Interpretativni kolski esej

Priredila Martina obar, prof. 1

Honore de Balzac: Otac Goriot

Roman Otac Goriot stoji na poetku europskog realizma, razdoblja koje se javilo u

Francuskoj u prvoj polovici devetnaestog stoljea. Njegov tvorac ujedno je i jedan od

utemeljitelja te knjievne epohe. Honor de Balzac jedan je od najveih francuskih

romanopisaca i pripovjedaa golema opusa, u kojem se ba ovaj skroman naslov istie kao

najbolje od svih njegovih djela. On je ujedno i najvanije djelo ranoga europskog realizma.

Dani ulomak nalazi se na samom poetku romana, unutar velikog uvoda. On je dio opisa

jednog od glavnih mjesta radnje, pansiona Vauquer.

U - za njega tipinoj - velikoj ekspoziciji Balzac prikazuje kulise na kojima se

odvija njegova drama te portretira glavne junake i njihove arolike ivote prije poetka

glavnih zbivanja. Ti nas opisi uvlae u priu, vode raznim mjestima i upoznaju s razliitim

ljudima sve dok ne steknemo cjelokupnu sliku.

Prvo se nalazimo u salonu, a zatim ulazimo u blagovaonicu. Pisac nam aktivira sva osjetila

kako bismo stekli to stvarniji dojam. Uz uvijek prisutne vizualne slike nalazimo mnoge

olfaktivne: To je miris po zatvorenom prostoru, po plijesni, po ueenoj masnoi, u ovjeku

izaziva studen, vlaan je njuhu, prodire u odjeu; on je kao zadah blagovaonice u kojoj se

netom rualo; zaudara po suu, smonici, ubonici. Tu su i taktilne slike: (...) dugaak stol

prekriven votanim platnom dovoljno zamaenim da aljiv vanjski gost na njemu moe ispisati

svoje ime sluei se prstom kao pisaljkom (...). Ne izostavlja ni jednu pojedinost, jer ba te

pojedinosti najvie doprinose dojmu istinitosti. Plijesan u zidovima, praina na svijenjacima,

ugljen u polomljenim grijalicama - sve su to ljigavi detalji koji su se mogli nai u stvarnim

kuama siromanih etvrti Pariza onoga doba. Nije se libio prikazati sav jad i bijedu stvarnog

ivota; nita nije uljepavao i izostavljao. Upravo temelj svakog opisa i dogaaja u stvarnom

svijetu ini naelo istinitosti, jedno od glavnih naela realizma.

Nakon opisa blagovaonice u njoj se pojavljuje maak koji najavljuje svoju gospodaricu i

vlasnicu pansiona, madamme Vauquer. Dok ona glavinja prostorijom u spavaici, pisac

donosi njezin genijalni vanjski opis na granici karikature. No, istodobno s vanjskim portretom

slika i onaj unutarnji: (...) gospoa Vauquer njezin toplo-smrdljivi zrak udie bez gaenja.

Njezino lice svjee kao prvi jesenski mraz, njezine oi okruene borama s izrazom koji ide od

smijeka propisanog za plesaice do zajedljivog mrtenja lihvara (...). Ona je ravnoduna i

Interpretativni kolski esej

Priredila Martina obar, prof. 2

vrsta. Ironina svjeina lica pokazuje kako je ta ena prola sve i svata te ima mnogo

iskustva. Bore su biljezi njezina tekog ivota i okorjelosti due, a izrazi lica odaju

prilagodljivost svakoj situaciji. Cjelokupna vanjska runoa odraz je nutarnje izopaenosti, kao

to je i materijalno siromatvo preslika duevne osakaenosti. Mada je naviknuta na bijedu oko

sebe, ona je nje bolno svjesna. Otuda proizlazi njezina socijalna motivacija: tei visokom

drutvu i rado se drui sa svima koji imalo nalikuju tome. Psiholoki ju motivira pohlepa: muze

novac iz svih moguih izvora i zakida muterije kako bi njoj ostalo to vie. Na to se vee i

krtost zbog koje je kua u ovako jadnom stanju. Pansion, njegov ugoaj i gospoa Vauquer

snano su povezani. Slini su i nadopunjuju se. Tu je zavisnost najbolje izrekao sam Balzac:

(...) napokon itava njezina osoba objanjava pansion, ba kao to pansion podrazumijeva

njezinu osobu.

Detaljni opisi prostora i likova samo su jedna od mnogih odrednica Balzacove

realistike metode. Naelo istinitosti oituje se u tenji za realnim prikazom zbilje bez

uljepavanja. Naelo tipinosti ostvareno je u liku gospoe Vaquer koja predstavlja odreen tip

ene - staru pokvarenu udovicu. Znanstveno analiziranje grae vidljivo je u postupku

opisivanja - uvijek od prostora, od opeg prema detaljima, pa do lika koji je u tom prostoru.

Pisac pripovijeda u treem licu, objektivan je i sveznajui. Na kraju, tu je i kriticizam. Nikako

se ne moe rei da on o bijedi i siromatvu u ulomku govori blagonaklono. Zapravo ih otro

kritizira. To su tada bili gorui problemi francuskog drutva, kao i socijalna nepravda i

pokvarenost ljudi, o emu je takoer opseno pisao. Honor de Balzac elio je svojim

knjievnim opusom zabiljeiti cjelokupnu povijest jedne francuske generacije. To je

podrazumijevalo istinit prikaz stvarnosti, no on ju nije doslovno preslikavao nego je stvarao

umjetniku stvarnost vrlo blisku zbilji. Djeli te stvarnosti je i roman Otac Goriot te truli

pansion gospoe Vaquer. Taj roman rjeit je svjedok jednoga prolog vremena, potpuniji i

stvarniji od bilo kojeg udbenika povijesti.

(oko 510 rijei)

Sebastian Bogi, 3. e