balogh-győrgy-Сто-година-римокатоличке-жупе-у-Бачу(1)

8/16/2019 Balogh-Győrgy-Сто-година-римокатоличке-жупе-у-Бачу(1)

1/25

BACSIR.

K. PLEBANIA

SZAZEVES

EMLtrKE.

inra

tsALoGH

GYORGY,

ATESPERES

Acst

pt-peANos.

(Kiildnnyomat

a M.

Sion

V.

folyarn6b6l

ESZERGOM1867.

NYoMATorr

uonAx EGYEDNEL.

STOGODTNA

RIMOKATOLIEKE

ZUPP,

BAEU

PISAO

BALOGDERD

PoDDEKAN,

ndKrZupxrc.

(Poseban

tisak z M.

Sion V

godi5ta)

ESTERGOM

867.

Sraupe.No

KoDHoRVAT DEDA


2/25

U

istoriji

na5edomovine

od

davnina

e

poznata

aro5ica

ad. 1.

anuara

1866.

godine

su

slavili stotu

godi5njicu

ome,

da

e

njena

upa predata

na

kori5tenje

crkvene

zajednice.

Na takav nadin Zelim

da

ovekovedim

znadaj

ovog

ubileja,

Sto u napisati

storiju

Bada,

njenu

nekada5nju

larm,sjaj koji

je

skriven

u tami

starih

vremerla.

alje

njeno

dana5nje

tanje,

na

kraju

da

prikaZem

azvoj

Zupe

okom

ovih

sto godina.

I

Bai,

pre

mohaike

bitke

Varo5icaBad,

u starim

zapisima

Bach,

Bath,

na

latinskorn

Bachia,

se nalazi

na severnoj

geografskoj

Sirini45'24'inaistodnoj

geografskoj

uZini

36054t,29

%miljajugoistodno

od

Budima,

u donjem

srezuzakonsko

ujedinjenih

Zupanija

Bad-Bodrog(B6cs-Bodrog

v6rmegye),

dalje na

levoj

obali

modvare

Mostonga,

oko

r

%

mrljaod

Dunava.r

Vreme

nastanka ve

varo5ice

se zgubio

u tami

davnaSnjih

remena,

ali da

e

postojala

u

vrerne

ugarskog ralja,

Svetog

Stevana

Szent

stv6n),

li moZda

e

on

dao da

se stvori,

daje

da

se

pretpostavlja

o,

da

e

Bad

edna

od niza biskupija,

koje

e

sveti

Stevan

osnovao:

Episcopaturn

rinc

(Bacsiensem)

tsi

fundationales

jus

desiderentum,

undatum

Srephano

Regi Apostoliko pariter ribuimus2 , S. Stephanu* R"g. Utriusque (Colocensiset Bacsiensis)

conditorem

tiisse,

nullus

adhuc

excepto

Katona

in

dubium

vocavit3

isto

ovo

tvrdi i

Sva5tida na kraju

,,Bacsiensem

piscopatum

uisse

a S. Stephano

undatum

1003

dum

avunculum

Gyulam

debellasset,,t

takode

to

dajedna

od zupanija,

koje

e

sv.

Stevan

osnovaodobije

naziv

Bad li

jedna

tvrdava

koja

vec postoji

ili koja

e

sagradena

skorije

vreme.

Godine

1085.sv. Ladislav

Szent

,6szl6)

e

badku

biskupio

unapredio

nadbiskupiju:

,,En

causarn acti,

cur

l,adislaus

anno 1085

Bacsiensem

piscopatum

ad

dignitatem

elevaverit

Archi-Episcopatus

Ducatus

nempe

Sirmiensi

Parochiae

Bacsiensi

accrescente.

ausa,

qlram

Rr.

Pral'us

praescripsito

st non

minus

rationabilis.

Quo

autem ernpore,

per

quem,

et

qua

de

causaBacsiensis

Ecclesia

n Archi-Episcopen

ermutata

sit, nova

indagatione

eget;

ametsi

et

hic omnia tenebris nvoluta fatericogamur. llud propecertumesr,anteannumMLXXXV

neminem,

qui

quidem

authenticis

nstrumentis roditus

sit, reperiri, qui

Archi-Episcopi

Bacsiensis raerogativa

matus

uerit;

quo

tempore

curn

rerum

summa

apud

Hungaros,penes

Ladislaum

.

esset,

acile

n

animum

nduco, ut

hune,

quem

omandis,

augendisqueEcclesiis

prae

ceteris

a Divo

Stephano

editum

uisseconstat,

authoremBacsiensis

Archi-Episcopaus

fuisse

mihi

persvadeam.

Occasionem

ero

credibile

est nde obortam:

quod

cum in

eo

tractu

quo

Bacsiensis

Episcopatus

orrigebatur,

Cumanorumqui

sub Salamone

Rege

opera

Ladislai,

semel terumqueprofligati

sunt,maxima

pars

degeret,

stique,

hac enim

conditionem

llis

post

preliurn

viae gratia

est acta,praebitumque

omicilium,

studio

Bacsiensis

Antistitis

ad

christianasacra

Ladislai

empore

raducti essent;

n non modo

Episcopi

conatum

emunerari

voluerit,

sed

animarum

etiam

saluti,

ac regni decoro,

unicum enim

hactenus

Hungaria

Archi-

Episcopatumhabebat consulere,Bacsiensem cclesiampraerogati_varchi-Episcopatus

Pontihce

postularit

exomari.

ta opinor,

alii forte

rneliora

suggerent.T

I Praj

(Pray)

e

ovog

miSljenja.

'

LAsdEsnieretek

6ra

I 819

ao 3.

t

Fe.ldrrel.

ccl .

Christ.

Apud

Hungaros

nit ia

13 6

3

Recensio eiae

Coistr. .

364.

1

*u*t. Historiaja

.

konyw

.

95.

'

Emorabil ia

erum

hung.

.

59 .

o

Hierar.

S.

p.

I I .

p.

19.

7 - ,

R e l .

e tE c c l .

n i r i a

p u d

u n g .

e j e r p .

1 5 . 6 .


3/25

Zavreme

vladavine

n-radarskog

ralja

Gejze I

(II.

Gejza)

konadno

su ujedinili badku

nadbiskupiju

kalodku

biskupiju

,,Jedno

od najslavnijih deia

kralja Gejze z 1149.

godine

e,

da

e

ujedinio

kalodku

biskupiju, oja

e

bila

ako

siroma5na,

abadkomnadbiskupijom.'

,

Al i

i

pored

toga

na

oba

mesta

su zadrZaliKaptol,

sa

po

desetdlanova

svaki

e

zadriao

svoju.

imovinu,'kao

Sto

se o

vidi u dokumentima

badkogKaptola

z

vretnenaposle

ujedinjenja'-

godine

1495.

ejo5

postojao

Vikarijat

badkogKaptola.

Nadbiskupskanaimovanja

su se

odvijalau Badu." U manastirupalotinacasv. Lerinca(Sz.Lorincz)blizu Budima godine

1517.

e

umro

fr. Stephanus anonicusolim

Bacsiensis.' Sudbina dan mohadkebitke su

oduzeli

i or,'u

lavu

Bada:

,Tunc

gitur utraque

am

Colocensis

quam

Bacsiensis cclesia

direpta;

unc utrumque

Capitulum ta dissipatum

est.

ut Colosense

uidem

aliqua

parte

nonnisi

post

duo

secula,

Bacsiense e nunc

quidem

adhuc estitutum

est.o

Neporedivo

e

da

e

Bad bio

znadajno

mesto

pre

mohadke

bitke,

iako

nailazimo

na razhdita

mi5ljenja

na stanicama

storije;

to

moZemoda

zakljudimo

po

tome,

pored gornje

navadenih,

da

su

ga

rado

poseiivali i kraljevi i drugi znadajni

judi.

-

Kralj Gejza

e

1148.

e

u Badu

proveo

Uskr5nje

praznike.'

Grdki car Manuel 1158.

godine

usput

e

navratio u

Bad.

-

Kralj

Ulaslo

od kuge, koja

e

haralau domovini, sklonio seu Badu

1495.

godine

tom

prilikom

titulu

badkog

velikog

Zupana

reneo

na nadbiskupaKalode. U

tovreme,

ula

1456.

godine,

sveti i veliki dovek JanKapistranoe posetioBad na poziv nadbiskupaRafaelaHerceg

(HerczegRafael).8

Premohadke

itke

u Badu 1518. i

1519.

godine

su odrZali

parlament,

gde

e

predsedavao ralj Lajo5 II

(II.

Lajos):

,,Ludovico

IL

reguanteBacsinum duobus

comitiis,

bidem an.

1518.et 1519celebratisnclaruit, n

quibus

GregoriusColocensis rchi-

Episcopus

ntimis regis Consiliariisaddituseste.O demu

Svatidovako

pi5e:

,,Pre

svegasu

naredili,

izvr5enje

poslova

op5tom

voljom na civilnom,

vojnom

polju

i

polju

prihoda

da se

okupe

u

Badu na dan svetogMihalja i 518.

godine

svi

velika5i,

kao

Stosu duZni,

kako

e

napisano

zakonu."

-'0.

no ovom

parlamentu

su

doneti

45 dlana zakona, ao i zakonski

clanovi

J ,8.,9.,22. sa

parlamenta

drLanog

519.

godine

izvodi

o5

44 najvaZnijeg

lana,

koji

rnogu da se

pronadu

u zakonikuUgarske.t' U Zeqi

daoLivrovu varo5icu okolinu,

nadbiskup

PeterVaradi, sa

puno poZrfvovanosti

novaca

dao

e

da se odisti

modvara

Mostonaga da sepoveZe a Dunavom, adi plovidbe. ,,Quanro ero Petruspro bono publico

molitus

fuerit, Danubium Bacsiamderivando,

quod

multis

fieri non

posse

videbatur sat."

Ovako

pi5e

Katonut'_

1494.

godine

ralj Ulaslo

(fJl6szlo)

a9^mu

e

naziv,,civitas,, a

starrovnike

e

oslobodio

od

vlasti

Lupana

od

plaianja

carine.'',

i

joS

u XVI

veku dobija

naziv

varo5ice

koja ima impozantne

gradevine.ra

Po

predanjunaroda malaje

300 radnji

i

tako

e

bila

prostranjena,

a

e

dak dopiralado

Tovari5eva

T6varos),

koji

je

za

sat

vremena

jugoistodno

daje TovariSevo io

njeno

predgrade.

Inade

kako Bombardi

pi5e

o ovom

regionu:

,,

A Turcis

iterum iterumque erro igneque

eversa,,

svako,

ko

je

ditao krvave stranice

storije na5e

domovine, amo

e

nalazio na5u

Zupaniju

takode varoSicuBad,

po5to

e

po

geografskom oloZaju

bila blizu

granice

r

SzvaticsMagyar Histor. l. k. 95. L

2

1. Metatio

Dominii

A. episc.1784.

t

Magyarencyclop. . K. 95. l.

4

Ka t .

. p . 119

t

MagyarSion1865. 95.

o

Katona .

p.

534.

t

Katona .

p.

184.

t

Katona .

p.426.

Magy.

Sion

1.

Fiiz. 730. I

'

Katona .

p.

5l I .

'o

I I .

Kot .

345.

.

"

Vest .Com.

p.475.

''

Katona1.

p.

499.

r i

Encycl . K.

I i4 l .

t 4

u .o .


4/25

varvarskih

Turaka

zbog njihovih

upada

uvek

e

bila na udaru.

Nesretna

bitka kod

Mohada,

kako celu na5u

Zupaniju, ako

e

i varo5icu

Bad

dovela

pod

turski

aram

-

pretpostavlja

se da

je

tu nalazio

jedan

pasaluk

,,

Kada

su

Turci

l5zl.

godine

zauzeli

Beograd

(Nandorfeherv6r)

za teritoriju

Bada

Bodroga

nastaonesretan

reokret.

Osmanijske

rupe

posle

svoje

pobede

1526.

godine,

delom

su krenuli

sa

eve

obaleDunava prema

Badu...

Sultan

je

u meduvremenu

tigaodo varo5ice

Bada

zapalioju

e,

a tvrdavu,

u bitci

od

utra

do vederi

je osvojio, a braniteljezajednosasuprugama decom e poubijao.U sred ezera modvara

izmedu Bada Petrovaradina,

e

nai5ao

na

veliki

ugarski abor

opasan

sa

akim

kanalom,

gde

se skrivalo vi5e hiljada

stanovnika

sa svojom

movinom

i to

e,

iako

sa

puno gubitaka,

probio

zatrzeo, nesreini

narod

e

pobio

kao

u

gradu

u tvrdavi Bad.,,r).

Zato,nije

nikakvo

dudo

da

se ne raspolaZe

a

puno podataka

o

Badu, z

vremena pre

bitke kod

Mohada.

Iz starog

slavnog,zlatnog

doba

Bada

edva

da

e

ostalone5to,

edino

rezidencija

Templara,

koja

e jo5

na

podetku

ClV

veka

predata

a

kori5ienje

franjevcima.'

Na.lveia

relikvija

Zupanije Bad

su ruSevine

vrdave

Bad,

u

atarima

slugde rasprostranjene

azne ruSevine,

istodno

grdka

episkopija,

dije

e

sedi5te

Novom

Sadu.r

II . Bai,

posle

mohadke

bitke

Bad,

koji

je

sa

ostalim

gradovima

na5e

domovine

dospeo

pod

tursku vladavinu

i trpeo pod

njihovom vladavinom,

krajem

XVII

veka,

posle

krvavih borbi,

konadno

se oslobodioTuraka.

Ali ni

unutra5nji

pokreti

nisu

po5tedeli

Bad.

Posle

mohadkebitke,

narodito

u naSoj

Zupaniji

e

haraoCrni

Stefan

Cserni

stv6n),

koji

je

isterao

plemi6e

z svojih

kuia,

kada

su se

vratili

u

Bad u njegovu

okolinu,

posle

zbegli5wa

od

Turaka.o Ni Rakocijevi

ustanci

nisu

postedeli

'

Magyar Ency.

5 I(.

-

L i .

o -

3

Bacsiensis

Metropolitana

veteris

Ecclesiae

S. Ladislao

Rege

pro

regnikolisartium

llarum,

Graeco

potissimum

Rifiii

adictis)

undatae

memoriam

efricans.

Ovako

opisujesredivanje ultusa

raskolnika

Jano5

BardoSi.

upplem.

nalector

Terrae

Scepusiensis.2lo.

*

Magyar Encyclopaedia. K.

Bad

sa zapadne

strane


5/25

Ba(,,

zato

Sto

e.njegova

vojska 1730.godine

zapalila vrdavu, a kasnije

u je

carska

vojska

skroz razruSila.'

Posle

puno peripetija od staroj

sjaja slave

edva

je

ostaloneStoSto

e

moglo da se

povrati,

pored

oga

Stosu nadbiskupi

z

Kalode

Bada,

kao

vlastelini kao vediti

veliki

rupani

badke

Zupanijeod 1698.

godine'

sa

puno

Zrtvovanja

u nastojali

da

e

uznaprede. Grof Imre

Caki

(

Gr6f Csdky mre)

nadbiskup

Kalode

Bad4 kao

sedi5te

Zupanije, krasio

u je

gradnjom

zgradeza

upravljanje

sa

Zupanijom,

isposlovao

e gradu pet

drZavnavaSara

svakog

ponedeljka

nedeljni

va5ar:

1. maj4

II utorkom

posle

Duhov4III 15.

avgust, V

28.

oktobar

V nedeljulnvocavita,

oji

je

mogao

daoLivt tek

1865.

godine,

'uu

dozvoluje

izdao

11.

ula

1719.

godine

velikopo5tovanicar

VI Karlo, a

odluka

e

proklamovana

6. marta 1720.

godine

na zboru Zupanijekoja

e

odrZana

Sonti.r

'

Magyar Encyclopaedia . K.

'

Kada

su tr:rci

proterani

sa ovih teritor ija, Leopold

je

Pala Sedenjija adbiskupa z Kalode

priwemeno

e

naimenovao

a

prvog

velikog Zupana Zupaniji

Bad, sa

dokumentom

kojije izdat 16. okt. 1698.

god.

po

kome

e

,,eidem,

ejusdemque uccessoribusuturis nempe

Colocensis

et

BacsiensisEcclesiaruimcanonice

unitarum

Archiepiscopis.

Katona Hist.

Met. Coloc. Eccl.II. K. 120

.

,

a

po

dokumentukojije izdat 1776.

godine,

nasledivanje itule velikog Zupanae ukinut,zaw5ajuii sagrofom JoZefomBa6anji.Kat. II. P. 359.

3

Nos Carolus sextus Dei

gratia

elektus

Romanorum Imperator

ect.

Memoriae commendamus

enore

praesentiurn

ignificantes,

uibus

expedit

universis.

Quod

nomine

et in

persona

Fidelis

nostri nobis slncere

dilecti

Reverendissimin Christo Patris

Emerici,

SanctaeRomanae

Ecclesiae

PresbyteriCardinalis,

e Comitibus

Csiiky

de Keresztszeg erpetuiTerrae

Scepusiensis, olocensiset Bacsiensis cclesiarum

Canoniceunitarum

Archiepiscopi,EpiscoparusVaradiensisAdministratoris

Comitatuum

Bachiensis t

BihariensisSuprerri ac

PerpetuiComitis, necron

Propositi

Posoniensis, t Actualis

Intimi Consiliarii nostri,

qua

Oppidi Bacs,

Comitarui

ejusdemnominis adjacentis,Domini Terrestris,medio

sublicis

sui

Libelli Matti nosffae

demisse

epraesentatum

sit in hunc modum.

Quod

tametsiejusdem

oppidi

incolaeet

nhabitatores enignas itteras super

celebratione

Liberorum

Fororum

seuNundinarumannualium,per

Divos condam

Hungariae

Reges

gloriosae

Reminiscentiae

Praedecessoresosfrosclementersibi concessas

abuissent

rivilegiales,

ac vigore earundum n reali

qontinuoque

usu

celebracionis ejusrnodi Nundinarum

praefuissent,

Nihilominus tamen ex

quo

ob superiorum

temporum njurias,diversasque ellorum

vicissitudines

memoratas

itterasPrivilegiales

amisisse

perhibeanfur,

ac

per

hujusmod Litterarum deperditionem

usus

quoque

celebrationis

praedictarum

Nundinarum cessasse t

abolitus

esse

dignosceretur: Hinc mentionafus

dictorum

opidanorum

Dominus Terrestris in eo

Majestrati nosffae

perquam

demisse upplicavit,

quatenus

e

plenitudine

Authoritatis nostraeRegiae

qua

subditis nostris

commoda

et

quaevis ncrementa arere

nititur,

certas

quatemas

Nundinas Annualescum Foris Pecuariis

et

Hebdomadalibus,mentionatisOppidi

lncolis et Inhabitat oribus lemen ter oncede re ignaremur.

Qua

praelibati

Dornini

Terresffis

demissasupplicatione

Majeslrati nostrae

eatenus

acta elementerexaudita

et admissa,

ex

specialiGratianostraRegia d ipsum

praetactis

Oppidanis

Bacsiensibus

ratiose

annue4ndum

t concedendum

duximus,videlicet

quatemae

undinae

Liberae,seuFora

annualia,

pro

Festivitatibus

S. Demetrii, SS. Philippi

et

Jacobi,Pentecostes ie

et

Assumptionis

B.

M. Virginis,

alliisque

diebus, psasFestivitates

raecedentibus

t

immediate ubsequentibus did

neessariis,

ptis

et sufficientibus

una cum

foro pecuario,praecedenti

emper

biduo habendo, mni anno

omnino sub isdem Libertatibus

et

praerogativis, uibus

Nundinae iberae,

seu Fora

annualia Liberarum regiarumque

Civitatum

nosffarum, aliorumque Oppidorum et Villarum

celebrantur n

praescripto

Oppido Bacs

celebrariac

praeterea

ora

quoque

hebdomadalia ingulisdiebus Lunae

continuo

eneri

et servari

possint

ac valeant:

mo concedimus

t annuimuspraesentium

er

vigorem absque amen

praejudicio

Nundinarum seuFororum annualium iberorum aliorum quorumcumqueLocorum circumvicinorum.

Quocirca

nos omneset singulos

Mercatores,

nstitutores, c forenses

Homines ac

Viatores

quosiibet

horum

serie

assecuramus,

ffidamus et certificamus, quatenus

ad

praedictas

Nundinas seu Fora annualia libera

et

hebdomadalia,

ec non

pecuaria

per

Nos in

PraedictoOppido Bacsmodo

praemisso erpefuo

celebrari

comissa,

cum omnibus mercantiis, rebusque

et Bonis

Vestris libere,

secure,

et absqueomni

pavore

seu formidine

Personarum,erumque

et mercantiarum

Vestrarumveniatis,properetis

et accedatis,

eractique

bi

negotiationibus

estris

omribus, iterum

ad

propria,

aut quae

malueritis

Loca

redetais, alvis semper

Personis

atque

ebusVestris,

ub Protectione

ostraet Tutela specialipennanentibus.

t haecvolumus

per

Fora et

alia

Loca

publica

ubique

palam

facere

proclamari.

Praesentes

utem,

quas

secreto

Sigillo

nostro

quo

ut Rex

Hungariaeutimur" impendenti

communiri

fecimus, post

earum lecturam

semper eddi volumus

et

ubemus

praesentanti.

atum

per

manus

idelis

nostri Nobis syncere

dilecti Spectabilis c Magnifici Comitis

Nicolai

Ill6shtizy

de eadern,Haereditarii

n

Trencsenejusdemcue

t

LiptoviensisComitatuumPerpetui

Suprerni

Comitis

Acfualis, ntimi

Consiliarii et

per

dictum regnum

nostrum

Hungariae

Aulae nostrae

Cancellarii, n Civitate

nostra

Vienna"Ausffiaedie undecimomensisJulii Anno Domini millesimo septinsentesimo ecimo nono.Resnorum


6/25

Cak

e

zahtevao

a vrate nekada5nji lavni badki

Kaptol

,,Credibile

ergo,episcopatum

quoque

Bacsiensem,

uo

et in futurum capitulum statuendum

udicio

meo veniret sat.

O

tome Katona'

ovako

pi5e.

lme

nadbiskupa

Kalode

Bada

grofa

JoZefaBaianjija

( gr6f

Batthy6nyiJ6zsef)

e

upisano

zlatnim

slovima

na

godi5njim

istovima

varo5iceBad. On

e

bio u mnogo demu obnovitelj

na5e

nadbiskupije

u

Kalodi, a

i

varo5ice

Bada,kao mesto

njegoveomiljene zabave.Za obnovu

prelepog badkogKaptola, koji je propalozbog uZnemohadkenesreie,ovako se obratio

njenom

visodanstvuMariji Tereziji:

,,ut

praepositzram

S.

Pauli de

B6cs,

cujus episcopatus

quidemarchi-episcopatui

meo

am

olim ab

anti quo

canonice

unitus extitit;

sed amen

beneficiorum

llius nullum in capitulo Colocensivestigium

amplius superes, t, incuam,

praepozituram S.

Pauli de B6cs, de facto

am

a

pluribus

annis

vakantem, alicui de

capitulo

conferendi

acultatemmihi et successoribus eis clementissime

oncedere, t

us

patronatus

suurn

regium

in me et eosdernsuccessoresmeos,

pro

materna

pietate

sua, ransferre

benignissirne

ignetur,, o

potpori

ove molbe

ovako

pi5e:

,,Moveat

insignis

olim Capituli

Bacsiensis

onor, cujus aliquale saltemvestigium hac racione

habebo.,,

Ova

molba nije

ostala

bez

uspeha:

,Annuit

huie

petitioni

regina,

potestatemque

onferendi

praeposituram

Bacsiensem

is

litteris lli successoribusqueoncessit:Nos

Maria Theresia

memoriae

cornmendamus, uodnos benignumhabentes espectumac reflexionem idelitatis - RR in C.

P.

Josephi

e Comitibus de

Batthy6n

aec.Aec. Eidem,

necnonejusdemsuccessoribus rchi-

episcopis

quippe pariter

Colocensibus,

qua

sununa ecclesiarum

Dei

in

praefato

regno nostro

Hungariae,

partibusque

eidem adnexis,

patrona,

de

gratianostra

speciali,

us

patronatus

nostrurn

regium, seu

acultatern

praeposituram

S.

Pauli de

Bacs alicui de

capitulo

suo nunc et

in

futurum

conferendi cum ornnibus

praerogativis

elementerdederimus.

Datum

-

Viennae

Austr.

die12.mensis

Dec. anno

dom-

1764.

Jedino

e

Baianji

koristio

ovo

pravo,

1765.

godine

e

naimenovao vog zamenikakanonika

Gabora

Glasera

a badkog

preposta

koji

je

nazyan

po

svetomPavlu,

posle

oga ovo

pmvo

se

vrada

njenom velidanstr,u, badki

prepost

fiazvanpo

sv. Pavlu, zauzeoje

peto

mestou

Kaptolu kalodke

nadbiskupije.'

Zeleoje

da

ulep5a

aro5icu

Bad,

sredio

e

njenu

pijacu,

a 19.

aprila 1764.

godine

e

istodnogrdke tanovnike, oji su Ziveli sa drugestraneMostongeu malom Badu,preseliou

rnajur

Deronja

Derony

puszta

li Tironj)', a slovake

e

1758.

godinepreselio

u Selendu

(B6csrijfalu,

stari

naziv Ersekfalva) ili na teritoriju DerLa

(Derzsa)

Nad Band

(lr{agy

B6nts)4

u Badu

e

ostaviosamostarosedeocelire

(sokacz)

madare,

a nemadkimmajstorima

e

podelio

placeve

na uzviSenjuoko

fvrdave.

Po5to

po

funkciji velikog Zupanadestomorao da dolazi u

Bad,

er je

ovde bilo sedi5te

zupanije

Bad,njegovo

omiljeno

mesto zaizlet

e

bila

Suma

nzNanao kapeli sv. Antuna, dao

je

da se u

napravi

mesto

za

pustinjaka

i u Sumama verinjak,

koje

je

i

danas

pomat po

imenu

zvirinjak

(vadas).

I na kraju

dakaLem edima

pisca

memoaraKapistrano:

,Ottomanica

namquepotentia

nde a

gloriosae

eminiscentiae

eopoldi

M.

Imperatoris

et

Regis emporibus

ta

debilitata,ut metus

nostrorum

Romano octavo, Hispaniarum

decimo

sexto, Hungariae

vero

Bohemiae et reliquorum

AmoNono.

Carolus

m. ComesNicolaus lldsh6zy-Josephus igray.

(Indorsata)

Praesens uaeMajestateSacratissimae

rivilegialeDiploma Archi-EpiscopalisOppidi Bacs

n

J.

Comitatu

Bacsiensi existentis

espectu

iberarum

publicarum

celebrandarum

denuoque

estaurandarum

elementissime

nstituendarumnundinarum

elargitum

homagiali cum Devotione

perlectum,

et

ritu

solenni

publicatum

est n

generali

Congregatione ostradie 6. mensisMartit

1720 n Possess ione zontacelebrata.

Exfradaturn

er

Joannem elemen

plibatri

J. CothrsBacsiensis iscum

et SurrogatumNotarium .-

Sa originaia,

koji

se nalazi u Gradskojarhivi.

'

Katona

1.

o.161

t

Katona

I. Rdsz

330- .2.1

-t

Mesna arhiva

a

Praelirn,Conser.Bon. Archi Eppatus 784.


7/25

omnis

poni posset

de dominio

barbari

n

Hungaria

et Slavonia

estabiliendo,

necesse

rat,

vel

ipsaspepericulihacnpartepenitus

dfl ieta,

rganicurn

dm i

n

i

s trat

i

o n i s

E v

an

g

e

I i c ae s tat um

pr

i

s t ino

ante

devastationem

ujuspatriae

lorenti

cursui

estitui,

taliterque

accidit,

ut Fratres

Minores,

qui

spiritu

vocationis

suae

acti in

saevissimis

ellorum

tempestatibus cclesiae

militanti

suam n

spiritualibus

comrnodabant

ssistentiam,

a

b o n

e

re a d rni ni s t r

at i

o n i

s P ar o c

h i aru

m sansimrelevati,

el igiosae

itae

n

septis

Monasteriorumcum tranquillita teagendaeestituerenturl, oStoe njegovanadbiskupija,

posle

Zalosnog azdoblja,

doSla

u takvu

situaciju

da

e

mogao

da

podne

sa reorgani

zacijom,

upravljanje crkvama,

koje

je

bilo do

tada

u nadleZnosti

samostana

u Badu,

e

predao

crkvama

uPlavni ,uBodanu,uVajsk i iusamomBadunasamostalnouprav l janje iodl . jawxalT66.

godine

njihovo

upravljanje predato

svetovnim

sve5tenicima,

tako

omogudeno

edovnicima

da se

povuku

u

ti5inu

samostana.

,Eodem

(1766)

annoBachini

minia

parochialia

quae

pp.

Franciscani

rius

administraverantquatuor

cclesiasticis

ommisit,,2

)a

1500

orinti

ie

kupio

jednu

kuiu za

Zupni

dom

,,dornumque,

uam

idem

incolerent

1500

lorenis

redemit...3

On

e

svoritelj

Zupe

u Badu,

11.

ula

1773.

godine

e

zapodeo

radnju

velelepne

Zupne

crkve,

dija

gradnja

e

zavr5ena,

pak

zavreme

njegovog

naslednika.

Baron Adam

Patatid

Bar6

Patatich

Aaam;

nadbiskup

Kalode

Bada,nastavio

e

gradnju

velelepne

Zupne

crkve

amo

gde

e

njegov prethodnik

zapodeo

1780.

godine

sretno

u

je

i

zavr5io

,.Lr

ecclesias

uoque

munificum,

in locis

suis

uribus

obnoxiis,

Bacsiensem

perfecit , ,"

Zupru

dom, koji

je

sagradio

grof

Laslo

Kolonic

(gr6f

KollontczLiszlo)

1593.

godine,

on

e

I

812.

godine

dao

da se

pro5iri.

Isto

e

on

kupio

jednu

kuiu

od izvenog

Kampela,

ovda5njegstanovnika,

u

susedstr,u

rkvene

Z,rpe, fu

e

sagradio

Skolu

1794.

godine.

Zupnoj

crkvije,

29.maja

1804.godine

poklonio

edno

z^lonouteZini

od 5

meteri

30

funti; i

I

Brevis

memoria eia

Capistr.1857.

'Katona

I I K. 340 1.

3

Na istom mestu

o

Katona

l . 388.1


8/25

Kotradno

kupio

je

Zupanijsku

gradu

zajednosa

usprostorijama preuredio

u je

u

stu-t a

sluZbenike.'

U

lepoj uspomeni

e

ostao

u Badu

Peter

Klobu5icki (K-lobusiczky

Pdter),

nadbiskup

Kalode

Bada.

Da bi

isu5io modvare

Mostonge

u ataru

Bada

Deronje dao

e

da

se

skopa

kanal

duLine

Y+

milja, ovaj kanal i danas

e

poznat

po

imenu

Klobu5icki.

Po 20. dlanucrkveneposete,koja e odrZana rnesecu v. Mihajla 1824.godine,naredio e da

u

predstoje6oj

aspodeli

dadZbina,

upi

da se

dodeli

nova

parcela,

a uditelju,

koji do

sadanije

imao niSta,

da se da zemlja

u

velidini ut

parcele.

U

smislu

ove

odluke.1826. godine

prilikom

proverepostojeieg

stanja

uditelj

e

svarno

dobio

214

parcele,

htpaumesto

toga

$to

e

izgubio

prilikom

p^reuredivanja

titulo

findorum

per

regulationem

amissorum)

dobio

414

parcele

35

utara';

i na

kraju

krnetovirna

pored,

ve6

podeljenih

80

parcela,

oS

su

podelili

4o

parcela.

Prilikom

iste sluZbene osete

e

ustanovio,

da

Zupnacrkva ne

raspolaZe

ondorn,

pa

zbog

siroma5tva

e moZe

da udovolji gornjim

zahtevim4

u smislu 17.

odluke:

"sumptus

autem

n

lampadem,

ut haec

diu

noctuque

ante

Sanctissimum

olluceat n

nos

benevole

ecepimus"-

pa

zbogtoga

godi5nje

u

je

odredenom

votom pomagao.

Jednaod njegovih najve6ih adosti e uzdrzanje laveBoga, zbogtoga se udostojioda da

3,905 orinti za

ulep5avanje

upnecrkve,

a za

novosagradenu

alvariju

765

forinti.3

U ZeSi

da

i duhovno uzdiie

svoje

biv5e

kmetove,

dao

e

da

se

pro5iri

kantorova (pojac)

kue,a,26.

avgusta1842.

godine

e

osnovao

ondaciju

od

4000

forinti za

Skoleu

Badu,

a od njene

godiSnje

amate,

da

plaiaju

dva

nastavnika,

oji potidu

z

mesnog

samostana,

a

podudavanje

mu5ke omladine,

u

isto

weme

e

ukupno

dao

489

forinti i 33 krajcara

za Skolsku

opr"*.r.4

Varo5icu

Bad nije

zaboravio

ni

crkveni

velikodostojnik

JoZef

Kunst

(Kunszt

J6zsef)

nadbiskupKalode

Bada,

koji

je

bio

poznat

Sirom

domovine

o svom

dobrotvorstvu.

U leto

1864.

godine

dao

e

da se

Zupna

crkva

pokrije

novim krovom

i milosrdno

e

naredio

da

se

crkva okredi

i iznutra

i spolja.

Leta

iste te

godine,

kada su radili

zakonsku podelu

pa5njaka,

preko

limita,

Sto

e

zakonskipripadao

ondaciji

bolrrice,

poklonio

im

je

jo5

4

jutnaod

dela

koji pripadavlastelinstvu.Milosrdno e dao hrastovinu z svojih Sumazanoyugaleriju kapele

sv. Antuna i

za novu

Skolu

u Badu.

A i

visoko

po5tovana

lada

e

nastojala

da

uzdigne

podast

Bada,

ako

e

1811.

godine

Bad

prestao

da bude

prestonica

Zupanije,

kao centar

donjeg srezadao

e

dom

svim

sluZbenicima

u

Zupaniji.Posle

revolucije

zavreme

carskog

provisoriuma

u Badu

su

postavili

okruZni

sud

stanicu Zandarmerije

finansija,

dok

je

okruini

sud

ukinut, stanica

Zandarmerije

finansija

jo5

postoji.

U smislu zakona

z

1848.

godine

Bad

e

postao

okruZno zbomo mesto

za

poslanike

posle

tzbora oji

su

se 1848.

1861.godine

ovdeodvijali,

neteres

artrje

1865.

godine

od

te slave

ga

e

liSio.

Posle

olikih dobrotvornosti

elikana,

u meduveremu

u se

pojavili

i

pojedinci,

koji

su

nastojalida ulepSajuBad da ga uzdignu.

Jano5Nehiba,posveieni

biskup

Tininije

(Tinninia),

veliki

prepost

kalodke glavne

biskupije

i

zamenik

kaptola,

koji

je

roden

u varo5ici

Ba\

1842.

godine

dao

e

fondaciju

od 100

forinti

za

udZbenike

mesnim

siroma5nim

dacima,

u leto

1864.

godine

e

milosrdno

obnovio

bodni

oltar

svetog Krsta

u Zupnoj

crkvi.

Iste 1842.

godine

e

I5tvan

Harlikovid

upravitelj

manja nadbiskupije

dao

51

forinte

za gorc

navedeno,

ao

i advokat

JoLef

Sakal

dao

5 forinti.

'

Mesna arhiva

2

Acelusaad Visit.

Can. 1824.

I

Vita

Perri

Klobusiczky

132.

.

"

Vita Peh'i

Klobusiczky

140.

.


9/25

Pokojni

Balint

Polerecki

Polerereczky

B6lint) prepost

u Adonju i Zupnik

u Badu

poklonio

je

svoj vinograd,koji

se

nalazio

u molovinskim

brdima

u Sremu,mesnoj

Skoli,

koji

je

kasnije

uz

odobrenje

prodat,

a kamata

od

prodate

cene

e

kori5iena u svrhu

koju

je

darodavac

dredio.

Pored

gore

spomenutih

dobrotvora,postoje

dosta

njih koga sadanismo

spominjali,

ako

nisam

sporninjao

da

e

Bad

u svakoj

elementamoj

nesreii

e

dobijao

pomoi

od svojih

vlastelina,

dak

i onda

kada

e

ukinuta

obavezna

dadZbina.vlastelini

su

pritekli

u

pomao6

ako

e

zatrebao.

Bad e sadanapu5tena skromna varo5ica,koja je sa severozapadne juZne straneskoro

opkoljena

sa Mostongom,

ekom,

koja

e

nekada

bila

plovna

a sada

e

modvarna,

a

sa stoka

e

modvara DerZa

(Derzsa

mocsar),

ako

u

grad

skoro

sa

svake

stranemoZete

uii

sarno

preko

mostova.

Tako prilikom podele

pa5njaka

1864.

godine

varo5ica

rna 120 celih parcela

1110

katastarskih

utara

i 450

detvornih

hvata

pa5njaka,

koje zajedno koristi

celo

stanovniStvo

imaju 210

jutara

i 1522

defvornih

hvata vinograda,

3

63

utara

i 75 detvornih

hvata

Sume.

A

nadbiskupsko

manje

se satoji

od 2277

utara

i

1288 kvadratnih

hvata

oranica,

pa5njaka

ba5ta

-

i

jo5

raspolai-u

a79\2jutara

i

1205

kvadratnih

hvata Suma.

Oranice, koje spadaju

u

drugu kategoriju

su

preteZno

slatine i

peskovite

izato

nemoZemo

da

trvdimo

ono

Sto

piSe

u Zbomiku

(Esmeretek

fra)

iz 1839.

godine

I.

torn

3.

str.,,

Okolina

e

modvama,ali je pored oga plodna,, zatoStou okolini edva ima od ove zemlje manje

kvalitetnih.

-

Ne stoji

ni ta

tvrdnja,

Sta

piSu

neki,

da

proizvodimo

kvalitetno

cmo vino,

zato

Stona5ivinogradi

daju

ako

nekvalitetna

ina.

Na

kraju,

Stose

ide trgovine,

spada

medu

najslabijih

u okolini

i zato

nije u

pravu

taj

geografski

istorijski

leksikon,

koji

je

pri

mojoj

ruci, a nema

ni naslov,gde

ovako

piSe

o Badu

,ItZ

wird

dieszer

ort rneistens

on

Ratzen

bewohnt,velche

groszeHandelschaft

reiben,, 22

str.)

Po

popisu

z

1866.

godine

u salnom

Badu ma

498

kuia, a u vinogradima,

vlastelinskim

Sumama

majurima

o\22

ku6e.

Od ovih su

najbolji

spratni

samostan,

uca upravitelja

imanja,

gradska

ku6a, nova

Skola,

stanovivlastelinskih

dinovnika,

vlastelinska

pivara,

apoteka

joS

nekoliko

kuia,

preteZno

u

vlasni5t'uu

nemadkih

stanovnika.

Ukupan broj stanovnikae 3841, u su uradunati palandani oji ovdesluZe, fl&osnovu

veroispovesti

imokatolika

ma

3744

evangelista

-

istodno

grka

l6

-

agostonske

veroispovesti

6

-

jevreja

56. Po

narodnosti

1726 lirskih

Sokaca

Ill3

nemaca

725

madara-217

slovaka.

U redovnoj

vojnoj

sluZbi

63 osoba.

Stanovnici

preteZno

se

bave zemljoradnjom

i

stodarsfvom,

zanatlije

skoro

da

samo zimi

rade

u

svojoj struci, preko

let4 izuzev

nekolicine

isto

se bave zernljoradnjom

na

izvrsnoj

vlastelinskoj

krdevini.

Trgovina

e

iskljudivo

u rukama

evreja.

Postoji

vlastelinskapivara,

ali ved

odavnone

radi.

Staru slar,'u

ogla5avaj

Ru5evine

vrdave Bad,

najvelidanstvenija

ruSevina

u Zupaniji Ba(,;

nalaze

se na

zapadnom

delu

grada

skoro

e

obuhvaiena

sa muljevitom

Mostongom

ulaz

se odvija

kroz

edne

velike

kapije, ovu kapiju e 1774.godineGaborGlaserprepo5tbadki e dao da seobnovi, ali diji je

krov i 856.

godine

u vatrenoj

stihiji

izgoreo,

a

slavni nadbiskup

JoZef

Kunst

e

ove

godine

dao

da se

krov

popravi.*'

zate

kaprje

se nalazi

ulica

od 35 kuia

-

op5te

nazNanatvrdava

,

na

dijem kraju

se nalaze

dasne

u5evine

na

prostoru

od skoro 4752

detvomih

hvata,

odupiraju6i

se

gvozdenirn

ubima

stoleia,

ruSevnoj

tihiji

kopadablaga

kopadima

cigalj4 prepuiteno

jedino

na

duvanje

Svevi5njeg,

a

ruSevinama

judska

uka ni5ta

nije

popravljala,

nego

e

samo

uniStavala.

'

*

Pre

se nalazio

spred

ove kapijejedan

drveni

most,

ali do sadaje vei

propao.


10/25

Na

prostor gde

se

nalaze

uSevine

pre\azi

se

preko

ednog

Sirokogmuljevitog

kanala,

gde

se

desno nalazijedna

kruZna

citadela, koja

je

6

Yzhvata

dugadka

3 % hvata

visoka, a

na

severozapadnom elu

e

malo ulubljena.

Dalje,

prerna

sredini

prostora,

idljivi su

otatci

starogmosta,

preko

dega

e

vodio

prolaz

do

ruSevinadruge

zaobljene

citadele,

duZine

3

lzhvata.

Na

sredini

prostora

se

nalazi

edna

kula detvrtastog

oblika,

u osnovi od 2

%

detvornih

hvata i

10 visine. Vidljiva sumestaod dva sprata,a treii sprate sru5en.U unutra5njosti ule, na

prvom

spratu, u

jednom

uglu

se nalazi

odZak, spolja, na

severozapadnom

6o5ku,

prilepljeno

uzzid se nalazi kruZnostepeni5te,

oje

slobodno

visi,

poSto

mu

e

donji deo

sruSen. rozori

na

prvom

spratu su dugadki ovalni

i najugozapadnom prozoru pi5e:

prilikom

kredenja

crkve u

Badu,

nacrtao

sam ove stare

uSevine za

spomen

upisujem svoje ime.

Jano5Tot,

slikar

iz

Seksarda *33xr-pro zo1_ adrugom

spratu su detvrtastog

oblika,

a

na

gornjem

spratu

su skroz

mali.

RuSevine

wdave

u Badu

Od ovoga severno

se

nalazi

rondela

u

predniku

od

40,

odprilike 8

hvata visine,

na

spoljim

zidovima, sa detiri strane

su vidljive konzole

za terasu.Ova rondela se nalazi

prema

Mostonzi.

Levo od ulaza u

prostor

tvrdave,

isto

se nalazijedna

rondela

u

predniku

od 3

%

hvata.

Ove

gradevinepo

izgledu su

starije, nego;

Kapela i odbranbena

ula, koje

se nalazesa zapadnestrane, ep5egsu stila.

Hodajudi

od

severne ondele

prema

zapadu

vidi

se

edna

kula,

dija

osnova

e

u

predniku

od 2 Yzhvata,

a

navi5ee uzantja,pokrivena e svodom,gotskog e stila;pored uZnogprozorase nalazi edna

bela kamena

ploda,

sa

bezvrednim

Skrabotinama.

Iz ove kule do Mostonge

se Sire,

skoro skroz sruSenizidovi u duZini

od 8 hvata,

povezani

su

sa

ru5evinamanazapadnom

uglu, koje su

povr5ine

od 3

detvornih hvata

i visine

od 5 hvata,

a

pored

evog

unutra5njeg ida

postoji

edna

detvorougaona,

oplodana

ubina, velidine

1

%

hvata. A

sa

spoljne eve

strane

e

prilepjena

edna

ruSevinaod 2 detvomog hvata.

Ovo bi

trebalo

da su ostatci

nekada5nje rkve

biskupa,

a kasnije crkve nadbiskupa, po5to

su

jo5

vidljive

ruSevine

obliku

crkve.

t*Samo

zatospominjem

ovaj natpis,

er

pre

ovog wemena

ru5evine

Badanisu naslikane,

ove slike

od onda

se

nalazeu Pe5ti,u

XV. tomu Tarokon-a,

koje

e

delo JoZefa

Vilnera,

pod

naslovom

Biics v6rromjai.

,:F-

**a

::

:.-


11/25

KruZni bedemi

su u

dosta o5em stanju,

narodito

sa

ugozapadne

trane,

gde

su

skroz

sru5eni.

Po

predanju,

edno

vede

u

gradskoj

upravi

su se pojavili

dva Turdina

sa

molbom da

mogu

malo

da istraZuju u ruSevinama.

Turdini

su do

sutra

ujutru

nestali,

a u drugoj

citadeli

je

ostala,

do dana5njeg

anavidljiv4

rupa u velidini

ednog

kovdega.

Koga interesuje

storija na5e

domovine,

onaj

ne

propu5ta

priliku

da ne obide

ove

ruSevine

prilikom posete

Badu kada

se

posriudi

od umora

od ove Setnje,

praStajuii

se

od ovih

slavnihru5evina,ovako uzdi5e:domovino moja, slatkadomovino,ala si puno patila

b) Franjevadkacrkva kapistranskeprovincije

sa sarnostanom.

Ovaj samostan

peripetiji

vremena,

das

e

bila

u

posedu

ednog

reda,

dasu

posedu

drugog

reda

1301.

,Anno

coenobiasequentia

ratres

minores

obtinent:

-

Bacsiense

Templariis,

uti

ferunt,

prius

inhabitatum,,'-

Posle naudnika

tzovogvremena

Martona

Sentivanjija

i

Pazmanja

(Szent-lv6nyi

M6rton, Pazmany)

u

dnevniku

samostana

vako

piSe:

,,Bacsini

fuit

Conventus

Templariorum

seu Canonicorum

S.

Sepulchri

Jerosolymitani, erunt

fuisse

hune

Conventum

datum Minoritis,,

i dalje

,,Bacsiensis

Conventus

emplariorum

domus

olim

fuisse ertur,

quem

fratres nostri,

ex corum,quorum

intererat

facultate Anno

Domini

1301.

primo

occuparunt,,."

O ovome

ovako

pi5e

vekovni

pisac

mernoara

kapistranskepokrajine:

,,ConventusBacsiensisad B. M. V. in coelosassumptam,primitus Templariorum, ab anno

1301.Conventualium,

irca

dimidium

sec.XV.

Conventualium

Reformatorum

uit. A

clade

Mohacsiano ottomanico

furore

destructum

FF.

Bosnenses esuscitavere,

ab

excedente

Turca

Anno 1687.

solo aequandum.

Esto

autem, eversoper

Turcas in

Bosnia

Conventu

Gradovariensi,

ugitivi Patres

horsum

adpellentes

Conventum

restauraverint

haumaturga

B.

M.

V.

imagine nobilitatum: postmodum

tamen

a Rakoczyanis n

cineres redactus,

novis

curis

reparai debuit. Abhinc autem

temporis

edacitate

uinas minantem

anno

1832.

munificentia

Archi-Praesulum

Colocensiurn

enevolaeque

idelium

oblationes asui

eripuerunt,,3.

.;--i"

-...--;-,+

-

=

__:._

_::_;:,=:=-:_

. .

Franjevadki samostan,

O

tome, kako

e

dospeo

samostan

Badu u

posed

edovnika

z Bosne,

koji

su bili

u vezi

sa

kapistrancirna, vako pi5e

edan

od

pisaca

memoara:

zavreme

Turaka

bo5njadki

edovnici,

'

Saecula

Seraph.

'Protoc.

Rer.Mem. Conv.

B

rBrevis

mem.PciaeCapistr.

.

M. V. in

coelos

assLrmptaeacsini

p.

5

1857p .

62 . 3 .

sradska

ku6a


12/25

koji su bili u dobrim

odnosima

sa urcima,

slobodno

su

mogli

da udu

u teritoriju

Ugarske

Slovadke tu su mogli

da

podignu

zgrade

a

svoj red ili

su zauzeli

samostane,

dakle

su fratri

bili

poterani

li

poubijani.

To

se desilo

sa samostanom

Badu,

gde

su

se uselili frati

iz

sruSenog amostanaGradovrh

z Bosne.

z

svog

dotadaSnjeg

amostana

u doneli

i sliku

dudotvomeRadosneGospe.-

Ali

ove varvarske

uke

ni5ta

nisu

po5tedele,

er

pre

nego

Sto

su

Turci napustili na5udomovinu

edva

su zidove

ostavili ditave

,Recedentibus

Mohamedanis

ex hoc regno vix rudera emanserunt.,,'

Ali

ni

unutra5nji evolucionarni

pokreti

nisu

e

obiSli:

,,Tempore

Revolutionis

Rakoczyanae

enuo

nedum Ecclesia gne

consumta,

verum

et

Conventus uinatus.

Campana

ngentis

magnitudinis

in turri

existens

dissoluta

in

partes,,2

i

sami frari su

e

napustili,

dok

konadno

Zeljeni

mir nije uspostavljen,lJl5.

godine

crkvu

i

samostan

su obnovili i zauzeli

u nadi

mimog

Zivota;

najpre

su obnovili

zapadni

deo

samostana

kao Sto

e

to

bio obidaj

u ono vreme,

na ovim

prostorima,

od

pletenog

blatom

obloZenog

zida- koji

j^e

delom

bio i

trpezarij

a,

aiznad na

spatu

su napravili

dvanaest

sobica

fratrima za

stanovanj

.'

12.

aprila 1734.

godine

e

biskup

bajanski

Zupnik

5tvanLubi

poloZio

kamen

emeljac

danas

postojedeg

samostana, o

nalaganju

nadbiskupa

Gabora Patatida

Patatich

Giibor),

za

weme

stare5instvaJoiefaZlilar,

a

gradnja

e

konadno

zawsena 1740.

godine-

1759.

godine

su

pored galerije

podeli gradnju

o5

detiri

sobice

uz

to

potrebne

prostorije,

Sta

e

finansiraopater

Ago5ton Stopid

Sztopich

Agoston)

zamenik

Zupnikau

Sonti.

Ovo*

iritit

om su

prosirili

i

galeriju

u crkvi, radovi

su

se zavr5lli

1762.

godine.

konadno

1832-

godine

najstariji

deo

sarnostana

u

popravili

sa dvrstim

materijalom

i tako su

e

spasli od

sruSenja

sve to

od

donacije kalodanskog

nadbiskupa

revnosnih

vernika.a

A sama crkva,

koja

e

dugadka

20

Yzhvata.

Siroka

6 Yzhvata visoka

otprilike

t

hvata,

gradena

e

u

raznim dobima,

kako

e

to dozvoljavala

donacijavernika.

Najstariji

deo

crkve

e

svetili5tekojaje

gradena

gotskom

stilu, kao

ijedan

deo u duZini

od 12

hvata:

ostali

deo

zajedno

sa

galerijom,

kao

i brod

sa eve

strane

Sirineod

4

%

hvata,

zgleda

da

su iz istog

doba

kada

e

i

galerija

crkve

povecana.

Visok

toranj,

koji nije

omalterisan,

se

nalazi

sa desne

strane

svetili5ta,

pored

samostana.

nutra5njost

rkve

e

veoma ep sa

velikim

lepim

oltarom

uznesenje

BlaZene

Device

Marije,

a sa

spoljasnje

strane

e

neomalterisan.

Iz ovog samostana

u

poticali

zupnici:

Bada,

Plavne,Vajske,

Bodana,

Badkog

Mono5tora

(Monostor),

Sonte

Szonta),

Szantova),

Badki

Breg

(Bdreg),

Kolut

(Kolut6)

,

ali vremenom

polako

e

to

prestalo

1.

anuara

1766.

godine

e

i

sam

Bad

sa svojim

f,rlijalama

u Plavni,

Vajski i Bodanu

predato

na

upravljanje

svestenstl'u

Zupanije.

Samostan

sadapruLa

duhovnu

pomoi

sve5tenstyu

z okoline i ako

se desi

da u

glavnoj

Zupi

nisu u rnogu6nosti

a dodele

kapelana

zaBad,

u

tom sludaju

z

samostana opunjavaju

ovo

mesto.Po uputsvu

ondacije

nadbiskupa

Klobu5ickog

z samostana

e

biraju

dva nastavnika,

koji

predaju

u mesnoj

niZoj

Skoli za

dedake

dalje

ima zadatakda vaspitava

nove

redovnike.

c) Ru5evine

urskog kupatila,

koji

su spomen

na varvarsku vladavinu,

se nalaze

na

zapadnol

strani

grada,

e ru5evine

se

nalaze

na

prostoriji

duZine 3 hvata i

Sirine 4hvata,

a

visoke

su

otprilike 3 hvata.

Frontalni

deo

urskogkupatiia

e

otvoren,

a unutra5nji

deo

e

podeljen

na

dva dela,gde se nalazemali otvori zaulaz. Takode:

d) Kapela svetog

Antuna,

koji

je

po

predanju

zavreme vladavine

turaka,

kada

e

hri5ianski

Bog nigde,

gde

e

hteo nije

mogao

da

sluZi, sagradena

e

izmedukro5njama

Sume.

Po

pridi

drugih, neki pa5a

z

Deme

u

je

sagradio

znak

zahvalnosti,nakon

Sto

e jedan

kaluder

izledio

oko njegovog

sina.

'

.Prot.er.mem.

Convenrus

6cs

p.

23

- u . o .

' u .

o .

"

Brevismem.

Pciae

apistr.

.

62.3.

12


13/25

Kapela

se nalazi

na

povr5ini

od7

hvata

duZine

3 hvata Sirine,a i visina

oj je

3

hvata,prema

jugoistoku

desnood

puta

za Bukin,

u Sumi,

sa desne

obaleMostonge, oko

pola

sataod

grada.

Ovo

odaravajude

mesto

e

bilo omiljeno

boraviSte adbiskupa

rof

Bacanjija, 19.

ula

1763.

godine

e

ovde odriao krizmanje;na5

nadbiskup

blaZeni

JoZef

Kunst

je

isto

ako

zavoleoovo

mesto

izjavio

je,

da

e

sludajno

malo mladi,

dao

bi da

mu

se ovde sagradikuia.

Kapela sv.

Antuna

Kapela u celosti

se

nalazi

na teritoriji vlastelina

i zbogtoga samo nadbiskupi,

kao vlastelini

rnogu da daju

dozvolu da se ovde ne5to adi.

23.

jarnara

1858.

godine

nadbiskup,

blaZeni

Jozef

Kunst

( pod

brojem 122.)

milosrdno

e

dopustio da oko kapelezasadevoike i da prihod od toga vremenom pripada kapeli, ali

vo6njak

gajiti

na tudem manju

pored

najbolje

namere

e jako

problematidno.

SvetiliSte

apele

su 1829.

godine

okredili.

1812

e

sagradena

akristijakapele.

861.

godine

e

dato da se

napravi

novi

orman nova

galerija,

ako da

e

kapelabila opremljena

sa svom

oprernom

koja

e

bila

potrebna

a sluZbu

Bogu.

1863.

godine

u leto

e

dato da

se

poploda

cela

kapela. Stanovnik Bada

Marton Pekid

(Pekich

M6rton)

1862,

godine

e

dao da se zlije

jedno

novo zvono od I metera

kvintal)

i 7 funti teLine,koje

je

biskup iz

Peduja posvetio

svetom

Antunu,

pored

vei

postoje6eg

manjeg zvonateLine30

funti sa natpisom:

,,Gloria

in

excelsis

Deo,,. Udovica Kata Lipovac

1864.

godine

e

za 450 orinti

dala

da se napravi

edna

orgulja.

Inade,veliko

je

po5tovanje

aroda z

okoline

prema

ovoj

kapeli,

koju nazivaju

oS

i

kapela

Felid

(Felich)

i

desto

e

pose6uju;

narodito tre6eg dana

BoZi6a, dana

sv. Antuna

pustinjaka,

tre6eg dana Uskrsa, re6egdanaTrojice i na dan sv. Antuna padovanskog,broj posetioca

neretko znosi i desethiljada.

Narodito za vreme

post4

ali

preko

cele

godine

utorkom

desto

e

poseiuju,

zbog

Eega zadnje

vreme desto se mise odrZavaju

napolju na

otvorenom.

e) Ostale uSevine.

Takode,

otprilike od sto hvata daleko

od kapele sv. Antuna

e

vidljiva

gomila

cigalja,

koja

e

po

predanju

bila tvrdavica Demer

paSe

odavde

otprilike

dve lenije

prema

varo5ici

sevidi breZuljak

ednog

starogSanca,

oji narod naziva Demer

kapija

(Demer

kapui).

Na zapadnoj

periferiji

grada,

spred Sanacavrdave,

oS

su

vidljivi

neki

tragovi

nekada5nje

Rokove

kapele

(R6kus

k6polna).

*T


14/25

Otprilike detvrt

sata

od tvrdave,

sa stodne

strane,pored

Sumese nalazlla

crkva

sv. Petra,

o

demu se

pi5e

u dnevniku

mesnog

samostana;t

ajverovatnije

e

nalazila

u sada5njem

roblju,

gde

su ove

godine

prilikom

kopanja

ake

nai5li

na

temelje

neke

ake

gradevine.

Prerna

Bukinu,

pored

Mostonge,

u Felidu,

su vidljive

joS

neke

ruSevine,

oje

su

po

zapisu

u

dnevniku samostana:

,fuit

Bacsini

etiam

Praepositura

e Velick

(si

non

Felich)

S.

Joannis

Baptistate Canonicorum

Regularium,

viguit

arr;ro

1292

uti etiam Praepositwa

eorumdem

Canonicorumde Orontdicta n BacsiensiDioecesi,,2najverovatnijesu ruSevinepreposta.

Na

kraju, sa ove strane

modvare,

koja se

prostire

prema

severoistoku

od

grada,

se nalaze,

kao

Sto sarn naziv kaZe,

uSevineprepostaizDerLe.

Ali

jedva

postoji

rnesto,gde

prilikorn

ve6ih

iskopavanja

ne

naidu na

neke

ruSevine.

Tako, pre

nekoliko

godin4

kada

su

kopali

rupe

za stubove

ogradeoko

ku6e upravnika

vlastelina,

nai5li

su na

ednu

izidanu

Supljinu;

na drugom

mestu

su skopali

ceo ognji5te

zajedno

sa

pepelom;

a

na kosture

nailaze

skoro

na

svakoj

strani.

Posle ovih

opisa, koje

sam iskopao

iztarne

davnina,

konadnoprelazim

na

glavni

zadatak

ovog

memoara.

III.

Stogodi5nje azdoblje

rimokatoliike

iupe

u varolici

Bai.

Alnol765 die 29. Decembris

nsperate

d

oppidum

Bacs

appulit Rev.

D. Josephus

Kis

Vicarius

gener.

Archi-Episcopalis

n

Comitatu

Aulae Regentis

SuaeExcellentiae

Archi-

Episcopalis de

Batthy6n,

2 Piaristarum

Praesidente

et ProfessorePhilosophiae,

Notarii

Consistorialis,

Fiscalis

Archi-Episcopalis

cum

2

Capellanis

D. Stephano

Ranics

et Emerico

Gy6ri. Die 31-a

vocatus

uit

P.

Gvardianus

Elias

Szova,cui

humanissime

exposita

uit

voluntas

SuaeExelentiae

Aeppalis

Comitis

de

Batthyrin de

Acceptatione

adrninistrationis

parochialis

,

et

quidem

cum

gratiatum,

quod

tanto

tempore

fideliter

zelose,

ac

cum laude

maxirna

administrata

uerit, proponentes

quoque

causarnhanc, quod quidem

PP. Franciscani

administraverint parochiam,

sed antum

titulo

charitatis. Presbyteris

vero

secularubus

competat itulo

justitiae

sat.3

Kako u smislu gorenavedenih,uz naredbunadbiskupagrofa Badanjija daje se na znarle

stare5inisamostana,

a

od

slede6e

godine

Zupa

se

predaje

u ruke

svetovnih

sve5tenika

sve

obavezeSto

pripadaju

Zupi

bi6e

raspodeljene:

l

januara

i766.

godine

stodnogrdka

rkva,

koja

e

bila napravljena

od

pletenih

zidova

i

nalazlia

se

na

prostoru

ekonomske

zgrade

dana5njeg

Zupnogdoma,

premeSta

e u

majur

Deronje,

zamenik

biskupa

JoZef

KiS

u je

posvetio

od ovog dana

su

podeli

rad

svetovni

sve5tenici

badkoj

Zupi

u njenim

filijalama

u

Plavnu,Vajski

i Bodanu.

Ovome

su spojili

i

Badko

Novo

Selo

(B6csujfalu),

Deronje

(Tirony),

Parobui i Tovari5evo

Tovarishova),

dak

su

vernici agostinske

eroispovesti

z Badkog

Novog

Sela,

kao

Stose o vidi

u matidnim

knjigama,

o5

dosta

dugo su

pripadali

pod

upravu

rimokatolidkog

ZupnikaizBad,a.

Ali

ove

polako

su

se odvajale ili

su

postale

samostalne

upe, li su se

pripojile

Zupama

oje

su se

nalazile njima bllLe, tako da momentalno izuzevBadani5ta vi5e ne spadau badkuZupu.

Nadbiskup,

grof

JoZef

Ba6anji

e

u

prole&

1765.godine

narediouredivanje

varo5ice

Bad,

a

narodito

urtedivanje

njene

pijace

za ulep5avanje

aroSice

slavljenjeBoga,

naredio

e

gradnju

edne

velelepne

do_stojanstvene

rkve,

umesto

dosada5nje

rivremene

btpne

crkve,

o

demu

nadbiskup

grof

JoZef

aki

ovako

pisao

,,credibile

ergo,Episcopatumquaque

Bacsiensem.

Quo

et in futurum

capitulum

statuendum

udicio

meo veniret

sat. zato

Sto,

svetili5tecrkve

toliko

je

veliko

da mogu

komotno

da se

smeste

tolice

kanonika.

'

Protoc.er.

mem.Convenfus

6cs.

t u - o .

t

Protoc.enim

memor.Convenfus

acs


15/25

1i.

jula

1773.

godine

e

Glaser,

adki

prepost

nazvanpo

sv. Pavlu,

kanonik

rukovaoc

biskupije svedano

oloZio

kamen

emeljac

nove

crkve,

koja

se

gradila

iznad

starih zatvora,

a

on

e

na mestunovog svetili5ta,

spod

Satora

apravljenog

od

grana

e

odrZao

svetu

misu.

Velelepnactkva, koja

e

gradena

a

slavu

sv. Pavl4

koja

e

dugadka

26 Yzhvata.

Siroka

0

hvata isto

toliko visoka,

a toranj

e

visine

26

Yzhvatajezavr5ena

ekza vreme

nadbiskupa

baronaAdama Patatida 12.

novembra

780.

godine

zamenik

nadbiskupa

Antal

Gaslevid

u je

svedano osvetio za diju izgradnjunadbiskupgrof Badanjidao25000 forinte.'

Najverovatnije 1785.

godine

su

podignuti

bodni

oltari Bezgre5ne

evice

Marije i

Svetog

Krsta

od donacije

adainjeg

vlastelina,

dije slike

e

naslikao

Pal Kronovid:

a

glavni

oltar

UznesenjeBlaZeneDevice

Marije

e

obnovljen

od donacije

ovdaSnje

dovice

Ane

Osidan

1864.

godine,

a krsni

oltar

e

skroz obnovljen

od donacije

dostojnog

Jano5a

Nehibe,

posvedenog

iskupa Tininije,

velikog preposta

kalodke

glavne

biskupije

i dana5njeg

amenika

glavnog

kaptola.

Nekada5njijrpravitelj

manja.biskupije

Sandor

ajagi

(Csajrlghy

S6ndor),

otac

blaZenog

biskupa zeanada,

Sandora

egjagrja,

dao

e

da

ssuradi

boeni oltar sv.

Florijana,

eiju

sliku

e

naslikao slikar iz PeSte

oZef

Seft

(Schiifft

J6zsef);

na ovom oltaru

moZemo

da

proditamo

-

sledeie:

,,Accessit

eventus,

qui

Alexandrum

am

puerulum

cultui

B. Virginis

adhuc

magis

devinxerat.Res ta contigit.PatresFranciscaniBacsiensisConventus,domum Provisoris

dominalis, utpote

Deo devotissimim

et

sui benefactoris

ac

protectoris,

libentissirne

frequentabant.

Tali vice

Alexander

in donum

a

quodarn

Patreannulum

accepit,

cujus

usum

facere nescius,more

puerili

ori ingesfum per guttur

transmittere

voluit

-

adhaerente

amen

annulo. Parentesonne

consilium

medicorum

vanum esse

cernentes,

ad Dei

opem

confugiunt,

simulque

protectionem

B.

V. implorant,

signanter

puerulum

coram

imagine

B. Virginis

Domino

obtulit, nec

mora,

subito medelam

consecutisunt.

Parentes

gratitudinis

et devotionis

debitum

persolvere

olentes

n Ecclesia

parochiali

n Biics

aram n honorem

B. V.

erexerunt

(nije

oltar Marijin, nego

e

Florijanov,

ali tu se

nalazi

edna

epa

slika u

ulju

o

Mariji,

koju

je

pokojni

uprav.itelj manja

najverovatnije

dobio

na

poklon

od svog

dobrodinitelja,

nadbiskupa

Klobu5ickog.'

JoZefKovadid,stanor,mik ada,e dao da sepodignebodni oltar sv. Jozefa,diju sliku e

naslikaoJ. Klaid

slikar iz Novog

Sada. na kraju

1855.

godine

gospoda

Vajnera

Osidana

stanovnicaBada

e

dala

da senapravi

sandukBoZjeg

groba

spod

galerije,

gde

se nalazi

oltar.

Dobrodinitelj

Bada, nadbiskup

blaZeni KlobuSicki,

Sirokogrudno

e

ukra5avao

Zupnu

crkvu

u

Badu,o demu

e

ovako

pisao

njegov

biografi

,,Porro

n Ecclesiae

ppidi

Archi-Episcopalis

Bacs ob rnemoriam

Sedis

Metropoliticae

llic

condamexistentis,

Josepho

Com. Batthyany

Archi-Episcopo

1.766 d

omnem

magnificentiam

strui

ceptae,

b hujus

successore

damo

L.

B. Patatich1783

(u

svari 1780)

consummatae,

ntemam

externamque

pervetusto

squallore

instaurationem,

puta:

novi

tecti, novaeque

ad

aram majorem imaginis,

tabemaculicum

duobus

inauratis et

sex candelabris

procurationem

,

Sanctuarii

picturam,

companarumque

efusionem

3905 l. Cm.impensi. '

Od ove milosrdne

donacije

e

napravljena

elika

slika na oltaru

sa

slededim

natpisom

,,Domine

quid

rne vis facere,,

na kojoj

je

umesto

starogsv.

Pavla,

preobraieni

sv. Pavle,

na

takav nadin

kako

e

na

grbu

Badke

luparije i

na

pedatu

Zupe

sa madem

u ruci i knjigorn pod

pazuha,

liku

e

naslikao

JoZef

Pe5ki

Pesky

Jozsef)1839.

godine

u Pe5ti.

Od ovog

vremena,pa

nadalje

na ulep5avanje

nutra5njosti elelepne

Zupne

crkve

u Badu,

za

Stabi

bile

potrebne

huljade

hiljade,

skoro skljudivo

se oslanjana milostinju

vernika,

sta

e

podeljena

na

dve crkve,

edva

e

dosta

za dnevne

zdatke;a do

ulep5avanja

nutra5njosti

arno

'

KatonaHist.

Col. I .

p.

340.

2

Memoriale SS.

ExerC. n alma

Docesi

Csanad,1860

asservat. I.

I

Vi ta Pet r .Klobusiczky

.132.


16/25

tom

prilikom

se dolazi, kada senadu Sirokogrudni

ernici,

koji su retki, ali hvala Bogu

ipak se

nadu.

Tako:

i860.

godine

Mihalj

Zarecki,

ovda5njistanovnik,

dao

e

da

se skroz

obnove kipovi Marije i

Isusa

u svom estamentu

1865.

godine

e

ostavio 100 forinti za ulep5avanje

rkve.

1860.

godine

preminuli poddekan

badki

Zupnik,

5tvan Samonovidostavio

e

50 forinti za

nabavku

velikog lustera uz dozvolu

nadleZnih,

o5

toliko

je

dodao z

blagajnecrkve.

Kada su 1864.godine z velikoduinosti pokojnog nadbiskupa milosrdnika JoZefaKunsta,

obnovili

krov

i

naredili kredenjecrke spolja

ianutra,svoti kojaje odredena

a unutra5nje

kredenje

dodali su donaciju od 130 orinti,

koju

je

poklonila pokojna gospoda

OsidanVajner

i

umesto

da okredeunutra5njost crkve,

dali su da

se

oboji unutra5njost

u skladu

sa bojama

svetili5ta.

I 861

godine

op5tina e

kupila

ednu

velidanstvenu

rvenu

svilenu zastavu

od Krikla

i Ernsta

iz Beda.

Pisac

ovih redova

e

1866.

godinepoklonio

omladini

jednu

lepu belu

svilenu omladinsku

zastavu,

oja

e

postala

ujedno ukras

crkve, 23.

septembra

ve

godine

e

i

svedano

posve6ena

z kumovanjeudovice Mora

Gromon,

rodene

plemenita

Emilija

eeh

iz

Gatolne,

kao Sto

e

to objavljeno u 42.

broju dasopisa

atholikus Ndplap

(Katolidki

narodni ist)

iz

1866.godine.

Ali

ni ova kuia Gospodanije

bila

poStedena

esrede,

er je jednom

grom

udario u nju i tom

prilikom

je

njen krov izgoreo,

a i

njena

unutra5njost

edostaoStetilo.

Od detiri zvorra, ajmanje,koje

e

teZine

99

funte,

1783.godine

e

dato Jano5uKol

iz Pe5teda

odlije, a u

podast

opatu sv. Antuna;

podatak

o tome ko

ju

je

posvetio,

nije

poznat.

Drugo zvono

e

teZine od 2 meteri

i 34 funti.

-

Treie

zvono

e

teZineod 6 meteri

i 60 funti

u

podastBlaZene

Device Marije, izlio

ju je

Jano5

Heler

izBaje 1858.

godine,

na tro5ak

op5tine

suje

povecali

uz dozvolu nadbiskupaje

posve6ena

d tadaSnjeg

oddekana.

Treie zvonoje

prvobitno

poklon

od nadbiskupaLasla Kolonida.

eetvrto

zvono

e

teZine

od 10 meteri 47 funti

i

posveieno

u

podast

v. Pavla,

zlio

ju je

Henrih Eberhard z Pe5tena

troSak

pokojnog

nadbiskupaKlobu5ickog.

U srnisludopu5tenja d 12-avgusta1794.godineova crkva ima tri danahododa5ia:dana sv.

Petra Pavla

29.

una),

danaBlagovjesti

25.

marta) na dan kralja sv. Stevana

20.

avgusta).

Duhovnoupravljanje

I. UpravljanjebadkomZupom

od

1.

anuara

1766.

godine

e

preuzeo

nadbiskup

Kalodko-

Badki,

blaZeni

grof

JoZefBaianji

i Zupni ured

e

poverio

dvojici kapelana

Katona

e

pogresno

pisao,

da su bila defvorica)',koji

su bili duZni da vode radura o

prihodima

Lupe

to da

upotrebena izgradnju Zupne

crkve. Dalje:

II.

Od

1.

ula

1781

godine

badki Zupnik

e

postao

Ferenc

Gaslevii

(Gaslevich

Xav. Ferencz),

biv5i ezuitski sve5tenik; oden e u PoZegi1730.godine.Prvo e bio zupnik u Plavni, kasnije

je

postao

okruZni

poddekan podasni

anonik, 28. marta

1799.

godine

e

umro

u

Badu.

IIl. Joief

Polegii,

roden 1746.

godine

u susednorn

elu

Bodani. Pre

e

bio Zupnik u Bikidu i

Beregu,

1798.

godine

e

postao

okruZni

poddekan,

1799.

godrne

e

postao

Zupnik u Badu,

gde

je

6. decembra1802.

godine

prestao

daLivr

i

sahranjen

e

u Zupnoj

crkvi ispred

Marijinog

oltara.

TY.

Pal Bednanii, oden

e

1758.

godine

u Jegeru

Eger).

30. aprila 1803.

godine

e

poloZio

zakletvu za Lupnika

u

Badu,

tarno

e

kasnije

postao

okruZni

poddekan,

a

I8l7

.

godine

e

postao

kanonik

Kalodke nadbiskupij

e,

gde

e

I 8 17.

godine

izbrisan z redova

Livih.

'

Ka t ona i s t ,Ecc l .Co l .F . . p . 96 . 1 .


17/25

Y. Balint Polerecki

(Polereczlgt),

oden

e

u Privide,

u ZupanijiNjitra.

1815.

godine

z

Titelske

Zupe

e

preme5ten

Bad,kasnije

e

okruZni poddekan

prepost

z Adonja;

prilikom

nesreine

evolucije

1849.

godine

e

umro

i na

zejednidkom

groblju,

medu

svojirn

vernicima

dekauskrsnu6e.

Mesnoj

Skoli

e

zaveStio

voj vinograd

u Molovinu.

Yl. MatijaTerskii

(Ierszhich

Mdtyd|,

roden

e

u Baji

1794.

godine.IzZupe

Du5nok

e

preme5ten

Bad,

ako na

preda5nem

mestu

niz

godina

e

bio omiljen

kao

kapelan;

ali

njegovo

sluZbovanjee bilo poznatopo njegovombolesljivo5iu i zato duhormoupravljanjeuz

odobrenje

viSih

e

prepu5teno

ameniku.

Poznat

e

po

svojim veselim

hirovima.

1. februara

1855.

godine

se

preselio

u

vednost

na

avnom

groblju

podiva

medu

svojih

vemika.

Osnovao

je

fond

od

21 forinte

za odrtavanje

kipa

sv. Jovana

Nepomuka,

koji

je

bez

podnoZja;

testamentom

e

odredio da se

svake

godine

odrZi

edna

mala

misa

ali

je

sadaSnji

upnik

uz

gornjem

dopu5tenjem

ometnuo

oi

35 forinte

i to

je

preinadio

u odrZavanje

edne

velike

mise

godi5nje.

U Baji

u Rokovoj

kapeli

e

osnovao

ondaciju

za

svoje roditelje

i

na taj nadin

e

fondove

bolnica

u Baji i u

Badu

e

pove6ao

na42

forinte.

Zaostah

deo

svoje

imovine

e

poverio

bolnici

u Baji,

stim da

od

godiSnje

amate,

svake

godine

nagrade

ednog

destitog

naprednog

denika z

porodice

Terskid.

YII. I1nan

Samonovii

(Samonovich),

od.en

e

u Sent 5tuanu

u

Zupaniji

PeSta.

z hspe

Du5nok23. aprrla1855.godine e preme5ten a Zupnikau Badu,kasnije 1858.godine e

postao

okruZni

poddekan

bradni

poverenik,

16.

februara

1860.

godine

e

prestao

da

Livi;

na

zajednidkomgroblju

sa svojim vemicima

deka

uskrsnu6e.

U svom estamentu

e

ostavio

50

forinti

za nabavku

edne

lampe

(lustera);

njegov

naslednik

i unuk

Jano5

Samonovid,

osnovao

je

zadulbinu

edne

njemu posveiene

velike

mise.

YIII. Derd

Balog

(Balogh

Gyorg,,),16.

aprila

1817.

godine

e

roden

u

Kupusini

u Zupaniji

Bad;

prvo

e

Zupnik

u Vajskoj,

od 10.maja

1860 godinepostaje

Zupnik

u Badu,

kasnije

okruzni

poddekan

bradnipoverenik,

sve dokle

dok ie to Bogu

biti milol

Matidne knjige.

Matidne

knjige

rodenih

umrlih postoje

od 1758.

godine,

a matidne

knjige

vendanih

od 1715. godine.

Po

ovim

matidnim

knjigama

od 1.

anuara

1766.godine

do

kraja

decembra

865.

godine

e

rodeno

14,778

umrlo

13.963,avendano

e3170

osoba.

Na

svakornpolju postojepoznati judi od ovde rodenih to su sledeii:

Na

polju

crkve:

Janoi Nehiba,

posveieni

biskup

ininski,

veliki

prepost

Kalodkog

glavnog

kaptola,

zamenik

TdaSnjeg

kapelana,

oden

e

u Badu

6.

ula

1792.godine.

Sandor

Cajagi

(Csajdghy

Sdndor),

biv5i revnostan

biskup u eanadu,

roden

e

u Badu

6.

aprila

1810.

godine.

Pored

ovih

na

polju

crkve

su

oS

radili:

Jozef Topalii

sadasnji

upnik

u Ba6a, oden

e

u

Badu 2r.

marta 1799.

godine.*r

Antnl

Kulunii1,

biv5i

zamenik

Zupnika

u Obrovcu,

oden

e

u Badu

14.

anuara

I

801

godine.

Karctli

Cajagi,

momentalno

e

Zupnik

u Barbarc-u

u Zupaniji Peduj,

rodln

je

u Badu

30.

oktobra1815.

odine.

Kod franjevaca

kapistranskoj

rovinciji postojali

su isto vi5e

njih

poznatih

dan

danas

postoje.

Na

polju

vojske:

JoZef

Nehiba,

nekadaSnji ukovnik,

10. aprila

1799.

godne

e

rodenu

Badu.

Karolj

Hodoii

Karaion

(Hodosi

KardcsonKoroly),

posle

35

godina

sluZbe

u vojsci

kao

major,

danas

e

u

penziji;

roden

e

u Badu 30.

oktobra 1805.

god.

Pored

ovih bilo ih

je

dosta

danas

h ima

o5

43

koji su u redovnoj

vojnoj

sluZbi.

U

gradanskoj

truci:

Lipot Karaionii

tzOdLaka(Hodosi

Kardcsonyi

Lip6t),

puno godina

e

bio

cenjeni

sluZbenik

podZupan

adkeZupanije;

oden

e

u Badu,

15.

novernbra

1807

godine.

'*

Umro

je

L oktobra"

zavreme

kada

su

pisani

ovi redovi

1 1


18/25

ISnatt Vargai,

sto

e

pturo

godina

bio

neumorni

sluZbenik

adkeZupanije;

9. septemra

1819.

god.

e

rodenu Badu.

Iinan

Cajagi

(Csajaghy

sndn),

sada5nji

ekar,

l5.avgusta

1813.

godine

e

roden

u

Badu.

Eerd Olnanj

(Olndny

Gyorg1,,),

adaSnji oStar

Badu,

oden

e

11. aprila

1825.

godine.

I

oS

puno

njih.

Velikodu5ne

zaduZbine

Na

prostoru

spred

Zupne

crkve,

oko

sto koraka

stodno,

nasred

pijace

se nalazi,

okruZen

na

zeleno ofarbanom

drvenom

ogradom, na

prostoru

od oko 4

detvornih

hvata,

5

hvata visoki

kip

SvetogTrojstva.

Albert

Sikora"ovda5nji

rgovac

se zakleo, ako

na velikoj

lutriji

bude dobio, podiii

ie kip

SvetogTrojstva.

On

e

ved

umro u weme

kada

se dogodilo

zvladenje

dobio

e

10.000

forinte. Njegova

supruga

balogh-győrgy-Сто-година-римокатоличке-жупе-у-Бачу(1)

Documents