Sarajevo Godina XIV 7. decembar/prosinac 2011. god. 2 KM Izlazi srijedom

771

wwww

ww..aa

zzrraamm

aagg..bb

aa D

2,8

0 EE

A 2

,80 EE

NL

2,80

EES

32,0

0 SE

KC

H4,

40D

K 1

9,00

DK

KH

14

KN

2EE

100

DIN

Aleksandra Kova~evi}najljep{a Evropljanka

Miss planete Zemlje 2011

Ekskluzivni intervju Asim KURJAK

Nijedna bol u tijelu,pa ni poro|ajna, nije opravdana

Sportsko-manekenske veze

Edin D@EKOdemantiravezu, AmraSILAJD@I]uporno {uti

50

34

48

56

28

8 Cafe 38 Kolumna63 Ginekolog 83 Horoskop

magazin za cijelu porodicu

Izdava~ AVAZ-ROTO PRESS

GGllaavvnnii ii ooddggoovvoorrnnii uurreeddnniikk

D`emal D@AKMI]

LLeekkttoorriiccaaIndira PIND@O

RReeddaakkcciijjaaLejla LOJO

Elvedina D@AKMI] Senka TRGOV^EVI]Zana KOLO[Nejra AVDI^EVI]

FFoottoo-sslluu`̀bbaaAVAZ-ROTO PRESS

SSttaallnnaa ssaarraaddnnjjaaAhmet BAJRI] BLICKO

Emira GLUMAC Hedija MEHMEDI]

Jasmin HAD@I]Seid MASNICA

D`emka KARA^A

GGrraaffii~~kkii uurreeddnniikk

Fikret TIRO

DDiirreekkttoorr nnoovviinnsskkee ddjjeellaattnnoossttiiVlastimir MIJOVI]

DDiirreekkttoorr DDrruu{{ttvvaaHasena HAJRI]

FFoottooggrraaffiijjee::

Agencije JLP i Shutterstock

DDTTPP ssttuuddiioo AVAZ-ROTO PRESS

OOrrggaanniizzaacciijjaa {{ttaammppee RADIN PRINT d.o.o. Zmaja od Bosne 4

71000 Sarajevo

AAddrreessaa rreeddaakkcciijjeeTE[ANJSKA 24 b

TTeelleeffoonnii281-426 i 281-444

FFAAXX:: 281-428ee-mmaaiill:: azra@avaz.ba

www.azramag.ba

MMaarrkkeettiinngg 281-356, fax:281-441

mail: marketing@avaz.ba

Rukopisi i fotografije se ne vra}aju

TTrraannssaakkcciijjsskkii rraa~~uunniiUNICREDIT ZAGREBA^KA

BANKA, TRNbr.3383202266402293

DEV.RN.br.3383204893244355 NLB TUZLANSKA BANKA TRN br.132731001313169

SWIFT CODE:TBTUBA22 HYPO ALPE ADRIA BANK

TRN.br. 3060510000030742DEV.RN.br.

71004200934630002 BBI Bosna

Bank International TRN br.1410010000001620

SWIFT CODE: BBIBBA22 Identifikacioni br.4200934630002

PDV br.200934630002Porezni broj: 01357333

Ishak Braco D@IRLO

^ovjek koji je uvijek i{ao ispred vremena

Vlatko GLAVA[

Najvi{e dugujemsvojoj djeci

Arleta ^EHI]

Balet je aristokratski ples,a flamenko vrisakpotla~enih

Melina GARIBOVI] i Dejan GVERO

Bajkovito sudbonosno „DA“

Aldijana TUZLAK-BE]AR

Ledena ljepotica

AZRATakve pri~e ho}u

60Dejana ROSULJA[

Sretna iispunjena

AZRA

6/azra 2011.

Vjerne ~itatelje magazina „Azra“obradovat }emo ulaznicama za koncert „Mostar Sevdah

Reuniona“ u Sarajevu. Po dvijeulaznice dobit }ete ukoliko u

srijedu, 7. decembra, u perioduod 11 do 12 sati do|ete u hol

Avaz Twist Towera s kupljenimnovim brojem „Azre“.

Savr{en ten uz „Max

Factor“ Kozmeti~ka ku}a

„Max Factor“ odlu~ila jenagraditi i vjerne ~itateljena{eg magazina. Sve {totreba da u~inite jeste daodgovorite na pitanje:

U ~emu je tajnaglatko}e

„Smooth Effect“pudera?

Odgovor {aljite na br-oj: 091 510 101, tako {to}ete prvo ukucati klju~nurije~: OK, a zatim odgo-vor na pitanje. Najsretni-jeg ~itatelja o~ekuje pu-der za savr{eno prekriva-nje i glatko}u ko`e.

Po{tovani ~itatelji, i daljevam ostavljamo

mogu}nost da se pretplatite naizdanje magazina „Azra“. Novepretplatnike darivat }emo jednim

od parfema s potpisom ku}a„Dior“ i „Givenchy“.

Godi{nja pretplata na magazin„Azra“ je 104 KM. Da biste po-

stali na{ godi{nji pretplatnik, popunite kupon i po{aljite na

adresu: Te{anjska 24b. Fizi~kimlicima koja na{ magazin `ele

dobivati na ku}nu adresu cijena pretplate umanjena je za

deset posto.

ZZaa ddooddaattnnee iinnffoorrmmaacciijjee kkoonnttaakkttiirraajjttee nnaass

ppuutteemm tteelleeffoonnaa:: 003333 228811-338899,,228811-444444

„Estee Lauder“ neseser osvojila je na{a~itateljka AAmmrraaPPrraa{{oovvii}} iz Sarajeva.

Pozivamo ~itatelje koji su kupon za pretplatu poslali faksom da se jave na navedene brojeve telefona, radi daljih uputa o preuzimanju poklona. Sve poklone mo`ete dobiti samo u narednih sedam dana od izlaska broja!

azra 2011./7

„Tefal“ vas daruje Lider u proizvodnji neljepljivog posu|a - „Tefal“, nepresta-

no radi na osmi{ljavanju novih proizvoda koji }e skratiti va{boravak u kuhinji, ~uvaju}i pritom prehrambenu vrijednostnamirnica. Novu „Tefal“ tavu (wok) mo`ete osvojiti i vi ukoli-ko ta~no odgovorite na pitanje:

Kako se zove nova generacija „Tefal“ posu|a?Odgovor, koji se skriva u aktuelnom broju, {aljite na broj:

091 510 101, tako {to }ete prvo ukucati klju~nu rije~: OK, a za-tim odgovor na pitanje.

„Gillette ProGlide“- darujte svog

mu{karcaDa li vam je bilo te{ko prona}i savr{en poklon za

svog mu{karca? Ove godine }emo vam pomo}i: sadamo`ete biti prve koje }e mu ponuditi najnapredniji bri-ja~ iz „Gillettea“, koji je dostupan u specijalnim pra-zni~nim pakovanjima, uz „ProGlide“ gel, te „ProGlide“balzam poslije brijanja. Na{ih sretnih pet ~itatelja mo}i}e osvojiti poklon-paket „Gillette ProGlide“ ukolikota~no odgovore na pitanje, ~iji se odgovor skriva na je-dnoj od narednih strana na{eg magazina. Pitanje glasi:

[ta se nalazi u „Gillette ProGlide“ poklonu za va{eg mu{karca?

Odgovor {aljite na broj: 091 510 101, tako {to }ete prvoukucati klju~nu rije~: OK, a zatim odgovor na pitanje.

8/azra 2011.

AZRACafeU toplini doma Velike hladno}e, uobi~ajene

za decembar, zavladale su i na{om zemljom. Iztog razloga je proteklih dana bilo vrlo neobi~novidjeti prolaznike koji bez obaveza {etaju gra-dom. Na{e zvijezde provod su potra`ile u ka-fi}ima i restoranima, a neki od njih i u automo-bilima, iz kojih nisu izlazili. Ipak, najpametnijesu postupili oni koji su u toplini vlastitog doma,s dragim osobama, uz {oljicu nekog vru}eg na-pitka prkosili hladno}ama.

Ne

jra

AV

DI^

EV

I]/

Nin

a N

OV

AK

OV

I]» Glumica Nela \enisijevi}

uputila je iskren osmijehna{im kamerama...

» ...kao i Fe|a Fetahagi},novinar OBN televizije

» Na{ proslavljeni ko{arka{kireprezentativac NenadMarkovi} pro{etao je gradom

» Glumac Miralem Zub~evi} stigaoje do parkinga po automobil

» Maja ^engi} u`ivalaje u ve~eri provedenojs prijateljicom

azra 2011./9

» Samra Menzilovi},manekenka, ugrijalase u zagrljaju suprugaMirsada ]ati}a

» Re`iser i scenarist Sr|an Vuleti}odlu~io se ogrnuti jaknom

» Nekada{nja voditeljicai manekenka Naida Kundurovi} {alom i

debelim kaputomprkosila je minusima

» Glumac EnisBe{lagi} nije izlazio iz auta,zbog osjetne hladno}e

AZRACafé Katarina u „Avonu“ Srbijanska

glumica Katarina Radivojevi} posta-la je za{titno lice „Avon Solutions“

kozmeti~kih preparata. Sredinompro{log mjeseca Katarina je obavilasvoje prvo ekskluzivno snimanje za„Solutions Fresh Elements“ liniju u

Var{avi. „Avon“ sara|uje s nekim odnajboljih fotografa, snimatelja,

{minkera, stilista i stru~njaka i ovogputa svi su saglasni da je Katarina

pravo otkrovenje, da je njena priro-dna ljepota bezvremenska i da ima

energiju koja se mo`e prepoznati sa-mo kod `ena s na{ih prostora.

- „Avon“ je kompanija s dugomtradicijom i po~astvovana sam i

sre}na {to mogu biti dio njihoveuspje{ne pri~e. Kompanija koja je

toliko dugo posve}ena `enama, biloda radi na njihovom ekonomskomosna`ivanju, bori se protiv raka do-

jke i nasilja u porodici ili brine onjihovom zdravlju i ljepoti, prava jeinspiracija - poru~ila je Katarina.

„Carlsbergov“ 5. ro|endan Kompanija „Carlsberg BH“ ove godine ite-kako ima razloga za slavlje. Ostvarili su odli~ne poslovne rezultate, a natr`i{te su, na radost mnogih, lansirali napitke - „Somersby Apple“, te„Somersby Pear“. Pro{le sedmice u sarajevskoj „Vinoteci“ ~elnici ove ko-mpanije su rezultate svog uspje{nog poslovanja i peti ro|endan proslavili spredstavnicima sedme sile.

- Na{ najve}i rezultat u proteklih pet godina jeste da stalno zapo{ljava-mo mlade ljude i ispunjavamo obe}anja o investiranju u bh. tr`i{te. Na{fokus u narednoj godini je „Euro 2012“, najve}e sponzorstvo kompanije.Ova godina jo{ nije zavr{ena, ali je do sada na{a najbolja godina - kazao jeArmin Bukari}, direktor „Carlsberg BH“.

Zaboravite ulje i masti Priprema zdravog i hranjivog obroka ne morabiti dugotrajna ni komplicirana. Lider u proizvodnji neljepljivog posu|a- „Tefal“, neprestano radi na osmi{ljavanju novih proizvoda koji }e skra-titi va{ boravak u kuhinji, ~uvaju}i pritom prehrambenu vrijednost na-mirnica. Pri kuhanju i pr`enju hrane u „Tefal“ posu|u, mo`ete zaboravi-ti na upotrebu ulja i masti.

Dovoljno je da to u~inite samo prilikom prve upotrebe. Nova genera-cija „Tefal“ posu|a „Good Values 4“, koja obuhvata linije „Comfort To-uch“, „Sensorielle“ i „So Tasty“, traje i do dva puta du`e. Neprijanjaju}aobloga sigurna je za ljude i okoli{, ne sadr`i PFOA kiselinu, olovo i ka-dmij, te se mo`e u potpunosti reciklirati. Posu|e odlikuje thermospotkoji prilikom zagrijavanja pokazuje optimalnu temperaturu za pripremujela, a tajnu ovog jedinstvenog izuma znaju samo dva ~ovjeka u cijelojkompaniji.

Novu „Tefal“ tavu (wok) mo`ete osvojiti i vi ukoliko ta~no odgovori-te na pitanje:

Kako se zove nova generacija „Tefal“ posu|a?

Odgovor {aljite na broj: 091 510 101, tako {to }ete prvo ukucatiklju~nu rije~: OK, a zatim odgovor na pitanje.

10/azra 2011.

/Le

jla

Lojo

/Be

rjam

in N

izi}

/

azra 2011./11

Rije~i kao nadahnu}eNajpla}enija manekenka Gisele Bündchen moglabi postati prvi svjetski model - milijarderka. Na-junosniji projekti su kampanja za iPanema sa-ndale, kojih je 2010. godini prodano ~ak 25 mi-liona pari, ali i ugovor s ku}om C&A, za koju jepro{le sedmice izdala tre}u kolekciju odje}e.

Dino Mustafi} sprema se za premijeru predstave„[ta smo to u~inili“, koju je re`irao prema te-kstu pisca Joela Pommerata. Uloge je povjerioSenadu Ba{i}u, Jasni Dikli}, Gordani Boban,Tatjani [oji}, Amaru Selimovi}u... koji }e 16.decembra otvoriti novu umjetni~ku sezonuKamernog teatra 55.

Pjeva~ Alen Islamovi} sa Sanjom Dole`aj sni-mio je duetsku pjesmu „Obe}aj mi“, za kojuje muziku i tekst uradila njena k}erka Lea[ari}. „\e me na|e“ bio je Alenov komentarkada mu je Sanja ponudila pjesmu svoje tine-jd`erice.

Novinarka Nevena Rendeli promovirala jeprvu knjigu „Vodi~ jedne plavu{e - Putujtes Nevenom Rendeli kroz Hrvatsku“. Kaorezultat njenog petogodi{njeg televizijskogiskustva nastala je knjiga - za sve one `eljnedobrih savjeta.

Srbijanski glumac Nikola \uri~ko pri-sustvovao je Forumu pravih mu{kara-ca u Srbiji. Time je pokazao koliko`eli osvijestiti mla|e generacije dashvate {ta, zapravo, zna~i biti pravimu{karac.

Na{ reprezentativac Mirza Teletovi} pr-euzeo je prvo mjesto na listi strijelacako{arka{ke Eurolige sa 22 poena u pr-osjeku po utakmici. Sedam kola ovelige isplatilo se na{em najboljemko{arka{u.

Na dodjeli presti`nih modnih nagrada„British Fashion Awards“ Victoria Be-ckham odnijela je nagradu za„Dizajnerski brand godine“. Na ovo pri-znanje posebno su ponosni njen suprugDavid Beckham i sinovi.

Najve}a svjetska agencija „Reuters“ napravi-la je kolekciju 100 najboljih fotografija za2011. godinu, u kojoj su uvr{tene fotografi-je Sarajlije Damira [agolja. Postao je glavni„Reutersov“ fotoreporter za jugoisto~nu Azi-ju, a trenutno radi na Tajlandu.

Josipa Lisac u petak }e u Zagrebu odr`ati tra-dicionalni koncert „@ivot je samo most“ po-sve}en Karlu Metiko{u ta~no na 20. go-di{njicu njegove smrti. Tim povodom natr`i{tu }e se pojaviti kolekcionarsko izdanje„Matt Collins - Pri~a“.

Re`iserka Jasmila @bani}, ogor~ena {to je kultu-ra dovedena na kriti~nu ta~ku, odlu~ila je istu-piti iz Udru`enja filmskih radnika BiH. Iako jefederalni ministar Salmir Kaplan objavio da jeza Jasmilin novi film izdvojeno sto hiljada mar-aka @bani} je ostala kod svoje odluke

[to manje zna{,vi{e vjeruje{

“Bon

o VO

X

“

AZRACafe

12/azra 2011.

Makaze koje `ivot zna~e Bh. frizeri opet su pokazali svoju humanost.Ve} tre}u godinu zaredom, predvo|eni Harisom Hod`i}em i Senadom^avdarom, frizeri iz ~itave BiH nesebi~no udru`uju svoje snage i odri~u sezarade, kako bi prikupili novac za lije~enje oboljelih sugra|ana. Humani-tarna manifestacija odr`ana je pro{le nedjelje u BBI centru, a prethodilajoj je dobrotvorna ve~era na kojoj je odr`ana i aukcija slika bh. umjetnika,te dresova na{ih reprezentativaca: Edina D`eke, Zvjezdana Misimovi}a iSenijada Ibri~i}a. Aukciju, na kojoj je prikupljeno vi{e od 3.000 KM, vo-dio je Almir ^ehaji} Batko.

Lejla LojoFoto: Ivan [ebalj

Humanitarnom doga|aju „Makaze koje

`ivot zna~e“ prethodila je aukcija, na

kojoj je tako|er sakupljen novac za

pomo} oboljelim sugra|anima

Frizeri su udru`ili svoje snage

azra 2011./13

AZRA Cafe

Novi poku{aj Pop peva~ica Goca Tr`an (38) opet je zaljubljena. Utje-hu nakon razvoda prona{la je u bubnjaru iz svog benda, Radomiru No-vakovi}u (24). Dok su je mediji dovodili u vezu s menad`erom Mar-kom Laki}evi}em, pjeva~ica je gradila romansu s mla|im kolegom. Bu-du}i da je par sakrivao ljubavnu vezu, ne zna se koliko dugo traje. Dosada su za njih znali samo ~lanovi benda, jer se pred njima nisuustru~avali razmjenjivati nje`nost.

Postavljanje rekorda Na dru{tve-noj mre`i YouTube u samo 24sata od objave, nova pjesma Seve-rine „Grad bez ljudi“ preslu{anaje gotovo 180.000 puta, odnosnou prosjeku vi{e od 125 puta svakeminute. Time je postavila rekordza doma}eg izvo|a~a u cijelomRegionu, pa }e se jo{ zadovoljnijaprepustiti u`ivanju za vrijeme pr-edstoje}ih praznika.

- Nakon dvadeset godinado~ekat }u Novu godinu ne ra-de}i. Znam da }e mi ovo biti je-dan od najljep{ih do~eka, jer }ubiti u Splitu i ve} sam kupila no-ve kuglice. Bit }e mi bor prekra-san, ba{ kao curica - izjavila jeSeverina, koja }e u narednoj go-dini mo`da ba{ za pravoslavniBo`i} obradovati Milana Popo-vi}a ro|enjem k}erke.

» Nikad zadovoljnija

» U i{~ekivanju Nove godine

14/azra 2011.

AZRACafe

Pla}ena dobrodo{lica Naaerodromu u Mumbaiju vi{eod 200 „vatrenih fanova“ jeuglas zavri{talo kada se poja-vio Tom Cruise, koji u Indi-ji promovira novi nastavak„Nemogu}e misije“. Novi-nari su uspjeli saznati da suovi fanovi, ustvari, pla}enici,koji vri{te i pla~u za samo~etiri marke i sendvi~.

- Ne znam ko je taj~ovjek niti ~ime se bavi. Re-kli su nam da do|emo ispr-ed aerodroma i ~ekamo doknam ne jave kad mo`emopo~eti pljeskati - kazao je je-dan od „fanova“.

» U Indiji Tom predstavlja„Nemogu}u misiju“

AZRAMiss planete Zemlje 2011

Na Svjetskom izboru zaMiss planete Zemlje

2011., odr`anom pro{lesedmice u Manili, Aleksandra je kao

jedina Evropljanka pro{lame|u osam najljep{ihdjevojaka, ostvariv{i

najzna~ajniji plasmanna{e dr`ave

od pobjede D`ejle Glavovi} 2002. godine

Pi{e: Lejla LOJO

Bosanskohercegova~ku javnostovih dana obradovala je informa-cija da je na{a predstavnica Ale-ksandra Kova~evi} na Svjetskomizboru za Miss planete Zemlje2011. u Manili osvojila visokoosmo mjesto! Ovo je najve}i usp-

jeh na{e zemlje na ovom presti`nom takmi~enjuod pobjede D`ejle Glavovi} 2002. godine. Lije-pa Sarajka je gledatelje i `iri, tokom jedno-mje~enog boravka na Filipinima, odu{evila lje-potom, ali i inteligencijom, kulturom, dr`anjem,stavom. Pobjedu je odnijela Olga Alava, djevo-jka iz Ekvadora, a na{a Aleksandra je jedina Evr-opljanka me|u najljep{ih osam djevojaka na~itavoj Planeti.

16/azra 2011.

Alek

sand

ra K

OVA

^EV

I] Na{a djevojkanajljep{a

Evropljanka

Nikada ne}u zaboraviti taj trenutak. Kada su me

prozvali, kora~ala sam punim korakom i bila veoma ponosna “

azra 2011./17

- Takmi~ilo se 100 dr`ava. Krug je u drugompojavljivanju su`en na 15 predstavnica, potomna top osam, a u zadnji krug pro{le su ~etiri dje-vojke. @elja mi je bio plasman u osam prvoplasi-ranih i evo se ostvarila. Bila sam iznena|ena ka-da su me prozivali u oba kruga, ali je divno ~utikada od 100 zemalja u~esnica izgovore: „Bosniaand Herzegovina“ - odu{evljeno }e Aleksandra,koja je u Manili provela nezaboravnih mjesecdana.

Svaki dan imala je druge obaveze, a prije fi-nalne ve~eri takmi~ila se u izboru za najljep{uhaljinu, najbolji nacionalni kostim, talent sho-wu...

- Nosila sam na{u ru~no ra|enu tradicio-nalnu svadbarsku no{nju i na tom izboru sambila jedna od favoritkinja. Sve djevojke su mo-rale u~estvovati i na talent showu, ali ih je sa-mo 15 moglo u}i u finale. Bila sam me|u nji-

ma, a predstavila sam se folklornom ta~kom„^o~ek“.

Ni ovo takmi~enje nije moglo bez favorizira-nja pojedinih djeovjaka. No, Sa{a na to nijeobra}ala puno pa`nje.

- Nisam se optere}ivala time. Trudila sam sepru`iti maksimum, ne osvr}u}i se na druge iisplatilo mi se. Missica Ekvadora je prelijepa,dru`eljubiva i zaslu`ila je pobjedu. @elim joj svenajljep{e - iskreno }e Aleksandra.

Na pitanje po ~emu }e najvi{e pamtiti bora-vak u Manili, ka`e:

- Sigurno po ulasku me|u 15 djevojaka naTalent showu i, naravno, po tome {to sam od100 djevojaka u{la me|u osam najljep{ih. Tajmoment nikada ne}u zaboraviti. Kada su meprozvali, kora~ala sam punim korakom i bilajako ponosna. Manila je divan grad, ljudi sudivni, dru{tveni, pa`ljivi. Nosim samo lijepe

uspomene - kazala je na kraju razgovora Ale-ksandra, raduju}i se povratku u rodni grad,gdje }e visok plasman slaviti s rodbinom i prijateljima.

Najbolja promocija BiHDirektor agencije „Metropola Media“, koja je vlasnik li-

cence „Izbora za Miss planete Zemlje BiH“, s nama je po-dijelio radost povodom Aleksandrinog visokog plasmana.

- Neskromno, o~ekivali smo da }e Aleksandra u}i me|uprvih 16 djevojaka. Me|utim, njenim prolaskom me|unajljep{ih osam smo odu{evljeni. Aleksandra je jedina Evr-opljanka koja je u{la u finale i slobodno mo`emo re}i da jeona Miss Evrope za Miss planete Zemlje. Sav anga`aman isve pripreme koje smo napravili u posljednja tri mjeseca suse itekako isplatili. Bilo je tu svega, i suza i smijeha, ali vri-jedilo je. Ostvarili smo odli~an rezultat, sretni smo i cijelaBiH treba biti ponosna i slaviti ovaj uspjeh. Ovo je najbo-lja promocija BiH u svijetu - ushi}eno }e Gavranovi}, do-daju}i da Aleksandru po povratku s Filipina o~ekuju noveposlovne obaveze.

- Najprije s javno{}u i medijima treba podijeliti ono {toje do`ivjela u Manili, a zatim se fokusirati na promoviranjeIzbora za Miss planete Zemlje 2012., kako bismo jo{ vi{ezainteresirali medije i javnost za ovaj izbor. Dat }emo sveod sebe da i djevojka koja bude njena nasljednica do`iviisto, pa i bolje.

Dra

go G

AVR

ANO

VI^

» Na{a predstavnica sostalim finalisticama

» Iz Manile nosinajljep{e uspomene

» Aleksandra u tradicionalnoj bh. no{nji

18/azra 2011.

AZRA Asim KURJAK

Okupljam sinove injihove porodice ili u

Zagrebu ili u Sarajevu. Redovno me posje}uju uKataru ili u Dubaiju, a ljeta

su zajedni~ka u mojojdubrova~koj ku}i

“Ekskluzivni intervju

Od pohvala su mi dra`a osporavanjas argumentima

Od pohvala su mi dra`a osporavanjas argumentima

»azra 2011./19

Na Svjetskom kongresu peri-natalne medicine dr. AsimKurjak osvojio je jo{ jedno unizu priznanja za svoj rad.Ovog puta progla{en je na-jboljim opstetri~arem svijeta.U obja{njenju se navodi ka-

ko je to presti`no priznanje dobio zbog izuze-tnih nau~nih dostignu}a na polju perinatalnemedicine, koja uklju~uju vi{e od 350 originalnihnau~nih radova, citiranih vi{e od 4000 puta.Istaknuto je i njegovo djelovanje na podru~juultrazvu~ne dijagnostike, te osnivanje Me|unar-odne {kole ultrazvuka u Dubrovniku, koja djelu-je {irom svijeta. Ne krije da je sretan zbog toga,jer je to, ka`e, najvi{e priznanje struke.

- Dodijelio mi ga je „otac“ perinatalne medi-cine, njema~ki prof. Erich Saling, nakon {to jemoja sveukupna nau~na produktivnost izba~enaiz nepristrasnih i nemilosrdnih kompjutera. Na-grada je posebna, jer je donesena temeljem mjer-ljivih parametara i primjenom strogih me|unar-odnih kriterija. Ona uklju~uje umjetni~ko djelo,skulpturu roditelja i djece, diplomu i nov~aniiznos.

Posljednjih ggodina `̀ivite uu KKataru. JJeste lli ssenavikli nna `̀ivot ttamo? KKako VVam sse ddopadaju kkli-ma, ggrad, lljudi...?

- U Kataru sam bio skoro pet, mada je ugo-vor bio na tri godine. Nosim divne uspomene izte prekrasne i dostojanstvene zemlje. Na klimu

sam se navikao, Doha je lijep, urbanisti~ki vrloatraktivan grad, a ljudi su posebna dragocjenost.Dostojanstveni, srda~ni, ljudski topli, a ako imdonosite nova znanja, otvaraju vam sva vrata isve prozore. Ostavio sam tamo tragove u ljudi-ma: 43 specijalista i magistra, a kako je Katar re-lativno mala zemlja, gotovo da su svi specijalistizavr{ili moj postdiplomski studij. Me|u njima idva krasna ~ovjeka i vrhunska ginekologa iz Sar-ajeva, dr. Sejfulah Perva i dr. Izudin Rahi}. Ka-ko je konkurencija za poha|anje kursa bila izu-zetno velika, mogao sam ih uzeti tek u zadnjojgeneraciji. O njima nosim najbolja sje}anja, biosam ponosan na njihovo znanje na ispitu, a sko-ro svakodnevno odu{evljen bosanskim ro{tiljemu vili dr. Sejfe, gdje je poseban {arm doma}inajedino {to je bilo ugodnije od duhovitih bosa-nskih viceva i sevdalinke. Bez imalo ustezanjamoram re}i da sam imao kraljevski tretman,pru`ao sam usluge i `enskim ~lanovima vlada-ju}e porodice. Sedamnaest studenata iz katarske

skupine prijavilo se za doktorski studij, koji }etrajati naredne dvije godine pod mojim i mento-rstvom mojih kolega, pa }u tako povremeno do-laziti u Katar. Dobili smo poziv iz Dubaija daisti kurs nastavimo kod njih, jer smo tamo ve}godinu i zavr{avamo prvu generaciju. Primamo12 kandidata, a za drugu generaciju, kojapo~inje 1. marta, imamo 44 prijavljena kandida-ta iz Dubaija, Omana, Saudijske Arabije, Turskei Abu Dhabija. Dubai je ne{to drugo u odnosuna Dohu, vrlo dinami~an grad koji prosto bujau ovo vrijeme ekonomske krize, koliko god sumu neki na Zapadu zlurado prognozirali ekono-msku katastrofu. To se ovdje ni po ~emu nemo`e primijetiti, potpuno obrnuto.

Radite iistra`ivanje uu ookviru HHMC-aa? OO kka-kvom iistra`ivanju jje rrije~, jjeste lli ddo{li ddo nnekihzanimljivih ootkri}a?

- U HMC-u smo nastavili moj projekt o fu-nkciji mozga nero|enog djeteta. Stvorili smo no-vi test, koji u klini~ki normalnoj trudno}i mo`eotkriti takozvanu mo`danu paralizu fetusa.Me|unarodni skup 22 svjetska eksperta prije go-dinu predlo`io je da se test nazove KANETZ(Kurjak Antenatal Neurological Test) po momimenu i danas ga ispituju u deset univerzitetskihgradova svijeta. Osim mojih vi{egodi{njih sara-dnika (prof. dr. Ahmed Badreldeen iz Dohe, pr-of. dr. Milan Stanojevi}, neonatolog iz Zagreba,prof. dr. Aida Salihagi} Kadi} iz Zagreba), pose-bnu vrijednost imalo je istra`ivanje ginekologa izSarajeva, dr. Amire Tali}.

Nakon zavr{enog postdiplomskog studija izultrazvuka u Zagrebu, nju smo poslali na godinui po u Kartum (Sudan), na nau~no istra`ivanjevisokorizi~nih trudno}a, na kojem je primijenjenmoj test. Ona je li~no pregledala 700 trudnica sugro`enom trudno}om i na{la da su naj~e{}iuzroci mo`dane paralize prijevremeni porod iupala koja se iz maternice {iri na nero|eno ~edo(korioamnionitis). Posebno je vrijedno da je umnogim slu~ajevima u trudnica s posve ure-dnom trudno}om i pravovremenim porodomna{ test bio patolo{ki, {to govori da jo{ premaloznamo o uzrocima mo`dane paralize, pa je i mr-vica novog znanja dragocjena. Amira Tali} usko-ro brani doktorat na Dubrova~kom me|unaro-dnom sveu~ili{tu, a ve} je objavila ~etiri rada upresti`nim me|unarodnim ~asopisima.

Iz podru~ja fetalne neurologije moj tim jeobjavio 23 rada koji su gotovo 1000 puta citira-ni u svjetskoj literaturi. Ovo istra`ivanje nasta-vljamo u Dubaiju i Kartumu i deset drugih evr-opskih i ameri~kih univerziteta. Uvjereni smo da}e to biti novi test, koji }e biti primjenjivan usvakoj trudno}i, ali }e dati do sada neprimjetnepodatke o funkciji mozga nero|enog ~eda i takosprije~iti mnoge porodi~ne tragedije i ubla`iti ilirije{iti zna~ajan javnozdravstveni problem. Na{tim je ponovo u `i`i interesiranja poznato kri-ti~ne me|unarodne nau~ne zajednice, {to meni imom timu, osim sna`nog intelektualnog izazo-va, donosi veliku radost stvaranja, ali i posebnuodgovornost da budemo precizni u na{im rezu-ltatima s ovim novim nau~nim otkri}em.

Najbolji opstetri~ar (porodni~ar) svijeta za na{ magazin govori o `ivotu i radu u Kataru, neiscrpnoj `elji za stjecanjem i preno{enjem znanja, ali i stalnim u~enjem,

porodici, poznanstvu s Gaddafijem i Mubarakom. [ta ka`e o bosanskim medicinarima, ljubavi prema slikarstvu, Mujezinovi}u, Mujad`i}u, Berberu i Zecu

Razgovarala: Elvedina D@AKMI]

Velika nagrada je da bri`nim roditeljima donesete

osje}aj roditeljstva, ali medicina nije svemogu}a“

» Nosim divne uspomene iz Katara

20/azra 2011.

[ta ssmatrate ssvojim nnajve}im nnau~nim pposti-gnu}em?

- Mo`da }u vas iznenaditi s odgovorom, alinajve}e dostignu}e su biolo{ki tragovi - tragovi uljudima koje sam obu~io i u njima razvio duboknau~ni interes da rje{avaju ono {to drugi nisu ri-je{ili. Imam 12 univerzitetskih profesora, koji sudanas diljem svijeta ugledni nau~nici i {efovi kli-nika. Svi smo i dalje prijatelji i redovno komuni-ciramo.

Jeste lli zzadovoljni rrezultatima kkoje jje ppostiglaVa{a {{kola „„Ian DDonald“? KKoliko VVam jje nnjomeostvarena `̀elja zza ppreno{enjem zznanja iili oona oobu-hvata mmnogo {{ire ppodru~je ood uultrazvuka?

- Prvi put javnosti saop}avamo podatak da s da-na{njim danom imamo ~ak 70 me|unarodnih{kola od razvijenih zemalja (SAD, Francuske, Nje-ma~ke, [panije, Italije...) pa do zemalja u razvoju(Banglade{, Nepal, Jordan, Vijetnam, Indonezija,Tajland). Mnogi takav ubrzani razvoj smatrajupri~om o uspje{nosti u globaliziranoj medicini. Da-kako, {kolu imamo i u Sarajevu, ~ija je direktoricaprof. Jadranka Dizdarevi}, a deseci bh. ljekara po-ha|ali su moje kurseve u Zagrebu i drugdje u svije-tu. I sâm sam iznena|en ovim uspjehom. O~ito jeda smo pogodili program da osposobljavamo vrhu-nske stru~njake, razvijaju}i kod svih njih osje}aj da jeu ovom dru{tvu znanja u~enje cjelo`ivotni proces.[kola postoji ve} 30 godina, a osnovana je u Dubro-vniku. Radi unutar Dubrova~kog me|unarodnogsveu~ili{ta, na kojem sam prije nekoliko mjeseci bir-an za dekana tamo{njeg medicinskog fakulteta.

Koje ppreduvjete jje ppotrebno iispuniti dda bbi sse poha|ala oova {{kola? KKoliko kko{ta pproces usavr{avanja?

- Uvjet je da je kandidat specijalist ginekolo-gije i porodni{tva, te da snosi tro{kove svoga{kolovanja. Cijene u razvijenim zemljama, poputUjedinjenih Emirata i Katara, jesu ekonomske iprimjerene su tamo{njem standardu. Sve drugecijene na nacionalnoj razini odre|uju direktori{kola i one su pomalo umjerene u odnosu nanova savremena znanja, {to se s posebnoizra`enim intelektualnim {armom vrhunskih pr-edava~a prenose na studente.

Je lli mmnogo lljekara iiz BBiH ppoha|alo {{kolu?Imamo lli ddobre gginekolo{ke sstru~njake ii kko ssu ooni?

- Deseci ljekara iz BiH poha|ali su razne vr-ste kurseva unutar „Ian Donald“ {kole. Redovnosu bili me|u najboljima, {to je ponovo potvrdi-lo, ali na jedan seriozan na~in, da je Bosna i He-rcegovina pravi rasadnik kreativnih mladih ljudi.BiH ima vode i {ume, ali njeno istinsko boga-tstvo su ljudi. Sre}em ih na svim meridijanimasvijeta i istodobno sam i sretan i tu`an. Sretankad vidim koja je to bistrina i kreativnost (reci-mo u Dohi su medicinski fakultet Ameri~kogCornell univerziteta iz New Yorka zavr{ile dvijenajbolje studentice iz BiH), a tu`an kad pratimnjihovu dalju sudbinu. U pravilu se izgube, vrlorijetko dalje razvijaju i jo{ rje|e ih neko u loka-lnim uvjetima zapa`a i dalje razvija.

Vremena samoniklih Nikola Tesla, Ru|eraBo{kovi}a davna su pro{lost. One koji vide daljei dublje od toliko prosje~nih oko sebe, razvijenezemlje prepoznaju jo{ u {kolskim klupama. Utom smislu Hrvatska ima jednu vrlo korisnuinstituciju takozvanih nau~nih novaka. Imaosam sre}u da sam svake godina dobivao najboljestudente i od njih sam stvarao budu}e doktorenauka za ~itav svijet. Za{to se u to u BiH zabor-avlja? Iz ove u~malosti i ekonomskog zaostajanjamogu nas izvu}i samo daroviti pojedinci, a toli-ko je takvih u na{oj Bosni.

Na pitanje o stru~njacima te{ko je odgovoriti, apritom biti po{ten i objektivan. Ko je koliko do-bar, danas se lako sazna kada se ode na me|unaro-dne baze podataka. Na`alost, od onih koji danas

`ive i rade u BiH, vrlo malo je poznato u svjetskojme|unarodnoj zajednici. Malo se publicira, pa ta-ko ~ak i vrijedan rad ostaje nezapa`en i vrednovan.Nauka i medicina su prave svjetske aktivnosti i vre-dnuju se isklju~ivo svjetskim parametrima, a danasje postalo sasvim svejedno gdje se `ivi i radi, poduvjetom da se radi dobro.

Priznati sste sstru~njak uu ppodru~ju mmedicinski ppo-tpomognute ooplodnje. KKoliki jje pprocent uuspje{nosti?

- To nije podru~je mog primarnog interesa.Ja se bavim visokorizi~nim trudno}ama i li-je~enjem nero|enog ploda. Ipak, i tu sam ostva-rio neke me|unarodno prepoznatljive tehnike,koje se danas koriste {irom svijeta. Posljednji po-daci mojih nasljednika i kolega u ovom po-dru~ju govore o uspje{nosti od 38 posto, a to jegotovo dvostruko bolje nego u spontano za-po~etim ciklusima mladih bra~nih partnera.

Shvatate lli nneuspjehe uu ttom ssmislu kkao lli~ne ppo-raze iili pprirodnu nneminovnost?

- I jedno i drugo. Velika nagrada je da bri`nimroditeljima donesete osje}aj roditeljstva, ali medici-na nije svemogu}a. Morate se navi}i na to da u~ini-te sve najbolje, a da to mo`e biti neuspje{no.

Na uultrazvuku sse mmo`e vvidjeti kkako bbeba ssi{epalac, ~~e{e uuho, mma{e rru~icom... JJe lli VVam nneki oodtakvih pprizora oostao uu pposebnom ssje}anju?

- Ima ih vi{e. Slika jednojaj~anih blizanaca,koji se ljube, obi{la je ~itav svijet. Ona je na na-

» Pogled nero|enog ~eda u28. sedmici trudno}e

» Slika jednojaj~anih blizanacakoji se ljube obi{la je ~itav svijet

» S diplomantima tre}e generacije studenata u Dohi

»

azra 2011./21

slovnici moje knjige objavljene u Londonu, a na-jpresti`niji ~asopis svijeta u na{oj struci u Ameri-ci objavio ju je u januaru 2007. godine na naslo-vnici. Druga slika je pogled nero|enog ~eda u28. sedmici trudno}e. Desetlje}ima je vjerovanoda nero|eni plod ne ~uje i ne vidi u maternici.Danas znamo da je buka u maternici ravna buciu najprometnijoj sarajevskoj ulici i da iznosi 70decibela, a nero|ene ~edo otvara o~ne vje|e igleda od 24. sedmice. Draga mi je i slika na{egprvog slu~aja mo`dane paralize fetusa, kojuuskoro objavljujemo u presti`nom ~asopisu.

Jeste lli sse ssusretali iili iistra`ivali ttrudno}u kkodtransvestita ii hhermafrodita? PPostoje lli zzaista ttakvislu~ajevi, ppo{to sse uu mmedijima ~~esto ppi{e oo ttome, nnaprili~no ssenzacionalisti~ki nna~in. KKakav sstav oo tto-me iima nnauka?

- Nisam se susretao i nemam o tomeodre|eno mi{ljenje.

U BBiH jje jjo{ ppraksa ((koju ppreporu~uju ii llje-kari) „„prirodan“, bbolan pporo|aj, bbez iikavih mme-dikamenata kkoji bbi ttu bbol uuklonile, uubla`ile.Za{to bbi sse ddanas `̀ene, aako jje nnauka ttoliko nna-predovala, mmorale oodlu~iti dda pprolaze kkroz ppo-ro|ajne mmuke, aako sse mmogu pporoditi pprirodnimputem ii bbezbolno?

- Nema za to nikakvog razloga. Niti jedna bol uljudskom tijelu, pa ni poro|ajna, nije opravdana. Na-uka danas poznaje brojne metode obezboljavanja ~inara|anja i potpuno je neopravdano ne koristiti ih.

Me|u VVa{im ppacijenticama ssu bbile ssupruge iik}erke HHosnija MMubaraka ii MMuammara GGaddafi-ja. SSvrgnuti ssu ss vvlasti kkao ttirani, aa VVi sste iih uupo-

znali uu ssasvim ddruga~ijim ookolnostima. KKako iih ssesje}ate? PPo ~~emu }}ete iih ppamtiti?

- Sje}am ih se i pamtit }u ih kao bri`ne o~evei supru`nike.

Gdje jje ssada ii {{ta rradi VVa{a ssupruga, BBiserkaFunduk-KKurjak?

- Ona je profesor na uglednom hrvatskomuniverzitetu. Predaje postdiplomcima u Hrva-tskoj i na na{im {kolama {irom svijeta.

Kada ii ggdje sse ookuplja VVa{a pporodica?- Izrazito sam familijaran ~ovjek, imam ulogu

Babe. Okupljam sinove i njihove porodice ili uZagrebu ili u Sarajevu. Redovno me posje}uju uKataru ili u Dubaiju, a ljeta su zajedni~ka u mo-

joj dubrova~koj ku}i. Sinovi su mi vrlo uspje{niu svojim podru~jima, ali samozatajni i bje`e odpubliciteta. U pravu su.

Na {{ta nnajvi{e ttro{ite nnovac? JJesu lli tto pputova-nja, pporodica, pprijatelji...?

- Vjerovatno znate da sam objavio 104 knjige na14 jezika svijeta. Neke od njih, poput onih objavlje-nih u Japanu, vrlo su unosne. Moja velika ljubav suslike i slikari. Tu svoju „ovisnost“ sam, ~ini se, prenioi na sinove. Moj stariji sin Igor uskoro }e otvoriti sta-lnu izlo`bu bosanskih slikara u svom prostoru, neka-da{njoj porodi~noj ku}a na Grbavici. Imam i ve}inuvrhunskih hrvatskih slikara, a uskoro }u u Zagrebupokazati ~etiri velika bo{nja~ka slikara svjetskih do-meta: Ismeta Mujezinovi}a, Omera Mujad`i}a, Mer-sada Berbera, Safeta Zeca. Nema zemlje na svijetukoja se ne bi ponosila tim velikanima. Za Berbera iZeca nisam siguran da su primjereno vrednovani uBiH, a i jednog i drugog svjetska javnost ponekadbolje poznaje nego zemlja u kojoj su se rodili.

Kako rreagirate kkada uu mmedijima uuz ssvoje iimepro~itate eepitet „„kontorverzni“? PPretpostavljam ddaVam nnije ddrago, ss oobzirom nna tto dda sste ccijeli `̀ivotposvetili nnauci?

- Moja objektivna produktivnost i me|unaro-dna priznanja moraju izazvati ljubomoru i jal usredini u kojoj je stanje duha takvo da {ansu imaprosje~nost. Ne tra`im pohvale za svoj rad, dra`asu mi osporavanja s argumentima, jer ona stimu-liraju na nove podvige i nova dokazivanja.Odgovor na njih je ve} godinama radni: novaknjiga novi nau~ni rad, novi u~enici.

Koliko oostajete uu KKataru? [[ta nnakon {{to zzavr{iteprojekt nna kkojem ttrentno rradite?

- Nastavljam u Dubaiju, a uskoro i u Omanu,s nau~nim projektom o ranom otkrivanjumo`dane paralize fetusa i tu sam s punom svo-jom, jo{ velikom, energijom i kreativno{}u.

Kroz vvi{edecenijsku kkarijeru ppodu~avali sstemnoge mmlade sstru~njake. OOd kkoga sste VVi nnajvi{enau~ili? OOd kkoga uu~ite ddanas?

- Najvi{e sam nau~io od oca ultrazvu~ne dija-gnostike Iana Donalda i oca perinatalne medici-ne Ericha Salinga. Imao sam rijetku sre}u da`ivim i radim s tim velikanima medicinske misli.I danas itekako u~im, jer se od svakoga pone{tomo`e nau~iti. U Dalmaciji ka`u da ~ovjek i ma-garac znaju vi{e nego ~ovjek sam. Dakako daima ve}ih od mene u mom podru~ju, a da spo-menem samo dvojicu: prof. dr. Franka Cherve-naka iz New Yorka i prof. dr. Roberta Romera izDetroita.

» Profesor Kurjak sa sinovima Igorom i Alanom na izletuu pustinju, nedaleko od Dohe

» U Zagrebu je do~ekao Nj.V. {eika Moza Bint Nassera Al-Missned, suprugu katarskog emira, {eika Hamida bih Khalifa Al-Thanija

22/azra 2011.

AZRAZvjezdana pra{ina Candace BUSHNELL

» Popularna knjiga

Druge je savjetovala, a svog mu{karca nije zadr`ala

Sa 19 godina doselila je u grad u `elji da ostvari snove. Njene kolumne iz „NewYork Observera“ prerastaju u popularnu knjigu „Seks i grad“. Postala je

predstavnica `ena koje grade karijeru i ne strahuju od samo}ePriredila: Nejra AVDI^EVI]

Ameri~ka je autorica i kolumnisti-ca, tvorac slavne knjige „Sex i gr-ad“. Ro|ena je u Glastonburyju,gradi}u u Connecticutu. Kao ti-nejd`erka najvi{e je voljela pro-voditi vrijeme ~itaju}i knjige.^itanje je za nju bio bijeg iz ma-

le sredine, u svijet koji joj nudi avanturu iuzbu|enje. Sa 19 godina preselila je u New Yo-rk. Za nju je sve u ovom velikom gradu po~elokao san, u iznajmljenom stanu, koji je sebi jedvamogla priu{titi.

TTee{{kkii ppoo~~eecciiKao i svaki drugi po~etak, i njen je bio izuze-

tno te`ak. U tako velikom gradu trebalo je pro-na}i svoje mjesto u dru{tvu.

- New York je grad koji nikada ne spava.Sje}am se kada sam se tek doselila ovdje sa 19godina i iznajmila sobu. Sjedila bih na krevetui samo oslu{kivala buku grada. Budu}i da samodrastala u malom gradu, u`ivala sam slu{aju}iglasove koje dolaze spolja, jer sam znala da suulice pune ljudi. O~ajni~ki sam `eljela biti di-jelom toga - sje}ala se prvih dana u New Yor-ku.

San joj je bio da postane pisac. Po~ela je kar-ijeru rade}i za `enske magazine. @ivot joj tadanije bio nimalo jednostavan.

Tada ju je „New York Observer“ unajmio dapi{e kolumne, bazirane na stvarnom `ivotu nje injenih prijateljica. U to vrijeme jo{ nije bilaizgra|ena kao li~nost. ^esto se zapitkivala {ta }ebiti s njenim `ivotom. Budila bi se usred no}i umalom stanu i razmi{ljala da li }e se ikada udati,roditi djecu, imati dom, te da li }e uspjeti kaopisac.

Kolumne iz „New York Observera“, zbog ve-like popularnosti kod ~itaoca, prerastaju u knji-gu „Seks i grad“ (1996.), prema kojoj su sni-mljeni istoimena kultna serija i dva filma. Kakoje popularnost serije rasla, tako je rastao i ugledautorice, te je ubrzo nakon toga prozivaju „JaneAusten s martinijem“. Knjiga je objavljena u br-ojnim izdanjima i prevedena na gotovo sve svje-tske jezike. Danas Candace ima 53 godine i po-nosna je autorica knjiga „Ljeto i grad“ - nastavakdnevnika Carrie Bradshow; „Peta avenija br.1“,„Sex i grad“, „Lipstick joungle“, „D`ungla u gra-du“ i „Prva plavu{a“.

azra 2011./23

» Candace sa suprugomCharlesom

Budu}i da sam odrastala u malom gradu, u`ivala

sam slu{aju}i glasove koje dolaze spolja, jer sam znala

da su ulice pune ljudi. O~ajni~kisam `eljela biti dio toga

“»

azra 2011./25

Kada je rije~ o ljubavnom `ivotu, Candanceje dugo godina izbjegavala vezanje i brak. Mije-njala je mu{karce, ali niti jedan je nije uspioodvesti do oltara, sve dok nije upoznala CharlesaAskegarda.

IInniicciijjaattiivvaa zzaa rraazzvvooddNajdu`a veza bila joj je sa Stephenom Morri-

som, zbog kojeg se preselila u London i umalose udala za njega. Me|utim, nakon dvije godinezabavljanja raskida vezu s njim.

Nakon Morrisa, na dobrotvornoj zabaviupoznaje Charlesa. Sjedio je dva stola od nje, aupoznao ih je zajedni~ki prijatelj, nakon {to muje Candace rekla da je ponovno prekinula sde~kom i da tra`i nekog s kim }e plesati. Do kr-aja ve~eri par je bio u klubu, plesali su i razgova-rali. Iznenadila je sve prijatelje i javnost kada jeobjavila da se udaje, 2002. godine, za plesa~a ba-leta. Tim vi{e {to ga je poznavala samo sedamsedmica.

- Ovo je upravo brak kakav sam `eljela. Braknabrzinu. Upoznate se. Ako oboje mislite da bi-ste mogli po~eti zajedni~ki `ivot, ne treba ni{tavi{e da tra`ite. Bez gledanja na posljedice. Takose desilo s nama. Ludo sam zaljubljena u svogmu`a. Osje}am se kao u srednjo{kolka koja sezaljubila u najljep{eg momka. Ali, ja vi{e nisamsrednjo{kolka, a ljubav je i dalje stvarna. Mojmu` je previ{e dobar za mene - izjavljivala je umedijima godinu nakon udaje.

Charles je do{ao s farme iz Minnesota u NewYork, da bi studirao balet. Upoznali su se na za-

bavi. Deset godina je mla|i od knji`evnice. Askegard je nakon 24 godine provedene u

„New York City Balletu“ u oktobru najavio da`eli osnovati vlastitu kompaniju „Ballet Next“.Supruga ga je podr`ala u namjeri.

Da ne{to ne {tima u njihovom braku prviput je javnosti postalo jasno kada se knji`evnicanije pojavila na otvaranju „The Joyce Theatra“ smu`em.

Vijest koja je {okirala sve fanove ove slavneknji`evnice, jeste njena izjava da se nakon devetgodina braka razvodi.

- Tokom proteklih godina braka imali smopredivnih trenutaka i meni je i dalje stalo doCharlesa kao osobe. Po{tujem njegovu `elju dasvoju sre}u potra`i negdje drugdje i nadam se da}emo i dalje ostati prijatelji - izjavila je Candace.

IIppaakk ddaammaaPrema ovoj izjavi, jasno je da je njen mu` bio

inicijator razvoda, a ne ona. Ali, {ta se, uistinu,desilo, to mo`emo samo naga|ati. Vjerovatno jepresudila razlika u godinama.

- Ovo je za mene te`ak period. Iako smo se,na`alost, udaljili i razvili u druga~ijim pravcima,uvijek }u voljeti i po{tovati Candace, paziti nanju, te cijeniti vrijeme provedeno s njom - rekaoje Askegard.

Blizak prijatelj para rekao je da razvod nije ni-kakvo iznena|enje u njihovom slu~aju, te da suve} du`e vremena `ivjeli razdvojeni. Candace jesve vi{e vremena provodila u Connecticutu, dokje Charles boravio u gradu, zbog poslovnih obave-za. Rekao je i da je ovaj period bolan za oboje, alida je pogotovo Candace tu`na i povrije|ena.

Bushnell je prva autorica koja je u savremenuknji`evnost, putem knjige „Sex i grad“, uvela

pojam „single“ djevojke. Razotkrivaju}i neuo-bi~ajene obrasce pona{anja, ponajprije seksualnenavike bogatih i uspje{nih stanovnika Manhatta-na, Bushnell je stvorila modernu hronikudru{tva koje ima sve, ali ipak niko nije zadovo-ljan.

Junakinje koje predvodi Carrie Bradshaw, ia-ko su bogate, u dizajnerskoj odje}i i „ManoloBlahnik“ obu}i, obuzete burnim no}nim `ivo-tom i glamuroznim zbivanjima, jedino tragaju zaljubavlju.

Iako je knji`evnica u svojim djelima, naro~itoknjizi „Sex i grad“, poku{ala dati uzor mladimdjevojkama kako da se pona{aju s mu{karcima,nije uspjela sa~uvati vlastiti brak. Pri~e o seksu ivezama nisu joj, na`alost, pomogle. Ali, uspjelaje postati ikona `enske knji`evnosti i predstavni-ca „novih“ `ena koje grade karijeru i ne strahujuod samo}e. Pokrenula je pravu revoluciju me|uljep{im spolom.

U svakom slu~aju, ~injenica da je jednostavnopustila Charlesa da ode, a nije ga prozivala pomedijima, kao {to to ~ine javne li~nosti, pokazu-ju da je dama, vrijedna svakog po{tovanja.

» Bushnell s likovima iz knjige

Po{tujem njegovu `elju da svoju sre}u potra`i negdjedrugdje i nadam se da }emo

i dalje ostati prijatelji“

» Oduvijek je `eljela da bude knji`evnica

» Miranda, Samantha, Carrie i Charlotte

»

26/azra 2011.

AZRATeniserke Dea HERD@ELA[

Veoma sam sretna nakon uspjeha, a za to sam najvi{e zahvalna roditeljima, bratu, trenerima, koji mi daju

motivaciju i sve te{ke trenutkeprovode sa mnom

“

BosanskaMarija [arapovaT

alentirana teniserka djeti-njstvo je provodila ~esto uzmale ekrane, gledaju}i socem fudbal i tenis. Iako je`eljela igrati fudbal, ipak seodlu~ila za ‘’bijeli sport’’, jersu teniski tereni u blizini

njene ku}e. Na terenu se oprobala sa sedamgodina, a trener je pri prvim udarcima reke-tom primijetio da je veoma talentirana. Pratilaje teniske me~eve Rogera Federera, Petea Sa-mprasa, {to joj je dalo veliki motiv da se

oku{a u svijetu tenisa i jednog dana igra veliketeniske turnire.

BBrroojjnnee nnaaggrraaddeeDea pamti mnoge turnire, na kojima je osvo-

jila zaslu`ene nagrade. Da je vrlo talentirana, do-kazala je i u dosada{njim nastupima.

- Drag mi je ITF turnir, koji je odr`anpro{log mjeseca u Malom Lo{inju u Hrvatskoj,na kome su u~estvovale takmi~arke iz cijelog svi-jeta, a gdje sam osvojila prvo mjesto u kategorijido 18 godina. Postizala sam mnogo uspjeha do

Naporan sport Tenis je moja stvarnost, pa zbog toga tr-

eba mnogo odricanja. Veoma je naporan,„rudarski“ sport, jedan od najskupljih nasvijetu. U svijetu tenisa uzor mi je Marija[arapova. Samom svojom pojavom ona jeposebna li~nost, a i veoma je uspje{na.Mlada je i volim njen napada~ki, agresivnistil igre.

14 godina, osvajala turnire u Evropi. Pripalo mije prvo mjesto i na turniru u Sloveniji. Bila samprva na dva dubl-turnira u Italiji, igrala finale uFrancuskoj. U Moskvi sam, kao ~lanica na{e re-prezentacije, ponosno predstavljala svoju zemljuna turniru do 16 godina. Sa 13 godina osvojilasam evropski turnir u Zenici u kategoriji do 14godina.

Zbog treninga i putovanja te{ko je stizati{kolske obaveze. Dea to, ipak, uspijeva.

- Te{ko je oboje uskladiti. Ranim satimaodlazim na tenis, nakon ~ega slijede obaveze pre-ma {koli. Pri povratku iz {kolskih klupa, dolaze ive~ernji treninzi, tako da odmora zaista nema.Skoro da nemam slobodan dan. S obzirom na toda su treninzi veoma naporni i iziskuju mnogotruda, nedjelju iskoristim za malo odmora. Do-sad su mi najve}e prepreke bile povrede, iako ihje u posljednje vrijeme, nasre}u, sve manje. Ner-ado se prisje}am povrede le|a, koju sam zadobi-la sa 13 godina, kada sam bila prisiljena na pau-zu od ~etiri mjeseca.

PPoonnoossnnii rrooddiitteelljjiiNaporno vje`baju}i, uspjela

se vratiti u formu, ponovo statina teniski teren i nizati pobje-de.

- Kada napravim neki usp-jeh, veoma sam sretna, za {tanajvi{e zahvaljujem svojim ro-diteljima, bratu, trenerima,koji mi daju motivaciju i svete{ke trenutke provode samnom. Kolegice me po-dr`avaju, dobro se sla`emo.Vole me, a i ja njih - iskreno}e Dea.

A majka Ozrenka je po-nosna. K}erka }e, zasigurno,postati teniska vedeta, ali jemu~e i neke druge brige.

- Sretna sam zbog k}er-kinih uspjeha. Te{ko jeuskladiti sve obaveze i re-dovne odlaske u {kolu.Za razliku od nje, svenjene drugarice teniserke

iz raznih dijelova Evropene poha|aju redovno{kolu. Zbog obaveza pre-ma {koli, ne mo`e du`eostajati na treninzima, pasmo sada na velikoj raskr-snici - {ta i kako dalje.Ipak, s obzirom na njen ta-lent, koji su prepoznalimnogi u svijetu, smatramoda se Dea treba maksimalnoposvetiti tenisu.

azra 2011./27

Blistava budu}nostDea je veoma ambiciozna, a cilj joj je

oduvijek bio postati prva teniserka na svije-tu. Iako talent nije naslijedila od roditelja,niti se ko ovim sportom u porodici profe-sionalno bavio, ovu mladu teniserkuo~ekuje blistava budu}nost. Pred njom sumnogi uspjesi, nadamo se i sam vrh teni-ske ljestvice.

Mlada teniserka ostvaruje zapa`ene rezultate na evropskim,ali i svjetskimtakmi~enjima. Petnaestogodi{njau~enica Gimnazije„Obala“ u Sarajevu ve} je svrstana me|u350 najboljih svjetskihtakmi~arki u kategorijido 18 godinaPi{e: Anela ]OSOVI]

» Pobjeda za pobjedom

» Predvi|aju jojblistavu karijeru

28/azra 2011.

AZRANeshva}eni mistik Ishak Braco D@IRLO

^ovjek koji je uvijek i{ao

ispred vremena

^ovjek koji je uvijek i{ao

ispred vremena

»

Rije~ je o projektu njegovog{kolskog druga Faruka Drine,koji je ovu turneju nazvao „Umisiji bu|enja aristokracijeva{ega duha“, a protiv je nacio-nalizma, {ovinizma i svakogoblika destruktivnog po-

na{anja, jer ko zavoli stih, taj ne mo`e ubiti, ote-ti, ukrasti, uvrijediti...

- Na njegovo insistiranje po~eo sam obnavlja-ti znanje stihova i nadam se da }u bar malo do-prinijeti poku{aju popularizacije klasi~nih pje-snika u na{oj zemlji.

RRiijjee~~ kkaaoo ppoorruukkaaPrije Lorke, Jesenjina, Prevera u predstavi se

doti~e „Manifesta futurizma“ Vladimira Majako-vskog, kojeg je, isti~e, prvi put pro~itao i odmahnau~io napamet, zahvaljuju}i Drininoj preporu-ci. Ostao je i danas o~aran ruskim pjesnikom, iz~ijih je djela, izgleda, mnogo nau~io.

- Prije 90 godina dao nam je pouku da se hi-storija civilizacije sastoji od dvije promjenjljiveveli~ine: gra|enja i ru{enja - ru{enja i gra|enja.Ono {to je kontstanta, {to se ne mijenja jesteaplauz entuzijasti~ne publike, koji je prisutan uoba slu~aja i kad se ru{i i kad se gradi. Tome bihjo{ dodao da publika uvijek mijenja dresove.

Recitiraju}i {panskog knji`evnika FederikaGarsiju Lorku, zaklju~uje da rije~ ima besko-na~nu poruku i da je uvijek ja~a od svjetlosti.Me|u doma}im klasicima posebno mjesto zanjega ima Ahmed Muhamed Imamovi}.

Ovim teatarskim performansom vidjelo se das potpuno istim `arom recitira kada je 4. i 5.maja 1969. godine, u biv{em domu „\uro\akovi}“ u Sarajevu, oborio tada{nji dr`avni re-kord u du`ini recitovanja poezije. Ne ponavlja-ju}i niti jedan stih i bez pauze, recitirao je 25 sa-ti, {to svakako zahtijeva dobru memorijupam}enja.

- Tu nema nikakvih tajni. Bitna je samo ene-rgija, s kojom, tako|er, `elim pomo}i

~ovje~anstvo. Naime, prije 17 godina u slove-nskom ~asopisu „Mladina“ najavio sam ekono-msku krizu. Oti{ao sam iz operativnog biznisa i da-nas se bavim poslovnom ideologijom. Dakle, unapr-ijed gledam na stvari, ba{ kao {to ka`e Majakovski„Ja ismijan od dana{njeg plemena, kao nepristojnaanegdota, koje se svako stidi. Vidim onoga koji krozplanine vremena kora~a, a koga niko ne vidi“.

Zato, kako isti~e, trenutno ima vi{e od 700

poziva za intervjue {irom svijeta. U po~etnoj jefazi provokacije sedam milijardi individualnihenergija.

DDvviijjee ffiikkss iiddeejjee- Sada `elim znanje podru{tveniti i spasiti svi-

jet - ka`e D`irlo, zbog ~ega je vladama 36 zema-lja poslao pismo s rje{enjem kako iza}i iz krize.

Nakon 12 mjeseci od slanja tih ponuda, ~eka

Kafana „Sarajevo“Nikada se nije uklapao u masu, jer u nje-

govom `ivotu sve je zasnovano na tvrdnjama idokazima.

- Ili radim ne{to u ~emu }u biti prvi, ili seni~ega ne prihvatam. Bio sam prva lokalna zvi-jezda i prvog su mene raja nosila na rukama odVje~ne vatre do „Parku{e“. U kafani „Sarajevo“upalio sam prvo svjetlo s ovim recitalom. Sobzirom na to da sam otvorio njena vrata iuveo ljude, onda }u je morati i zatvoriti, odno-sno ugasiti svijetlo. Pustio sam raju da se malo„ispuca“, jer jo{ nisam zavr{io svoju pri~u. Zatosvako jutro radim 250 sklekova.

Pro{le sedmice u Kamernom teatru 55 odr`ana je premijera poetsko/dramskepredstave „Magnetna poezija sa sretnim zavr{etkom“. Time je po~ela turneja

glavnog protagoniste, biznismena koji je i{ao ispred vremena, po na{im gradovima, gdje }e nastaviti recitirati stihove svjetskih i doma}ih klasika poezije

Pi{e: Senka TRGOV^EVI] Foto: Berjamin NIZI]

azra 2011./29

» Na sceniKamernog

teatra 55

30/azra 2011.

da ga prime ~lanovi vlada, pod uslovom da po-tpi{u izjavu o tajnosti.

- Imao sam dvije fiks ideje u `ivotu. Prva da1969. godine kao anoniman de~ko preko no}ipostanem lokalna zvijezda, a druga je bila s „D`irlodjevojkama“, kao novom pristupu `eni. Ne kaoobjektu, ve} `eni kao misaonom bi}u, koje ima lje-potu i pamet. Na izbor se prijavilo 70 hiljada dje-vojaka, a ni{ta nisam objasnio, jer intriga je u tomekad ni{ta ne obja{njava{, poput genijalaca. Zna~i,ostaje ta mistika i onda se tra~ dobija.

^ovjekom godine progla{en je 1993. godineu Sloveniji i tvrdi da je bio popularniji za 37 po-sto od slovenskog predsjednika.

- Mnogi nisu znali da je D`irlo ~ovjek, pa susnimane mnoge dokumentarne televizijske emi-sije s mojim genijalnim mislima, „Bolje biti pre-potentan, nego impotentan“... Kasnije im nago-vje{tavam krizu i da su Slovenci i ja idealan spojma{te i stvarnosti.

Magistarski rad o temi „Istra`ivanje potenci-

jala tr`i{ta li~ne potro{nje u SR BiH“ odbranioje na Ekonomskom fakultetu kod profesora Bor-isa Tihija.

- Moj posao je kako odbrambenu energijukupca prema nekom proizvodu pretvoriti u sara-dni~ku, kooperativnu. Radim na metodi kakoumno`iti broj individualnih energija i kontrolir-ati ih. Kad tu kolektivnu energiju dovedemo najednu mjesto, dobijamo eksploziju. [to je vi{eindividualnih energija dovedeno, to je ja~aeksplozija. Sad tu fiks ideju `elim usmjeriti nasedam milijardi ljudi.

Forma u kojoj }e predstaviti rje{enje ekono-mske krize bit }e takozvani „D`irlo ringovi“. Pr-ema njegovim rije~ima, to su prvi u svijetu fitne-ss centri za umno`avanje mo`danih }elija.

- Isus Hrist je pretvarao vodu u vino, a Mr.D`irlo }e mi{i}nu masu pretvoriti u sivu mo`danumasu. Zato do|ite na „D`irlo ring“ da se tokom15 rundi uvijerite kako }u vas na estradan na~inizvu}i iz krize - poru~io je na kraju, smatraju}i sevje~itim ciganinom, jer i danas `ivi na relacijamaBiH, Slovenija, ^e{ka, Ma|arska i ko zna u kojimse jo{ djelovima svijeta mo`e susresti.

Drina kao [tuli} Na samom kraju predstava je upotpunjena

interesantnim gostima, koji su na insistiranjeD`irla morali i zapjevati, ali i zaplesati. Nemasumnje da dobro vlada plesnim koracima, ko-je je odli~no pratila plesa~ica salse i latinoa-meri~kih plesova Elvira [uman. Uz zvuke pje-sme „Moj Balkan“ D`onija [tuli}a, a koju jeinterpretirao Faruk Drina, zahvalio se Sarajli-jama, me|u kojima su ga prisustvom podr`aliSr|an Vuleti} i Nijaz Skenderagi}.

» Provociram se-dam milijardiindividualnih

energija

»

AZRANove nade Vanja MI[I]

32/azra 2011.

Pjevanjem se profesionalno bavi tekgodinu, a ve} je stekla

naklonost doma}e publike.Neposredno{}u,

{armom i glasovnim mogu}nostima izdvojila

se iz mase i po~elakarijeru s imenom

Vanja The FrogPi{e: Senka TRGOV^EVI]

Muzika je definitivno na-jljep{i spomenar, koji senikada ne mo`e izgubiti.Lijepo je `ivjeti s njom,otkrivati njene tajne i bitidio nje. Muzika je ~udo.Obuhvati svaki trenutak

na{eg `ivota - po~ela je razgovor Vanja Mi{i}(18), koja je u dje~ijem horu „Vrap~i}i“ nau~ilavokalne tehnike i druge tajne svog poziva.

- Djeci je neophodna „obaveza“ u kojoj }eu`ivati, pronalaziti se, razvijati, rasti, s kojom }e po-stajati zreliji i odgovorniji. Kroz ovaj hor stekla samosje}aj za scenu, pozornicu, ali i „ono ne{to“ potre-bno za uspje{nu komunikaciju s javno{}u. Ne radise samo o „muzi~kom odgoju“. To je mnogo vi{e,ne{to kao odli~na priprema za budu}i `ivot. Iz tograzloga, velika je prednost jo{ u ranom djetinjstvuznati kojim putem `eli{ kora~ati dalje.

Vanjin talent prvi je prepoznao njen su-gra|anin, banjalu~ki umjetnik Grof \uraz.

- Izuzetno mi je drago zbog toga. Upornost je ri-je~ kojom mogu opisati njegov rad, a to ~ini velikidio njegovog uspje{nog bavljenja muzikom. Bio je tosplet razli~itih okolnosti s istim ciljem, pa smo osno-vali sastav „Vanja i Duo“. Zatim su se pojavili Sa{a,

Muzika

Ku}ni ljubimac Osim ljubavi prema „`abicama“, Vanji je

svakodnevno dru{tvo i njen pas. - Imam malu mje{anku, predivnu `enku, koja je

veoma va`an ~lan moje porodice. Nema ve}e rado-sti od veselog lave`a, mahanja repom i igrarija, kojesu tu ~ak i u ~etiri ujutru, nakon svirke. Definiti-vno je najve}a maza na svijetu, kojoj se ne mo`eodoljeti. Njena razigrana ljubav me opu{ta. Toga jesvjesna i zna to vje{to koristiti - istakla je Vanja, ko-joj porodica i prijatelji predstavljaju mir u `ivotu.

Vlado i Sanja, {to je bilo sasvim dovoljno zapo~etak nove pri~e, koja nam je donijela mnogo ipokrenula sjajne stvari u mom `ivotu.

Za ime, pod kojim je s bendom nastupala ugotovo svim na{im gradovima, imala je mnogoprijedloga od kolega, na koje se nije obazirala,jer je odlu~ila kako joj srce ka`e. Koliko je zai-sta nesvakida{nja djevojka, vidi se po njenoj ve-likoj ljubavi prema `abama. To je presudilo uodabiru imena, te }e Vanja The Frog (`aba) si-gurno ostati upe~atljiv naziv, pod kojim bi tre-balo da snimi svoj prvi album.

- Nije fraza, ali stvarno ne `elimo `uriti sizdavanjem prvjenca, jer nismo od velikih pla-nova. Radimo, trudimo se, odri~emo se mnogotoga. Postoje momenti kad nije lako. Kad sesusre}emo s pogre{nim ljudima, koji u tommomentu imaju odre|enu mo}, ali upornismo. @ivimo muziku i dozvoljavamo joj danas vodi, da nam poka`e pravi put. @elimosnimiti kvalitetne pjesme, ste}i po{tovanje idobre ljude oko sebe. Sve ostalo }e do}i -isti~e Vanja, ~iji su rad nedavno prepoznali i~lanovi hrvatske grupe „Lollobrigida“.

Dobitnicima MTV nagrade „Best Adria Act“ dopale su senjene interpretacije, te su po`eljeli da gostuje na njihovom albumu,odnosno pjesmi „Volim te“. S obzirom na to da ovaj bend nikoga neostavlja ravnodu{nim, bila joj je velika ~ast i ponos izvoditi pjesmu s„Lollobrigidom“.

- Neopisiv je osje}aj pjevati masi ljudi, koji upijaju va{u, a {aljuvam emociju i pozitivnu energiju. Volim publiku odmoriti od te{kogdana, od problema i priu{titi im zabavu „krcatu“ dobrim zvukom.Na{a publika predstavlja nas, a mi predstavljamo njih i tako seme|usobno ~uvamo.

Osim Biha}a, Tuzle, Sarajeva, Gradi{ke, Bijeljine, Prijedora i rodneBanje Luke, gdje je nastupala do sada, ima jo{ mnogo gradova koje`eli posjetiti. Kroz putovanja, ka`e, publika }e je najbolje upoznati, pase nada {to ve}em broju takvih prilika u karijeri.

- Ne vidim br`i put do sre}e od jutarnje kafe u nepoznatom gradu.Tamo gdje ne zna{ nikog prije }e{ upoznati sebe - ovako razmi{lja mojprijatelj Boro Kapetanovi}, a meni se dopalo i definitivno je tako.

Mnogo je kvalitetnih ljudi i muzi~ara kojima se divi i ~iji radpo{tuje. Voli hrabre i druga~ije umjetnike, koji se ne stide ni svojihpadova, a ni uzleta.

- U tom smislu Amy Winehouse bila mi je o~aravaju}a i jedinstve-na pjeva~ica. Nevjerovatna umjetnica, ~ija muzika fascinira. @ivjela jemuziku, a muzika je `ivjela nju. Zato sam prva na na{im prostorimapo~ela raditi svirke s nazivom „Tribute to Amy Winehouse“, koje i da-lje nailaze na op}e odu{evljenje publike. To me posebno raduje, jer ni-je lak zadatak izvoditi njene pjesme.

Iako je pa`nju skrenula originalnom garderobom i crvenom kosom,tvrdi da joj op}enito izgled nije primaran. Ipak, svjesna je svog pozivau kojem je, kako ka`e, du`na publici pru`iti i vizuelni u`itak, te briguo scenskim kreacijama uglavnom prepu{ta mami i sestri.

- Volim udobne stvari, ali one vrlo ~esto nisu dio scene. Zato nasto-jim uklopiti razli~ite motive, lijep nakit, dobru obu}u, bilo da se radio {tiklama, ~izmama ili patikama. Najvi{e mi poma`u sestra i mama,jer one u kupovini naprosto u`ivaju. Tako|er, osmisle mi odjevne ko-mbinacije, koje su se do sada pokazale kao pun pogodak na nastupi-ma. Tako se u potpunosti mogu koncetrirati na pjevanje, {to i najboljeradim - zaklju~ila je Banjalu~anka.

je najljep{i spomenar

azra 2011./33

» Fascinira meAmy Winehouse

» Nesvakida{nja ljubav prema `abama

Savr{enstvo ne postoji, ni u kojemsmislu. Ali, ako postoji neko ko jenajbli`i tom poimanju savr{enstva,onda je to on i zato sam rekla: „DA“kada me zaprosio. Svi jednom u`ivotu ka`emo sebi za nekog „Da, toje to“ i ja sam to rekla - kazala je pr-

ije du`e od dva mjeseca za na{ magazin novinar-ka i voditeljica redakcije Zabavno-muzi~kog pr-ograma BHT-a, dijele}i s na{im ~itateljima svojuromanti~nu ljubavnu pri~u, koja je po~ela ovog

ljeta. A, pro{le sedmice Melina i njen izabranikDejan Gvero su svoju vezu, u prisustvu 200 zva-nica, i ozakonili.

Bilo je to vjen~anje i svadba, koje }e se jo{dugo prepri~avati po novinarskim kuloarima.Melina je, naime, sudbonosno „DA“ izgovori-la u Beogradu, gdje `ivi njen `ivotni saputnik,a gosti su stigli sa svih strana biv{e namdr`ave.

- Za mene je to bilo pravo vjen~anje iz snova,prava bajka. Svadba je odr`ana u ekskluzivnomsvadbenom salonu „Glamour“ u Zemunu i sveje izgledalo kao iz bajke. ^ak smo imali baldahi-ne i vatromet - pri~ala nam je gospo|a Gvero

34/azra 2011.

AZRAVjen~anja Melina GARIBOVI] i Dejan GVERO

Bajkovito sudbonosno „DA“Bajkovito sudbonosno „DA“

Lijepa novinarka i voditeljica BHT-a pro{le sedmiceozakonila je svoju vezu s izabranikom Dejanom s

kojim se zabavlja skoro godinu. Romanti~no vjen~anje i svadba odr`ani su u ekskluzivnom salonu u

Beogradu u prisustvu 200 zvanicaPi{e: Lejla LOJO

» Prvi zajedni~kislatki zalogaj

dan kasnije, dok se pripremala za svadbeni put uPrag.

Dejan je za kuma izabrao Branka Popovi}a,dok je kuma bila Melinina prijateljica iz djeti-njstva Marijana Miri}.

- Ukupno je bilo 200 zvanica, a mojih go-stiju blizu 90. Nije bilo toliko te{ko organizir-ati svadbu koliko mi je bilo te{ko uvezati svegoste i pobrinuti se da nikome ni{ta ne nedo-staje. Upravo iz tog razloga smo `eljeli {to je-dnostavnije vjen~anje, bez nekih ceremonija-lnih obi~aja, pa nije bilo tradicionalnog odla-ska po mladenku i sli~no. Sve se desilo na je-dnom mjestu. Goste smo smjestili u hotel pre-koputa salona, tako da nisu morali puno hoda-ti. Nadam se da je svima bilo lijepo, jer to na-ma i jeste bio cilj - da se svi dobro provedu i dato vjen~anje bude kao prava velika zabava -

azra 2011./35

» Pravi dernek po~eo je

s dolaskom truba~a

» Romanti~no „DA“ pod baldahinima i s vatrometom

»

36/azra 2011.

iskreno }e mladenka, kojoj je romanti~na bije-la vjen~anica s volani}ima odli~no pristajala.A, ni potraga za njom nije dugo trajala.

- Prili~no sam imala sre}e s izborom vjen~ani-ce, jer sam je prvo poku{avala prona}i na inter-netu, ali sam ubrzo odustala. Taman kad sampomislila da me ~eka potraga po salonimavjen~anica, na internetu sam na{la „La Perlino“predstavni{tvo u Mostaru. Bili su tek dobili no-vu kolekciju za 2012. godinu i prva vjen~anicakoju sam vidjela u katalogu bila je moj kona~anizbor. To je bilo to i nisam se dvoumila nije-dnog momenta.

Melina je odlu~ila uzeti Dejanovo prezime, aosim prezimena, uskoro }e promijeniti i svojusarajevsku adresu.

- Ne}u se odmah odseliti u Beograd. Vra}am

se u Sarajevo, gdje nasta-vljam s radnim obavezamajo{ neko vrijeme, a ondaidem u Beograd. Nadamse da ne}u raskinuti ugo-vor s BHT-om, nego da}emo nastaviti saradnju,ali u nekom dopisni~kom

anga`manu - ka`e Melina, koja je dan nakonsvadbe otputovala u ~e{ku prijestolnicu.

- U Pragu ostajemo pet-{est dana, jer nam poslo-vne obeveze ne dozvoljavaju du`i boravak. Prag je zamene, nekako, najromanti~niji grad koji se mo`e is-koristiti za bra~no putovanje u ovo doba godine. Toje bio na{ prvi izbor i vjerujemo da }e se i tamo na-staviti sva ova ljepota, koju smo imali ovih dana.

» Mladenka s

prijateljicamaIvonom

\andara,Larisom Muji~i} i

AidomHalilovi}

»

38/azra 2010.

Nema, ne, nema pravila. Da-nas su se ekonomski samo-stalne `ene toliko povampiri-le, da vi{e niko ne mo`e bitipametan i re}i {ta `ene `ele.Ni Mel Gibson u istoime-nom filmu nije znao dati

odgovor na to pitanje, iako je mogao ~itat’`enske misli.

To nisu mogli skontat’ ni junaci ove pri~e.Obojica su ba{ face. U najboljem dobu -

~etrdesetak godina. Totalno razli~iti, ali face. Je-dan in`injer, drugi muzi~ki producent. Urbanilikovi s dna kace. Pro{li skupa sito i re{eto. I se-ks, i drogu, i rokenrol. Derneci, putovanja, ispe-kli zanate svih mogu}ih psina, fora i fazona, alise nekim ~udom, ipak, uspijevali izobrazovat’,zavr{it’ fakultete, puno ~itat’, pro{irit’ vidike. Bi-li su zaista neka avangarda. A kako su tek sa`enama znali, to je posebna pri~a.

U ratu, {to se ono ka`e, do{li tobe. Na{li se utradicionalnim religijskim vrijednostima. Iodlu~ili okrenut’ }urak skroz naskroz. Sve uskladu s novoprihva}enim izborom. Tako i `eneprobrali i o`enili se. Jest da je ova producentovaod po~etka bila tmurna k’o drug Staljin i da ni-kad nikom nije bilo jasno na {ta je maznula sofi-sticiranog producenta. Prestali se kurvat’, posve-tili `enama i djeci koja su se ra|ala svake drugegodine. Ali ne lezi vra`e! Ova in`injerova je,izgleda, malo folirala kad je rekla da dr`i doistih, strogih principa k’o i on. Kontala da }e sete razlike amortizirat’ u braku. Malo morgen.Svaki dan bi i nju i djecu do~ek’o dnevni opisposlova i zadataka. I malo pomalo po~ela pucat’,uzela djecu i razgulila uz komentar da se nijeudala za desetara nego za in`injera. On jedvado~ek’o da se rije{i `enske napasti. Ne zna nisam {to mu je sve to trebalo. Producent kubur-io, saburio i {utio o golgoti koju pro`ivljava sasvojim `enskim desetarom. Dao prst. I prst poprst, oti{la ruka. Koliko god je in`injer bio tero-rist, toliko je producent, radi mira u ku}i, biopapu~ar.

Kad bi se na{li njih dvojica, tabirili su feno-menalne uspomene iz predbra~nog `ivota. I uskladu s najboljom bosanskom tradicijom pravilicirkus od trenutne situacije sa `enama i brakovi-ma.

- Joj, divi nas dasa - lamentiro je pokunjeniproducent - daleko smo dobacili, {ta bi od ona-kvih frajera?!

- Svega mi, do|e nam koko{injac glave, etokakvi smo frajeri! - in`injer nadoda.

Producent je ve} otvoreno in`injeru kuk’o

k’o sinja kukavica da mora bje`at’ od ku}e akomu se ostaje normalan. Da se ona njegova ufati-la feminizma i da joj ni{ta ne mo`e. Hladna jek’o giljotina. Mo`e samo dvoje: trpjet’ ili oti}’!To da on ne{to svoje mo`e provest’, ma to mo`ema~ku o rep objesit’!

I tako su se iz dana u dan njih dvojica ba{ k’odvije oja|ene `ene vi|ali, ispovijedali, tje{ili i isje}ali ludosti iz mladosti. Ali, uzalud vam trudsvira~i! O~ito im to ni{ta nije pomoglo da svoje`ene srede.

Jedne prilike do{‘o producent autom poin`injera da idu na neki skup stare raje. Ovajsjeo u kola i odmah ra{irio nozdrve:

- Halo, ne{to ovdje opasno dismr, da nisi vo-zio cuku u kolima?!

Producent vozio {utke jo{ malo, pa parkir’osa strane i kona~no skroz eksplodiro:

- Jesam. Eto dokle sam pao. Na dno. Nemani`e. Fino smo pri~ali da hajvan i insan ne mo-gu pod isti krov. I ona se slo`ila. I vidi sad. Do-vela cuku. Il ja il’ cuko - rek’o sam joj. - Ne tre-bam ti pri~at’ koga je koko{ka odabrala!

In`injer se po~eo hakatat, a producent otvor-io du{u:

- I{‘o bih od vje{tice da imam gdje. Ali, kud}u. Eto, reci!

Bri{u}i suze od smijeha, in`injer je nekakoizustio:

- Ma hajde kod mene. Ostani koliko ho}e{.Svakako si stalno na putu.

I, tako, sad ova dvojica bjegunaca iz koko{injcapoku{avaju odgonetnut’ gdje su zglajzali. Jedanbio strog i beskompromisan, pa ost’o bez `ene.Drugi joj sve pustio i opet ost’o bez nje.

Cuko je bio samo kap koja je prelila ~a{u.Gledam ih kako poku{avaju prona}’ gdje su

pogrije{ili.Podsje}aju me na Tifu i Essu kad jedan dru-

gog u onoj pjesmi tje{e: - Ma slu{aj, stari, zajebi stvari, kakve prince-

ze, to je bezveze, sve su to samo `ene ustvari.[apnula bih im da su mo`da obojica pretjera-

li u svojim krajnostima. A mo`da i nisam u pra-vu. Ne znam ni ja {ta `ene ho}e, iako sam i sa-ma `ena.

A i ne sla`em se sa svojom konstatacijom spo~etka da su ~etrdesete najbolje godine zamu{karca. A mo`da i jesu. [to ih du`e posmatr-am, opet mi je nekako bli`a ona Me{ina - da jeto gadno doba, doba kad je ~ovjek jo{ dovoljnomlad da bi imao snova, a opet dovoljno star daih ba{ i ne mo`e ostvarivat’.

Jooj, ne znam, kolebam se.Ipak sam samo `ena.

Bjegunci iz koko{injca

I, tako, sad ova dvojicabjegunaca

poku{avaju odgonetnut’ gdje

su zglajzali. Jedan bio strog i

beskompromisan, pa ost’o bez `ene.

Drugi joj sve pustio i opet ost’o bez nje

Pi{e: Indira KKU^UK-SSORGU^

Ja, mahalu{a

azra 2011./39

SS TT YY LL I S S I M OMo`ete li odoljeti - beretkama

Mo`ete li odoljeti - beretkamaBeretka je zvani~no francuska kapa ve} godinama, a najvi{e sepovezuje s periodom francuskeokupacije tokom Drugog svjetskog rata, jer je simboliziralafrancusku nacionalnost. Danassu beretke asesoar koji se podrazumijeva kod osoba kojeimaju stila. U kombinaciji sasun~anim nao~alama jednostavnosu nepogrje{iv i ultramoderanna~in za osvje`avanje izgleda, alii prekrivanje problema kao {to suneposlu{na kosa i podo~njaci.Holivudske zvijezde im ne moguodoljeti, za{to biste vi?

I jjo{: Ljepotice i sportisti: Savr{en spoj Aldijana Tuzlak-Be}ar: Recepti za njegu lica Drvorezbari: ^uvari na{e tradicije Savjeti ginekologa i psihologa

40/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Vijest da su top model, koja ve} ima dijete i neuspjeli brak, i ne{to mla|i EdinD`eko u ljubavnoj vezi, uzburkala je regionalnu scenu. Opet se nametnula tema - manekenke i sportisti... Mi{ljenja da sportisti simboliziraju zdravlje,

snagu, izdr`ljivost, pa i mo} - sve ono {to je jednoj `eni potrebno, te{ko ih mogu favorizirati od uspje{nih, dobro situiranih biznismena

Priredila: Lejla LOJO

Mo`da su Edin D`eko iAmra Silajd`i} medijima,ali i javnosti djelovali kaosavr{en bh. par - mladi,atraktivni, uspje{ni i na-jbolji ambasadori na{e ze-mlje u svijetu. Na`alost, u

ovoj pri~i nema ni zrna istine, barem tako ka`ebh. nogometni reprezentativac. Saga o kojoj jetoliko posljednjih dana komentirano po ka-fi}ima, na ulicama i internetskim portalima, ta-ko je dobila i svoj kraj.

- Znam da je `ivot fudbalera zanimljiv javno-sti, ali ja nastojim da se doka`em igrom, a ne dapunim naslovnice pri~ama o vezama s djevojka-ma. I do Manchestera je do{la ta pri~a da sam uvezi s Amrom Silajd`i}, ali tu nema ni zrno isti-ne! Amru poznajem i samo smo prijatelji, ni{tavi{e od toga. Jo{ sam sâm i slobodan. Na prvommjestu mi je karijera, a za ljubav }e biti vremena- poru~io je D`eko putem jednog web portala.

S druge strane, na{a slavna manekenka s adre-som u Los Angelesu uop}e nije `eljela komentir-ati posljednje novinske napise o svom ljuba-vnom `ivotu. Ipak, njihova pri~a podstakla nas

@ene

i sp

ortis

ti

» Jedna od najpla}enijih svjetskih manekenkiAdriana Lima ludo je zaljubljena u svog

supruga, srbijanskog ko{arka{a Marka Jari}a,s kojim ima k}erkicu Valentinu

Edin D`eko demanza{to {uti Amra Sil

» Starleta Nives Celzijuslako je zavela

hrvatskog nogometa{aDinu Drpi}a

azra 2011./41

je da se podsjetimo uspje{nih i manje uspje{nih„manekensko-sportskih“ parova. Uvrije`eno jemi{ljenje da se fudbaleri uvijek zabavljaju s ma-nekenkama, a {ta je onda s teniserima, rukome-

ta{ima, ko{arka{ima, vaterpolistima... za{to susportisti uvijek tako privla~ni `enama i za{to sute `ene uvijek ljepotice?

Neko stru~no mi{ljenje vjerovatno bi se bazir-

Sarah ^erkez

Sportisti suidealni

mu{karciNa{a manekenka i model Sarah ^erkez u

sretnoj je vezi s biv{im nogometa{em, a danasugostiteljem Arminom Had`i}em Denzom. Otome za{to sportisti privla~e ljep{i spol, Sarahka`e:

- Mlad, uspje{an, bogat i vodi zdrav `ivot -ne{to je {to je danas oslovljeno kao „idealanmu{karac“, pa samim tim i nametnuto mla-dim `enama kao ne{to {to treba da im budeprivla~no i {to trebaju pri`eljkivati. S drugestrane, nemogu}e je sve `ene staviti u isti ko{,pa tako postoje i one kojima je to krajnjeodbojno. Sve je, zapravo, individualno i zavisiod `ene do `ene. A, sportisti su samo mediji-ma popularniji.

Sarah ne smatra da je veza uvjetovana ma-terijalnim statusom mu{karca vi{e nego mate-rijalnim statusom `ene.

- Dana{nje dru{tvo materijalni status na-me}e kao ne{to primarno, ali uvijek trebapo}i od suprotnih vrijednosti pri ulasku u ve-zu ili brak. A, je li veza uslovljena materija-lnim statusom mu{karca, pa `ene...? Htjelesmo samostalnost, pa shodno s tim dolazi i je-dnaka materijalna odgovornost.

Postoji li savr{ena veza ili brak?- Svi znamo da savr{eno ne postoji, ali postoje

partneri koji zra~e pozitivnom energijom i iz da-na u dan dokazuju da uspje{an brak postoji.Osje}am se malo neugodo ako spominjem osobekoje ne poznajem, ali mogu re}i da jednu takvuenergiju imaju Dino Merlin i njegova suprugaAmela, zatim Danis Tanovi} i njegova suprugaMaeylise te Tarik i Lejla Filipovi}.

antirao vezu,i lajd`i}?

» Kada su se upoznali ‘80-ih, Brena i Boba bili su na vrhuncu slave - ona najpopularnija pjeva~ica, a onuspje{ni teniser. Njihova veza opstala je do danas

»

» D`eko iSilajd`i}: Samo prijatelji

42/azra 2011.

alo na tome da sportisti simboliziraju zdravlje,snagu, izdr`ljivost, pa i mo} - sve ono {to je je-dnoj `eni potrebno. ^ini li ih to danas po`eljni-jim od uspje{nih, dobro situiranih biznismena?

Te{ko... O ovim temama, te za{to su za svojepartnere izabrale sportiste, razgovarali smo s ma-nekenakama Sarah ^erkez, Anitom Poluni} iLejlom Damad`i}.

Lejla Damad`i}

Veza sa sportistomdesila se slu~ajno

Atraktivna Tuzlanka, koju gledamo i kao voditeljicu vremenske pro-gnoze na FTV-u, prije nekoliko godina bila je u vezi s ko{arka{em. Kakoka`e, veza se desila sasvim slu~ajno.

- Ne mogu re}i da privatno sre}em vi{e sportiste nego ljude drugihprofesija. Zaista upoznajem ljude razli~itih profila. Manekenke, napri-mjer, uvijek vezuju za fudbalere, a ja me|u fudbalerima imam mnogo pr-ijatelja, ali nikad ni s jednim nisam bila u nekoj emotivnoj vezi. Mo`dazavr{avaju zajedno zbog srodnih poslova, jer su odvojeni od ku}e i obi~no`ive negdje daleko od ku}nog praga ili se zbog toga bolje razumiju. Te{koje sportisti na}i djevojku koja }e razumjeti njegove obaveze. S druge stra-ne, isto je i s manekenkama, koje ~esto putuju i te{ko im je prona}i ne-koga ko }e to shvatiti. Ta poveznica mi se jedino ~ini logi~nom. Mada,sportisti nekako vole pored sebe imati ljepotice.

Lejla smatra da dana{nje veze nisu toliko uvjetovane materijalnim sta-tusom mu{karca, jer i `ene podjednako zara|uju kao ja~i spol.

- Situacija se mnogo promijenila u odnosu na raniji period, unazad 30ili 40 godina, kada su `ene bile finansijski ovisne o partneru, odnosno su-

prugu. Danas su `ene samosvjesnije i sve manje finansijski ovisne o svommu{karcu. Ali, finansijska strana je svakako bitna za neki normalan `ivot.Ako neko ima megalomanske prohtjeve, pa imati sve u `ivotu, onda totreba i ste}i. Kad je finansijska situacija lo{a, to obi~no povla~i nerje{iveprobleme. S druge strane, nije presudna, ne morate imati avione da bistebili sretni. Novac nije mjerilo sre}e!

» Atraktivna Nata{a Bekvalac bila je u brakus poznatim srbijanskim rukometa{em

Danilom Ikodinovi}em, a navodno se zabavljala i s teniserom Novakom \okovi}em

»

azra 2011./43

Anita Poluni}

Moj sportist jeunikatanSimpati~na Sarajka Anita Poluni} ve} je

neko vrijeme u vezi s ko{arka{em Eldinom^amd`i}em. O tome za{to je njeno srce izabr-alo ba{ sportistu, igra~a KK „Bosna ASA“,Anita ka`e:

- Meni su oduvijek govorili kako mor-am na}i ko{arka{a zbog svoje visine. I pro-na|oh ga. Osim {to je jako zgodan, {arman-tan je i duhovit. Ne znam jesu li ostali spo-rtisti takvi. Ali, vjerujem da je moj unika-tan. A za{to su privla~ni? Mo`da zbog izgle-da, popularnosti, statusa u dru{tvu, materi-jalnog statusa...

Biraju li `ene danas vi{e sportiste ili bizni-smene, prema Anitinom mi{ljenju je, tako|er,individualno.

- @ivimo u ludom 21. stolje}u. Sve jeindividualno. @ene vladaju svijetom. Sti`u bi-ti uspje{ne majke i poslovne `ene. I tra`e ne-koga ko }e ih pratiti. Neke se odlu~e za spor-tiste, a neke za biznismene. Meni je dra`e daje na treningu ili utakmici, nego na nekomdalekom poslovnom putovanju.

Ka`e da joj materijalni status nije presudanpri izboru partnera. No, isto tako smatra dasponzoru{e vrebaju na svakom koraku, a nji-hova meta su uspje{ni i bogati mu{karci. Pra-va je rijetkost prona}i savr{en par.

- Savr{ena veza? Zar to postoji? Mislim dasu \or|e Bala{evi} i njegova supruga Oliveraprimjer pribli`no savr{enoj vezi. Osim {to subra~ni partneri, oni su i poslovni saradnici. Iodli~no im ide.

» Srbijanska pjeva~ica JelenaKarleu{a osvojila

je srce sedamgodina mla|eg

fudbalera Du{ka To{i}a

» Biv{i top model Tanja Dragovi} i

hrvatski teniser jo{su u braku, uprkos

njegovom preljubu

44/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Sve smo mi Michelle Ako se dvoumite s izborom moderne kape za

zimu, savjetujemo vam da kupite beretku. Zave}inu `ena beretka je bila i ostala najdra`a vrsta{e{ira. Ovaj univerzalan model koji pristajeve}ini oblika lica, ove sezone ima i jedan nezao-bilazan dodatak - razne ukrase i bro{eve. Ovakooki}enu beretku mo`ete da nosite ili sa strane iliu stilu ‘70-ih, odnosno „centriranu“ sasvim na-zad na glavi.

No, odakle ovaj modni asesoar zapravo po-tje~e? Beretke, naime, imaju neraskidivu vezu sFrancuskom. Beretka je zvani~no francuska ka-pa ve} godinama, a najvi{e se povezuje s perio-dom francuske okupacije tokom Drugog svje-tskog rata, jer je simbolizirala francusku nacio-nalnost. Sje}ate li se junakinje Michelle iz hu-moristi~ke serije „Allo, allo“? Tako|er, povezujuje i s poznatim pjesnicima, ali i umjetnicimakao {to je Picasso, koji je uvijek nosio ovu kapuna glavi. Beretka je, zapravo, tradicionalna kapabaskijskih pastira, koja se masovno po~ela proi-zvoditi u 19. vijeku.

Danas su beretke asesoar koji se podrazumije-va kod osoba koje imaju stila. Takve kape u ko-mbinaciji sa sun~anim nao~alama jednostavno sunepogrje{iv i ultramoderan na~in za osvje`avanjeizgleda, ali i prekrivanje problema kao {to su ne-poslu{na kosa i podo~njaci. Holivudske zvijzde imne mogu odoljeti, za{to biste vi?

» Beretka je postala za{titniznak pjeva~iceGwen Stefani

azra 2011./45

» Victoria Beckham:@ena od stila

» Paris Hilton u

svom fazonu

» Nicole Scherzinger

» Beretke radonose i mu{karcipoput WillaSmitha..

» ...ili Brada Pitta

» Minka Kelly

46/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Tajni govor tijelaKako razlikovati ozbiljne simptome od bezazlenih i znati je li vrijeme za

posjetu ljekaru. Ve}ina simptoma je bezazlena, ali treba imati na umu da semnoge bolesti mogu izlije~iti blagovremenim reagiranjem. Prava je umjetnost

prepoznati znakove koje vam {alje va{ organizam

Iako zaista nema smisla pretjerivati i bri-nuti o svakoj tjelesnoj promjeni, moratenau~iti prepoznati prave simptome odla`nih. Ignoriranje prvih znakova zaistanije pametno, jer je svaka bolest koja seotkrije u po~etnom stadiju izlje~iva.Mla|e `ene su sklone zapostavljanju si-

mptoma koji bi mogli upu}ivati na te{ke zdra-vstvene probleme, jer misle da je to problem lju-di u poodmakloj `ivotnoj dobi. Ako primijetiteneki od sljede}ih znakova, stisnite zube i u~initene{to korisno za svoje zdravlje.

NNeeoobbjjaa{{nnjjiivv gguubbiittaakk kkiillooggrraammaaIako ste, vjerovatno, odu{evljeni gubitkom

te`ine bez pretjeranog truda, morate shvatiti danije uvijek dobro gubiti kilograme, pogotovoako je rije~ o smanjenju kila`e bez dijeta ilivje`banja. Ako gubite otprilike 5 kilograma umjesecu, bez truda, onda svakako treba da odeteljekaru. Na`alost, ovaj simptom mo`e ukazivatina mnoge bolesti - poput raka, hipertiroze ili~ak dijabetesa. Va{ doktor }e zatra`iti da uraditekontrolu {titnja~e i druge nalaze, kako bi svakamogu}nost bila isklju~ena.

PPrroommjjeennee nnaa ddoojjkkaammaaKod pripadnica ljep{eg spola vrlo ~est je

osje}aj boli u dojkama ili osjetljivost prije me-nstrualnog ciklusa, vjerovatno zbog hormona-lnih promjena. U ve}ini slu~ajeva bol u dojkama

nije znak raka dojke. Savremene `ene su upozna-te sa samopregledima dojki, te posve}uju pa`njutome. Ali, kvr`ice osjetne pod rukom nisu jedinisimptom zlo}udne bolesti. Crvenilo i zadebljanjeko`e dojke mo`e biti znak rijetke agresivne vrsteraka koji se naziva upalnim rakom dojke. Akoste primijetili osip koji traje du`e vremena, obra-tite se doktoru. Tako|er, posjetite ga i ako pri-mijetite promjene na bradavicama ili sekreciju iznjih. Uvla~enje bradavice koja je do tada imalanormalan izgled nije dobar znak. Nakon deta-ljne anamneze pregleda, potrebno je uraditi ultr-azvuk, mamografiju i vjerovatno biopsiju. U sva-kom slu~aju, ne zanemarujte simptome!

PPrroobblleemmii ss pprroobbaavvoommProblemi s varenjem, nadimanje stomaka, ga-

sovi, izra`eniji su u zimskim danima zbog ko-nzumacije te{ke hrane, ali nadutost stomakamo`e govoriti o drugim zdravstvenim problemi-

ma. Nadutost, pove}ana koli~ina zraka u proba-vnom sistemu vrlo je ~est problem kako kodmu{karaca, tako i kod `ena. Budu}i da je ovo~esta pojava, mnogi ljudi jednostavno nau~e`ivjeti s njom. Lo{a vijest je da ona mo`eupu}ivati na rak jajnika. Ako je ovaj simptomprisutan svaki dan i traje nekoliko sedmica, po-sjetite svog doktora. On }e, vjerovatno, pa`ljivouzeti anamnezu te u~initi krvne pretrage i CT.

PPrroommjjeennee nnaa kkoo`̀iiLjudi se u`asavaju promjena na ko`i, ali

ve}ina mrlja, izbo~ina i izraslina na ko`i zapravoje bezopasna. Neke od njih nestanu, a druge sepojave tokom `ivotnog vijeka. Promjene na izra-slinama i made`ima mogu biti znak raka, ali iposljedica pretjeranog izlaganja suncu. Zato akouo~ite promjene u boji i obliku, obratite se lje-karu. Ako je ko`a isu{ena i po~ne se lju{titi, vjer-ovatno je samo rije~ o li{aju. Potrebno je,

Umor i ka{aljNeobja{njiv umor naj~e{}e nije znak neke

ozbiljne bolesti, ve} samo posljedica preopte-re}enosti ili manjka sna. Ali, ako takav umortraje du`e od sedam dana, iako no}u spavatesedam ili osam sati, pravilno se hranite, o po-tencijalnim zdravstvenim problemima trebalobi ipak porazgovarati s ljekarom. Umor je jo{jedan nejasan simptom koji bi mogaoupu}ivati na rak. Mo`e se javiti nakon {to serak pro{irio, ali i biti rani znak bolesti poputleukemije, raka debelog crijeva ili `eluca.Ka{alj je naj~e{}e simptom prehlade, gripe,alergije, a ponekad i nuspojava uzimanja ne-kog lijeka. Ali ka{alj koji traje du`e od ~etirisedmice ne smije se ignorirati. Ovaj simptomnaro~ito ne zanemarujte ako ste pu{a~.

azra 2011./47

me|utim, obratiti pa`nju i na promjene u pi-gmentaciji ko`e. Ako vam ko`a iznenada prokr-vari ili se po~ne lju{titi, trebalo bi da to ispitate.

KKrrvvaarreennjjee iizzmmee||uu mmeennssttrruuaallnnoogg cciikklluussaa

Krvarenje izme|u menstruacija mo`e biti za-stra{uju}e iskustvo. @ene u premenopauzi zane-maruju krvarenje izme|u ciklusa i ignoriraju kr-varenje iz probavnog sistema, smatraju}i da je ri-je~ o menstrualnom krvarenju. Krvarenjeizme|u ciklusa kod `ena kod kojih je redovanciklus svakako treba ispitati, kao i krvarenje umenopauzi, budu}i da ono mo`e biti simptomraka maternice. Rak maternice je ~est kod `ena ikod gotovo 2/3 `ena koje obole krvarenje se ja-vlja kao rani znak. Krvarenje iz probavnog siste-ma mo`e biti simptom raka debelog crijeva. Usvakom slu~aju, posjetite ginekologa i buditespremni odgovoriti na brojna pitanja - kad su sepojavila krvarenja, koliko su ~esta i sli~no.

GGuuttaannjjee ss ttee{{kkoo}}oommAko ste primijetili da te`e gutate hranu nego

obi~no, rje{enje nije u promjeni ishrane, supama iizmiksanoj hrani. Ovaj problem mogao bi bitiznak raka probavnog sistema, odnosno jednjaka ilibolesti usta i `drijela. Javite se ljekaru, koji }e na-kon detaljne anamneze u~initi RTG srca i plu}a tepotrebnu dijagnostiku probavnog sistema.

RRaazzllii~~iittaa kkrrvvaarreennjjaaSvako neregularno krvarenje, osobito ako dolazi

iz unutra{njih organa, znak je za uzbunu. Ako pri-mijetite krv u mokra}i ili stolici, nemojte odmah

pretpostaviti da je rije~ o hemoroidima. Ovakvakrvarenja mogu biti znak raka debelog crijeva. Va{doktor }e vam postaviti ciljana pitanja i naru~itivas na kolonoskopiju. Iska{ljavanje krvi nu`no jeispitati. Jednokratno se obi~no ne smatra ozbi-ljnim, ali ako se ponovi, obvezno posjetite ljekara.

PPrroommjjeennee uu uussttiimmaaSvaka osoba, pogotovo pu{a~i, trebalo bi da

obrati pa`nju na bijele naslage u usnoj {upljiniili na jeziku, budu}i da oboje mo`e upu}ivati napretkancerogeno stanje koje mo`e napredovati urak usne {upljine. Zatra`ite od stomatologa davas detaljno pregleda.

LLiimmffnnii ~~vvoorroovviiAko ste primijetili kvrgu ili otok u po-

dru~ju limfnih ~vorova ispod pazuha, na vra-tu ili na bilo kom dijelu tijela, nemojte toolako shvatati. Ako imate limfni ~vor koji sepove}ava i uve}an je du`e od mjesec, obratitese doktoru, koji }e vas pregledati i ispitatimogu}e uzroke, poput infekcije. Ako ne na|eobjektivni uzrok, u~init }e ultrazvuk. Ultra-

zvuk ~vorova i drugih povr{nih struktura ilitumora daje preciznu informaciju o njiho-vom karakteru.

PPoovvii{{eennaa ttjjeelleessnnaa tteemmppeerraattuurraaTemperatura kojoj nije uzrok gripa ili nekom

druga infekcija mo`e upu}ivati na rak. Na`alost,~esta povi{ena tjelesna temperatura obi~no se ja-vlja kada se rak pro{irio, ali mo`e biti i rani znakhematolo{kih bolesti poput leukemije ili limfo-ma. Drugi simptomi uklju~uju `uticu ili pro-mjenu boje stolice. Va{ }e doktor sigurno znati{ta mu je ~initi, te }e naru~iti razne pretrage, dabi se otkrio uzrok.

@@ggaarraavviiccaaSvaka osoba sa stoma~nim bolovima i depre-

sijom trebalo bi da ode na pregled. Nau~naistra`ivanja utvrdila su mogu}u povezanost depr-esije i raka gu{tera~e. ^esta `garavica bez o~itog iispitanog razloga je alarmantna. Ona mo`eupu}ivati na rak jednjaka, `eluca ili grla. Ljekar}e uzeti detaljnu anamnezu i ispitati vas o `gar-avici prije nego se odlu~i za dijagnostiku.

» Neobja{njiv umor mo`ebiti simptom raka

» Nadutost stomaka

mo`e ukazivati na te{ke

zdravstvene probleme

S TT YY LL I S S I M O

48/azra 2011.

Ledena ljepoticaAl

dija

na T

UZL

AK-B

E]AR

Pokloni za ~itatelje

Kozmeti~ka ku}a „Max Factor“odlu~ila je nagraditi i vjerne ~itatelje na{egmagazina. Sve {to treba da u~inite jeste daodgovorite na pitanje:

U ~emu je tajna glatko}e„Smooth Effect“ pudera?

Ta~an odgovor {aljite na broj: 091 510 101,tako {to }ete prvo ukucati klju~nu rije~: OK,a zatim odgovor na pitanje. Najsretnijeg~itatelja o~ekuje puder za savr{eno prekriva-

nje i glatko}u ko`e.

azra 2011./49

Talentirana interpretatorkasevdalinki publikuodu{evljava svojim

glasom, ali i ljepotom.Aldijana nam otkriva kakoodr`ava svje`inu na licu,te recept za rje{avanje

problemati~ne i neravne ko`e lica

Koliko vvremena ddnevno pprovodite iispred oogledala?- Dnevno od pet do 10 minuta, a dva puta

sedmi~no sre|ujem obrve i onda moj boravakispred ogledala potraje znatno du`e.

Kada sste sse pprvi pput nna{minkali ii jjeste lli iimaliobi~aj pposu|ivati mmaminu {{minku?

- To je bilo na mojoj maloj maturi, sje}am seda sam imala roze nijansu na o~ima, kako bi mise slagala uz matursku haljinu, koja je tako|erbila roze boje, a jedino {to sam prvi put poza-jmila od mame bila je pinceta, kada sam kri{ompo~upala obrve.

^ije ssavjete, kkada jje rrije~ oo {{minkanju, uuvijekprihvatate?

- Obi~no su to savjeti kompetentnih ljudi zatu oblast, kozmeti~ara, {minkera... Smatram dase od svakog pone{to mo`e nau~iti.

Koje ppreparate kkoristite zza nnjegu rruku ii nnoktijuposebno ssada uu vvrijeme zzimskog pperioda?

- Zaista imam problema s tim i zimi mi ru-ke znaju ispucati, pa uzmem bilo koju masnukremu, naj~e{}e to bude na{ prirodni mehlemili bademova krema.

Postoji lli nneki rrecept iiz kkuhinje kkoji ssami sspra-vljate zza nnjegu llica ii ttijela?

- Naravno, i ~esto saznajem prirodne recepteza razne vrste njege cijelog tijela, ali meni su na-jzna~ajniji recepti za njegu lica. Ba{ prije nekoli-ko dana sam ~ula odli~an recept za problema-ti~nu i neravnu ko`u na licu. Razmuti se jednakesica germe s doma}im jabukovim sir}etom, dasmjesa bude kao krema, kako bi se fino moglonanijeti na lice, otprilike jedna supena ka{ikasir}eta na kesicu germe i to se nanese na lice idr`i blizu sat vremena. Poslije se ispere prvo to-plom, a zatim hladnom vodom.

Kako sse ppripremate zza nnastup?- Prije je to trajalo dugo, da bi sve bilo na

svom mjestu i onako kako sam ja zamislila, alikako je vrijeme prolazilo, postajala sam vi~nija isada se mogu spremiti za veoma kratko vrijeme.Najprije pripremim odje}u, slijedi {minkanje,pa obla~enje i na kraju frizura, nju ostavim zakraj kako mi se ne bi pokvarila tokomobla~enja.

Pijete lli ssvje`a jjaja zza ddobar gglas iili iimate nnekidrugi rrecept?

- Dok sam bila mala, pila sam prepeli~ija ja-ja, jer sam imala problema s bronhitisom, pa mije mama kupovala jaja od prepelice, a sad neuzimam ni{ta za glas, jer sam savladala sve{kolske tehnike o~uvanja glasa.

„Max FactorSmooth Effect“puder

„Smooth Effect“ te~nipuder dizajniran je takoda omogu}i srednju dovisoku prekrivenost lica,te glatku i ujedna~enupodlogu koja nagla{avaraznobojne na~ine{minkanja. Tajna glatko}ei ravnomjernog prekriva-nja „Smooth Effect“te~nog pudera le`i u nje-govoj vje{toj SkinTone fo-rmuli, koja sadr`i hume-ktante, koji hidratizirajuko`i i daju efekt puno}ekoji izgla|uje teksturuko`e, i neprozirne pigmente koji poma`u pri-krivanje nepravilnosti poput pora i mrlja, teujedna~avaju ten i daju mek{i izgled ko`i.

„Max FactorSmooth Effect“

te~ni puder

Neseser slavnih

17.40 KKM

19.80 KKM

15.90 KKM

14.80 KKM

15.15 KKM

20.90 KKM

18.50 KKM

„Max Factor Liquid Eyeliner“

„Max Factor Flawless“rumenilo

„Max Factor Colour Elixir“

„May Factor Smoky Eye“

„Max Factor Mastertouch“ korektor

„Max FactorLipfinity Colour

& Gloss“

23.00 KKM „Max Factor

Xperience“ maskara

11.60 KKM „Max Factor

Colour Elixir“olovka

za usne

50/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Uspjela je do vrhunca dovesti i jedan i drugi ples. Koreografijama i kostimima pomjera granice izra`avanja na sceni, a ljudi su bili zbunjeni

njenim kreacijama. Ona je i akademska kiparica. Preno{enje znanja na mladenjen je najve}i uspjeh, ali zbog svega trpi porodica

Pi{e: Gordana VUKOJA Foto: Privatna arhiva

Jedna je od rijetkih `ena Balkana koja seprofesionalno bavi flamenkom. Ve} jeplesala s velikim imenima, kao {to je Ma-nolo Marin iz Sevilje, {iroj publici poznatpo flamenco-scenariju otvaranja i zatvara-nja Olimpijade u Barceloni ‘92. godine.Trenutno baletsko znanje prenosi na dje-

cu i omladinu Grada na Neretvi, te koreografija-ma i kostimima pomjera granice dje~ijegizra`avanja na mostarskoj sceni.

Arleta ^ehi} je i profesorica likovnih umje-tnosti, akademska kiparica, koja je u martu, urenomiranoj galeriji „Aluminij“ u Mostaru, ima-la vrlo uspje{nu samostalnu izlo`bu. Kako jeuspjela savladati sve vidove umjetni~kogizra`avanja, {ta je za nju umjetnost i kako je mo-gu}e uspjeti u gradu na Neretvi, kroz ugodan ra-zgovor otvoreno govori za ~itatelje na{eg nagazi-na.

Izra`avate sse kkroz vvi{e vvrsta uumjetnosti. KKadaste ppo~eli ss uumjetni~kim rradom?

- Po~ela sam saradnjom s rediteljem Sulejma-nom Kupusovi}em na realizaciji projekta„Otvorenje Starog mosta“. Pogledav{i moju ma-pu i biografiju, predlo`io je da s KUD-om„Kamarad“ i koreografijom „Fantastiko“, kojusam samo dva puta probala, otvorimo ceremoni-ju. Bilo je odli~no! Jo{ mi je dodijelio mjesto po-red Sarajevske filharmonije, gdje sam „CarminuBuranu“ plesala na flamenco na~in. Svezna~ajnije svetske tv-ku}e su emitirale, osim jo{nekih kadrova, skok sa Starog mosta i moj plesu crvenoj haljini. To je po mnogo ~emu bio je-dinstven do`ivljaj za sve u~esnike, naravno i zamene.

Potom sam 2005. godine po~ela s edukaci-jom mladih iz flamenka i klasi~nog baleta i zasamo godinu uspjela educirati 25 djevojaka izflamenka, koje su mogle predstaviti ne samo„Sewillljanu“, nego i jednu prekrasnu „Bulleriapor fiesta“. Iz tog uspjeha je proiza{la i flamencogrupa „Lava“, od nekoliko najtalentiranijih dje-vojaka s kojima sam mogla realizirati svoje fla-

Balet je aristokratski vrisak potla~enihAr

leta

^EH

I]

azra 2011./51

menco-promi{ljanje i kreirati svoje koreografije.U toj grupi je plesala i moja k}erka, a posebando`ivljaj je bio kada smo na sceni zajedno plesa-le. To je trajalo jo{ dvije godine, a potom se gr-upa po~ela osipati zbog obaveza djevojaka iodlazaka na studije u drugi grad. Klasi~ni balet,koji sam uporedo educirala, postepeno je osva-jao moj radni prostor. Trenutno je okupirao svumoju energiju i vrijeme, jer sve ve}i broj djece`eli u~iti balet.

Dugo sse bbavite ss vvi{e vvrsta uumjetnosti, kkakospajate nnaizgled nnespojiva ppodru~ja?

- Osje}ala sam zbunjenost i nevjericu ljudi,koji smatraju da samo jedan posao mo`e{ dobroobavljati. To odavno kod mene nije slu~aj, jersam do{la do saznanja da me sve to ~ime se jabavim obogatilo i pro{irilo mi vidike.

Kakav jje oodnos MMostaraca ii iimate lli ppodr{kunadle`nih oorgana?

- Do sada sam vrlo zadovoljna odnosom Mo-staraca prema meni, njihovim prepoznavanjem ipo{tovanjem moga rada. Period novog i egzo-ti~nog, koji sam donijela u ovaj grad, tokom pr-ve dvije godine je prohujao. S njim bih i ja, danije bilo odre|enog formata u mom radu i mo-joj li~nosti. Iza mog rada ne stoji niti jedna par-tija ili druga li~nost, nego samo Arleta ]ehi}.To podrazumijeva krvav i uporan pedago{ki radi ogromni volonterizam i entuzijazam koji svo-jim zra~enjem razoru`avaju i one najpodozrivije.

Kada sste sse ppo~eli bbaviti bbaletom ii oosjetili ttuumjetni~ku ccrtu?

- Sa {est godina sam zaplesala solo„Tarantellu italianu“ pred velikim auditorijem.Vrlo brzo su prepoznate iskre mog temperame-nta, pa je shodno tome posve}ivana i pa`nja.Imala sam veliku sre}u s pedagozima, po~ev od

u~itelja u osnovnoj {koli, koji me je pustio dapi{em lijevom rukom (70-ih godina su djecamorala pisati desnom rukom!), preko pedagogau baletu, koji su uvijek gledali da istaknuodre|enu posebnost, koju sam u sebi nosila, pasve do zvu~nih imena u svijetu flamenka, kojisu, prenose}i mi svoje znanje, odmah prepozna-vali i pozdravljali moje klasi~no obrazovanje, aliupozoravali i na uo~ljive i rafinirane razlike.

Kada sste mmladi, vve}inom iinterpretirate nne~ijadjela, rradite kkako VVam sse kka`e...

- Volite to {to radite i prema ocjeni kompete-ntnih ljudi, kriti~ara i publike, znate da je va{a

interpretacija dobra ili pak nije. Ali, tu vas jo{nema u potpunosti. Tek odre|enim autorskimrukopisom ostvarujete sebe. Posebna razina sa-moostvarivanja je i pedago{ko predavanje znanjadrugima i osje}aj odgovornosti, ali i ogromnogponosa, kada kod djece i mladih vidite usvojenoznanje, koje prevazilazi nivo suhoparne tehnike.

[ta jje zza VVas uumjetnost, kkoliko jje zzna~ajan ttale-nt ii kkoji jje kklju~ VVa{eg uuspjeha?

- Klasi~na definicija govori o djelatnosti ~ijese zna~enje konstituira u slo`enom komunikaci-jskom procesu izme|u umjetnika, umjetni~kogdjela i publike. Upravo taj proces podrazumijeva

ples, a flamenko

» Atrakcija na sceni

Po~ela sam saradnjom s rediteljem Sulejmanom

Kupusovi}em na realizaciji projekta „Otvorenje Starog mosta“. Predlo`io je da s

KUD-om „Kamarad“ i koreografijom „Fantastiko“

otvorimo ceremoniju. Bilo je odli~no! Sve zna~ajnijesvetske tv-ku}e su emitiraleskok sa Starog mosta i moj

ples u crvenoj haljini

“»

52/azra 2011.

istra`ivanje, {okiranje, ali i pomjeranje granica.U rje{avanju jedne kompozicije i uspostavljanjunjene prividne ravnote`e, bilo u plesu, skulpturi,muzici..., imamo konstrukciju. Ali, umjetnost jei dekonstrukcija: vrisak, ru{enje postoje}eg.Umjetnost je za mene svojevrstan Let i nepono-vljiva Sloboda, povratak u djetinjstvo, s razlikom{to sam ovog puta svjesna onoga {ta radim.

Talent je, s jedne strane, brzina i sposobnostusvajanja onog se bavite, ali i primjene usvoje-nog znanja, sposobnost improvizacije na zadatutemu i, kona~no, artikulacije sebe u ostvarivanjusvog prepoznatljivog rukopisa.

Uspjeh je vrlo relativan pojam. Ne razmi{ljampuno o njemu, nego koristim vrijeme rade}i.

Jeste lli kkatkad zzapostavili pporodicu ii kkolike ssu,zapravo, bbile `̀rtve?

- Posve}enost tome ve} pretpostavlja `rtve.Balansiram koliko mogu, jer mi je familijaki~meni stub koji ~ine suprug, k}erka i sin. Desise da, kada pravim kostime za balet, nemamsnage da ubacim prljavo su|e u ma{inu.

Je lli zza bbalet ppotrebno bbiti ppredodre|en iili jjedovoljna uupornost?

- Osim vladanja odre|enim ta~kama u svomtijelu, jako va`nim za ~isto i elegantno predsta-vljanje svih nau~enih elemenata, va`na je i otvo-renost karli~nog sistema do vrha prstiju, s petomprema naprijed, {to u krajnjem ishodu omo-gu}uje lak{i raspored te`ine ne samo na na-jve}em prstu, nego po mogu}nosti i ostalim pr-

stima noge. Djeca se razlikuju po otvorenosti ka-rli~nog sistema i kroju noge, {to iziskuje indivi-dualni pristup i sukcesivan rad na tom planu, tepronala`enje ose simetrije, va`ne za okrete.

Koliko ssu rrazli~iti iili ssli~ni bbalet ii fflamenko?- Balet je za mene komunikacija s vazduhom i

te`nja ~ovjeka za letom. Postizanje elevacije u sko-kovima baletskog umjetnika odvaja od cirkuskogakrobate. Smatra se aristokratskim plesom, pun jesjaja i glamura, a flamenco je pak potekao u najsiro-ma{nijim djelovima {panskih Sintija, Jevreja i Mao-ra, koji su vijekovima protjerivani od {panskih vla-sti. Flamenko je vrisak i vapaj potla~enih, specifi~na`elja za komunikacijom kroz muziku, pjesmu i ples.Zajedni~ko im je to {to spadaju me|u najte`e pleso-ve i {to u krajnjem ishodu trebaju jedno izuzetnomarljivo, posve}eno tjelo i du{u.

Iza VVas jje pprili~no uuspje{na ggodina. NNakon kko-ncerta BBaletske {{kole „„Arabesque“ iimali sste ii vvrlozapa`enu ssamostalnu iizlo`bu, jjeste lli zzadovoljni iikakvi ssu VVam pplanovi?

- Samostalnom izlo`bom „Totemi“, u galeriji„Aluminij“, marta ove godine, publici sam pre-dstavila radove u starom `eljezu tokom poslje-dnjih dviju godina. Ova serija skulptura ima du-hovnu srodnost s afri~kom skulpturom, s ku-ltom `ivotinja. Izlo`bu su otvorile moje dvije na-jstarije balerine, koje su predstavljale Crnog iBjelog labuda, ali ne u klasi~nom smislu. Bio jeposeban do`ivljaj u galerijskom prostoru osje}ativibracije i komunikaciju plesa i skulpture. Prija-tno sam iznena|ena i interesiranjem mostarskepublike za moj rad u domenu skulpture

Koncepcija mog projekta „Na{a djeca ple{uklasi~ni balet“ razlikuje se od drugih programanamijenjenih djeci i odraslima. Za vrlo uspje{nusaradnju zahvalna sam dvjema ku}ama u kojimadr`im ~asove baleta: MC „Pavarotti“ i HKD„Napredak“. Ve} je najavljeno gostovanje u~eni-ca osnovne i srednje baletske {kole u okviruMuzi~ke {kole „Mladen Pozaji}“ iz Sarajeva uklasi profesorica klasi~nog baleta Bri`ite Kara-ba{i} i Tanje Smaji}. Ta saradnja nas mnogo ra-duje, jer je va`no da djeca iz Mostara razmje-njuju iskustva s djecom iz Sarajeva, koja imajubaletsku tradiciju.

» Ponosna na „Arabesque“

» S izlo`be

»

KUPON:

Poklon popust 10% za~itaoce Magazina AZRA

Izre`ite kupon i ostvarite popust u na{ojradnji u ulici Radi}eva 3, Sarajevo

DARK AVATAR

@. MAJICA 35,00KM SUKNJICA 85,00KM

DARK AVATAR

HALJINA129,00 KM

@. MAJICA35,00 KM SUKNJICA65,00 KM ^ARAPE 14,50 KM

KORZET 85,00 KM HLA^E 45,00KM ^IPKANI RUKAVI 55,00 KM

@. MAJICA 35,00 KM HLA^E ({kotske)125,00 KM

TA[NA RASTA 29,00 KM TA[NA GREEN DAY 65,00 KM

MARTINKE 149,00 KM

Nakon {to je u orahovomdrvetu izradio brojne

levhe i ukrasne predmete,dao se na izradu i

restauraciju komadnogrezbarenog namje{taja i

opremanje interijerad`amija. Redovan je

izlaga~ na sajmovima iizlo`bama, a ovom

lijepom zanatu u~i i sinove

Tekst i foto: Hasan ^ALI]

Stolje}ima su se u na{oj zemlji razvi-jali i ~uvali stari umjetni~ki zanati:abad`ije, bosad`ije, tkalje, jorga-nd`ije, u`ari, krznari, sedlari, sara~i,ba~vari, korpari, kazand`ije, potki-va~i, lon~ari, metlari... Na`alost, ne-ki od ovih dobrih zanata odumiru ili

potpuno nestaju, a brige o njima sve je manje.Da bi se, koliko god je to mogu}e, ovi zanati,potrebni i dr`avi i ~ovjeku, urbanom i ruralnom,sa~uvali i opstali, pri Obrtni~koj komori Tuzla-nskog kantona pro{le godine osnovano je pose-bno Udru`enje obrtnika umjetni~kih zanata, kaosamostalna nevladina, nestrana~ka asocijacijaobrtnika.

HHoobbii ii zzaanniimmaannjjeePrema rije~ima njenog predsjednika Rasima

Hamidovi}a, vlasnika preduze}a za obradu drve-ta s dugogodi{njim iskustvom, vi{estruki su cilje-vi ovog udru`enja, a prije svega da se na organi-

ziran na~in njeguje tradicija starih zanata i da sestvore uvjeti za tr`i{no poslovanje njegovih~lanova, da udru`enje mo`e predstavljati svoje~lanove na sajmovima, izlo`bama i manifestaci-jama, da se uspostavi dobar odnos me|u majsto-rima i u~enicima srednjih stru~nih {kola i takodalje.

Jedan od najvrednijih ~lanova ovog udru`enjaje Alija Dervi{evi}, koji je drvo zavolio jo{ kao

54/azra 2011.

S TT YY L I S S I M OAl

ija D

ERVI

[EVI

]

Rezbari drvetomukra{avaju dom i du{u

Rezbari drvetomukra{avaju dom i du{u

Neki od dobrih starih umjetni~kih zanata odumiru ili

potpuno nestaju, a brige o njimasve je manje. Da bi se ovi zanati, potrebni i dr`avi i

~ovjeku, urbanom i ruralnom,sa~uvali, pri Obrtni~koj komoriTuzlanskog kantona osnovanoje udru`enje za njihovu za{titu

“

dijete, a od prije petnaestak godina ono postajenjegova opsesija, hobi, pa na koncu i zanimanje.

- Bilo ono orahovo, kao najbolje i najskuplje,bilo divlja tre{nja, javor, jasen, hrast, bukva, sve{to je prirodno osu{eno i do|e do mojih ruku,od njega se mo`e uraditi sve {to je ~ovjeku lijepoi potrebno, {to mu ukra{ava dom i du{u. Nara-vno, krenuo sam od najjednostavnih stvari, odizrade malih ukrasnih predmeta, preko levhi, doizrade rezbarenog komadnog drveta, restauracijeovog namje{taja, do opremanja interijera d`ami-ja i sve sam to ovih dana za~inio izradom svogprvog saza, starog perzijskog instrumenta - nabr-aja Dervi{evi}.

Naravno da je posao rezbara spor, potrebnisu velika upornost i strpljivost, mora se imati ta-lenta i mnogo volje. Mora se imati ~ak sedamde-set raznih vrsta dlijeta i opet ih je malo, a alatmora biti vrhunskog kvaliteta.

^̂uuvvaarrii ttrraaddiicciijjeeKako i prili~i, Alija je prvo sebi uradio rezbar-

eni namje{taj: sto, pa{kune, se}iju, seharu. Kakoje vrijeme odmicalo, iz male radnje su se stvaraleumjetni~ki vrijedne stvari, pa su po~eli stizatipozivi na u~e{}e na sajmovima, izlo`bama uTe{nju, Gra~anici, Sarajevu, Zenici, Br~kom,Splitu.

Ono {to je Aliji razvedrilo lice jeste ~injenicada su njegov zanat i posao zavoljeli njegovi sino-vi, Mustafa (15) i Abdulah (9), koji sve slobo-dno vrijeme provode s ocem u improviziranojradnji. Stariji sin crta i zasijeca, drugi {mirgla ipolira ura|ene predmete. Ono {to Aliju i sve~lanove udru`enja starih umjetni~kih zanata bri-ne, jeste odnos dr`ave naspram svega o ~emu go-vorimo.

Naime, ~lanovi udru`enja starih umjetni~kihzanata nemaju gdje dobiti diplome za svoje za-nate, nigdje se ne izu~avaju, pa prema tome nemogu otvoriti obrt, prepu{teni su sebi i ostaju ni

na nebu, ni na zemlji. A oni, kao i~ibu~ari, dugmad`ije, kolari, kalajd`ije, sa-had`ije, vezilje... znaju, ho}e i mogu jo{ dugo ra-diti sa svojih deset prstiju i time pokazati da,~uvaju}i tradiciju, ~uvaju i svoju Bosnu i Herce-govinu.

A Alija Dervi{evi}, koji je prije ~etiri mjesecatre}i put postao otac i nakon dvojice sinova do-bio k}erku Aminu, u to ime je zasvirao na svomsazu-prvjencu.

Posao rezbara je spor, potrebne su velika upornost i

strpljivost, mora se imati talenta imnogo volje. I ~ak sedamdesetraznih vrsta dlijeta, a alat mora

biti vrhunskog kvaliteta

“

azra 2011./55

» Porodica Dervi{evi}: @ive

od rezbarije

» Brojne levhekrase zidove » Stari most

» Sehara od orahovog drveta

56/azra 2011.

S TT YY LL I S S I M O

Najvi{e dugujemsvojoj djeci

Oboje djece, Toni i Nina, zavr{ili su fakultete, {to je rijetkost kada su u pitanju djecaprofesionalnih fudbalera. Nina radi u „L’Orealu“, a Toni ima svoju firmu u Düsseldorfu.

Vlatko zbog bolesnih roditelja najvi{e vremena provodi u rodnom BugojnuPi{e: Ismir ]OSI]

Uvrijeme kada su podjele una{oj dr`avi prisutne gdje godda se ~ovjek okrene i kada nasmnogi ne `ele vidjeti zajedno,biv{i fudbaler a danas trenerVlatko Glava{ s ponosomisti~e kako je bio prvi Hrvat

koji je jo{ 1993. godine obukao dres Nogome-tne reprezentacije Bosne i Hercegovine.

U razgovoru za „Azru“ isti~e da nikada nijeza`alio zbog toga.

BBuuggoojjnnoo ii DDüüsssseellddoorrff- Nikada nisam imao dileme, ja nemam reze-

rvnu domovinu i moja jedina zemlja je Bosna iHercegovina! Imao sam poziv da igram za Hrva-tsku, ali to nije dolazilo u obzir. Nisam pogri-je{io i ponosan sam na sve, a naro~ito na one pr-ve nastupe za BiH, kada mnogi nisu smjeli re}iko su i {ta su - ka`e na po~etku razgovora ljudi-na iz Bugojna, kojeg slava i novac nisu nimalopromijenili, nego je ostao isti kakav je bio dok je

Podr{ka Safetu Su{i}u

Glava{a smo pitali da prokomentira bara`utakmice na{eg dr`avnog tima protiv Portugala.

- Ne bih da ispadne da ja nekome po-dme}em nogu, to nikada nisam radio niti`elim uraditi nekome. Po meni, mi smo svojeizgubili u Francuskoj. Portugal se pokazaokao ja~i rival i pro{ao dalje. Mi imamo pote-ncijal da ne{to napravimo u budu}nosti.

Ono {to nam sada treba jeste podr{ka Safe-tu Su{i}u, koji treba ostati selektor i nastavititamo gdje je stao. Sada nam najmanje trebajukonkursi, izbori i sli~no - smatra Glava{.

Vlat

ko G

LAVA

[

azra 2011./57

»

na Jakli}u pravio svoje prve nogometne korake. Pri~a nam i kako su iza njegove uspje{ne pro-

fesionalne karijere, koja je krenula iz rodnog Bu-gojna i zavr{ila se u Njema~koj, stajali roditelji,supruga, djeca. Ka`e da najvi{e zbog toga dugujesinu Antoniju - Toniju i k}erki Nineti - Nini,koji su zavr{ili fakultete i danas su uspje{ni po-slovni ljudi u Düsseldorfu.

- Zadovoljan sam onim {to sam postigao to-kom karijere. Igrao sam u Bundesligi. Lijepo mije bilo u „Iskri“, „Rot-Weiss Essenu“,„Wuppertaleru“, „Fortuni“ iz Düsseldorfa, hrva-tskom „Osijeku“. U to vrijeme, dok sam igrao,`ivot profesionalca je bio takav da ~ovjek nikada

nije ku}i i tada djeca najvi{e ispa{taju. Supruga Mirjana je tada bila stalno s Nine-

tom i Antonijem, a ja sam bio „otac na slu`be-nom putu“. Hvala Bogu, iza{li su na pravi put,ponosan sam na njih, ali njima sam i najvi{edu`an. Oboje su uspjeli zavr{iti fakultete, {to jerijetkost kada su u pitanju djeca profesionalnihfudbalera, i uspje{ni su ljudi. Nina radi u

„L’Orealu“, a Toni ima svoju firmu u Düsseldo-rfu - pri~a Glava{.

RRiissttii}}eevvee zzaasslluuggeeS poznatim stru~njakom Sarajlijom Aleksa-

ndarom Risti}em postao je legenda „Fortune“ izDüsseldorfa, koju su svojevremeno doveli doBundeslige.

Helikopterska evakuacija sudija

Glava{ se sje}a i jednog incidenta iz igra~kekarijere, koji nikada ne}e zaboraviti.

- „Iskra“ je igrala u Prvoj ligi Jugoslavije iu jednoj od najbitnijih utakmica za opstanaktrebala nam je pobjeda protiv „Radni~kog“ izNi{a. Na`alost, sudija je svirao nepostoje}i pe-nal za protivnika i nismo uspjeli.

Nakon utakmice na{i igra~i i navija~i su trisata ostali na stadionu, nismo mogli vjerovatida nam se to desilo. Zajedno smo tugovali.Svi su bili kivni i na sudije, koje je policijahelikopterom evakuirala sa stadiona. To nika-da ne}u zaboraviti.

» Nina i Toni Glava{: Danas uspje{ni poslovni

ljudi u Njema~koj

» Vlatko s roditeljima Antomi Dragicom, te sestrama

Senkom i Snje`anom

58/azra 2011.

- Risti} je bio trener, a ja igra~ u „Fortuni“. Postigao sam gol koji je„Fortunu“ 1994. godine odveo iz Tre}e u Drugu ligu, a godinu kasnijesam postigao dva gola u posljednjoj utakmici kojima smo se plasirali unjema~ku nogometnu elitu. Zbog toga i danas imam fantasti~an status uklubu.

Kad smo spomenuli Risti}a, da ka`em kako je i on u vrijeme rata uBiH, zajedno s Enverom Mari}em, u~inio mnogo da Bosna i Hercegovinaodigra one prve utakmice kad je rat buktio dr`avom. Oni su to radili kadamnogi nisu smjeli re}i da su iz BiH. Ne treba to zaboraviti, kao ni FuadaMuzurovi}a, Baku Sli{kovi}a... - isti~e Glava{.

Danas, ka`e, `ivi na relaciji Bugojno - Düsseldorf - Sarajevo. Fudbalu jeposve}en maksimalno. Nakon igra~ke karijere zaplovio je u trenerske vode.Bio je pet godina pomo}nik selektoru na{e reprezentacije Bla`u Sli{kovi}u.

Vodio je „Olimpik“, pa „Slobodu“. Prije toga je pekao zanat u nje-ma~kim klubovima „Wsv Wuppertal“, „SF Sodingen“, „SF Baumberg“ i„Turu Düsseldorf“. Trenutno je bez anga`mana, ali vjeruje da to ne}e du-go potrajati. Nada se da }e se nekada vratiti u Stru~ni {tab ReprezentacijeBiH, a pod stare dane namjerava se skrasiti tamo odakle je sve po~elo - urodnom Bugojnu.

Sada ne{to vi{e vremena provodi u svom gradu iz, kako ka`e, poro-di~nih razloga.

- Roditelji Ante i Dragica nisu dobrog zdravlja, bolesni su i sada samim najvi{e potreban. Zbog toga sam ~esto u Bugojnu. Naravno, skoknemdo Düsseldorfa, a ~esto sam i u Sarajevu, kojeg sam prihvatio, a koje je imene prihvatilo, tako da je i to moj grad - govori Vlatko.

Kada ima vremena za odmaranje, nastoji ga iskoristiti maksimalno.Ka`e da ~ovjek treba odmoriti, dati sebi odu{ka, a kada do|e do toga,onda to mora biti kvalitetno.

- Na Vla{i}u imam svoj kutak za odmor i tu idem kada `elim da po-bjegnem od svega. Do sada mi je uspijevalo i na ovoj na{oj planini mi jelijepo. Kada sam umoran, bje`im na Vla{i} - ka`e Glava{.

Prati i sva de{avanja u BiH, a najvi{e ga boli to {to su najugro`enija ka-tegorija ljudi koji su radili po 40 godina, a danas `ive u siroma{tvu.

- Kada bih mogao ne{to promijeniti, onda bih omogu}io penzionerimada ugodno pro`ive ostatak `ivota. Sramotno je da jedan ministar ima4.000 i vi{e maraka pla}u, a oni {to su radili po 40 godina dobivaju mizer-nih 300 KM. Ali, ko nas male ljude i{ta pita - tu`no }e Glava{.

Kapiten protiv BrazilaGlava{ je karijeru po~eo u „Iskri“. Prije rata je ovaj klub, ka`e, bio gi-

gant. Igrati u „Iskri“ je bilo dovoljno dobro, da nogometa{ima nije tre-bala „Zvezda“ ili neki drugi ve}i klub. S Bugojancima je osvojio Sre-dnjoevropski kup 1984. godine, ali, ipak, dvije utakmice, koje su do{lekasnije, ostale su u posebnom sje}anju.

- Bio sam kapiten Reprezentacije BiH na utakmicu protiv Brazila(0:1). To se ne zaboravlja nikada, ba{ kao ni osvajanje trofeja s„Iskrom“. Pamtim i svoju opro{tajnu utakmicu za BiH 2000. godine,protiv Selekcije svijeta na Ko{evu. Bilo je prelijepo.

» U vrijeme kad jeigrao za „Fortunu“

»

Sve zavjen~anjeiz snovaVjen~anje se uvijek

opisuje kao najljep{i danu `ivotu svake `ene.

Ipak, pripreme koje tajdan treba da u~ine

savr{enim iziskuju mnogovremena i strpljenja

Weseler ulica, u kojoj mla-denci mogu ostvariti sveplanove za „svoj“ dan,prona}i vjen~anicu, pr-stenje, odabrati cvije}e iostale detalje zavjen~anje, nalazi se u

njema~kom gradu Duisburgu, a poznatija je kao„vjen~ani raj“.

U vi{e od 40 prodavnica mo`ete birati me|umno{tvom haljina, nakita, obu}e modernog di-zajna, dobrog kvaliteta i prihvatljivih cijena. Sa-loni vjen~anica nude veliki izbor vjen~anica iodijela svih krojeva i boja. Bogata ponuda nakitau zlatarama, naro~ito prstenja, ostavlja bez daha.Cvije}e, asesoari, poklon~i}i za svadbene goste,

upotpunjuju ponudu za sve one koji `ele stupitiu bra~ne vode.

Vlasnici prodavnica u Weseler ulici su, ugla-vnom, turskog porijekla. Turci su poznati po ra-sko{nim i skupim vjen~anjima, pa je stoga kvali-tet robe mogu}e porediti s onim u Istanbulu.Prednost je u tome {to je Duisburg bli`i od Ista-nbula. To su prepoznali i kupci, koji dolaze izcijele Njema~ke, ali i susjednih zemalja, poputBelgije, Nizozemske i Francuske.

U Weseler ulici svakodnevno mo`ete srestisretne i zadovoljne djevojke i `ene, s punimkesama u rukama, koje su, kako se ~ini, blizuostvarenja vjen~anog sna. I, zaista, ovakvo mje-sto je jedinstveno u svijetu, a ujedno i pravi rajza `ene.

S TT YY LL I S S I M O

A. K

AR

DO

VI]

azra 2011./59

» Ulica vjen~anica » Luksuzni automobil, oki}en za tu priliku

» Sve za „njihov“ dan

60/azra 2011.

Jubileji su prilika da se prisjetimo svihonih dobrih stvari koje smo postigli uodre|enom periodu, na odre|enom pro-jektu, na sebi, u odnosu prema drugimljudima... Nedavno je to u~inila i DejanaRosulja{, voditeljica OBN televizije, ~ijije talk show do`ivio stoto izdanje.

Tema je bila „@enio sam se 49 puta“. Atmo-sfera u studiju je bila sjajna, gosti zanimljivi, gleda-nost izvanredna, kazala nam je Dejana. Stotoj emi-siji se nije, isti~e, posvetila ni{ta manje nego prvoj.Zbog toga je ovaj projekt i do`ivio takav uspjeh.

- U sve {to radim ula`em mnogo truda i veli-ku energiju, dajem maksimum od sebe i nastojimposti}i najbolje rezultate. Kada ne~emu pristupites istinskom stra{}u i posve}eno{}u, rezultati nemogu izostati. Takav je slu~aj i s emisijom„Dejana Talk Show“. Naravno, moram ista}i dami je kolega Goran Gliha od velike pomo}i, te dai on jednako u`iva rade}i na na{em projektu.

Obradili sste mmnogo ttema. KKoja ood nnjih VVas jjeposebno zzainteresirala, ddotakla...?

- Svaka tema ima neku svoju dra` i nosiodre|ene emocije. Moram priznati da kada radimemisije o ljudima koji su do`ivjeli stra{ne stvari -poput `rtve trgovine ljudima, koja je svoju pri~upodijelila s nama, zatim emisije o ljudima kojiimaju bolesnu djecu, a nemaju finansijskih sre-dstava za lije~enje ili ljudi koji nemaju krov nadglavom u 21. vijeku - da budem tu`na i tek tadavidimo kako je malo potrebno da bude{ sretan.

Ima lli zza VVas ttabu ttema? - Do sada ih nije bilo, vjerujem da }e tako i

ostati.

Jesu lli VVa{e eemisije ddonijele rrje{enje pproblema,nekog kkonkretnog sslu~aja?

- Da, raduje me {to se nakon mnogih emisija ja-vljaju dobri ljudi sa `eljom da pomognu odre|enojosobi. Naprimjer, gledatelj s Novog Zelanda je `eliopomo}i gospo|i koja sa sinom `ivi u neuslovnomstanu. Na{i gledatelji su pomogli i jednom dje~akukoji `eli da nastavi {kolovanje u Tuzli, ali zbog nedo-statka finansija za putne tro{kove roditelji mu to ni-su mogli omogu}iti. U svakom slu~aju, svi ti ljudikoji se nakon emisija javljaju sa `eljom da nekomepomognu, ~ine me radosnom, motivi{u me da i da-lje radim s jednakim `arom i, ono {to je nabitnije,svima nam vra}aju vjeru da jo{ postoje dobri ljudi.Planiram jednu emisiju posvetiti i njima.

[ta sste iiz oovih eemisija nnau~ili oo ssebi? [[ta oo ddru-gim lljudima?

- Kada ste u stalnoj komunikaciji s velikimbrojem ljudi, naro~ito kada imate priliku ~utibrojne razli~ite `ivotne pri~e i ljudske sudbine,onda se svakog dana nau~i ne{to novo. Na krajuse sve svede na to da je dobrota istinska ljudskavrijednost, pa ako ne mo`e{ nekome pomo}i,nemoj mu ni odmagati.

Da lli ~~esto nnakon eemisije ddobivate kkomentaregledatelja; hhvale lli VVas, uukazuju nna nnedostatke,gre{ke ii kkako pprihvatate tte kkritike?

- Imamo izvrsnu saradnju s gledateljima.Mnogi ~ak predla`u teme na mail deja-na@obn.ba ili putem telefona, a uvijek smootvoreni za sugestije i prijedloge. Moram prizna-ti da su ve}inom u pitanju pohvale ili te nekenegativne kritike ne sti`u do mene. U svakomslu~aju, iz emisije u emisiju nastojimo biti bolji,svaki put na{im gledateljima dati vi{e i opravdatinjihovo povjerenje. Evo, i ovom prilikom ih po-zivam da nam pi{u svoje sugestije, a mi }emonastojati da im udovoljimo.

Jeste lli oosjetili nnegativnu sstranu ppopularnosti?- Svi koji se bave javnim poslom osjetili su i

tu stranu, ali, nasre}u, vi{e je onih lijepih, pozi-tivnih stvari koje sam nau~ila. Svaki posao imasvoje prednosti i mane, pa tako i ovaj. Smatramda je u svemu tome najbitnija ljubav prema ono-me {to radite i onda ne obra}ate pa`nju na nekenegativne stvari, koje taj posao donosi i u njemuu`ivate.

A {{ta jje ss VVa{im pprivatnim `̀ivotom, kkonkretnijevezom ss rrukometa{em PPetrom KKapisodom?

- Ono {to vam jedino mogu re}i jeste da samsretna i ispunjena na svim `ivotnim poljima. Aza one kojima ovo nije dovoljno, vrijeme }e na-jbolje dati sve odgovore.

Negativne kritike ne sti`u „Dejana Talk Show“ nedavno je do`ivio stoto izdanje. Bila je to prilika za

sumiranje dosada{njih rezultata i stvaranje planova za budu}nost ove emisijekoja }e, sude}i prema izjavama lijepe voditeljice, biti svijetla

Razgovarala: Elvedina D@AKMI]

» Ako ne mo`e{ nekome pomo}i,

nemoj mu ni odmagati

» Tema stote emisije bila je„@enio sam se 49 puta“

S TT YY LL I S S I M O

azra 2011./61

do meneDejana ROSULJA[

Jasmina DIZDAREVI],

klini~ki psiholog

SMSKako bi savjeti doktorice Jasmine Dizdarevi} bili dostupni svim na{im ~itateljima, magazin AZRA vam omogu}ava postavljati pitanja putem SMS-a, na broj telefona 061-142-015.Potrebno je da u poruci upi{ete Psiholog, potom ostavite jedno prazno mjesto, te nakon toga napi{ete ne{to o onome {to vas mu~i i zatra`ite savjet psihologinje, ~ije}ete odgovore mo}i pro~itati u narednim brojevima AZRE.

S TT YY LL I S S I M O

62/azra 2011.

Psiholog

Zaljubljen u `enu najboljeg prijateljaZaljubljen u `enu

najboljeg prijateljaDogodilo mmi sse nne{to {{to nne bbih nni ssanjao. ZZalju-

bio ssam sse uu `̀enu nnajboljeg pprijatelja. NNije mmidala nnikakvog ppovoda, aali ddogodilo sse. OOd ttadaizbjegavam ii nnjega ii nnju. DDa zzlo bbude vve}e, oonaje ~~est ggost mmoje ssupruge. OOpsesivno mmislim nnanju, uu gglavi kkujem nneke pplanove, aa zznam dda jjesve nnemogu}e. KK.D. SSarajevo

Va{a pri~a bi poslu`ila mnogim rediteljimaza ozbiljnu `ivotnu pri~u, koja bi se, vjerova-

tno, na kraju zavr{ila nekim happy andom, ali u`ivotu ovakve pri~e zavr{avaju tu`no, bolno, emo-tivno prazno. Zato, potrudite se da kontroliratesvoja osje}anja, da doti~nu osobu prihvatite kaone~iju suprugu, da po{tujete njen status i da je neizbjegavate, ve} da tu naklonost prema njojusmjerite na jedno lijepo i iskreno prijateljstvo.Vjerujem da }ete tada porodi~no svi bolje funkci-onirati, a i Vama }e biti mnogo lak{e. Shvatit }ete

da ste bili u zabludi u odnosu na svoju suprugu,~ije vrline niste dovoljno primje}ivali.

^esto ssam uu ddru{tvu oosoba kkoje ssmatram bbliskima,a oonda ~~ujem ssvakakve ppri~e kkoje mme ppoga|aju. DDa-nima oo ttome mmislim, ttra`e}i rrazloge zza ttakve nnjiho-ve rreakcije. TTro{im sse bbespotrebno. VV.S. SSarajevo

Nema idealnih osoba, kao {to nema niidealnih prijatelja. Bitno je da puno ne

ula`emo, da puno ne o~ekujemo i onda je ra-zo~arenje manje. Kako bilo, sve nesporazumetreba rje{avati. Tiho, smireno i argumentirano.Uvijek provjerite informaciju koju ste ~uli dire-ktno od osobe koja Vas je spomenula. Tada }eVam mnoge stvari biti jasnije. Nije sve onakokako nam se ~ini. ^esto zna biti mnogo bolje.

Jedna situacija u trenutku mi je izmijenila`ivot. Sada imam druge obi~aje, druge navike,

druge potrebe, ali i `elju da ni s kim ne konta-ktiram. Moj svijet je samo moja porodica. Ni-sam mlad, ali sam preumoran. P.K. Sarajevo

- Vjerujem da su `ivotna isku{enja takva da~esto u njima ne mo`emo prepoznati sebe, alitako|er znam da se svaka bol lak{e podnosi ka-da su uz Vas oni koje volite i koji Vas vole. Je-dino s njima mo`ete plakati, smijati se, tugova-ti, `aliti, ali i imati podr{ku u svakoj `ivotnojdilemi. Na Vama je da date inicijativu, daka`ete jasno {ta `elite i {ta o~ekujete. Ljudi~esto iz najbolje namjere prave gre{ke. Ali jeljudski priznati da smo i mi pogrije{ili. Najte`eje kada tugujete sami, a skrivate to. Otvorite se,vidjet }ete koliko ima onih kojima je itekakostalo do Vas. Samo im poka`ite put do svogasrca.

azra 2011./63

S TT YY LL I S S I M OGinekolog

SMSNa stranicama o reproduktivnom zdravlju donosimo vam odgovore na pitanja kojasu na{e ~itateljke uputile dr. Taibu Deli}u. Ukoliko i vi imate bilo kakvih dilema u vezis ovom oblasti, mo`ete ih slati putem SMS-a na broj telefona 061/142-015. Dovo-ljno je da u poruci upi{ete Azra, potom ostavite jedno prazno mjesto, a zatim opi{eteproblem koji vas mu~i. Odgovore mo`ete pro~itati na stranicama posve}enim gine-kolo{kom zdravlju.

IImmaamm ssppiirraalluu,, kkoolliikkoo ~~eessttoo ssee ttrreebbaakkoonnttrroolliirraattii??

- Preporu~uje se ultrazvu~ni pregled, da seutvrdi pravilan po~etni polo`aj, a zatim je dovo-ljna redovna kontrola jednom godi{nje u sklopusistematskog pregleda.

TTrruuddnnaa ssaamm ii ~~uullaa ssaamm ddaa jjee uu ttrruuddnnoo}}ii zzaabbrraannjjeennooppiittii kkaaffuu.. JJee llii ttoo iissttiinnaa??

Trudnice, a i mi ljekari smo proteklih godinadobijali razne poruke da ili ne koristiti pi}a s

kofeinom u trudno}i. Nakon pregleda nau~nih do-kaza do danas, svakodnevno umjereno konzumira-nje kofeina nije uzrok spontanog poba~aja ili prije-

vremenog poroda i ne utje~e na fetalni rast. Umjer-enom konzumacijom smatra se manje od 200 mgkofeina dnevno, {to bi u praksi zna~ilo dvije {oljicekafe. Ve}ina bezalkoholnih pi}a ima manje od 50mg po ~a{i. Prema tome, jedna {oljica kafe dnevnou trudno}i ne}e predstavljati nikakav problem.

IImmaamm bbeebbuu oodd 1111 mmjjeesseeccii ii ttrruuddnnaa ssaamm ppoonnoovvoo,, ddee-vveettaa sseeddmmiiccaa.. JJoo{{ ddoojjiimm,, ddaa llii ttoo ssmmeettaa rraazzvvoojjuu bbeebbeekkoojjuu nnoossiimm??

Na~elno, mogu}e je sigurno nastaviti doje-nje u trudno}i, ukoliko je va{a prehrana

zdrava i kvalitetna, te ako unosite dovoljno te-ku}ine. Ali moram Vam skrenuti pa`nju na ne-

koliko problema koji se mogu javiti. Dojenjemo`e izazvati kontrakcije materice koje su obi~noblage, ali ukoliko ste imali prijevremene porode,dobro bi bilo da prekinete s dojenjem. Kako tru-dno}a bude napredovala, mlijeka }e biti manje, a ipromijenit }e se okus i kvalitet, tako da je mogu}eda bebica i prestane s dojenjem. Va{a udobnost,tako|er, mo`e biti problem. Tokom trudno}e gru-di su bolnije i sklonije upalama, a bradavice osje-tljivije. Hroni~ni umor i iscrpljenost su znak da bitrebalo da prestanete s dojenjem. Ipak, odluka jeisklju~ivo Va{a, pa ukoliko ste se odlu~ili za nasta-vak dojenja, savjetujte se s ljekarom o uzimanjudodatnih prenatalnih vitamina.

Dojenje u trudno}i Ginekologprim. dr.

Taib DELI]

AZRASportisti D`emal BO[NJAK

Dr`avni je prvak u polute{koj kategoriji, a

veliki broj me~eva zavr{avao je ve} u prvojrundi. [ta je to {to ga jeprivuklo ovom sportu, kakvi su uslovi rada i

kako se na sve naviklanjegova djevojka Kerima skojom je u trogodi{njoj vezi

Pi{e: Nejra AVDI^EVI] Foto: Mevludin KADRI]

Jo{ od djetinjstva privla~io ga je sport.Tokom rata `ivio je u Njema~koj, gdje sebavio gimnastikom, atletikom, fudbalomi boksom. Prije 11 godina D`emalBo{njak (26) vratio se u na{u zemlju,gdje je nastavio sportsku karijeru. Nakon{to je njegov bokserski potencijal primi-

jetio Almedin Fetahovi}, glavni trener Bokser-skog kluba „Ilid`a“, po~eo se aktivno bavitiovim sportom u polute{koj kategoriji.

Odmah na po~etku karijere D`emal je izne-nadio ljubitelje boksa i nadma{io o~ekivanja tre-nera, poraziv{i tada{njeg svjetskog i evropskogviceprvaka Marija [ivoliju. To je bio samopo~etak uspjeha ovog vrhunskog sportiste.U~estvovao je na brojnim turnirima, a na sva-kom od njih pokazao se kao izuzetno nadaren iuporan, pa se kao takav plasirao 2009. godinena Svjetsko boksersko prvenstvo, odr`ano u Mi-lanu, gdje je ostvario 12 mjesto.

MMee||uu eelliittoommTokom karijere postao je poznat po neu-

stra{ivoj ljevici i stekao po{tovanje brojnih kole-ga, ljubitelja borila~kih vje{tina, ali i protivnika.Veliki broj me~eva zavr{avao je ve} u prvoj ru-ndi. Ulazio je u ring s najuspje{nijim borcimasvijeta i dokazao da i na{a dr`ava ima sportistu

Motivacija- Kada sam pobijedio drugog najboljeg bo-

ksera u svijetu, shvatio sam da mogu pobije-diti i prvaka, od kojeg sam izgubio u dva po-ena razlike. Znao sam da mogu bolje i takvomi je razmi{ljanje pomoglo, jer se trud kad-tad isplati. Moj uspjeh mi je najve}a motivacija.

64/azra 2011.

@elja mi je

azra 2011./65

koji mo`e biti veliki konkurent svjetskim prvaci-ma.

- Zaista sam veliki ljubitelj svih sportova.Ipak, ono {to me najvi{e privuklo u boksu, jesteizazov. Protivnika naj~e{}e ne poznaje{ i ne zna{kakav ishod mo`e{ i{~ekivati. Jednostavno, to jeborila~ka vje{tina puna adrenalina - obja{njavakako je nastala ljubav prema ovom sportu.

U dosada{njoj karijeri Bo{njak je ostvario 40-ak nokauta. U vi{e od 80 me~eva, samo 17 jeizgubio. Ostalo je jo{ {est boksera, koji su ga po-bijedili, a da im se nije revan{irao. U {ali ka`e daih samo ~eka.

Da bi ostvario ovakve rezultate, D`emal semorao odre}i mnogih stvari, u kojima u`ivajunjegovi vr{njaci. Od ranog jutra kre}e s vje`ba-ma i tr~i, popodne radi vje`be zagrijavanja, a na-

ve~er vje`ba udarce. Osim toga, studira Vi{u tre-nersku {kolu na Fakultetu sporta i tjelesnogodgoja. Trenutno radi u sportskom centru„Famos“. Sve ove obaveze tra`e mnogo odrica-nja. Iz tog razloga vrlo malo vremena nalazi zadrage ljude. Ipak, trudi se da nedjeljom na|e vr-emena za prijatelje i djevojku, s kojom je u vezidu`e od tri godine i koja mu je zaista velika po-dr{ka u poslu kojim se bavi. Morali smo da gaupitamo kako ona podnosi njegove ~este povre-de koje zadobije tokom me~eva. S osmijehomka`e da joj na po~etku nije bilo lako, a najte`ejoj je padalo kada bi ga vidjela s povredama okooka. Me|utim, s vremenom se navikla.

Jo{ jedno veliko odricanje zbog {to boljih re-zultata je ograni~eni princip ishrane. Dnevnomora unijeti {to ve}i broj ugljikohidrata, tjeste-nine, crvenog mesa, povr}a. Ipak, ~esto ga po-vu~e `elja da pojede hamburger ili jela s ro{tilja,

ali se uspije suzdr`ati. Na pitanje mo`e li

se o bokserima „suditipo ambala`i“, odnosnoda li su ina~e agresi-vni, Bo{njak odgovarada on i njegove kolegesvu energiju istro{e natreninzima i u ringu.Zato su u `ivotu vrlosmireni i stalo`eni.

Obja{njavaju}i odnos s trenerom Almedi-nom Fetahovi}em, prvakom Mediteranskih igaraodr`anih u Francuskoj 1993. godine, mladi bo-kser ka`e da na trenera gleda kao na oca. Feta-hovi} mu je mnogo pomogao u karijeri i smatrada bez njegovog zalaganja ne bi uspio ostvaritiuspjehe u ovom sportu.

SSllaabbaa ppooddrr{{kkaaPro{le godine osvojio je titulu najboljeg borca

Memorijala „Bra}a Kadi}“. U novembru je pro-gla{en najboljim bokserom poznatog turnira„Zlatni gong“ u Skoplju, gdje je porazio nekadatre}eg boksera svijeta Viktora ^otijan~ija.U~estvovao je na ovogodi{njem Svjetskom prve-nstvu u amaterskom boksu u Bakuu, gdje se nijeuspio plasirati u ~etvrtfinale. Sljede}i korak muje kvalifikacioni turnir za Olimpijadu u Londo-nu, koji }e se odr`ati u Istanbulu.

- U mojoj kategoriji imaju tri slobodna mje-sta, nadam se da }e jedno biti moje. U boksu je

te{ko predvidjeti kona~an ishod. Sve boksere ko-ji su favoriti na tom klasifikacionom turniru sampobje|ivao. Ali, to ne mora zna~iti da }u ih i sadpobijediti. O rezultatu ne odlu~uje samo isku-stvo, znanje, snaga, nego i sudija. Mi smo malazemlja i na nas se ne gleda kao na favorita. Mo-ra{ biti tri puta bolji od protivnika da bi ostvariopoen - iznosi surovu istinu.

Pora`avaju}e saznanje je da jedan ovako mladi perspektivan sportist uop}e nema finansijskepodloge u svojim nastojanjima.

- Zbog finansijskih pote{ko}a nismo imali pri-prema prije Prvenstva, morao sam sâm vje`bati.Siguran sam da bi, da smo imali podr{ku, moglidobiti olimpijsku medalju. Me~ sam izgubio zbogpovrede, a povreda je nastala upravo jer sam pre-vi{e forsirao. Zbog toga je do{lo do pucanja tetive.Bio sam siguran da mogu pobijediti. Bokserski sa-vez bi trebao vi{e da se potrudi, barem prema na-ma koji dajemo rezultate. Svi me podr`avaju samorije~ima, ali niko ne radi ni{ta konkretno.

Budu}i da se amaterskim boksom ne mo`ebaviti poslije tridesete godine, D`emal je odlu~iomaksimalno iskoristiti vrijeme i predati se treni-nzima i uspjesima. @elja mu je da napravi vrhu-nske rezultate. Imao je ponude da se oku{ame|u profesionalcima, ali mu se nije napu{taoamaterski boks.

Ostaje nada da }e nas Bo{njak obradovati sjo{ mnogo medalja, ali i da }e nadle`ne instituci-je znati pratiti rezultate vrhunskih sportista,na{ih istinskih ambasadora.

boriti se na Olimpijadi

Odrekao se licence nogometnog menad`erada bi pomogao voljenom

klubu. Du{a }e biti sitakada Klub stigne na finansijsku nulu, a rezultati daju nadu.

Posredovao u anga`manima Emira

Spahi}a, AvdijeVr{ajevi}a, Aidina

Mahmutovi}a. [ta ga~esto pita supruga

SelvedinaPi{e: Adnan D@ONLI]

Foto: Jasmin HAD@I] i privatna arhiva

Nihad Per~o odnedavno je po-tpredsjednik NK „^elika“.Uspje{an nogometni me-nad`er i privatni poduzetnikprihvatio se, s nekoliko zalju-bljenika u nogomet, „vru}egkrompira“ i organizacije klu-

ba u kojem su zatekli milionske dugove, slabupoziciju na tabeli, stadion bez publike. Dva mje-seca poslije mnogo toga je druk~ije, bolje.

DDiisskkootteekkaa kkaaoo llooggoorrNe postoji ratni izvje{taj u srednjoj Bosni da

u pri~i o stradanju Bo{njaka i Hrvata Doboja ni-je spomenuta „Per~ina diskoteka“, kao jedan odnajzloglasnijih logora u proteklom ratu. Ponosvrijedne porodice Per~o pretvoren je tako u na-jcrnje mjesto za njihove sugra|ane. Oni suuspjeli izbje}i tragediju, prebjegav{i u Te{anj, a

66/azra 2011.

AZRAMenad`eri Nihad PER^O

Odrekao se licenceIako je godinama imao me|unarodnu me-

nad`ersku licencu, Per~o je se, prema strogimFIFA i UEFA pravilima, morao odre}i (ne„zamrznuti“, nego ba{ odre}i) da bi u{ao uupravu jednog kluba.

- Licenca zna~i mogu}nost zarade novca nadobrom transferu, ali ovaj posao ostavlja du`itrag. Ja i moja porodica imamo od ~ega `ivjetii bez fudbala. Zato i jeste prevladala `elja danapravimo ne{to od Kluba.

Nismo mogli

azra 2011./67

potom u Zenicu. Danas Nihad nerado pri~a obiv{em logoru, onome {to su zli ljudi napraviliod mjesta radosti, mladosti, plesa... Njegovi ta-da{nji, ali i ovi sada{nji sugra|ani malo znaju onjegovoj biografiji.

- Pa nerijetko se slatko nasmijem kad me ne-ko svrstava u „ove“, „one“, do{ljake ili kakve ve}ne. Ja ~ak nisam ~lan nijedne stranke, a imam pri-jatelje u svim strankama i opredjeljenjima. Ve}inadokoli~ara kojima je mjesto ro|enja neko mjerilovrijednosti, a ne rad i rezultati, ne zna da samro|en i odrastao u Zenici, da je porodica odselilaza poslom u Doboj. Tu sam, uz oca, po~eo raditi,privre|ivati ve} sa sedam godina. Danas mi toliko~udno izgleda kad mladi, jaki momci, dane gube ukafani i samo kukaju, `ale se - ka`e Nihad.

Poslije osnovne i srednje {kole upisujeGra|evinski fakultet, ali ga ne zavr{ava. Uzo~evu pomo} i savjete, on i brat Erhad kre}u sr-edinom osamdesetih u samostalni biznis. Uskorostasa ideja o PP „Klubu“ (Porodica Per~o), koji jeizgra|en na samom ulazu u Doboj uz rijeku Uso-ru, danas veoma blizu me|uentitetske granice.

- U Doboju smo ostavili doslovno sve. Iza{aosam s rukama u d`epovima, ali sam ostao `iv.Pre{ao sam u Te{anj, bio u Armiji, a nakon togaporodica se odlu~uje da pre|emo u Zenicu.^esto smo se {alili da ja nisam izbjeglica u Zeni-ci, nego povratnik, jer sam se vratio u mjestoro|enja i djetinjstva - smje{ka se Per~o.

U Zenici pokre}u vulkanizerski posao i auto-praonicu. Na nagovor Sulejmana ^olakovi}a,dugogodi{njeg predsjednika Nogometnog savezaBiH, Nihad se 1997. godine otisnuo u poslovenogometnog menad`era.

NNoovvii ppoo~~eettaakk uu ZZeenniiccii- Krenulo je s Emirom Had`i|ulbi}em, a na-

stavilo s Emirom Spahi}em i Asmirom Ikano-

vi}em. Danas se posebno ponosim dvojicom zla-tnih momaka u ^e{koj - Aidinom Mahmuto-vi}em i Admirom Ljevakovi}em u „Teplicama“,ali i Avdijom Vr{ajevi}em, koji je igrao u „Sparti“iz Praga. On je nedavno prihvatio moj poziv ido{ao, vratio se u „^elik“. Potpuno je opravdao topovjerenje - veli Nihad, koji je nekoliko najja~ihtransfera „odradio“ s prijateljem Irfanom Red`epa-gi}em, menad`erom Edina D`eke.

Pri~a o povratku u „^elik“ nakon godina„apstinencije“ mo`e se nazvati „filmskim triler-om“. Nedavno je imenovan za potpredsjednikaKluba.

- Pri{li su mi momci iz navija~ke grupe SCU,ovi {to nam uljep{avaju grad grafitima koji suprava mala umjetni~ka djela. Pri{li su i rekli -mo`e{ li ne{to u~initi, Klub nam propada, povr-atka nema. Vidio sam da ti mladi}i toliko togadaju od sebe, da jednostavno nisam mogao vi{e{utjeti. Stvorila se „kriti~na masa“ raspolo`enja ikrenulo je... Nadam se da }e iza}’ na dobro.

Per~o isti~e pozitivnu atmosferu, kojoj je po-sebno doprinijela podr{ka na~elnika Zenice Hu-sejina Smajlovi}a, te `elja novog predsjednikaKluba Senada Sarajli}a, da „^elik“ prebrodite{ko}e u koje je zapao (ne)radom prethodnihuprava.

- Grad `ivi za Klub, vrijeme je da i Klub `iviza ovaj grad, za ovu publiku. Nismo mogli vi{e{utjeti i gledati propadanje. Kad smo u{li u Upr-avu, neprijatelji Kluba su `eljeli „status quo“ pasu pri~ali o navodnim interesima nas koji smodo{li umjesto biv{e uprave. Vjerujte, danas, a isutra, kad ja ne budem u Klubu, bit }u „kad sesvedu ra~uni“ finansijskog minusa. Imat }emo

du{evno zadovoljstvo, jer vjerujem da mo`emonapraviti pozitivan pomak. Nakon petnaest uta-kmica, imamo dva poraza. Od po~etka govori-mo da se ne o~ekuju ~uda preko no}i, jer forma-lno nismo ni u{li „u knjige“, ~ekali smo da tourade nadle`ni dr`avni organi, policija. Bitno jeda ne tro{imo nezara|eno, da se prave u{tede, ada se rezultat posti`e i gradi Klub za budu}nost -uvjerava nas Per~o.

Potporu vidi i u vrijednom treneru ElvedinuBeganovi}u, ali i „zvijezdama“, poznatim Ze-ni~anima, kao {to su Elvir Boli}, koji je u{ao uUpravu, i Tarik Filipovi}, koji „poma`e sa strane“.

Kad smo ga pitali da ka`e „{ta radi kad ne ra-di ili je u ^eliku“, odgovorio je da ga to pitanje~esto pita supruga, a da je odgovor „skoro pani{ta“.

- Ako ve} na|em koji sat slobodnog vremena,provedem ga sa svojima; s porodicom, u`om i{irom, rodbinom, prijateljima, kad je lijepo vri-jeme, u vikendici. Ali sve je manje lijepog, a islobodnog vremena - na kraju }e Per~o.

gledati propadanje „^elika“» U „^eliku“ na

zamolbu navija~a

» Sa suprugomSelvedinom

Rijetko u odijeluNihad je ve} osamnaest godina u braku sa

Selvedinom, a porodicu Per~o ~ine jo{ i k}er-ka Hena (11) i sin Adin (17). Kad smo zamo-lili za fotografiju iz porodi~nog albuma, prava„muka“ bila je odabrati jednu i na kraju seNihad odlu~io za onu u odijelu, sa suprugom.„Potpis pod sliku“ je originalan.

- Fotos je nastao u Kra{evu kod Te{nja, apovod da sam bio u odijelu, {to grani~i snau~nom fantastikom, jeste svadba nogome-ta{a Avdije Vr{ajevi}a, kojem sam bio kum,pa je bio red...

Ove godine na Me|unaro-dnom festivalu Sarajevo„Sarajevska zima“ prvi putse uvodi dodjela nagradaza najbolja ostvarenja usvim oblastima. Zato }enagra|enima biti uru~ene

„Zlatne pahuljice Sarajeva“, inspirirane„Pahuljicom“, koju je izradio prof. dr. za sa-vremeni dizajn ^edomir Kostovi}.

Koliko VVam zzna~i oova ~~injenica?

- Sretan da se „Pahuljica“ koristi kao zvani~ansimbol „Sarajevske zime“. To je samo potvrda daje logo, poslije skoro 30 godina, jo{ savremen iaplikativan kroz {irok spektar medija. Kao {to jeIbro Spahi} nezamjenjiv, tako se i „Pahuljica“odupire svim trendovima. Dizajnirao sam je1983. godine, a sama ideja proiza{la je od nei-zbje`ne asocijacije na zimu. Vizualizirana je krozstiliziranu simetri~ku geometrijsku formu. Do-datne asocijacije su kreativno okupljanje i raspr-ostranjivanje te kreativnosti, {to je ujedno i me-tafora za osnovne karakteristike „Sarajevske zi-

me“. S obzirom da je to bilo doba bez kompju-tera, sve je mjereno linijarom, kru`nice su iscrta-vane {estarom, a tu{irano je rapidografom. Prijefinalne verzije logotipa izvedeno je 50-ak ra-zli~itih opcija, {to je bilo neizbje`no.

Jeste lli nnostalgi~ni? - Za Sarajevo me ve`u samo lijepe uspomene,

pa sam, kao i ve}ina emigranata, pun nostalgije.Vjerovatno se sva sje}anja ne bi smjestila ni unekoliko podebelih tomova ispisanih rije~i. Dje-tinjstvo, odrastanje, prve ljubavi, dru`enja, stu-

68/azra 2011.

AZRADizajneri ^edomir KOSTOVI]

Nezamjenjiva „Sarajevska pahuljica“ Predavao je grafi~ki dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu do 1990.godine, a danas je redovni profesor Odsjeka za umjetnost i dizajn na MissouriState University. Idejni je tvorac „Pahuljice“, loga Sarajevske zime, ~ije se izrade

prisje}a, ali i dijeli savjete mladim grafi~kim dizajnerima u na{oj zemljiRazgovarala: Senka TRGOV^EVI]

» Logo „Sarajevske zime“

azra 2011./69

diranje, profesionalni uspjesi. Sve je to protkanosvojevrsnim ljepotama, koje su ostavile dubokitrag i reflektiraju se i danas.

Prije MMissouri SState UUniverziteta bbili sste ggostu-ju}i pprofesor nna OOld DDominion UUniversity uu VVirgi-niji. JJe lli VVam tto kkoristilo uu ddaljem rradu?

- Godina provedena na tom Univerzitetu, ne samoda mi je omogu}ila da prakticiram i pobolj{am engleskijezik, ve} i da se upoznam i adaptiram na kompjuter.Sve je vi{e preuzimao ulogu osnovog pribora i pomagalau procesu dizajna. Tako sam i uspostavio balans izme|uameri~kog i evropskog na~ina edukacije grafi~kog diza-jnera. Ameri~ko obrazovanje vi{e je bazirano na pra-kti~noj primjeni i aplikaciji, dok se evropski na~in bazirana konceptualnom pristupu utemeljenom na akade-mskim osnovama likovne umjetnosti.

Uzor sste mmnogim uumjetnicima, aa ood kkoga sste VVinajvi{e nnau~ili oo ggrafi~kom ddizajnu?

- Kroz pedago{ki, kreativni i teoretski rad pro-fesora Mladena Kolobari}a i Staneta Bernika biosam eksponiran na razli~ite vidove grafi~kog diza-jna u savremenom dru{tvu. Kolobari}eva dedikaci-ja (posve}enost) u kreiranju anga`iranog plakata osvakodnevnim problemima na{e okoline ostavila jevelikog traga u mom kreativnom izrazu. Teoretskasaznanja, publikacije i kriti~ke analize Bernika,

otvorile su mi nove horizonte i razli~ite kreativneizazove. S prvim kreacijama anga`iranog plakatapo~eo sam dobivati i prva priznanja na dr`avnom ina me|unarodnom nivou.

Izlagali sste nna ttakmi~enjima ood AAmerike, pprekoEvrope, ppa ssve ddo AAfrike. [[ta ssu VVam jjo{ ddonijelata pputovanja, oosim nnagrada ii ppriznanja?

- @ive}i i rade}i 40 godina u multikulturalnomSarajevu formiralo se ~vrsto razumijevanje da sve terazli~itosti istovremeno ~ine cijelinu, koja je mnogovrednija i osobitija. Danas, zahvaljuju}i tehnologiji,`ivimo u „globalnom selu“ i sad, kad je sve nadohvatruke, veliki je grijeh ne prihvatiti taj izazov po-nu|enih i otvorenih saznanja. Parafraziraju}i rije~isvog profesora historije umjetnosti Muhameda Kar-amehmedovi}a, neophodno je razumjeti, po{tovati,njegovati i sa~uvati sve ono {to nas ~ini posebnim iutkati to iskustvo u vlastiti kreativni vizualni jezik.

Na kkojem pprojektu ssada rradite?- S kolagama iz Udru`enja likovnih umjetni-

ka primijenjenih umjetnosti BiH pripremam pr-ojekt radnog naslova „Pogledi - Sarajevo 1914-2014“. Rije~ je o multimedijalnoj izlo`bi vizue-lnih komentara u posljednjih 100 godina Saraje-va. Osim izlo`be, planiramo izraditi internetskustranicu, kao i dokument u formi knjige, a uko-

liko se poka`e interes, mo`da ostvarimo ime|unarodnu izlo`bu. To su lijepi planovi, koji}e nam se ispuniti uz pomo} istomi{ljenika i lju-di koji bi materijalno podr`ali ovaj projekt.

[ta VVas iispunjava uu sslobodno vvrijeme?- Poziv kojim se bavim ne priznaje slobodno

vrijeme. Jo{ davno sam povezao sli~nosti u pro-cesu dizajniranja i kuhanja. Ka`u, da se hranaprvo jede o~ima. Kombiniram kulinarska isku-stva. Bosanska kuhinja bazirana je na utjecajimarazli~itih podneblja i kultura, a na ameri~koj tr-pezi, ~ini mi se, sve su kulture ovog svijeta.

[ta bbiste ssavjetovali nna{im sstudentima ggrafi~kogdizajna?

- U procesu nastave va`no je imati svje`e lice,sa svje`im pogledima na probleme kreativnogprocesa. Kroz kritiku i dru`enje mogu mnogonau~iti, jer je u na{oj profesiji sve va`no. Svakidetalj sutra mo`e biti inspiracija, pa ~ak i soluci-ja u rje{avanju problema. Majstori smo urje{avanju tu|ih problema, bilo da je to klijentili na{a publika - konzument. Grafi~ki dizajn ni-je samo ekspresija, ve} komunikacija. Ne mo`ese postati uspje{an grafi~ki dizajner bez pasije. Aona se razvija s interesom, iz tog razloga ignorir-anje je najve}i neprijatelj kreativnosti.

Ljubav ~ini ~uda Zna~ajan doprinos u formiranju vizuelnog

jezika, imao je kroz jednogodi{nji studijskiboravak u Krakovu, gdje je upoznao budu}usuprugu Iwonu, s kojom je ve} 30 godina.

- Proveli smo 10 godina u Sarajevu, gdje jediplomirala slikarstvo na Likovnoj akademiji.Njena `elja za {irenjem kreativnih vidika odvelanas je u Ameriku 1990. godine. Neizmjerna smopodr{ka jedno drugom, kako u kretivnim dilema-ma, tako i u edukativnim izazovima. Svakodnevi-cu nam uljep{avaju dvije mace - Mocha i Latte.

A kada je u Sarajevu, napominje, nastoji danavrati do slasti~arne „Jadranka“, a potom nakafu „Kod Solde“ ili u ba{tu „Dva Ribara“.

» Bosnia/Bosna, silkscreen print, 1995.

Profesor Ljubomir Samard`ija jedanje od najistaknutijih bh. inovatorakoji podi`u rejting na{e dr`ave nanajzna~ajnijim smotrama ovog tipadiljem svijeta. Do sada je za svojeinovacije osvojio 16 medalja, {tozlatnih, srebrenih ili bronzanih, te

brojne plakete. Za posljednju inovaciju, patent„Brodske platforme za sakupljanje i preradu pli-vaju}eg plasti~nog otpada i istekle nafte“, neda-vno je dobio zlatnu medalju u [tokholmu, a pri-je nekoliko dana i srebrenu u Kuvajtu.

[[ttookkhhoollmm ii KKuuvvaajjttUgledni inovator je profesor odbrane i za{tite,

odnedavno je u penziji. Mirovati, me|utim, nenamjerava, a razgovoramo o inovacijama koje suosvojile najvi{e svjetskih priznanja.

- Najvi{e nagrada dobio sam za „Brod za pri-kupljanje istekle nafte“ i „Ekolo{ki tip hidroele-ktrane“. U [tokholmu je u oktobru odr`ana125. godi{njica djelovanja Udru`enja inovatora[vedske. Teme su bile posve}ene za{titi okoli{a,obnovljivim izvorima energije i inovacijama uoblasti klimatskih promjena. Moja inovacija, pa-

tent „Brodske platforme za sakupljanje i preraduplivaju}eg plasti~nog otpada i istekle nafte“,osvojila je jednu od tri u datim oblastima dodi-jeljene zlatne medalje, a ovih dana njenu vrije-dnost potvrdila je i srebrena medalja, netomosvojena u Kuvajtu. Presretan sam zbog toga {tosu ove nagrade stigle u jednu tako malu zemlju,koja na ovaj na~in pokazuje da se mo`e u poziti-

vnom svjetlu predstaviti svijetu - ka`e Sama-rd`ija.

Razlog za ovu inovaciju je postojanje pet veli-kih otoka sme}a, koji plutaju svjetskim morima,pa i na{im rijekama. Najpoznatiji je Pacifi~kiotok sme}a, koji je ve}i dva puta od povr{ineTeksasa ili bli`e re~eno, od kompletnog Balkana.

- On je „ni~iji“ i predstavlja izazov za bu-du}eg investitora, koji bi prera|ivao plastiku uokviru plutaju}e fabrike za industriju plasti~nihmasa - poja{njava Ljubomir.

Prvi poriv za inovacijama koje mogu dati do-prinos za{titi okoli{a i naru{ene prirodne ravno-te`e planeta, pojavio se u periodu prije rata, ka-da je Samard`ija u Op}ini Biha} obavljao fu-nkciju na~elnika [taba civilne za{tite.

- Iz tog perioda uz iskustvo nosim i osje}aj zainovacijama iz oblasti ekologije. Prva je bila na„Kontejneru za sakupljanje plivaju}eg otpada sapov{ine mora i jezera“. Kad se govori o sudbiniinovacije „Broda za sakupljanje istekle nafte“, onje imao dvije reprize kod nekoliko dr`ava. Zbognedostatka finansijskih sredstva nije ga bilo mo-gu}e za{tititi na me|unarodnom planu. Takvaje, na`alost, sudbina patenata iz malih zemalja.

70/azra 2011.

AZRAInovatori

Plodna godinaza inovatore

Ova 2011. godina za Biha} i USK je bilaveoma plodna u oblasti inovativnog rada. Ne-koliko medalja u Parizu, @enevi i Karlovcuosvojili su mladi inovatori iz Srednje elektrote-hni~ke {kole. Tu su i osvojena prva mjestau~enika iz Bosanskog Petrovca na olimpijadamaiz informatike, priznanja za dvojicu u~enika izTursko-bosanskog koled`a u Biha}u i njihovodlazak u Hjuston. Nekoliko medalja za seniorei Samard`ijine medalje u Parizu, @enevi, Slatini,Karlovcu, [tokholmu i Kuvajtu.

Zlatna medalja u [tokholmu, srebro u Kuvajtu, a dogodine }e, vjerovatno, donijeti najsjajnija odli~ja iz Vankuvera i Londona. Za{to izostaje pomo}

politi~kih trutova, a vapimo za novim projektima. Kako je zamislio da za{titiNacionalni park „Una“, a da iz ove ljepotice proizvodimo energiju

Pi{e: Emira GLUMAC Foto: Samir BRKI]

Ljub

omir

SAM

ARD

@IJA

Patenti biha}kog genija ostaju neza{ti}eni

Patenti biha}kog genija ostaju neza{ti}eni

» Samard`ija:Propu{tamo

{anse za nova radna mjesta

azra 2011./71

Poslije toga su i{le i druge inovacije - patenti. Njih devet, od ~ega je sedamiz oblasti ekologije, uz osam stru~nih radova. [umski i poljoprivrednipo`ari kao faktor pove}ane emisije CO2 u sferi borbe protiv klimatskihpromjena, jako su interesantni. Rad sam poslao pro{le godine u Kopenha-gen, na samit o klimatskim promjenama tzv. COP15, koji je trebao zami-jeniti istekli Kjoto sporazum. Ili rad s prevozom opasnih tereta morskim irije~nim putem...

Sve Samard`ijine inovacije privukle su pa`nju javnosti. Osim vi{estrukonagra|ivane posljednje, istaknut }emo i zlato osvojeno u Francuskoj.

- Posebno mi je draga inovacija „Ekolo{kog tipa hidroelektrane“, koja jedobila zlatnu medalju u @enevi i Parizu. Mogu}e je da ugleda sjetlost danaupravo u Biha}u, u okviru NP „Una“. To je moja `elja, jer je inovacija na-stala sa `eljom da se UNA o~uva onakva kakvu je poznajemo danas, a daujedno mo`emo proizvoditi energiju. Na mojoj web stranici upravo posto-ji slogan: „Mo`emo li imati oboje, i ljepotu i energiju?!!“ Ja ka`em damo`emo. Pogledajte kako, na www.ecoinventions.ba. Ova inovacija hidro-elektrane pro{la je pripremnu fazu za IPA program prekograni~ne saradnjekao pilot-projekt, koji bi oni finansirali u maksimalnom iznosu. Stru~nitim za tehni~ku podr{ku IPA projekata je pismeno konstatovao da projektekolo{kog tipa hidroelektrane u kontekstu odr`ivog razvoja NP „UNA“ima kapacitet transfera tehnologije. Ovo je za mene izazov, da ova inovaci-ja bude primijenjena u smjeru iz BiH prema EU. Do danas je to bio obr-nut smjer, odnosno razvijene zemlje prema BiH. U narednom periodu vi-djet }emo kakva }e biti sudbina ove inovacije. U su{tini, nacionalni parkbez konkretnih izvora finansiranja ne}e mo}i ostvariti svoju ulugu, koja jeizuzetno velika za razvoj USK - isti~e inovator.

ZZaa{{ttiittaa iinnoovvaacciijjaaReakcije na njegov rad i osvojene nagrade, mjerene raznim ar{inima,

pozitivne su, a sti`u i novi pozivi.- Dobre su u prvom momentu, kada se objavi vijest da je neko iz BiH

dobio nagradu. Na`alost, na tome uglavnom sve ostaje. Upravo sam dobioop}insku nov~anu pomo} za refundiranje tro{kova odlaska u [tokholm, za{ta sam im zahvalan. Radujem se, pak, ~injenici da pozivi pristi`u sa svihstrana. Od toga izdvajam poziv „Odjela za za{titu okoli{a Kanade -„Environment of Canada“, za prijavu rada na polju za{tite mora od na-ftnog zaga|enja iz Vankuvera. Ovaj Internacionalni forum bit }e odr`anpo~etkom juna naredne godine. S dva rada iz ove oblasti prijavio sam se iza „Interspill 2012“, koji }e se odr`ati u Londonu sljede}eg marta.

Biha}ki inovatori oformili su i svoje udru`enje, kojim je rukovodio i na{sagovornik. Uspjesi su evidentni, ka`e, ali potpora {ire dru{tvene zajednicetrebalo bi da bude zna~ajnija.

- Uspjesi inovatora su ostali putpuno po strani od interesa strukturavlasti. Na{e udru`enje je od Kantonalnog ministarstva obrazovanja do-bilo pro{le i ove godine po 3.000 maraka, ali s jasnom porukom da semoraju potro{iti za mlade inovatore, {to je u potpunosti ispo{tovano.Udru`enje radi zahvaljuju}i predsjedniku Senadu Haurdi}u i meni.Htio bih izdvojiti dvojicu profesora, Iliju Mrenica i Edina Burzi}a izSrednje elektrotehni~ke i Drvoprera|iva~ke {kole u Biha}u, koji stvar-no puno rade s mladima. Najbolji dokaz za to su njihovi u~enici, sadastudenti, koji su osvojili nekoliko zlatnih i srebrenih medalja u @enevii Parizu. Sjetite se Automatskog {kolskog zvona s GSM upravljanjem iAdaptivog semafora s po~etka ove godine. Udru`enje inovatora im na-bavlja potreban elektroni~ki i drugi materijal, bez kojeg u pravilu nemogu ni raditi.

Samard`ija se trudi da animira javnost, {to je bitan aspekt inovativnograda. Kako animirati institucije sistema da se zaokru`i podr{ka prema rea-lizaciji inovacije, do otvaranja novih radnih mjesta. Ove godine je iznioprojekt „Foruma ekolo{kih inovacija“, koji je bio zastupljen u okviru„Ekobisa 2011“, na`alost, opet bez ikakve podr{ke.

- To je bio jedinstven internetski „ON LINE“ forum, koji se i danasnalazi na web stranici Udru`enja i vidljiv je od Biha}a, Mostara, Sarajevado Australije. Mi nemamo sredstva niti kapaciteta da organiziramo ne{tozna~ajnije na internacionalnom planu, ali ne iskoristiti internet kao najma-sovnije sredstvo komunikacije, Biha} i nas inovatore ne staviti u svjetsku`i`u pa`nje, jednostavno je proma{aj - ogor~en je Samard`ija.

Iako je to svojevrstan popis projekata, o ~ijoj realizaciji se mo`e razgo-varati, ostao je neprimije}en i, {to je najgore, pla}amo kaznene kamate naneiskori{tena sredstva Evropske i Svjetske banke. Navodno, {to nema pro-jekata... Ima ih, ima!

72/azra 2011.

AZRAVje~nici Tina TURNER

Jednostavno najbolja

Iako je prije nekolikogodina odradila zadnju turneju i oti{lau zaslu`enu penziju,pjeva~ica ne miruje.Dane provodi na relaciji Zürich - Nica,gdje ona i njen partner Erwin Bachimaju vile. Ka`e daradi sve ono za {ta u mladosti nijeimala novaca ni vremena: ure|ujesvoje ku}e i ba{te,do~ekuje gostePripremila: Elvedina D@AKMI]

Nisam imala nikoga, bez oslo-nca u `ivotu morala sam sa-ma prona}i svoj put. Od sa-mog po~etka morala sam seboriti za sve, tako da sam nataj na~in postajala ja~a, otkr-ivaju}i sopstvenu misiju u

`ivotu - rije~i su kraljice rocka, Tine Turner, ko-ja je krajem novembra proslavila 72. ro|endan.

Iako je prije nekoliko godina odradila zadnju tur-neju i oti{la u zaslu`enu penziju, pjeva~ica ne miruje.Dane provodi na relaciji Zürich - Nica, gdje ona injen partner Erwin Bach imaju vile. Ka`e da radi sveono za {ta u mladosti nije imala novaca ni vremena:ure|uje svoje ku}e i ba{te, do~ekuje goste. Povreme-no nastupa, uglavnom na privatnim i humanitarnimzabavama, tek toliko da joj scena ne nedostaje.

PPrraattee}}ii vvookkaallDobitnica je osam „Grammy“ nagrada, pje-

va~ica, glumica, kompozitorica i plesa~ica, jednaod najve}ih rock li~nosti svih vremena, `ena kojaje ~ak s dva singla u{la u „Grammy Hall of

Oti{la je od Ikea s 36 centi u d`epu i jednim malimkov~egom odje}e. Sljede}ih

{est mjeseci provela je skrivaju}ise od njega i pre`ivljavaju}i uz

pomo} prijatelja

“azra 2011./73

» Baka i kraljica rock and rolla

» Danas `ivi s 13 godina mla|im njema~kimproducentom Erwinom Bachom

»

Fame“, baka i kraljica rock and rolla.Do svega toga nije do{la nimalo lako. Ro|ena

je 1939. godine, u gradi}u Natbush u Tennessee-ju, kao Anna Mae Bullock. Bila je to druga k}er-ka u porodici tvorni~kih radnika, s kombinacijomafroameri~kih, evropskih, ~eroki i navaho gena. Udjetinjstvu ih je napustio otac, a onda, privreme-no, i majka. Anna je poha|ala {kolu Flag Grove,a 1956. godine, sa sestrom je iz Natbusha oti{la uSt. Louis, kako bi `ivjela s majkom.

Tamo je 18-godi{nja Anna upoznala tada ve}relativno poznatog rokera, Ikea Turnera. Nakonmnogo nagovaranja, Turner joj dopu{ta dapo~ne pjevati kao prate}i vokal u njegovoj grupi.Klju~ni trenutak, me|utim, dogodio se 1960.godine: kad se pjeva~ica nije pojavila na snima-nju za pjesmu „A Fool in Love“, Anna Mae ju jezamijenila tako uspje{no da singl sti`e na drugomjesto top-ljestvice.

Tada mijenja ime u Tina, po zvuku sli~noimenu Sheena, prema liku Sheene, kraljiced`ungle. Godine 1962., Ike i Tina vjen~avaju seu Meksiku i po~inje njihov gotovo vrtoglaviuspon. Tina Turner postaje prepoznatljiva posvom energi~nom plesanju na sceni i nastupu splesnom trupom „Ikettes“.

RRaassppaadd bbrraakkaaNajve}i uspjeh Ike i Tina Turner postigli su

kad je, pod vo|stvom producenta Phila Specto-ra, Tina Turner snimila „River Deep MountainHigh“. Cijelim pothvatom u to doba upravljaIke Turner, koji je istovremeno menad`er, umje-tni~ki direktor, producent i sve ostalo, i koji odsamog po~etka braka svojoj `eni izdaje gotovoisklju~ivo nare|enja. Kada su krenuli i sve ve}iproblemi s drogom, te fizi~ka maltretiranja, Ti-na Turner po~inje razmi{ljati o tome kako bi semogla izvu}i iz tog braka.

U~inila je to 1976. godine, usred napola pro-pale turneje. Oti{la je od Ikea s 36 centi u d`epui jednim malim kov~egom odje}e. Sljede}ih {estmjeseci provela je skrivaju}i se od njega i

pre`ivljavaju}i uz pomo} prijatelja. Du{evni miruspjela je, ka`e, zadr`ati uz pomo} budizma.

Postupno, pronalazi nove poslove: nastupa utelevizijskim emisijama i polako po~inje vra}atidugove. Usput pokre}e i postupak razvoda, kojise dovr{ava 1978. godine. Slavna je pri~a, kojuje ponovila i u autobiografiji „Ja, Tina“, o tomekako je od Ikea Turnera tra`ila samo jednustvar: svoje ime. Da bi ga smjela zadr`ati, preu-zela je otpla}ivanje svih dugova nastalih zbogponi{tenih ugovora i propalih turneja neka-da{njeg para.

Bile su to vrlo te{ke godine. Iako objavljujedva albuma - „Rough“ i „Love Explosion“ - nije-dan ne do`ivljava ve}i komercijalni uspjeh, te jeprisiljena pjevati po hotelima, kako bi sakupilanovac za dugove i `ivot.

PPaakklleennii rriittaammU Evropi, me|utim, njena popularnost i re-

putacija „scenske zvijeri“ nisu jo{ do kraja nesta-le, te 1982. uspijeva potpisati ugovor s engle-skim „Capitolom“. I tako, 1984. godine, nastaje„najve}i comeback u historiji muzike“, album„Private Dancer“ koji je prodat u 20 miliona pr-imjeraka.

Godine 1986. seli u Evropu, gdje po~inje`ivjeti sa svojim partnerom, 13 godina mla|imnjema~kim producentom Erwinom Bachom, uku}i na obali jezera Zürich. Iste godine izdaje jo{jedan album, „Break Every Rule“, s kojeg sti`esuperhit „Typical Male“, a uspijeva dobiti i tre}i„Grammy“ zaredom kao `enski rock-vokal. To-kom turneje za ovaj album, u januaru 1987. go-dine, sti`e i u Ginnessovu knjigu rekorda, pjeva-ju}i pred 184.000 ljudi. Na toj turneji snimljenje i album „Tina Live in Europe“, koji joj dono-si i ~etvrti „Grammy“.

Posljednji album u ovom valu bio je „ForeignAffair“ iz 1989., koji je tako|er do`ivio ogromanuspjeh. Po~etkom devedesetih Tina polako

74/azra 2011.

» Nakon {to je

proputovala svijet,

sada je najsretnija

u miru svog doma

» Danas nastupa naprivatnim zabavama

i humanitarnimkoncertima

» U`iva u ure|enju svojih ku}ana obali Ciri{kog jezera i u Nici

»

usporava pakleni ritam prethodne decenije. Na-stavlja snimati i pjevati, a posljednju turnejuodradila je 2008. godine, na nagovor prijateljiceSophije Loren.

Tina je majka dvojice sinova - Craiga,ro|enog u vezi sa saksofonistom RaymondomHillom, i Ronalda koji je sin Ikea Turnera.Odgojila je i dvoje djece koje je njen biv{i supr-ug Ike usvojio tokom prija{njih veza.

Iako je zagazila u osmu deceniju, izgledaodli~no za svoju dob. Kosu, koja je nekada izgle-dala poput lavlje grive, redovno pegla, a i daljeu`iva da nosi mini}e i pokazuje svoje vitke noge.

- Suknjice ne planiram tako skoro izbacitiiz garderobe. Volim da su {to u`e i {to kra}e -kazala je „jednostavno najbolja“ rockerica dana{njice.

azra 2011./75

Tina je majka dvojice sinova - Craiga,

ro|enog u vezi sa saksofonistom

Raymondom Hillom, iRonalda koji je sin IkeaTurnera. Odgojila je idvoje djece koje je njen biv{i suprug Ike usvojio tokom

prija{njih veza

“

» ^est je gost na modnim revijama

» Poznataje po

energi~nomnastupu

» Njen put kaslavi nije bio nimalo lagan

AZRAMetro

76/azra 2011.

» Jessica Simpson sa zaru~nikom Ericom Haveom

» Uskom mini suknjicom pjeva~ica je istaknula sve ve}i stomak

Romanti~na ve~era Pjeva~ica JessicaSimpson u`ivala je u romanti~nojve~eri s partnerom Ericom Haveom.Da pjeva~ica zaista u`iva u trudno}i,pokazuje i njen osmijeh koji ne skidas lica. Primjetno je da je sada ljep{anego ikada. Uprkos sada ve} velikomstomaku, nije odustala od modnihdetalja, kao ni od mini-suknjica. Ne-davno je Jessica izjavila kako se neosje}a lijepom trudnicom, te kakoljudi trudnicama dijele komplimentesamo da bi se one bolje osje}ale usvojoj ko`i.

» Simpson i Have ne kriju uzbu|enje zbog nadolaze}e prinove

Anga`maniGlumica ibiv{a„Playboyeva“ze~ica, Pame-la Anderson,dobila je ulo-gu DjeviceMarije u po-sebnom tele-vizijskomspecijalu, ko-ji }e Ameri-kancima uvrijeme predpraznike ilu-striratiro|enje ma-log Isusa.Komi~ar Ru-sell Peter }eigrati uloguJosipa. Serija}e se sastojatiod kombina-cije animaci-ja, komi~ar-skih ske~evate glazbenihizvedbi, a pr-ikazivat }e seu SAD-u iKanadi.

» Lijepa Anderson poziralafotografima

azra 2011./77

Vrijeme za fa-nove Oscarovac,Michael Dou-glas je sa supru-gom Catheri-nom Zeta-Jonesodvojio vrijemei popri~ao s vje-rnim fanovima,dok su ~ekaliprevoz. Neda-vno se ovaj po-pularni glumacizborio s te{kombole{}u - rakomgrla. Sre}om, sa-da se osje}a do-bro, nakon {toje pro{ao svepotrebne terapi-je. Izjavio je ka-ko mu je u bor-bi s ovom opa-kom bole{}u na-jvi{e pomoglanjegova supru-ga, koja mu jedavala snage danastavi. Par jeizgledao vrlo sr-etno i zaljublje-no. » Catherina Zeta-Jones » Slavni par me|u fanovima

» Za~u|eni pogled glumca

» Poslovne obaveze su neodgodive

Reagiranja kriti~ara Glumac Jon Hamm krenuo jena snimanje seta za seriju „Mad Men“. Jon je neda-vno dobio ulogu u humoristi~noj seriji „The Increasi-ngly Poor Decisions of Todd Margaret“, u kojoj sepojavljuje kao gost. Prema rije~ima kriti~ara, Hammje izuzetno dobro uradio svoj posao.

Tu`no lice Zvijezda serije „Ally McBeal“, Cali-sta Flockhart, {etala je Los Angelesom, s izrazitotu`nim izrazom lica. Calista je, o~ito, u priva-tnom `ivotu potpuno razli~ita od Ally, koja jeuvijek puna energije. Od pro{le godine je u bra-ku sa 22 godine starijim Harrisonom Fordom,nakon osam godina zabavljanja.

» Zvijezda popularne serije „Ally McBeal“

AZRAMetro

78/azra 2011.

» Zaljubljeni i sretni u is~ekivanju prinove

[etnja Santa Monicom Jennifer Garner pridru`ila se mu`u Afflecku i njihovoj najstarijojk}erci Violet u {etnji Santa Monicom. Par je tokom puta izmijenjivao nje`nost, a Ben je bioizuzetno pa`ljiv prema majci svoje djece. Osim dviju djevoj~ica, par u skoroj budu}nsotio~ekuje i dje~aka. Izgleda da su uspje{no prebrodili nedavnu bra~nu krizu, koju su uzroko-vali kockarski dugovi glumca.

» Mala Violet nakon dugog putavi{e nije mogla da hoda, pa jeotac morao da je ponese

» Ben je nasmijavao svoju suprugu

Humanitarni bal Na tradicionalnom glamuro-znom balu me|unarodne humanitarne organi-zacije, koja se bori za prava djece u cijelom svi-jetu pojavila se i Sarah Jessica Parker, ali i mno-ge druge poznate li~nosti. Svi prisutni su timepomogli da se ovim humanitarnim doga|ajemprikupi {to vi{e novaca u plemenite svrhe. Sarahje zablistala u bijelom izdanju.

» Prelijepo izdanjepopularne glumice

Kontraverze Uskoro biv{i mu` Kim Kar-dashian, Kris Humphries, stigao je u Washi-ngton s majkom i dr`ao glavu pognutu.Ko{arka{ je naveo da `eli izbje}i proceduru uvezi s razvodom, te tra`i poni{tenje braka. Ia-ko tabloidi stalno pi{u o sada ve} biv{em paru,jo{ nije poznatio ko je najve}i krivac za ra-zvod. Jedan Krisov prijatelj odao je javnostiinformaciju da je ko{arka{ stalno poni`avaoKardashianovu, govore}i joj da je glupa.Odnedavno se po~elo spekulirati da je Krisgay, nakon {to je Kim izjavila da nije htioimati seksualne odnose s njom. [ta je istina, a{ta la`, poznato je samo paru koji nije uspioodr`ati sveti zavjet.

» Kris Humphries

» Pognuta glavako{arka{a

Nova ljubav Lopez o~ito u`iva u vezi s mla|ahnim Smartom. Pjeva~ica je izgledala kao o~ara-na tinejd`erka dok je ljubila i {aptala na uho svom novom momku. Ina~e, Casper je plesa~ i 18godina je mla|i od Jenn. Ona je nakon rastave od supruga Marca Anthonyja neko vrijeme bilau vezi s glumcem Bradlyjem Cooperom, a ovo joj je druga veza u samo ~etiri mjeseca, koliko jerazvedena. Iako je ova veza nai{la na mnoge kritike, Lopez ne mari za to. Par se nedavno vratio sromanti~nog vikenda na Havajima. Koliko }e trajati ova veza, ostaje da vidimo.

» Zaljubljeni pogled popularne pjeva~ice i glumice

azra 2011./79

Mo`da ne}e priznati ba{ lako, ali va{ mu{karacvoli kad ga pazite, a znamo da i vi tajno u`ivateu tome. Zato, da biste bile sigurne da ste prvekoje }e svom mu{karcu dati najbolju njegu zako`u tokom sezone darivanja, „Gillette“ vamotkriva svoje najnovije proizvode za brijanje injegu ko`e, Gillette Fusion ProGlide brija~ iGillette Fusion ProGlide i Gillette PRO skupproizvoda za brigu o ko`i, koji su zajedno spa-kovani ba{ za poklon.

Kao svaki dobar poklon, Gillette Fusion Pro-Glide brija~, povezao je niz jedinstvenih tehno-logija zasnovanih na glavnim uzrocima neugo-dnosti brijanja kao i tome kako pobolj{ati isku-stvo brijanja. [tavi{e, za razliku od rutine“o~isti, toniraj, hidratiziraj“, za ve}inu mu{kara-ca koji ne idu dalje od ~i{}enja lica sapunom,„Gillette“ je dodao najnovije proizvode u po-klon pakovanje.

Svaki proizvod je posebno dizajniran, kako biobezbijedio nevjerovatno iskustvo brijanja,ostavljaju}i osje}aj glatko}e i svje`ine na njego-vom licu.

„Gilletteovo“ duboko razumijevanje mu{karacai brijanja zajedno s va{om `eljom da svommu{karcu poklanjate samo najbolje, zna~i da ne

postoji razlog za{to se svaki mu{karac ne biosje}ao i izgledao najbolje tokom praznika. „Gi-llette“ zna da se ko`a mu{karaca jako razlikujeod ko`e `ena, i zahtijeva proizvode koji su pose-bno dizajnirani da odgovore na mu{ke potrebebrijanja i njege ko`e. Mu{ka ko`a lica je deblja imasnija od `enske, zato i proizvodi koje mu{ka-rci biraju prave veliku razliku u izgledu iosje}aju njihove ko`e i kvaliteta brijanja. Svakiposeban poklon paket uklju~uje gel i balzam,osiguravaju}i da mu{karci u`ivaju prije, tokom inakon brijanja.

U razvoju Fusion ProGlide brija~a i GilletteFusion ProGlide i Gillette PRO skincare serije,„Gillette“ je uzeo sve ove faktore u obzir kakobi va{em mu{karcu dao sve najbolje {to mu jepotrebno za njegu lica.

1. Prije brijanja, va`no je da va{ mu{karac kori-sti gel, kako bi smanjio iritacije tokom brija-nja. Gillette Fusion ProGlide Hydrating Sha-ve Gel je formuliran s naprednim polimerimai lubrikantima, daju}i izvanrednu bliskost ikomfor. Upotreba gela za brijanje mo`e efe-ktivno smanjiti znakove iritacije, kao {to sucrvenilo i suho}a, te osje}aj peckanja i svraba.Gillette Fusion ProGlide gelovi su dizajniraniod nau~nika da bi pomogli spre~avanje irita-

cija od brijanja i odr`ali ko`u u dobrom sta-nju tokom brijanja.

2. Za njegovo brijanje, Gillette Fusion ProGli-de sistem za brijanje je zna~ajan benefit kojiuklju~uje „Gilletteove“ najtanje o{trice kojelagano klize, nude}i vam ugodnost brijanja.Ve}a lubra trakica je dizajnirana s mineralnimuljima i lubrikantnim polimerima, omo-gu}uju}i brija~u da lak{e klizi po va{oj ko`i,~ak i prilikom ponavljanja pokreta brijanja.

3. Za upotrebu poslije brijanja, Gillette PRO 3in 1 Instant Hydration Balm }e mu donijetiosje}aj revitalizirane i nahranjene ko`e tokomdana. Balzam sadr`i vitamine B3 i E, i Pro-Vitamin B5 koji poma`e da ko`a izgleda revi-talizirano. Balzam je lagan i nije masan, tre-nutno hidratizira ko`u, smanjuju}i suho}u icrvenilo. 3 in 1 hidratizira, odr`ava i {titiko`u u jednom jednostavnom koraku.

Novi Gillette Fusion ProGlide brija~, GilletteFusion ProGlide (preps) i Gillette PRO skin ca-re proizvodi su razvijeni da bi mu{karcima osi-gurali najbolje za njihovu ko`u, zato potruditese da va{ mu{karac bude jedan od prvih koji }eosjetiti ove benefite i do`ivjeti brijanje bez na-pora uz vi{e komfora.

BUDITE PRVE KOJE ]E MU POKLONITI ONO [TO ZAISTA @ELI Vrijeme je da on prestane posu|ivati va{e kreme i losione, po~nite davati njegovoj rutini brijanja ono {to stvarno treba

MIR

OSLA

V M

ARKO

VINO

VI]

azra 2011./81

RJE[ENJE 1 HAOS, OPSERVATOR, LOPTA, NIKO, ILO, NEIMAR, BIRKIN,ARA, CENTIMETAR, OBRI, ETAR, ARIVISTI, NA, S, POPRI^ATI, TAIN,TROMBI, ATILA, , IST, AER, SNENI, KRISTI

RJE[ENJE 2 PRAKSA, RELIKT, OMSK, EPA, NESLANO, MARK ENTONI,IRMA, IRV, MK, JI, MISIONAR, D@ENIFER, LOPEZ, IKO, ENI, ORAO,ORANT, M, KOVA^, TVEN, TANKA, OTOMANI, DIRIGENT

DRUGI STEPENPRIDJEVA GORAK, TRPAK GRAD U

KANADIVINONARAJDER

DU[A U INDIJSKOJFILOZOFIJI

ANKER, SIDRO ULICA (SKR.)U VELIKOJ

MJERI, JAKONADOLAZITI

NOVIJIME\UNARODNI

JEZIK

UKRAS, NAKIT(TURC.)

AUTOOZN.ANKONE

IME TENISERAVILANDERA

PRILAGO\AVANJE,SPORAZUMA[TVO

(LAT.)

LJUBI^AST(TURC.)

SLOVENSKEOMLADINSKE

NOVINE

MJESTO NAHVARU

VRSTA BILJKE,PROSO

IME GLUMICESINATRA

IMEKNJI@EVNICE

JONG

RUSKA RIJEKA

STANOVNICISELA, SELJACI

AUSTRIJA

BIV[IPRIJA[NJI

(LAT.)

A[IROVA IMENJAKINJA

TUGA, @ALOST(TURC.)

DVANAESTIMJESEC

@IDOVSKOGKALENDARA

LI^NA ZAMJENICA

MALAJSKOLJUBAVNO

LUDILO

CRVENA CRTA^KABOJA (NJEM.)

NAU^NOISTRA@IVA^KIRAD (SKR.)

MUZA LJUBAVNEPOEZIJE, ERATO

KRATKO, SA@ETOPITANJE

MITOLO[KODIVOVSKO

PLEME

TV VODITELJI-CA SA SLIKE(EMISIJA UNASLOVU

KRI@ALJKE)

NA[A NEGACIJA

KO@NOGNOJNO

OBOLJENJE

STANOVNIKANTIKNOG

ELAMA

RAVNODU[AN(GR^.)

SVOJERU^NO(SKR.)

SIMBOLRUTENIJA

VRSTA ANTILOPE

AUSTRIJA

RIJEKA UJU@NOJ AMERICI

AMPER

KRVNI ILIZRA^NI

PRITISAK

^INITI, PRAVITIPREVARE

MJERA ZAPAPIR

MITSKODIVOVSKO

PLEME

SPRAST, ETA@A

PRIPADNICISKITALA^KIH

PLEMENA

NA TOM MJESTU

JEDINICAMJERE JAKOSTI

MAGNETNOGPOLJA

IME ST.ITALIJAN.

PJEVA^ICEPAVONE

ILIJA, I]O ODMILJA SIMBOL JODA IME GLUMICE

BANTONPAPINSKI

VRHOVNI SUDSTANOVNIK

KAVKAZA, OSET

GRUPA VI[EOSTRVA (GR^.)

PE]NICA[PORETA

PRVA NOTASOLMIZACIJE

VANJSKI DIOUSTA

VANJSKI IZGLEDIVANJ[TINE (LAT.)

MLAHOV, KLONVO(LAT.)

PRODUCENTICASA SLIKE

(EMISIJA UNASLOVU

KRI@ALJKE)

LJUBI^AST(TURC.)

KLINT ISTVUD

ELEKTRI^NIOTPORNICI

ODSJE^NO,O[TRO (MUZ.)

IZGOVOR,NARJE^JE

(GR^.)

AUTOOZN.HRVATSKE

NACIONALNIOLIMPIJSKI

KOMITET (SRK.)

DRHTAJI, SRHOVI

DIVOVI, KOLOSI(GR^.)

„[EF“BANOVINE

AUTOOZN.ANKONE

^OVJEK(TURC.)

POSUDA ZA PRANJE (FRANC.)

HITAC IZVATRENOG

ORU@JA

VRSTA PODVODNOGLOKATORA

DVOJE

IME ST. PERU-ANSKE PJEVA^ICE

SUMAK

ODSKOK, RASKO-RAK (FRANC.)

ISTARSKADEMOKRATSKASTRANKA (SKR.)

BILJKA PENJA^ICA(POKR.)

OZNAKAENERGIJE

ITALIJAN. PRAVACU UMJETNOSTI

(XVII VIJEK)

NI@I TURSKIPLEMI]

OBIM

SLAVNIAMERI^KIBOKSER,

MUHAMED

SKUPSVE]ENIKA

LAIKA

VRSTA BILJKE,RMANAC

AUTOOZN.LIBANONA

SIMBOL SREBRA

PRA@ITELJPOTISJA

SIMBOL URANA

SIMBOL LANTANA

VOLT

INDIJSKOGOVEDO

MUZI^KIINSTRUMENT,

GLASOVIR

AZRARazonoda

„DEJANA TTALK SSHOW“

„AL JJAZEERA NNEWS“

azra 2011./83

Vrijeme je zaStrijelce

Priprema: Hedija MEHMEDI]

Ljubav: Zra~ite neodoljivim {armom. Po-gotovo ako ste slobodni, ususret vam do-lazi nekoliko primamljivih prilika za lju-bav.Posao: Kao i obi~no, energi~ni ste i podu-zetni, u kratkom roku obavljate vi{e po-slova. Lako rje{avate i zahtjevne situacije.Zdravlje: Samo budite umjereni u svemu.

OVAN 21.III - 20.IV

Ljubav: Razmi{ljate hladnije glave, jer ste svje-sni da ste neodoljiv „mamac“ za vi{e osoba.Ovog puta, razum uzimate ispred osje}anja.Posao: Bavite se intenzivno bud`etom, sta-lno kontrolirate prihode i rashode. Nedo-staje vam inicijative i prilagodljivosti. Zdravlje: Odlu~ni ste i energi~ni.

BIK 21.IV - 22.V

Ljubav: Razmi{ljate pozitivno i to je va{avelika prednost. Nestaju brige iz pro{lo-sti, pa ljubavni `ivot postaje znatno ugo-dniji. Posao: Nalazite se u obe}avaju}em perio-du. Ostvarujete planove ili zavr{avate po-slove. Bliske osobe su uz vas.Zdravlje: Odli~na psiho-fizi~ka forma.

BLIZANCI 23.V - 22.VI

Ljubav: Za~udo, ne o~ekujete previ{e, pavas i sitnice ~ine sretnim. Ipak, ponekadvas partnerovo pona{anje i zbunjuje.Posao: Poslovna svakodnevica je uzbudlji-va, mada ispunjena i te{ko}ama. Morateih rije{iti, da biste nesmetano radili. Zdravlje: Samo prolazne tegobe.

RAK 23.VI - 22.VII

Ljubav: Ljubavni `ivot je va{a mirna luka, ukojoj ste opu{teni i sretni. Pove}ani su va{iljubavni apetiti, ali ne tra`ite nemogu}e. Posao: Skloni ste promjenama raspo-lo`enja, pa su i va{e odluke nesigurne.Nekim novim poslom ne biste prona{li izadovoljstvo. Zdravlje: Nedostaje vam samopouzdanja.

LAV 23.VII - 22.VIII

Ljubav: U napetom ste periodu, {to vasudaljava i od ljubavnog zadovoljstva. La-ko mo`ete po`eljeti sve ili ni{ta... Posao: Nedostaje vam stalo`enosti i energi-je. Mnogo radite, a sve vam se ~ini uzalu-dnim. ^uvajte se nepromi{ljenih poteza.Zdravlje: Sporiji ritam mo`e zna~iti spas.

DJEVICA 23.VIII - 22.IX

Ljubav: Trudite se da zadr`ite trenutnu si-tuaciju, ~ak ako niste potpuno zadovo-ljni. Ne tra`ite utjehu i/li zaborav u po-slu.Posao: Zate~eni ste obavezama, koje vamostavljaju malo vremena za odmor ili u`iva-nje. Iskrsnut }e i nove okolnosti ili situacije.Zdravlje: Vi{e ula`ite u zdravlje.

VAGA 23.IX - 22.X

Ljubav: Voljena osoba o~ekuje da joj uvi-jek budete pri ruci i da joj stalno ~initeusluge. S obje strane postoji i ljubomora. Posao: Napredujete uz pomo} poznanstva ipodr{ke jedne veoma utjecajne osobe.Uspje{no se nosite s kolegama i rokovima.Zdravlje: Sve vi{e u`ivate u samo}i?!

[KORPIJA 23.X - 22.XI

Ljubav: Sedmica je povoljna za bu|enjeosje}anja i iskupljivanje za stare grijehekod voljene osobe. Vi{e izlazite, dru`ite se.Posao: Nije vam potrebno mnogo vremena ienergije kako biste napredovali. Sve te~e pre-ma planu. Raspolo`eni ste i za nove obaveze.Zdravlje: Mo`ete biti veoma zadovoljni.

STRIJELAC 23.XI - 22.XII

Ljubav: Lako se mo`ete na}i u zapletenimsituacijama. Previ{e vas bole i uznemira-vaju rije~i osobe koju puno volite.Posao: Uznemirava vas rad s nepouzdanimljudima, koji ne ispunjavaju svoja obe}anja.Ne tra`ite tu|u pomo}, nema potrebe.Zdravlje: Nervozni ste i nestrpljivi.

JARAC 23.XII - 21.I

VODOLIJA 22.I - 19.II

RIBE 20.II - 20.III

Rade ^OLOVI], na{svestrani glumac,sjajan teatarski po-slenik, odli~an ipred filmskim i tv-kamerama, koji sro|endanom for-malno odlazi u za-slu`enu penziju, veoma je lju-bopitljiv ~ovjek, u najpoziti-vnijem smislu rije~i, jer jemnogo toga {to ga istinski za-nima. Uvijek je u pokretu.Njeg Sun~ev znak Strijelac (4.XII 1946.), {to je i u podzna-ku, odredio mu je vedar, opti-misti~an duh. Ljudi vole nje-govo dru{tvo. Rade je otvoreni bez ograda ka`e ono {to misliili osje}a. Puno vremena pro-vodi na zraku. Najvi{e voli daputuje, a kada to nije konkre-tno, ma{ta o dalekim krajevi-ma i nepoznatim avanturama.Sada, u zrelim godinama, smi-je{i mu se niz odli~nih, sjajnihprojekata, kroz koje }e dobitipotpunu satisfakciju.Taylor SWIFT, je-dna od najboljihameri~kih cou-ntry-pop pje-va~ica, autoricatekstova i glumi-ca, veoma je kre-ativna i suo-sje}ajna osoba.Vrlo je brza, avanturisti~kogduha, a sopstveni optimizampru`a joj sigurnost. Prakti~no-st Strijelca (13. XII 1989.)uveliko joj poma`e da seostvare gotovo svi njeni snovi.Ima sjajne ideje, dare`ljiva je,ima dobru volju, ali i ekstrava-ganciju, te potrebu za kralje-vskim tretmanom. Prakti~nijaje i vi{e je na zemlji od pro-sje~nog Strijelca. Ozzy OSBOURNE, ro-ck legenda, zra~isenzualno{}u, nje-govo tijelo veomaje izdr`ljivo. Ko-ntroverzni umje-tnik, kao ve}inaStrijelaca (3. XII1948.), u dubini du{e je pravodijete, pa mu je potrebna~vrsta vodilja, koju pronalazi uljudima koje voli i koji volenjega. Posjeduje mentalnu di-sciplinu, „organiziran“ mozak,stalnu potrebu za radom, teveliku snagu da obavi sve za-po~eto. Predani je radnik, ali ihedonist istovremeno. Uvijekse bori za javni imid` visokogranga, dobar je organizator iefikasan u svemu {to radi.Energiju koristi za dono{enjeva`nih odluka, za probitak kaboljem. Uvijek napreduje krozistrajan rad.

Slaganjeparova

Strijelac - OOvanOboje ste avanturisti i dobro se sla`ete i naintelektualnom i na tjelesnom planu. Ovanje dobar partner za Strijelca.

Strijelac - BBikOboje ste otvoreni, po{teni i volite `ivot.Bik vam pru`a podr{ku i organiziranost,koja vam je potrebna.

Strijelac - BBlizanci@ivot je zabava za ljubavnike koji znaju dau`ivaju poput vas dvoje. Ovo je prava oso-ba za Strijelca. Ne sputavate jedno drugo.

Strijelac - RRakOboje ste ambiciozni. Rak zna da ocijenikoje ideje kod Strijelca imaju izgleda, a ko-je su proma{aj.

Strijelac - LLavVi ste dvoje optimista koji pose`u za zvije-zdama. Inspirirate jedno drugo i zajednose upu{tate u avanture.

Strijelac - DDjevicaPrijeko vam je potrebno stalno prisustvoDjevice, dok je Djevici od koristi va{smisao za humor i optimisti~ki pogledna svijet.

Strijelac - VVagaVi ste atraktivan par. Energija Vage zapalit}e va{u vatru i rasplamsat }e plamen. Vaga,po svaku cijenu, izbjegava scene.

Strijelac - [[korpija Predodre|eni ste za to da zajedno visokopoletite. Divite se ~vrstini, disciplini i ta-kmi~arskom duhu [korpije.

Strijelac - SStrijelacEvo najboljih prijatelja i ljubavnika. Va{aveza ima duboke korijene. Imate duho-vnog blizanca, ne dopunu.

Strijelac - JJaracJarac predstavlja odli~nu metu za va{e stri-jele. Va{a iskrenost i Jar~ev smisao za rea-lnost dobro se sla`u.

Strijelac - VVodolijaI jedno i drugo ste nepredvidivi i origina-lni. Vi palite Vodolijinu vatru, a Vodolijarasplamsava va{ plamen.

Strijelac - RRibeVa{a prakti~na strana pomo}i }e Ribamada ostvare svoje snove, dok }e vas Ribe vo-diti na uzbudljiva putovanja.

Ljubav: Sklad i zadovoljstvo su vam nado-hvat ruke. Svaka promjena je dobrodo{la.Preko no}i otvarate novu stranicu. Posao: Uspje{no rje{avate stare probleme,suo~avate se s novim izazovima. Nekiva`ni ljudi su vam skloni.Zdravlje: Odijevajte se u skladu s vreme-nom.

Ljubav: Te{ko pronalazite ljubavni mir.[ta god odlu~ite, niste zadovoljni. Par-tner je u nedoumici. Zajedno pobijeditekrizu. Posao: Nemojte „sva{tariti“. Posvetite sejednom poslu i izbjegavajte profesiona-lni rizik. Ipak, slijedi nov~ana satisfakci-ja. Zdravlje: Pod hitno se odmorite.

Poznati suprepoznajte se

AZRAHoroskop

84/azra 2011.

AZRA Ususret spektaklu

- Sevdalinka je jedinstven muzi~ki izraz u svi-jetu, a „Mostar Sevdah Reunion“ je unikatnapojava na muzi~kom nebu - kazao nam jeRu`dija Metanovi}, producent ovog benda.

I doista su jedinstveni. U prilog tome govori~injenica da su popularizirali sevdalinku me|umladima, van granica BiH, te bez problema uspi-jevali napuniti brojne svjetske koncertne dvorane,od Evrope, do Australije, Kanade, Amerike...

- Jedino nismo nastupali u Ju`noj Americi,tamo ide Kusturica - na{alio se Nedeljko Ko-va~evi} Ne|o, virtuozni violinist ove grupe.

Nakon koncerata u Zagrebu i Beogradu, gdjesu, ka`e, „napravili eksploziju“, do{ao je red i navelike koncerte u na{oj zemlji. U Sarajevu su 8.decembra u dvorani „Mirza Deliba{i}“, a u tu-zlanskom BKC-u dva dana kasnije.

S kolegama iz benda Kova~evi} nije sara|ivao sa-mo na prvom albumu. A bilo ih je osam, s poslje-dnjim, koji je iza{ao pro{le godine. Ro|en je i odra-stao u Mostaru, gradu od kojeg po~inje i na kojemzavr{ava svaku pri~u. U njemu je zavr{io ni`u i sre-

dnju muzi~ku {kolu i svirao u KUD-u „Abra{evi}“.Potom je upisao studij ekonomije u Sarajevu.

- Svakog vikenda, a nekad i radnim danom, vo-zio sam se u Mostar. Jedva sam ~ekao da vidimnebo iznad grada, Neretvu, Most, ali i Mostarke.U Sarajevu sam postao ~lan KUD-a „Slobodan Pr-incip Seljo“. Osim violine, sviram i tamburu. Kadsu to ~uli ovi s Radija Sarajevo, odmah su me po-

zvali da se pridru`im tambura{kom, a potom i na-rodnom orkestru. Bila su to lijepa vremena. Na-kon studija sam se zaposlio, pa sam neko vrijemeradio tri posla istovremeno. Jedanaest godina ukontinuitetu, od 1. januara do 31. decembra, ni-sam imao slobodnog dana, ali sam imao vremenaza sve: svirao sam, bio u omladinskim organizaci-jama, bavio se sportom, sjedio u „Bristolu“ s prija-teljima, to je bio moj `ivot. Imao sam dva braka,jedan banjalu~ki, drugi mostarski. @ao mi je ovogmostarskog, ali {ta se mo`e - pri~a Ne|o.

Svoj rodni grad }e, ka`e, nakon koncerta uTuzli posjetiti 118. put. Ve} du`e vremena `iviu Beogradu, na Dedinju. Prvi kom{ija mu jeslavni fudbaler Dragan D`aji}. Iako se navikaona `ivot u srbijanskoj prijestolnici i stekao bro-jne prijatelje, priznaje da mu nedostaje rodnigrad.

- Nadam se da }u se uspjeti izboriti za maj~instan. Evo ve} 12 godina kako to poku{avam, bo-rim se s raznim namje{taljkama, kako bih dobioono {to je moje.

Ned

eljk

o KO

VA^

EVI]

Ne|

o

Pi{e: Elvedina D@AKMI] Foto: Berjamin NIZI]

Moja dragocjenostOd svoje italijanske, ru~no ra|ene violine

se ne razdvaja. O ~uvenim „Stradivari“ violi-nama ne ma{ta, jer „za njeno obezbje|enje bimu trebalo deset tjelohranitelja“.

- Takvih violina danas na svijetu ima samodevet. Tri su u Parizu, a ostale u Moskvi. Ci-jene im se kre}u od 1,2 do 1,5 miliona ame-ri~kih dolara. Moja nije bila tako skupa, alimi je dragocjena.

@ao mi je mostarskog braka

AZRAParty Zone [iroki Brijeg

Sarajevo

Koncert za pam}enje Popularna pjeva~ica Jele-na Rozga i legendarni rock muzi~ar Mom~ilo Ba-jagi} Bajaga napunili su dvoranu „Pecara“ u[irokom Brijegu i pru`ili odli~nu zabavu za sveposjetitelje. Koncert je po~eo Bajaga s „Instrukto-rima“, koji su publiku zapalili starim hitovima„Ti{ina“, „Moji drugovi“ i „Plavi safir“. Pred krajje izveo svoju novu pjesmu „Ako treba da je kraj“.Mu{ke uzdahe izmamila je Jelena, koja se, kao ibeogradski pjeva~, najsrda~nije zahvalila posjetite-ljima, kojih je bilo vi{e od {est hiljada. S. T.

» Zahvalnost publici za25 godina podr{ke

„Flamingosi“ u „Coloseumu“ Kao i proteklih godina, tako je i ove subote uklubu „Coloseum“ atmosfera bila usijana tokom dvosatne svirke popularnih„Flamingosa“, Ognjena Amid`i}a i Marinka Mad`galja. Iako se bave razli~itimposlovima, potrudili su se uskladiti vrijeme, jer se, kako ka`u, osje}aj koji pobudisarajevska publika nikada ne zaboravlja. Zato nisu bili ravnodu{ni, te su vikend uSarajevu maksimalno iskoristili da pobjegnu od poslovnih obaveza. Osim pjesama„Ruska“, „Danijela“, „Litar vina“... publiku su digli na nage izvode}i na{e pop ro-ck hitove. Najvi{e su u`ivali Me{a Vati} i Emir Cocali}, dok su rasplesane bilenovinarke Ajla Arifovi} i [ejla Salihefendi}. Nakon dva bisa „Flamingosi“ su sepozdravili uz obe}anje da }e ubrzo ponoviti nastup u Sarajevu. Do tada, Ognjennastavlja voditi najgledaniji talk showu u Srbiji „Amid`i} Show“, a Marinko igrau novoj predstavi beogradskog Ateljea 212 „Zbogom SFRJ“. S.T./N.N.

86/azra 2011.

» Ne zaboravlja sesarajevska publika

» Ajla Arifovi} i [ejla Salihefendi}

» Emir Cocali} » Me{a Vati}

Zenica

Ivan i Sandra me|u svojim Zeni~anima Zagreba~ka operna diva i~lanica teatra «Komedija» Sandra Bagari} proteklog vikenda je prvi put u`ivotu nastupila u svojoj rodnoj Zenici, u Bosanskom narodnom pozo-ri{tu, kao specijalni gost na solisti~kom koncertu Ivana jeli}a (23), stude-nta tre}e godine Muzi~ke akademije u Zagrebu.

- Kao djevoj~urak, sjedila sam u ovoj dvorani, gledala neke druge ka-ko pjevaju i govorila sebi: „Sandra, jednom }e{ u sve~anoj haljini nastu-piti i pjevati ovdje svojim Zeni~anima“ - kazala nam je Sandra, te{koskrivaju}i emocije navrle godinama nakon {to je, zbog {kolovanja, prvopreselila u Sarajevo, pa u Zagreb.

Nakon veoma uspje{nog koncerta dru`enje je nastavljeno u prostori-ma ekskluzivnog restorana „Dubrovnik“, a Sandrini i Ivanovi gosti bilisu poznanici, prijatelji i zvanice iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Austrije...

Sandra i njen mu` i pratilac na klaviru, profesor Darko Domitrovi},dobili su umjetni~ku sliku s motivom Zenice, koju im je uru~io EmilBrni}, vlasnik i direktor zeni~kog „Stanexa“, ina~e organizator koncerta iuz Ivana, idejni tvorac ovog spektakla. A. D@./ J. F.

» Ivan s ~lanovima benda Armina Hod`i}a

» Nastup predodu{evljenom publikom

azra 2011./87

» Sandra i Darko dobili sliku na poklon

» Ro|ena Zeni~anka u`ivalau dru{tvu starih prijateljica

AZRALuda Planeta

azra 2011./89

Automobil budu}nosti Fun-Vii, skra}eno od„vehicle interactive internet“, koncept je auto-mobila ~ija je karoserija na~injena od interakti-vnih plo~a osjetljivih na dodir, {to vlasniku li-menog ljubimca omogu}uje potpunu promjenunjegovog vanjskog izgleda. Tako, ovaj„Toyotin“ automobil mo`e „pozdraviti“ vlasni-ka bilo kakvom porukom. Na interaktivnimplo~ama mogu}e je ~ak i surfati internetom.

» Ovaj ~etveroto~ka{ vlasnika „pozdravlja“ porukama

Potopljeni most U nizozemskoj pokrajini Za-padni Brabant u 17. stolje}u izgra|en je cijeliniz utvrda i odbrambenih jaraka, kako bi sesprije~ile invazije iz Francuske i [panije. Utvr-da Fort de Roovere bila je okru`ena jarkomkoji je bio predubok da bi ga se moglo samotako pre}i, a opet preplitak za brodove. Loka-lne vlasti do{le su na ideju da se na mjestu ne-kada{njeg jarka napravi „potopljeni most“, kojije „ukopan“ u korito rijeke i nasipa. Projekt jenominiran za presti`nu nagradu Gra|evina go-dine 2011., koju dodjeljuje Udru`enje arhite-kata Nizozemske.

Iznad ponora Austrijanac Michael Kemeter novi je podvig izveo u kalifornijskom nacionalnom par-ku Yosemite. Ovaj 23-godi{nji junak pre{ao je 25 m na u`etu debelom tek dva i po centimetra, nadponorom dubokim 900 m. Prva tri puta Kemeter je tu udaljenost prevalio vezan sigurnosnimu`etom, ali ~etvrti put je to u~inio bez ikakvog osiguranja i, sre}om, uspio.

@ivot sa svinjama Biv{a studentica medicine Miru Kim, u sklo-pu svoje nove umjetni~ke instalacije, odlu~ila je potpuno gola`ivjeti pored svinja 104 sata. Ova 30-godi{njakinja je kao dijetepatila od opsesivno-kompulzivnog poreme}aja, kojeg s eoslo-ba|a na ovaj na~in. K}erka je korejskog filozofa, a slavu je steklafotografiraju}i samu sebe potpuno golu na razli~itim mjestimapoput napu{tenih tvornica ili tunela i mostova.

AZRAPreporu~uje

Smijeh, istina ili zabavaDobra predstava, knjiga ili koncert? [ta izabrati? Uz ovo prvo, predstavu „Hamlet zna {to narod ne zna“, nasmijat }ete se surovoj realnosti, onako kako to samo mi u BiH znamo.

Knjiga koju vam ovoga puta preporu~ujemo govori o tome da se trebamo uhvatiti uko{tac svlastitim istinama, te da odluke koje donosimo nisu uvijek u na{im rukama. Uz muziku

najve}e {panske DJ zvijezde istinski }ete se opustiti i plesati do zore. Prona|ite ne{to za sebe„Molitva moje majke“, ro-man prvjenac, ameri~keknji`evnice pakistanskihkorijena Nafise Haji, dirlji-va je pri~a o odnosu majkei k}eri, mlade muslimankena `ivotnoj raskrsnici, gdje

se isprepli}u kultura, religija i korijeni. Svojevoljna i inteligentna Saira Kader,

mlada Amerikanka indijsko-pakistanskog po-rijekla, odbacuje stege tradicionalnih ideja,odlu~i postati novinarka i osvojiti cijeli svijet. Porodi~na tra-gedija natjera je da prekine svoja putovanja po ratnim zona-ma, gdje je otkrivala istine o tu|im `ivotima, da se vrati ku}ii uhvati uko{tac s vlastitim istinama. Na putu samospoznaje,spokoj pronalazi u `ivotnim pri~ama svojih roditelja i preda-ka. Dok korak po korak otkriva nadu, bol, radost i strast kojisu oblikovali njihove `ivote, Saira se suo~ava s istinom kojuprije nije `eljela prihvatiti - da odluke koje donosimo nisuuvijek u na{im rukama i da vjera nije samo stvar intelektua-lnog opredjeljenja.

2

Na repertoaru Naro-dnog pozori{ta u Saraje-vu je, 19. i 22. dece-mbra, u 19:30h, predsta-va „Hamlet zna ono {tonarod ne zna“. Rije~ je oadaptaciji djela hrvatskog

dramati~ara Ive Bre{ana „Predstava Ha-mleta u selu Mrdu{a Donja“.

Reditelj Sulejman Kupusovi}, uzodobrenje samog Bre{ana, prilagodioje ovu pri~u bh. stvarnosti, napra-viv{i predstavu koja govori o licemje-rstvu i nemoralu koji nastaju u vre-menu kada ~ovjek gleda samo vlasti-tu korist. U predstavi igraju Josip Pe-jakovi}, Milan Pavlovi}, Mirvad Ku-ri}, Sa{a Petrovi}, Mirsad Tuka,Alma Terzi}, Aldin Omerovi}, Meri-ma Lepi}, Slaven Vidak, Riad Ljuto-vi} i Amina Begovi}. Scenografiju ikostimografiju radi Marijela MargetaHa{imbegovi}.

3

90/azra 2011.

Najve}a {panska DJ zvijezda Cristian Varela }e 9. decembra nastupiti u Domumladih u Sarajevu. Za 17 godina uspje{ne karijere Cristian Varela je dobio vi{eod 25 internacionalnih nagrada. Pod utjecajem umjetni~ke porodice, pri krajumuzi~kog {kolovanja komponirao je muziku za pozori{ne predstave, filmove,modne doga|aje i televizijske spotove. Cristian je radio na vi{e od 150 produ-kcija i kompozicija za najpresti`nije me|unarodne izdava~e i kompanije. Napartyju }e, osim jednog od najboljih techo DJ-eva na svijetu, nastupiti i do-

ma}a DJ podr{ka - Focho, Wedran, Ajnspric, Sharky, Q’le & Darkcode.

1