bacc. med. tech Dijana Didak

MIKROBIOLOŠKA FLORA I EKOSUSTAV USNE ŠUPLJINE

BAKTERIJE GLJIVICE PROTOZOI PRIONI povremeno VIRUSI Usnu šupljinu kolonizira preko

500 vrsta i podvrsta mikroorganizama

to je normalna fiziološka flora usne šupljine koju nastanjuje komenzalnim ili ponekad simbiotskim načinom života

Primarno razlikujemo:

GRAM POZITIVNE BAKTERIJE GRAM NEGATIVNE BAKTERIJE ANAEROBNE FAKULTATIVNO ANAEROBNE

mikroflora tjekom života kolonizira usnu šupljinu postupno

u određenoj životnoj dobi ima i određene značajke

rođenje-sterilna usna šupljina mikrobi iz okoliša započinju

kolonizaciju (prolaz kroz porođajni kanal,majčina usta, primalja-Streptococcus salivarius)

Postepeno nastaje ekosustav sastavljen od različitih bakterija, kao produkt metaboličke aktivnosti tih bakterija

Dijete – 1 god.(Streptococcus mutans,S.sanguis,Actinomyces spp.,Prevotella,Porphyromonas spp.,spirohete)

Adolescenti-anaerobna flora Starija dob-flora slična onoj kod

malog djeteta;promjene upotrebom protetskih nadomjestaka(C.albicans)

Pojedine skupine mikroorganizama koloniziraju određena mjesta u usnoj šupljini i specifična su za ta područja :

1. Skupina mutans :zubni karijes ; površine zuba

2. Skupina salivarius : slina ,dorzum jezika

3. Skupna anginosus : endodoncijska područja,dentoalveolarne infekcije

4. Skupina mitis :karijes,zubni plak,jezik

nabrojene skupine pripadaju Gram-pozitivnim kokima,rod Steptococcusa

EKOSUSTAV usne šupljine :

USNA FLORA HABITAT(sluznica obraza,jezik,povšine

zuba,epitelne stanice pukotina sluznice,protetska i ortodontska pomagala)

ČIMBENICI MIKROOKOLIŠA(mikrobiloška flora,anatomija,slina,sekret gingivalnih pukotina)

BIOFILM-visokoorganizirana baktrijska flora zaštićena od domaćinove obrane i antimikrobnih tvari(mogućnost utjecaja na biofilm –isključivo mehanički,a potom i kemijski)

Faktori rizika+faktori okoliša+miroorganizmi+nasljeđe+jatrogeni utjecaj=mogućnost napredovanja patološkog procesa i razvoja bolesti(parodontne bolesti;promjena oralne sluznice;fokusi)

potencijalna opasnost za razvoj nekih sistetemnih bolesti ili pogoršanje već postojeće bolesti kod imunokompromitiranih

osoba

PATOGENEZA INFEKCIJE

patogeneza infekcije u direktnoj je vezi sa virulencijom ;stupnjem patogenosti određenog patogena i o specifičnim čimbenicima domaćinove obrane

mikroorganizmi izrazito visoke virulencije prisutni su i u čak malim količinama inokuluma

neki mikroorganizmi uzrokuju bolest samo u imunokompromitiranih osoba-OPURTINISTIČKI MIKROORG(koriste oslabljenu obranu domaćina)

osnova PRIJENOSA INFEKCIJA je virulencija(kvantitativna mjera patogenosti mikroorganizma) i srodna je njegovoj toksičnosti i invazivnosti

većina se infekcija prenose sa zaraženog na nezaraženi organizam

brojni mikroorg.mogu uzrokovati neprimjetne(INAPARENTNE) ili subkliničke infekcije-bolesnik nema vidljivih znakova bolesti,iako su oni prisutni

zaraženi domaćin ne mora uvijek potpuno eliminirati mikroorg.iz organizma-KLICONOŠTVO (Salmonella typhi murium;HBV virus)

LATENCIJA –pritajen mikroorganizam miruje u domaćinu i čeka povoljan trenutak(stres,imunosupresija) da se reaktivira i ponovno počne razmnožavati,što ima za posljedicu povratnu-REKURENTNU infekciju sa vidljivim znakovima bolesti (Varicella zoster)

Većina se infekcija stječe širenjem iz vanjskog okoliša na čovjeka-EGZOGENO ili ENDOGENO u samom nosiocu(opurtinističke infekcije)

PUTEVI ŠIRENJA :

Udisanje Ingestija Inokulacijom (spolni put;kontaminirane

igle;oštećena koža;transfuzija krvi; ugriz životinje,čovjeka,komarac,krpelj)

ULAZNA VRATA INFEKCIJE : Koža(Clostridium tetani,HBV virus; Herpes

simplex tipa 1; Papiloma virusi) Sluznica dišnog sustava(Streptococcus

pneumoniae;virus influence,Neisseria meningitidis;Mycobacterium tubercolosis

Sluznica probavnog sustava(Hepatitis A; E coli) Sluznica spolno- mokraćnog sustava (Neisseria

gonorrhoeae;AIDS;Herpes simplex tipa 2; Candida albicans)

Oko(konjuktiva);Clamidia trachomatis ; Herpes simplex tipa 1

Bolest se pojavi ako su zadovoljeni svi elementi u Vogralikovom lancu:

1. Izvor infekcije može biti sve što je bilo u kontaktu s bolesnikom.

2. Put širenja infekcije: zrak, hrana, voda, insekti, dodir...

3. Ulazna vrata- mikrobi moraju ući na točno određene ulaze uorganizam, da bi izazvali bolest.

Primjer: uzročnik tetanusa mora ući kroz ranjenu kožu, a ako uđe kroz usta neće se dogoditi ništa.

4. Broj mikroba. Ponekad je dovoljna jedna, ponekad više od 1000. Što je mikrob virulentniji to je potreban manji broj. Broj mikroba je posebno važan za uvjetno patogene.

5. Dispozicija i ekspozicija: prvo je podložnost infekciji(ishranjenost, higijena, dob, spol, vitaminski status, psihički i fizički umor ),a ekspozicija se odnosi na vrijeme izloženosti patogenu

VIRUSI HEPATITISA

VAŽNO!

Svi djelatnici u ordinacijama dentalne medicine moraju biti dobro upoznati s patogenezom virusnih hepatitisa,putovima širenja i ozbiljnim posljedicama te infekcije

Tipovi virusa hepatitisa : Hepatitis A:uzročnik-virus hepatitisa

A;često u osoba slabih higijenskih navika,kontamirana voda izmetinama;loše riješena odvodnja odpadnih voda;konzumacija nedovoljno termički obrađene hrane-školjke

Prenosi se fekalno-oralnim putem Izlučuje se stolicom

U stomatolškoj praksi važno je znati da je moguće njegovo širenje slinom,odnosno križno,s djelatnika na bolesnika

Ima dobru prognozu

HEPATITIS B

DNK virus-Hepadnaviridae Uglavnom se širi dodirom s tjelesnim

tekućinama ,a njčešće se unosi u organizam kroz oštećenu kožu pri različitim zahvatima,spolnim putem,upotrebom zajedničkih predmeta(četkica za zube,britvica za brijanje ) ili pak transplancentarno(s majke na dijete tijekom porođaja)

Vironoštvo HBV-a: ako je virus HBV-a serološki prisutan

tjekom 6-9 mjeseci od početka infekcije

KRONIČNI PERZISTENTNI HEPATITIS( hepatociti stalno tvore HbsAg)

KRONIČNI AKTIVNI HEPATITIS (izrazito zarazne osobe)

Moguća je maligna alteracija-CIROZA i HEPATOCELULARNI KARCINOM

U usnoj šupljini najveća je koncentracija virusa HBV-a u gingivalnim sulkusima i slini

Sprečavanje širenja infekcije:IMUNOPROFILAKSA(shema 0,1,6)

U Hrvatskoj od 1999 god. -6 razr.OŠ obavezno cjepljenje rekombinantnim cjepivom, a od 2007 god obavezno cjepljenje novorođenčadi

Postekspozicijska profilaksa(ubodni incident, prskanje krvi na sluznicu oka i ozljeđenu kožu(imunizacija prema shemi 0,1,2,6 mj.)

Opće mjere zaštite: Zaštitna odjeća i naočale,zaštitne rukavice,zaštitna maska,vizir) Pacijente, za koje znamo ,da su kliconošenaručivati na kraju radnog

dana,ukloniti sa radnih površina sve što bi moglo biti izloženo aerosolu

Sve što je bilo u kontaktu sa pacijentom,odvojiti u predhodno pripremljenu dekontaminacijsku otopinu- izolirano od ostalih instrumenata

Nasadne instrumente temeljito očistiti i dezinficirati i sterilizirati Sav kontaminirani materijal(čaša,sisaljka,zaštitna pregača)mora biti

odložen u vreće za biološki opasan odpad Nakon zahvata oprati deterdžentom unit i propisno dezinficirati

fontanu i aspiracijski sustav (dekaseptol) Zaštiitnu odjeću odložiti u vreću za kontaminirano rublje Oprati i dezinficirati sve radne površine

Hepatitis C Porodica Flaviviride Najčešći put širenja-krv i krvni

derivati,hemodijaliza,narkomani,tetoviranje

Manifestacija u usnoj šupljini-lichen planus

Ubodni incident u ordinaciji-visoki postotak rizika infekcije

Hepatitis D Hepatitis E Hepatitis G

Infekcije virusom HIV-a,AIDS spada u porodicu retro virusa-

Retroviridae Tri podvrste : Oncovirinae Lentivirinae Spumavirinae Nazivi se razlikuju ovisno osposobnosti

prevođenja virusne RNK-a u komplementarnu DNK-a s pomoću enzima obrnute transkriptaze

Promjer virusne čestice: 100 nm - kuglastog oblika; ovijena dvoslojnom lipidnom ovojnicom koja potječe od stanične ovojnice stanica u kojima se virus umnožavao

ŠIRENJE HIV-a:

Spolnim putem Injekcijskim iglama kontaminiranih virusom (narkomani) Primanjem zaraženih krvnih pripravaka Tansplancentarno Transplantacijom organa

Važno je znati da djelatnici dentalne medicine nisu izloženi većem riziku od infekcije virusom HIV-a iz nekoliko razloga:

Infekcije slinom –mala mogućnost( u slini su prisutna IgA antitjela specifična

za virusne antigene-neutraliziraju infektivnost virusa;mucin koji sudjeluje protektivno ;inhibitor proteaze leukocita sline koji blokira stanične receptore potrebne za ulazk HIV-a u stanice)

HIV u slini gubi infektivnost tjekom 30 min.

Infektivna doza potrebna za razvijanje infekcije mnogo je veća od doze za nastanak hepatitisa B

Nakon ubodnog icidenta rizik zaraze HBV virusom iznosi 6-30 %

Rizik za infekciju HIV-om 0,4%

Tri stadija bolesti:1. Akutna infekcija-primarni stadij (3-6 tj.)2. Sekundrnistadij-asimptomatskainf.HIV-

om(6-10god)-smanjenjelimfocitaCD4 mogućnost (TBC;oralnakandidijaza;vlasasta leukoplakija;Kaposijevsarkom;pneumonia

3. Tercijarni stadij-AIDS(terminalna faza u kojoj dolazi do pogoršanja i otkazivanja vitalnih organa )

Važno je znati:

putove širenja zaraze uobičajene dezinfekcijske mjere i postupci

učinkovito djeluju na mogućnost infekcije virusom HIV-a

postojanost virusa smanjuje se sušenjem tijekom nekoliko sati

u tekućini stanične kulture slobodne čestice HIV-a prisutne su do 15 dana pri sobnoj temp.

do 11 dana pri temp 37 C

Gubitak infektivnosti: 56-60 C/ 30 min 0,5 % -tni natrijev hipochlorit 70 % -tni etilni alkohol

M R S A

MRSA je bakterija punog naziva Methicillin rezistentni Staphylococcus aureus (zlatni stafilokok).

bakterija koja se normalno nalazi na koži i u nosu zdravih osoba

KLICONOŠTVO

.

Bakterija Staphylococcus aureus često je prisutna na koži ili u nosu zdravih ljudi, pa se tako smatra da kolonizira (bakterije prisutne, ali nisu izazvale infekciju, tj. bolest) područje nosnica kod 25 - 30 posto populacije. Podaci iz SAD-a govore da je trećina populacije prenositelj "običnog" stafilokoka, a procjenjuje se da je MRSA prisutna kod jedan posto populacije.

prisustvo MRSA u zdravom organizmu ne mora nužno izazvati nikakve probleme,dok kod osoba s oslabljenim imunitetom, dubokim ranama, intravenskim kateterima - može biti pogubno po život.

septikemija, osteomijelitis, infekcije srčanih zalistaka (endokarditis), itd.

PREVENCIJA širenja MRSA

Primjena standradnih mjera pranja i dezinfekcije ruku

Dezinfekcija povšina Dodatna dezinfekcija

predelikcionih mjesta(rukohvati)

poznavanje uzročnika i putova širenja zaraze =

DOBRA I UČINKOVITA KONTROLA INFEKCIJE