promatratidulje vremensko razdoblje(npr. jednu godinu). S obzi-rom na potrebu duljeg vre-mena promatranja sustava,simulacijama je dokazivomoguće osigurati proma-tranje u komprimiranomvremenu. Brojni prometnistručnjaci i planeri, simula-cije koriste iz razloga što ve-ćina današnjih simulacij-skih alata omogućuje ani-

maciju promatranog dijelasustava odnosno prometnesituacije. Ova prednost po-sebice dolazi do izražaja ka-da je potrebno uočiti pro-puste i nedostatke izrađe-nog modela te onda kada jerezultate simulacije posto-jećeg ili budućeg stanja po-trebno prezentirati onimdionicima koji ne raspolažuodgovarajućim kvantuu-mom znanja ovog specijali-ziranog područja prometnestr uke.

Kompleksnost izrade

modela

Temelj za korištenje si-mulacija je simulacijskimodel odnosno model kojinajbolje prikazuje realnuprometnu situaciju, a izra-đuje se na način da u neko-liko posjeta, prometni pla-neri promatraju i prikuplja-ju sve relevantne podatke on a j va žnijim komponenta-ma izdvojenog dijela pro-matranog sustava.

Za izradu funkcionalnogsimulacijskog modela po-trebno zabilježiti i prikupitipodatke o prometnoj infras-trukturi postojanoj na pro-matranom dijelu prometnem re že, broj vozila te njihovekategorije u ovisnosti o zabi-lježenim smjerovima kre-tanja, planove signala na ras-kr ižjima uređenima signal-nim uređajima te načine od-vijanja prometnog toka,mjesta na prometnoj mrežismanjene sigurnosti (kon-fliktne točke) i mjesta prila-gođene brzine kretnje. Tako-đer, potrebno je zabilježiti ipodatke o ponašanju sudio-nika u prometu koji se odno-se na razmak između vozila ukoloni vozila, vjerojatnostpromjene prometne trake,udaljenosti praćenja pro-metne situacije u smjerukretnje i u suprotnom smjerute brojne druge. Ovako slo-žen postupak u prikupljanjuulaznih podataka neizosta-van je korak u osiguravanjufunkcionalnog simulacijskogmodela koji će najbolje pri-kazati trenutnu ili budućuprometnu situaciju.

10-ak

godina afirmacije

simulacijskog modeliranja

12

���� �� ����� ����� � �������� �

���� ����� �� ������ � ����� ��������� �� Č����� ����Piše Igor ŽIC

Car Franjo I. (Firenca,12.II.1768. – Be č ,2.III.1835.) bio jeaustrijski i rimsko-

njemački car. Naslijedivši1792. oca LeopoldaII. kaoFranjoII, vladao je SvetimRimskim Carstvom Njemač-ke Narodnosti (koje je samukinuo 1806. - kako titula nebi pripala NapoleonuI.!), anakon poraza u ratu s Napo-leonom, od 1804. prenio jecarsku titulu na Austriju ivladao kao car FranjoI.

Nakon što je 1815. godineNapoleon konačno pobije-đen, car je imao priliku obićisvoju prostranu zemlju. Namukotrpan put car je krenuo10. travnja 1818. godine, sčetvrtom suprugom Karoli-nom i pratnjom. Putovali sukočijom sedam ili osam satidnevno, lošim cestama. Od-sjedali su u dvorcima ili u ku-ćama uglednih građana. Carje došao u Rijeku iz Trsta iodsjeo je u staroj Guvernero-voj palači, skromnoj jedno-katnici na samoj obali, podi-gnutoj 1780. godine. Detalj-no je razgledao grad, poseb-no obrativši pažnju na bolni-cu kod crkve Marijina Uzne-

senja, te na privremenu, veli-ku bolnicu za oboljele od en-demskog sifilisa (škrljevskabolest) u nekadašnjoj kućiSimeona Adamića u podnož-ju Trsatskih stuba. Nije mu sedopalo ušće Rječine kao lukai zapisao je u svoj dnevnik dabi trebalo razmisliti o luci is-pred grada. Dana 25. travnjaobišao je Trsat, a navečer jebio u Adamićevom kazalištu,za koje je primijetio da jepreveliko za grad. Idući dannastavio je put.

Posvuda ovce i

smokve

“Od Rijeke smo se vozili doBakarca, potom umjesto nadesno prema Kraljevici, pro-dužili smo naprijed do mitni-ce i brklje i potom jednomuskom dolinom. Prema dolježuri brzi potok s puno šljunkaizmeđu strmih padina. Goresu sive oštre stijene, a premadolje padine sa stablima, gr-mljem i travom, a djelomičnos vinovom lozom... Sprijeda ina lijevo ide jedan široki br-dski klanac, a na njegovompočetku nedaleko puta vidise velika ruševina dvora Sta-rigrad (Hreljin) na jednom is-taknutom brdu na krajuklanca... Vozi se strmo premagore i dolazi do sela Križišć e,malog mjesta kojeg prolazi-mo i potom prelazimo kame-ni most putem koji se spaja sjednim što vodi do Kraljevice;potom se dolazi do Vinodola,široke doline između stjeno-vitih i strmih brdskih obrona-ka. Dolina je na blagim padi-nama uglavnom s lijeve stra-ne krasno obrađena, ima ne-koliko kuća, a tu vodi i ulicasredinom mjesta. U sredini jena jednom uzvišenju staripor ušeni dvor (Drivenik).”

No car ne ide kroz Vino-dol već se odlučuje za izla-zak na obalu.

“Odatle vidimo more, des-no sprijeda Istru, a lijevo Krk svelikom, strmom padinom...Vozili smo se blago prema do-lje, a potom dugim padinamabrda prema moru. Dolje namoru je malo mjesto Zagori, anakon njega pravi obala maluuvalu. Na ovom područjuima mnogo ovaca i vinogra-

da, a smokve su posvuda. Sta-novnici ovog područja sumarljivi, ali siromašni. Grmljekoje se ovdje vidi uglavnom jekupina. Prolazimo nakon to-ga pored jedne kapelice idalje kroz Sv. Jakov (Jadrano-vo) s njegovim razbacanimkućama. Ponegdje se vide tu-nere. Vozimo stalno istimkrajem i dolazimo do Dra-mlja, malog mjesta s lošim irazbacanim kućama.

Za p a žamo uz masline iorahe. Opet se vozi strmo is-tim krajolikom i dolazimoskoro do Crikvenice. Nakontoga prema gore i desno do-lje, između mnogih boljihkuća s vrtovima dolazimo doplitkog mora. Prolazimo dr-

veni most iznad riječice Du-bračine. Odavde je Rijekaudaljena četiri sata. Potomdolazimo do dvorca u Crik-venici, koji je smješten naušću Dubračine u more i kojije dva kata visok, ima jedantoranj, a uz njega je i crkva sazvonikom, koja pripada pa-vlinima. Ovdje smo promi-jenili konje, nakon četvero-satnog puta.” (Krmpotić, Lj.:Car Franjo I. u Hrvatskoj1818., I, Hannover-Čakovec,2002., str. 43-44)

Obnova riječkog

gubernija

Car je nastavio svoj mu-kotrpan put preko Novog iSenja i potom preko Vratni-ka u Liku. Direktna poslje-dica njegovog puta bila jeobnova riječkog Gubernija,prvi put utemeljenog još1776., te ukinutog 1809.zbog Napoleona. Kad je 15.listopada 1822. u Rijeku do-šao grof Josip Mailath mla-đi, sin istoimenog, prvog ri-ječkog guvernera, zbog rje-šavanja problema pripad-nosti grada, Riječani su gasvečano dočekali na Ka-menjaku, a potom su se upovorci spustili Lujzinskomcestom do grada. Navečerje održana predstava u Ada-mićevom kazalištu, a natransparantu, koji je bio po-stavljen na fasadi, pisalo jena latinskom i hrvatskom:Živjela Hungarija namasklona/ Živjela Austrija bla-

Car Franjo I.

obišao je

Hrvatsko

primorje 1818.

godine, a ruta je

vodila od Rijeke

preko Kraljevice

do Crikvenice i

Senja

,���������� š������ �� �� !�"�# ��$%����"�

Osim loših cesta tih godina problem su bili i drumski razbojnici.

Bilo je više velikih hajki na te drske razbojnike - od Grobnika do

Zlobina i vinodolske gospoštije. Kostrenjani su stražarili na cesti

za Sveti Matej, na cesti iz Kukuljanova u Grobnik, te u Škrljevu.

15dana je trebalo od Beča do

Rijeke

13

7 - 8 ���� �� �� ��� �� ��� ��

ga/ Što su tople želje/ našeggrada. Rijeka je time bilapriključena Mađarskoj.

Dok se to događalo u Ri-jeci, car je već bio na važ-nom kongresu europskihvladara u Veroni na kojem

se rješavala politička bu-dućnost Europe. Hrvatskudelegaciju predvodio je banIgnat Gyulay, severinskookr užje grofovi Josip Maila-th mlađi, Antun Batthyany iNikola Auersperg, a grad Ri-

jeku Andrija Ljudevit Ada-mić, Paolo Scarpa i LivinoMassart, posljednji direktorRafinerije šećera. CarFranjo I. primio je hrvatskoizaslanstvo 18. studenog.

Kad se danas od Rijeke

do Crikvenice vozimo 30minuta, teško je za povjero-vati da se nekad putovaločetiri sata, a da su se važnepolitičke odluke provodile ičetiri godine nakon što suzaživjele u glavi vladara!

14

����� ������� �

Piše prof.dr.sc. Hrvoje

BARIČEVIĆ

Cestovna mobilnostkao tehnološki i so-ciološki fenomen jena svojevrsnoj pre-

kretnici. Ona prelazi novu –digitalnu granicu pove-ćanjem stupnja automati-zacije i računalne komuni-k a c i j e.

U prenesenom smislu,vozilima se omogućava da„ra z g ova ra j u ” međusobno scestovnom infrastrukturomi s drugim subjektima u pro-metu. Takvi pomaci potak-nuti napretkom u područjuumjetne inteligencije, otva-raju potpuno novu razinusuradnje među prometnimakterima. Dakle, razinu kojabi njima i cijelom fenomenumobilnosti mogla donijetivelike koristi, između osta-log i povećanje sigurnosti,dostupnosti te održi vo s t iprometa. Autonomna vož-nja kao pandan ove slojeviteproblematike otvara brojnerasprave razmatrano sa svihmogućih stajališta.

Iako su autonomna vozila,točnije, njihove probne vož-

nje i testiranja, poglavito uSAD-u, ali i u Europi čestopredmet polemiziranja, ustvarnosti ih nema u ponudi.Nota bene, automobilska in-dustrija mahom ne koristitermin „autonomno vozilo“već se govori o stupnjevimaautonomije koji su jasno de-finirani, a o kojima se vrlo ri-jetko raspravlja. Znanstveni-ci iz područja računalstva itehničkih disciplina, te ši re mkontekstu prometne tehno-logije, pokušavaju riješiti svedubioze ovog novonastalogtrenda. Sustavi autonomnevo žnje moraju cjelovito fun-kcionirati bez pogreške i sastopostotnom sigurnošću,bez obzira na okolnosti ieventualne nepoželjne slu-čajne događaje. Naročito jeva žno da autonomno vozilopravilno djeluje, reagira i pra-ti reakcije ostalih sudionika uprometu. Autonomna vozilaizmeđu ostalog trebaju imatii radarske senzore, infracrve-ne senzore, laserske senzore– lidar, ultrazvučne senzore,prijamnik GPS (sustav glo-balnog pozicioniranja), iner-cijski senzor gibanja, kamere,računalnu podršku, bežičnukomunikaciju sa ostalim vo-zilima i drugo.

Predviđa se da će do2035. godine na svijetu bitiskoro 54 milijuna vozila saautomatskom tehnikomkretanja, a nakon 2050. go-dine će gotovo sva vozilaimati autonomni pogon.U vozilima budućnostineće biti volana, koč-nice, niti sklopke, jerće sa svime upra-vljati računalo.

Predmetna tehnologijajoš nije usavršena i posta-vlja se ključno pitanjepouzdanosti senzora, npr.detekcija kiše ili snijega. Za-nimljivo je, da su vodećiproizvođači koji se uključu-ju u izradu autonomnih vo-zila većinom nove tvrtke,koje se prije toga nisu bavileproizvodnjom automobila.

Stupnjevanje

autonomnosti

cestovnih vozila

Prema navodima institutaABI Researcha, do 2025. go-dine na cestama svijeta ćeukupno biti osam milijunavozila s raznim stupnjevimaautonomije. Definirani su odstrane Društva automobil-skih inženjera (SAE – So c i e t yof Automotive Engineers) iopisuju funkcije koje auto-nomni sustav treba preuzetiod vozača, ali ne i načine nakoji se te funkcije ostvaruju.

Tako, primjerice, netkomože detekciju drugihvozila, pješaka i ob-jekata na cesti iz-vesti korištenjemlidara, drugi ra-dara, treći ba-terijom vi-

deokamera, a četvrti kom-binacijom svih navedenih.Cilj je funkcionalnost, a neizvedba! tupnjevi (razine)

Cestovna

mobilnost kao

tehnološki i

sociološki

fenomen je na

svojevrsnoj

prekretnici. Ona

prelazi novu –

digitalnu granicu

povećanjem

stupnja

automatizacije i

računalne

komunikacije

,

������� � �������������������� ��Ž���

15

8 �������� ������� � ��� � �����

� � � � � �

������ � �� ���� ����� �������� ����

Građevinska i prometna struka se isto tako moraju pripremi-

ti za dolazak autonomnih vozila.

Ukazuje se potreba prilagođavanja cestovne mreže potreba-

ma autonomnih vozila:

komunikacija vozilo–cesta, prometna signalizacija, raskriž-

ja, semafori…) kao i pratećeg zakonodavstva. Uporaba auto-

nomnih cestovnih vozila znači da će ljudi svoje živote u potpu-

nosti prepustiti računalima i računalnim programima, te neće

imati nikakve kontrole nad vozilima. Suočavanje s tom činje-

nicom drastično mijenja filozofiju mobilnosti kao primarne

funkcije ljudske opstojnosti.

autonomije su slijedeći:Razina 0 isključuje bilo

kakvu autonomiju – nemanikakve automatizacije uvo žnji. Konačno, većina au-tomobila danas ima ABS,ECS, uphill assist i slične teh-nologije. Vožnja je ručnokontrolirana od strane voza-ča, iako mu neke od ovihtehnologija pomažu da budesigurniji, a vožnja ugodnija.

Razina 1 je već prekretnicatj. kada su u vozilo ugrađenineki sustavi koji smanjujunjegovu domenu upra-vljanja. Dakle, to je najnižarazina automatizacije upra-vljanja u koju ulazi adaptiv-na kontrola brzine gdje je vo-zilo u stanju sebe samo odr-žavati na sigurnom razmakuod vozila ispred sebe. Vozač idalje upravlja vozilom i nad-gleda okolinu.

Razina 2 je djelomična au-tomatizacija vožnje, odnosnoupravljanja vozilom gdje jesustav sposoban istodobno iupravljati vozilom, uključu-jući usporavanje/ubrza-vanje. Vozač u svakom tre-nutku može preuzeti kon-trolu. Teslin Autopilot,odnosno General Mo-torsov Super Cruisepredstavnici su ove razi-ne automatizacije upra-vljanja vozilom kojuSAE definira kao djelo-

mičnu automatizaciju.Razina 3 naziva se uvjet-

nom automatizacijom u ko-joj su komponente susta-

va vožnje „svjesni”okoline u kojoj se auto-

mobil nalazi: prometnice,drugih vozila i objekata na iu neposrednoj blizini ceste.Iako je za vozača „osjećaj“sličan kao u slučaju 2. razineautomatizacije, s tehnološkestrane radi se o višestr ukosloženijem sustavu. Kon-kretno, vozilo može preuzetikontrolu i preteći i zaobićivozilo koje se kreće uspore-no. Prvi komercijalno dos-tupni automobil s trećom ra-zinom je Audi A8L, a svojsustav naziva Traffic Jam Pi-lot.

Razina 4 ili visoka razinaautomatiziranosti je početakprave autonomije vozila u ko-jemu su sustavi u stanju pre-poznati stanje u okolini, sa-mostalno voziti, interveniratiu incidentnim situacijama.Vozila i dalje imaju ugrađeneručne komande i vozač možepreuzeti kontrolu u svakomtrenutku. U praksi ova katego-rija vozila se (tek probno) ko-risti za usluge komercijalnogprijevoza na kratkim rutama iunutar poznate i zadane zonenpr. relacija: hotel – aero -drom. Autonomija im je, da-kle, geografski ograničena narelativno manjem području(tzv. „geofencing“) uz prefe-renciju manjih brzina, do 50km/h. U ponudi su vozila fran-cuske tvrtke NAVYA koja koris-ti minibusove i električne tak-sije, u SAD-u je Alphabetov

2050.sva vozila na autonomni

pogon

16

Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska

županija, Savjet za sigurnost prometa na

cestama Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko Lisac,

Nada Milošević, Mile Perić, Boris

Skeledžić, Tomislav Šepić i Lara Vrsalović

Urednik: Anto Ravlić

Grafički dizajner: Anamarija Reljac

Fotografije: Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak: Novi list

Zvonimirova 20a

impr essum

Waymo koji je i vodeći u svi-jetu u ovoj tehnologiji), teVolvo koji proizvodi taksi vo-zila za potrebe kineskog tr-žišta.

Razina 5 je puna automa-tizacija vožnje gdje je vozilou potpunosti preuzima svefunkcije upravljanja bezikakvog sudjelovanja vozača,odnosno, takvo vozilo nemapotrebe ni za vozačem nitiima pričuvne ručne kontro-le. Ovakvi automobili koji suu stanju sami prijeći od bilokoje točke do bilo koje drugezadane točke u različitimvremenski uvjetima, danju inoću, neovisno o stanju pro-meta, testiraju se diljem svi-jeta. Ne postoje u serijskoj ilimaloserijskoj proizvodnji,niti ih je moguće kupiti. Ra-zličita su mišljenja i progno-ze o komercijalnoj realizacijiovog projekta, te je izvjesnovišegodišnje čekanje na nje-govu realizaciju.

Poteškoće autonomne

vožnje

U utrku za dominacijom

na tržištu autonomnih vo-zila su se uključile velikekompanije kao što su Goo-gle, Tesla, Uber. Odjel Ri-mac Automobili u Hrvat-skoj, između ostalog, ori-jentiran i za autonomnuvo žnju pokrenuo je sredi-nom 2018.g. vlastitu flotutestnih vozila. Cilj je ubrzatirazvoj sustav autonomnevo žnje, a primjer je testnovozilo opremljeno s osamkamera, šest radara, 12 ul-trazvučnih senzora, jedini-com za inercijsko mjerenje iGPS-om visoke preciznosti.Općenito, problem auto-nomnih vozila između os-talog je i u poštivanju pro-metnih pravila i onda akoih ostali sudionici povre-meno ne poštuju. Do sadaje zabilježeno više desetakanesreća sa autonomnimvozilima kao što su različitisudari i požari. Prva žrtva jeiz američke savezne drža veArizone, u kojoj je umrlapješakinja (koja je prelazilauvečer cestu izvan pješač -kog prijelaza) i na nju je savelikom brzinom naletio

Uberov samovozeći auto-mobil marke Volvo. Otka-zao je sustav i zakazao ječovjek (za volanom je nai-me sjedio vozač, koji je pri-sutan pri testiranju). ElaineHerzberg (49) postala je pr-va žrtva u ulozi pješa k i n j e,stradala od samovozećegaautomobila.

Inače, poteškoće se javlja-ju i u domeni prometne si-gnalizacije i za autonomnavozila povremeno predsta-vljaju nesavladive prepreke.Po t e škoću predstavlja i si-gurnost programske opre-me, jer se već dogodilo da jenepozvana osoba našla dos-tup do aplikacije u pamet-nim automobilima i prou-zrokovala nesreću. Istraživa -či društva Kaspersky Lab

testiraju aplikacije i njihovuotpornost na internetske na-pade. Poruka koja dolazi iztog izvora glasi: »U vrijemerazvitka autonomnih vozilajoš više je opravdana skrb ina mjestu je pitanje, kakavutjecaj mogu imati (zlonam-jerne) aplikacije kod vozila,koje ne nadziru vozači. Pro-blem neodgovarajuće sigur-nosti ostaje aktualan prijesvega zbog dugotrajnog raz-vojnog ciklusa automobilate bi proizvođači morali bitisvjesni važnosti internetskesigurnosti. Ona bi morala bi-ti kod pametnih automobilanadgrađena sa cjelovitim si-gurnosnim pristupom.« Zasvaku novu tehnologiju, patako i za autonomna cestov-na vozila pojavljuju se etičkai sigurnosna pitanja. Dubio-ze autonomnih cestovnihvozila su da poštuju sve pro-metne propise i očekuje seda je isto tako jednak odazivostalih sudionika u cestov-nom prometu. Očekuje sezajedničko sudjelovanje svihdionika uključenih u razvojautonomnog prometovanja.

� � � � �

2050.sva vozila na autonomni

pogon

����� ������� �