bankarstvo

Dr. Fikret Hadžić Ass. Velid Efendić

BANKARSTVO pregled predavanja i vježbi

II dio

● BANKARSKI IZVORI ● BANKARSKI PLASMANI ● BANKARSKI POSLOVI ● KREDITI I KREDITIRANJE ● KREDITIRANJE STANOVNIŠTVA ● KREDITIRANJE PRIVREDE ● PLATNI PROMET ● ELEKTRONSKO BANKARSTVO ● ISLAMSKO BANKARSTVO

BANKARSTVO Pregled predavanja i vježbi

II dio

Doc. dr. Fikret Hadžić Ass. Velid Efendić

Sarajevo, 2006. godine

Autori: Doc. dr. Fikret Hadžić

Ass. Velid Efendić

Naziv djela: BANKARSTVO – pregled predavanja i vježbi - II dio

Izdavač: Ekonomski fakultet u Sarajevu, Izdavačka djelatnost

Glavni i odgovorni urednik: Dekan, prof. dr. Muris Čičić Urednik: Prof. dr. Hasan Muratović

Lektor: Prof. Olivera Jokić

DTP: Mulija Delibašić

Štampa: ”Fojnica" d.o.o.

Za štampariju: Šehzija Buljina

Tiraž: 500

Copyright ©2006 Ekonomski fakultet u Sarajevu Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio ove publikacije reproducirati ili distribuirati u bilo kojem obliku ili pohraniti u bazi podataka bez prethodnog pismenog odobrenja izdavača.

ii

PREDGOVOR Uspješnom reformom, unutrašnji platni promet, sa ranijih platnih zavoda, prenijet je u poslovne banke. Ovim je država u potpunosti eliminisana iz procesa upravljanja tokovima platnog prometa, dok su bankama ojačani depoziti i otvorene mogućnosti dodatne zarade. Snažan podsticaj razvoju banaka predstavljao je i proces konverzije njemačke marke u euro čime je stanovništvo bilo prinuđeno da svoju vaninstitucionalnu ušteđevinu u njemačkim markama usmjeri na račune banaka. Dobar dio tako usmjerenih štednih uloga stanovništva, nakon konverzije, ostao je na depozitnim računima poslovnih banaka. Dolaskom inostranih banaka na domaće bankarsko tržište došlo je do jačanja konkurencije i ponude novih bankarskih proizvoda (kartičarsko poslovanje, elektronsko i posebno SMS-bankarstvo, faktoring, forfeting, leasing, "otvoreni račun", "stepenasta kamata", "penziona štednja" i drugi bankarski poslovi i proizvodi). Ova publikacija sadrži pregled predavanja i vježbi nastavnog predmeta Bankarstvo koji se izučava u okviru nastavnog plana ECTS sistema na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Ona ima za cilj da studentima olakša praćenje nastave, savladavanje nastavnog programa, kao i pripremu drugog parcijalnog dijela ispita iz navedenog nastavnog predmeta (za studente koji ga prvi put slušaju). Za pripremanje prvog parcijalnog dijela ispita studenti mogu koristiti prvi dio ove publikacije koji je štampan u posebnoj knjizi. Za pripremanje integralnog ispita preporučujemo korištenje oba dijela. U ovom (II dijelu) Pregleda prezentirani su slajdovi PowerPoint prezentacije predavanja i odnosnih vježbi. Na kraju, dat je primjer testa II parcijalnog ispita koji treba da uputi studenta na vrstu i način pismene provjere znanja. Sve dobronamjerene primjedbe i sugestije na ovu publikaciju, molimo da dostavite na e-mail adresu autora: [email protected] ili [email protected], kako bi u eventualnim narednim izdanjima otklonili propuste i izvršili potrebna poboljšanja. Sarajevo, marta, 2006. godine

Doc. dr. Fikret Hadžić Ass. Velid Efendić

iii

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

Šifra predmeta: MAN303 Naziv predmeta: BANKARSTVO Nivo: dodiplomski studij Godina: III Semestar: V Broj ECTS kredita: 5 Status: obavezni smjerski Broj sati sedmično: 5 Ukupan broj sati: 75 Nastavnik: doc. dr. Fikret Hadžić 1. CILJ PREDMETA

Upoznavanje sa nastankom, razvojem, ulogom i značajem koju bankarstvo i banke, kao najznačajniji finansijski posrednici, danas imaju u savremenoj ekonomiji i u domaćem finansijskom sistemu; Izučavanje centralnog bankarstva i Centralne banke BiH kao značajnog subjekata koji doprinosi stabilnosti i razvoju domaćeg bankarskog sektora; Izučavanje osnovnih principa i aspekata bankarskog poslovanja, bankarski izvori (depozitni i nedepozitni), te bankarskih plasmana sa širokim spektrom tradicionalnih i savremenih bankarskih poslova. Posebno će se fokusirati aspekt kreditiranja stanovništva i privrede uz upoznavanjem sa tehnikom analize boniteta i tehnike odobravanja kredita. Izučiće se osnovni segmenti elektronskog bankarstva, kao i unutrašnjeg i međunarodnog platnog prometa sa mehanizmima funkcionisanja osnovnih instrumenata plaćanja. Na kraju, studenti će se upoznati sa osnovama i osnovnim principima islamskog bankarstva koje svoju primjenu nalazi i u domaćoj bankarskoj praksi. U toku realizacije nastavnog sadržaja studentima će se prezentirati brojni praktični primjeri, omogućiti razmjena mišljenja u okviru diskusija, debata, prezentacija i razgovora sa gostima-predavačima.

1.1. Predmeti koji su preduslov za polaganje

Monetarne finansije, Finansijski Menadžment, Poslovne finansije

1.2. Osnovne tematske jedinice

1. Nastanak i razvoj banaka 2. Banke na finansijskom tržištu 3. Bankarski sistem BiH 4. Sistemi centralnog bankarstva 5. Centralna banka BiH 6. Komercijalno bankarstvo 7. Osnovni principi bankarskog poslovanja 8. Bankarski izvori 9. Bankarski plasmani 10. Bankarski poslovi 11. Kreditiranje stanovništva 12. Kreditiranje privrede 13. Unutrašnji i međunarodni platni promet 14. Elektronsko bankarstvo 15. Islamsko bankarstvo

2. NAČIN ORGANIZACIJE NASTAVE Opis aktivnosti (%)

2.1. Način izvođenja nastave 1. ex katedra 2. diskusije 3. prezentacije 4. gosti predavači

1. 60 % 2. 10 % 3. 20 % 4. 10 %

Učešće u ocjeni (%) 2.2. Sistem ocjenjivanja 1. obavezni dolazak

2. grupni rad 3. seminarski rad 4. prezentacija 5. test (parcijalni) 6. test (finalni)

1. 10 % 2. 10 % 3. 10 % 4. 20 % 5. 25 % + 25 % ili 6. 50 %

3. LITERATURA 1. Hadžić, Fikret, Efendić, Velid: Bankarstvo – pregled predavanja i vježbi I dio, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

2. Hadžić, Fikret, Efendić, Velid: Bankarstvo – pregled predavanja i vježbi II dio, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

3. Ćirović, Milutin: Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001. 4. Zaklan, Damir: Bankarstvo u tržišnom makrosistemu, Ekonomski fakultet Univerziteta

«Džemal Bijedić», Mostar, 2000. 5. Leko, Vlado (ur.), Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.

iv

SADRŽAJ

I dio

1. Nastanak i razvoj banaka

1.1. Regulatorni okvir poslovanja banaka u BiH

2. Banke na finansijskom tržištu 2.1. Kapital banaka u BiH

3. Bankarski sistem BiH 3.1. Bankarski sistem FBiH i RS

4. Sistemi centralnog banka 4.1. Institucije bankarskog sistema BiH

5. Centralna banka BiH 5.1. Currency Board – domaća i strana iskustva

6. Komercijalno bankarstvo 6.1. Bilans banaka

7. Osnovni principi bankarskog poslovanja 7.1. Osnovni principi bankarskog poslovanja

Pravila za polaganje ispita iz nastavnog predmeta Bankarstvo Primjer I parcijalnog testa

II dio

8. Bankarski izvori 8.1. Depozitni potencijal

10 25

9. Bankarski plasmani 9.1. Cijena bankarskih resursa i zajmova

41 51

10. Bankarski poslovi 10.1. Bankarske garancije

58 76

11. Krediti i kreditiranje

85

12. Kreditiranje stanovništva 12.1. Elektronosko bankarstvo

100 113

13. Kreditiranje privrede 13.1. Kreditna analiza

126 141

14. Platni promet 13.1. Unutrašnji platni promet

152 162

15. Islamsko bankarstvo 15.1. Instrumenti finansiranja u islamskom bankarstvu

181 204

Pravila za polaganje ispita iz nastavnog predmeta Bankarstvo 221 Primjer II parcijalnog testa 227

v

Doc. dr. Fikret Hadžić 1

SADRŽAJ NASTAVNOG PREDMETA

Predavač: doc. dr. Fikret Hadžić

Asistent: Velid Efendić


1. Nastanak i razvoj banaka

Nauka o bankarstvuNastanak i razvoj banakaPojam bankeKarakteristike banakaDefinicija bankeBankarska tajnaPregled banaka i njihovih usluga


2. Banke na finansijskom tržištu

Funkcije finansijskog sistemaFinansijsko tržište

Novčano tržišteTržište kapitala

Bankarski sistemStruktura finansijskih institucijaPromjene u finansijskoj strukturiNovi trendovi u bankarstvu


3. Bankarski sistem BiHMakrookruženjeRegulativni okvir Reforma bankarskog sistemaKarakteristike

Bankarski sistem FBiHBankarski sistem RS

Finansijski indikatoriPravci daljeg razvoja


4. Sistemi centralnog bankarstva

Poslovi CBFunkcije CBRazlike CB i komercijalnih banakaSupervizija banakaStruktura bilansa CBInstrumenti monetarne politike CB


5. Centralna banka BiH

“Currency board”Osnovni zadaci CB BiHNezavisnost CB BiHOrganizacija CB BiHBudućnost CBA u BiH


6. Komercijalno bankarstvo

Vrste banakaDjelatnost banakaOrganizacija banakaBilansi banakaBankarski agregati


7. Osnovni principi bankarskog poslovanja

LikvidnostSolventnostSigurnostEfikasnostProfitabilnost


8. Bankarski izvori

DepozitiFaktori formiranja depozitaOsiguranje depozita

Nedepozitni izvoriKapital

Funkcije kapitalaAdekvatnost kapitala


9. Bankarski plasmani

Vrste bankarskih plasmanaAktivni bankarski poslovi

Kratkoročni bankarski posloviDugoročni bankarski poslovi


10. Bankarski poslovi

PasivniNeutralniGarancijsko poslovanjeNekreditni -

neklasični

Sopstveni


11. Krediti i kreditiranje

Kreditiranje:Značaj kreditiranjaKlasifikacija kreditaOcjena kvaliteta kreditnog portfolijaPolitike i procedure odobravanja kredita.


12. Kreditiranje stanovništva

KreditiranjeStruktura bankarskih kreditaVrste kredita

Proces kreditiranje stanovništvaOcjena kreditne sposobnostiProcjena rizikaUloga kreditnog biroa

Dokumentovanje kreditnih aktivnosti


13. Kreditiranje privrede

Tehnologija kreditiranjaProces kreditiranja

Ocjena kreditne sposobnostiProcjena kreditnog rizika

Nastanak i upravljanje problematičnim kreditima


14. Platni promet

Unutrašnji platni prometMeđunarodni platni promet

INCOTERMSInstrumenti međunarodnog platnog prometa

Dokumentarni akreditivInkaso posaoDoznaka


15. Islamsko bankarstvo

Nastanak i razvoj

Izvori finansiranja

Modeli mobilizacije sredstava

Modeli finansiranja

Beskamatno bankarstvo u BiH


LiteraturaOsnovna:1.

Hadžić

dr. Fikret, Efendić

Velid, Bankarstvo-

pregled predavanja i vježbi I dio, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2006.

2.

Hadžić

dr. Fikret, Efendić

Velid, Bankarstvo-

pregled predavanja i vježbi II dio, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2006.

3.

Ćirović, Milutin, Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001.4.

Damir Zaklan: Bankarstvo u tržišnom makrosistemu, Ekonomski fakultet Univerziteta «Džemal Bijedić», Mostar, 2000.

Dopunska:1.

Srboljub Jović

: Bankarstvo, Naučna knjiga, Beograd, 1990.2.

Leko, Vlado (ur.), Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.3.

Roger LeRoy Miller & David D.VanHoose: Moderni

novac i bankarstvo, MATE, Zagreb, 1997.


Značaj vježbi !!! Seminarski radovi

Diplomski radovi Prezentacije

Ispit


8. BANKARSKI IZVORI

Depozitni

Nedepozitni izvoriKapital

Funkcije kapitalaAdekvatnost kapitala


BANKARSKI IZVORI

Depozitni,Nedepozitni,Kapital

banke.


Depoziti

novčna

sredstva

nebankarskih

transaktora na

računima

banaka

ili

određena

suma

novca

koju

je debitor (banka) dužna

da

isplati

ili

transferiše

po

nalogu

depozitara

(ulagača

finansijskih sredstava).


Vrste depozita

transakcioni,štedni,oročeni,depozitni certifikati (CD).


Faktori formiranja depozita

poslovna

politika

i snaga

banke,profil

i okvir

bankarskih

usluga,

lokacija,profesionalni

i personalni

kvaliteti.


Osiguranje depozita u bankama BiH

www.aod.ba


Zakon, Agencija i “prikladni depozit”

Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH

iz jula 2002. g.

Agencija za osiguranje depozita BiH

“Prikladan depozit” služi za obračun premije osiguranja i predstavlja ukupan iznos svih sredstava koji rezultiraju iz depozita, štednih računa ili certifikata banke koje je deponent deponovao u banci članici umanjeno za određena “isključenja”.


“Isključenja”

Depoziti:

o

koji su po odluci suda stečeni nezakonito,

o

depoziti sa netransparentnim vlasništvom,

o

depoziti koji se čuvaju u sefovima banaka,

o

domaćih ili stranih vladinih organa, osiguravajućih društava, penzonih fondova i sl.


Depoziti:

o

članova nadzornog odbora banke, direktora, menadžera, članova odbora za reviziju...

o

članova uže porodice do trećeg stepena vertikalne i bočne linije,

o

i drugi depoziti u skladu sa članom 5. Zakona.


Učešće u članstvu

Obavezno članstvo banaka“Sve banke koje imaju licencu dužne su

postati članice

Agencije.”

Članicama se izdaje certifikat o članstvu.

Kriteriji članstva:

preduslovi u skladu sa Zakonom o bankama,

privatno vlasništvo od najmanje 90%,

kriteriji sigurnosti i boniteta (utvrdile agencije za bankarstvo).


Premija osiguranja

Banke uplaćuju premiju osiguranja na osnovu stanja prikladnih depozita iz prethodnog tromjesečja,

Način obračuna definisan je ugovorom o članstvu.

Visinu stope premije određuje Agencija na početku godine -

(za 2006. godinu iznosi 0,3%).

Sredstva premije uplaćuju se u Fond za osiguranje depozita.

Sredstva Fonda Agencija investira u skladu sa Politikom investiranja.


Osnovica obračuna osiguranja

Najveći iznos osiguranog depozita koji isplaćuje Agencija po deponentu po banci članici isnosi:

Prikladni depozit umanjen za zakonski ili ugovoreni dug deponenta prema banci članici ili najviše 7.500,00 KM.


Isplata osiguranja depozita

Gubitak dozvole za rad banke kao mjera Agencije za bankarstvo,

Gubitak dozvole prilikom dobrovoljnog obustavljanja rada banke -

nadoknada manjka sredstava,

Imenovanje privremenog upravnika u banci.


Nedepozitni bankarski izvori

dopunski

bankarski

resursi,na

zapadu

učešće

ovih

izvora

je od

10 -

20%,

nose veće

troškove

mobilizacije.

Struktura:1.

kreditni

izvori,

2.

ostali

(tržišni) izvori,3.

kapital.


Način pribavljanja nedepozitnih izvora

zaduženje

kod

Centralne

banke,

korišćenje

sredstava

na

finansijskom

tržištu,

izdavanje

i prodaja

tržišnih

papira

(CDs),

izdavanje

dugoročnih

hartija

od

vrijednosti.


KAPITAL

KAPITAL je oblik

relativno

jeftinog

nedepozitnog izvora

koji

je trajno

uložen

u banku

–

garant

za

rizik

i osnov

za

utvrđivanje

obima

plasmana.

Kapitalizacija

banke: dinamično

usklađen

rast kapitala

sa

obimom

aktivnosti

banke.


Funkcije kapitala

1. Zaštita

depozita,

2. Zaštita

od

gubitka,

3. Izvor

finansiranja

redovnih

aktivnosti,

4. Pokriće

preuzetog

i potencijalnog

rizika,

5. Širenje

obima

aktivnosti

banke,

6. Finansiranje

nekamatonosne

aktive.


KAPITALKoliko kapitala treba banci?

Leveridž

faktor

–

finansijska

poluga? ako

je stopa

kapitala

8%, leveridž

faktor

je 1/0,08=12,5

1 KM kapitala

omogućava

formiranje

12,5 KM aktive.

Međunarodni

standardi

minimalne

stope

kapitala

u iznosu

8% od

ponderisane

rizične

aktive, kod nas 12%.

Ako

banka

želi

povećati aktivu mora povećavati

depozite, ali i kapital!


Adekvatnost kapitala

Vrste kapitala:

Osnovni,Dopunski

i

Neto-kapital

Neto

kapital

= osnovni+dopunski-odbitne

stavke


Koeficijent adekvatnosti kapitala (KAK)

Neto

kapital

= osnovni+dopunski-odbitne

stavke

Koeficijent

adekvatnosti

kapitala

(KAK)

= odnos:

neto

kapitalukupan

rizik

aktive

banke


Proračun rizične aktiveKako

se vrši

proračun

rizične

aktive?

Vrsta

vanbilansne

obavezeKoeficijent konverzije

1. Neopozive

plative

garancije 1,02. Neopozive

garancije

(osim

plativih) 0,5

3. Neopozive

kreditne

obaveze 0,54. Dokumentarni

akreditivi

otvoreni

i potvrđeni 0,5

5. Preuzete

obaveze

iz

ugovora

o otkupu

sa

pravom reotkupa

1,0

6. Devize

i KM kupljene

po

ugovorima

o svopovima, fjučersima

i sl...

0,1


aktiva

i vanbilansni

kreditni

ekvivalentiStopa

(ponder) rizika

1. novčana

sredstva

potraživanja

od

Vlade

FBiH, Vlade

BiH

i centralnih

vlada

zemalja

zone A

0 %

potraživanja

od

CB BiH

i CB zemalja

zone A


2. potraživanja

od

banaka zemalja

zone Apotraživanja

od

banaka

sa

sjedištem

u

zemljama

zone B, sa dospjećem do 1 godine20 %

potraživanja

od

međun.

banaka

za

razvoj

potraživanja

od

regionalnih vlada nižih od vlada zemalja

zone A

potraživanja

od

institucija

koje

finansira budžet FBiH/BiH

i centralnih

vlada

zemalja

zone Afinansijski

instrumenti

u postupku

naplate


3. potraživanja

od

banaka

iz

FBiH 50%

4. sva

preostala

aktiva

i kreditni

ekvivalenti vanbilansnih

obaveza

100%


Koeficijent adekvatnosti kapitala (KAK)

Koeficijent

adekvatnosti

kapitala

(KAK)

= odnos:

neto

kapitalukupan

rizik

aktive

banke


Adekvatnost kapitala banaka FBiH stanje: 31. 12. 2005. godine

Stopa adekvatnosti kapitala propisana je na nivou od 12%.

Koeficijent

adekvatnosti

kapitala

iznosi 17,5% iza 1,1 procentnih poena je manji u odnosu na stanje od 31.12.2004.g.

Razlog: rast aktive nije pratio rast kapitala.

Kod privatnih banaka KAK raste

zbog rasta kapitala i smanjenja rizikom ponderisane aktive. Kod državnih banaka opada

zbog rasta rizikom ponderisane

aktive.


Adekvatnost kapitala banaka FBiH stanje: 31. 12. 2005. godine

Od ukupno 24 banke, 21 banka je imale KAK veći od minimalno propisanog (12%), od toga šest banaka imalo je KAK preko 40%.

Jedna banka (pod privremenom upravom) imala je KAK manji od propisanog, dok su dvije banke imale negativan KAK.

Kod većine banaka KAK ima opadajući trend. Dvanaest banaka ima KAK u rasponu od 12 do 20%.


Dvije banke imale su KAK između 21 i 30%, jedna od 31-40%, a dvije banke preko 70%.

Međutim, četiri od pet najvećih banaka ima KAK nešto iznad minimalnog (13,3 do 14,1%).

Ass. Velid Efendić 49

Depozitni potencijal

Vježbe


Sadržaj vježbi

1.

Uvod 2.

Vrste depozitaa.

Transakcioni depozitib.

Netransakcioni depoziti3.

Štedni i oročeni depoziti4.

Ostali depoziti5.

Depozitni certifikati6.

Faktori povećanja depozitnog potencijala7.

Faktori rasta štednje stanovništva8.

Statistika


1. Uvod

Pojam: depozit; depozitni potencijalOsnova finansijskog potencijalaMogu se posmatrati iz ugla ulagača i iz ugla bankeNastajanje depozita:

Depozitum regulareDepozitum iregulare


Depoziti nisu homogena kategorija.U literaturi postoji veliki broj raznih podjela depozita – zavisno od bankarskog sistemaOsnovna podjela depozita:

Transakcioni/ monetarni/ depoziti po viđenju Netransakcioni

Ključna razlika među njima je u monetarnoj snazi => likvidnost.


Važan pokazatelj učinkovitosti menadžmenta je u tome da su deponirana sredstva prikupljena uz najniže moguće troškove i da ih ima dovoljno za normalan radSvaka banka mora strogo voditi računa:

gdje prikupiti najjeftinija sredstva ina koji način može imati na raspolaganju uvijek adekvatan nivo izvora za plasmane?


2. Vrste depozita

Depoziti su podložni stalnim inovacijamaU transakcione depozite se ubrajaju:

1.

Beskamatni depoziti po viđenju,2.

Kreditno pismo,3.

NOW računi,4.

Depoziti računa tržišta novca (MMDA),5.

Super NOW računi (SNOW).


•

U netransakcione depozite se ubrajaju:

1.

Štedni depoziti,2.

Oročeni depoziti,3.

Individualni mirovinski računi (IRA).


a. Transakcioni depozitiBeskamatni depoziti po viđenju-Nastali nakon Glass-Steagllovog zakona iz 1933. (zakonska zabrana da se isplaćuje bilo kakva kamatna stopa na tekuće račune).Sredstva na slobodnom raspolaganju - dio M1Služe kao sredstva plaćanja, sigurnosti i likvidnosti.


Kreditno pismo

Nalog za plaćanje uz određeni uslovPrimjer: isplata uz prezentiranje određene dokumentacije.


NOW računi:

Kamatonosni depoziti po viđenju.Inovacija u SAD bankarstvu.To su čekovi izdati na teret štednog računa.

Predstavljaju alternativu nekamatonosnim tekućim računima.

NOWračun

Tekući računObaveza


MMDA:

Inovacija SAD bankarstva.Kratkoročni depoziti na koje banka prema vlastitom izboru plaća kamatu.Obično su to fleksibilne kamate tržišta novca.Nema ograničenja na podizanje novca.Mogu ih imati pravna i fizička lica.


SNOW računi:

Još jedna inovacija SAD bankarstva.Nude fleksibilne kamatne stope.Mogu ih koristiti samo pojedinci i neprofitne institucije.Imaju manju dobit nego MMDA.Sredstva se mogu neograničeno povlačiti.


b. Netransakcioni depozitiOročeni depoziti

Sredstva deponovana na određeni rok (fiksni rok dospijeća).Jačaju stabilnost banaka.Nose veću kamatnu stopu (fiksnu kamatnu stopu).Najviše kamatne stope na oročene depozite imaju privrede sa visokom štednjom i niskom inflacijom.


Veliki uticaj na obim oročenih depozita ima kamatna stopa, međutim, bitnu ulogu također igraju veličina i brend banke.Oročeni depoziti mogu biti (u SAD):

Neprenosivi - depoziti do 100.000 $Prenosivi – depoziti preko 100.000 $


Prenosivi idu na sekundarno tržište vrijednosnih papira gdje su u opticaju sve do roka njihovog dospijeća.Prenosivi depoziti => “Vrući novac”Osnovni nedostatak – veliki uticaj sekundarnog tržišta i oscilacija kamatnih stopa na njihov obim.


Štedni depoziti

Obično se karakteriziraju kao depoziti po viđenju na duži rok.Relativno jeftin izvor za banku.Nose manju kamatnu stopu od oročenih depozita (zbog veće nestabilnosti).Moraju biti isplaćeni na komitentov zahtjev ali je za to uglavnom potrebna predhodna najava (obično 7 dana).


Individualni mirovinski računi (IRA)

Nastali 1981. godine u SAD.Osnovna karakteristika ovih depozita, nakon što su uvedeni bila je da nisu podlijegali porezima (bili su oslobođeni poreza). Od 1986. uvode se niske stope poreza što smanjuje njihov dosta veliki trend rasta.Od 1997. godine ponovo su oslobođeni poreza i doživljavaju određene inovacije.


3. Štedni i oročeni depoziti

Štedni oročeniOročeni depoziti su depoziti plativi:-

Po isteku određenog perioda (minimum sedam dana),

- Na određeni dan (minimum sedam dana od polaganja depozita),

-

Po isteku otkaznog roka (minimum sedam dana).


Osnovna razlika => štedni nemaju rok dospijeća.Za štedne depozite se uglavnom najavljuje planirano povlačenje (minimum 7 dana).Oročeni depoziti - u novije vrijeme u vidu certifikata => moguće ih je prodati na sekundarnom tržištu.


Kamatna stopa na oročene depozite uvijek je veća od kamatne stope na štedne depozite. Kamatna stopa na oročene depozite ima veće oscilacije od kamatne stope na štedne depozite.


4. Ostali depozitiU ostale možemo svrstati:

1.

Depoziti državnih institucija,2.

Depoziti drugih banaka,3.

Depoziti u vlasništvu stranih vlada,4.

Specijalni depoziti itd.


5. Depozitni certifikati

Cirkulirajući oročeni depozit.Imaju karakter harija od vrijednosti.Iz ugla banke to su obični oročeni depoziti.Uzrok nastajanja => dezintermedijacija.Mogu ih izdati banke i nebankarske institucije.


Nose eksplicitnu kamatnu stopu.Mogu biti:

1.

S varijabilnom kamatnom stopom,2.

Revolving depozitni certifikati.

Dvije funkcije koje banke postižu:1.

Povećanje depozitnog potencijala,2.

Upravljanje rizicima.


6. Faktori povećanja depozita

•

Faktori povećanja depozitnog potencijala su:

1.

Povećanje dohotka u zemlji (rast dohodka => rast štednje),

2.

Izbor adekvatne kamatne stope (realna kamatna stopa => stimulans),

3.

Izbor fiksne, odnosno fleksibilne kamatne stope (npr. stabilna zemlja => fiksna kamatna stopa),


4.

Valutna supstitucija => transfer kupovne moći u drugu valutu,

5.

Strategije banke-akvizicije => iskustvo razvijenih zemalja => prodaja depozitnih certifikata na sekundarnom tržištu,

6.

Kamatna politika => tržišna utrka.


7. Faktori rasta štednje stanovništva

•

Faktori rasta štednje stanovništva su:1.

Dohodak i imovina (rast dohotka=> rast štednje),

2.

Kamatna stopa (realna kamatna stopa negativna => supstitucija => ”imovinski efekat”),

3.

Inflacija stabilizacija - uticaj štednje na rast,


4.

Monetarne ili finansijske aktive (ako raste likvidnost => moguć

rast

potrošnje),5.

Priliv stranog kapitala => smanjenje štednje na kratak a povećanje na dugi rok,

6.

Demografske varijable (struktura mladi stari).


8. Statistika


Kretanje depozita i kamata na depozite u BiH u 2003. i 2004. godini


9. BANKARSKI PLASMANI

Vrste bankarskih plasmanaAktivni bankarski poslovi

Kratkoročni bankarski posloviDugoročni bankarski poslovi


BANKARSKI POSLOVI

Tri kriterijuma

za

grupisanje

bankarskih

poslova:

Bilansni,Funkcionalni,Vremenski.


Bilansni kriterijum

aktivni,pasivni ineutralni.


Funkcionalni kriterijum

poslovi

mobilizacije

i koncentracije

sredstava,

kreditni, komisioni

i

Vlastiti.


Vremenski kriterijum

kratkoročni,srednjoročni

i

dugoročni.


Po grupama klijenata

poslovi:

sa pravnim licima,sa stanovništvom.


Teritorijalni kriterijum

poslovi:

u zemlji,sa inostranstvom.


A. Aktivni bankarski poslovi

1. Kratkoročni :

eskontni krediti,akceptni krediti,kontokorentni,lombardni krediti irambursni krediti.


Eskontni kredit

Predstavlja

kupovinu

još

nedospjelih mjenica, odnosno

davanje

kredita

na

podlozi

mjenice.


Akceptni kredit

Banke

omogućavaju

svojim

komitentima da

na

njih

mogu

trasirati

mjenice

do

određene

visine

i sa

određenim

rokom.

Time banka postaje glavni dužnik (“trasat”), te se obavezuje isplatiti mjenicu ako to ne učini glavni dužnik (“trasant”).

Tražilac kredita eskontuje ovu mjenicu kod druge banke

i tako dolazi do sredstava prije

roka njenog dospjeća.


KontokorentniKredit po tekućem računu danas se najčešće koristi jer je visoko operativan.

Banka komitentu usmjerava sredstva kredita neposredno na tekući račun, a kredit koristi davanjem banci naloga za plaćanje.

Obično se koristi za obrtne potrebe preduzeća (za zalihe sirovina, materijala i gotove robe, te za pokriće ostalih troškova).


Lombardni kredit

Kredit uz polaganje

pokretnog

zaloga (zlato, nakit, umjetnička kolekcija, vrijednosni papiri i

druga vrijedna pokretna dobra),

kao

garancije da

će

dug biti

isplaćen.

Za

dug garantuje

samo

zalog, a ne

i dužnik

cijelom

svojom

imovinom.


Lombardni kreditNikada

ne

iznosi

punu

vrijednost

zaloga, već

obično

75%

njegove vrijednosti.

Postoji mogućnost

traženja

dopune

pokrića ako

vrijednost

zaloga

opada

na

tržištu

preko

10%. U slučaju ne vraćanja kredita banka na licitaciji prodaje založene stvari.

Povoljan

je:za dužnika jer on pribavlja sredstva bez potrebe da prodaje imovinu, za banku jer ga može relombardirati.


Rambursni kreditPosebna

vrsta

akceptnog

kredita

koji

se

javlja

u pomorskoj

trgovini.

Banka

otvara

uvozniku

u korist

izvoznika akceptni

kredit

uz

pokriće na njeno ime

prenesenih

određenih

robnih

dokumenata (teretnice, polise osiguranja

i drugo).


Preneseni dokumenti služe kao garancija za isplatu mjenice.

Naime, kupac ne plaća robu u gotovu već izvoznik prima ramburs –

isplatu

preko

kupčeve bankovne veze u inostranstvu u vidu akcepta.

Ovim poslom

bave

se samo

veće

i uglednije banke.

(“rambourser”, franc. –

isplatiti)


IZVOZNIK UVOZNIK1

BANKA UVOZNIKA

BANKA IZVOZNIKA

2

1.

kupoprodajni ugovor2.

zahtjev za akcept mjenice kod ugled. banke3.

izvještava da će akceptirati mjenicu4.

o tome izvještava izvoznika5.

isporuka robe6.

ispostavlja mjenicu koju sa otpremnim dokumentima dostavlja svojoj posl.banci

7.

dostavlja mjenicu i otpremne dokumente

8. akceptira mjenicu i vraća je izvozniku, a dokumente šalje banci uvoznika i tereti je za proviziju,

9.

dostavlja dokumente i tereti za proviziju10. preuzima robu11. podnošenje mjenice na isplatu12. iskup mjenice13. i 14. zahtjev za isplatu i plaćanje

3

4

RAMBURSNA BANKA

5

6

78

9

10

11

RAMBURSNI KREDIT

8

12

13

14

2


2. Dugoročni:

hipotekarni krediti,investicioni krediti

i

konzorcijalni krediti.

A. Aktivni bankarski poslovi


Cijena bankarskih resursa i zajmova

Vježbe


Sadržaj vježbi

1.

Ponderisana cijena resursaa.

Historijski prosječni troškovib.

Marginalna cijenac.

Determinacija cijena2.

Transferna cijenaa.

Osnovne komponente transferne cijeneb.

Razvojni potencijal transferne cijene3.

Cijena bankarskih zajmova4.

Analiza profitabilnosti komitenta


1. Ponderisana cijena resursa

Pojam: “ponder” ponderisani prosjek ponderisana cijena

Postoje dva pristupa određivanju cijena bankarskih resursa:

1.

Historijski prosječni troškovi,2.

Marginalna cijena.


a. Historijski prosječni troškovi•

Cijena prema historijskim prosječnim troškovima dobija se sabiranjem svih rashoda banke u vezi s depozitima i drugim zaduženjima, a zatim se to podijeli zbirom sredstava koje je banka pozajmila.

•

Ovako se dobije prosječna ponderisana cjena.


Nedostatak ovog pristupa određivanju cijena jeste što prikazuje troškove koji su nastali u momentu formiranja potencijala.Ovi troškovi se mogu vremenom značajno promijeniti što dovodi do neadekvatnog formiranja cijene.Ovo je historijska cijena.


b. Marginalna cijena

•

Određivanje cijena resursa pomoću marginalnih cijena vrši se izračunavanjem cijena resursa preko reprodukcionih cijena sredstava.Granična stopa=> minimalna stopa prinosaCijena D (cD) = KS(p) + T akvizicije i

servisiranja + T osiguranja + %OR

KS (p)-pasivna kamatna stopaT – troškovi% OR – stopa obaveznih rezervi


Marginalna cD = KC + TA + TS + PO1 –

OR

cD –

cijena depozitaKC –

kamatna cijenaTA –

troškovi akvizicijeTS –

troškovi servisiranjaPO –

premija osiguranja

Formiranje cijene prolazi kroz dvije faze:1.

Uzimaju se samo cijene resursa2.

Uključuje se i prinos koji pripada akcionarima


c. Determinacija cijena

Postoje dva pristupa determinisanju cijena:

1.

Jedinstvena cijena => svi izvori se posmatraju zajedno

2.

Diferenciranje ponderisane cijene => grupisanje izvora Drugi pristup realizuju samo velike banke putem ALM-a.


2. Transferna cijena

Pojam “transferna cijena”: cijena koja se koristi u internom kretanju resursa između pojedinih organizacionih dijelova banke ili profitnih centara.Profitni centri (PC) banke su:

PC za zajmove,PC za investicije,PC za depozite,PC za upravljanje sredstvima.


a. Osnovne komponente transferne cijene

Transferna cijena treba da sadrži tri osnovne komponente:

1.

Cijenu pozamljenih sredstava,2.

Targetiranu stopu prinosa na akcijski kapital,3.

Kompenzaciju za kreditni rizik.

Razdvajanje kreditnog od kamatnog rizika


b. Razvojni potencijal transferne cijene

Razvojni potencijal transfernih cijena u velikim bankama i razvijenim tržištima kapitala je u sljedećem:

1.

Olakšava vrednovanje aktive,2.

Poboljšava mjerenje profita i evaluaciju performansi banke,

3.

Ustanovljava visinu troškova finansiranja,4.

Podržava upravljanje aktivom i pasivom putem informisanja o kretanju cijena sredstava.


3. Cijena bankarskih zajmova

Postoje dva pristupa određivanju cijena bankarskih zajmova:

1.

Analiza cijene i profitabilnosti svakog klijenta,2.

Dekompozicija - određivanje cijene svake komponente.

Moguća je i kombinacija 1. i 2.


Zajam sa fleksibilnom kamatnom stopom => određuje se bazična kamatna stopa.Bazične kamatne stope mogu biti:

1.

Kamatna stopa na državne blagajničke zapise,2.

Kamatna stopa na tržištu depozitnih certifikata,3.

LIBOR.

Procedura određivanja kamatnih stopa


4. Analiza profitabilnosti komitenta

Ex - post analiza => da li se komitent uklapa u ciljeve profita bankeProces prikupljanja informacija o klijentuKomponente prihoda:

1.

Investicioni dohodak2.

Provizija 3.

Kamatni dohodak.


10. BANKARSKI POSLOVI

Pasivni,Neutralni,Garancijsko poslovanje,Nekreditni –

neklasični,

Sopstveni.


A. Pasivni bankarski poslovi

Mobilizacija i koncentracija finansijskih sredstava

sve

značajniji

segment poslovne

politike banaka,

najveći značaj

depozitnih

izvora,

optimalna

koncentracija

sredstava

u okviru banke.


1. Kratkoročni pasivni bankarski poslovi

depozitni

poslovi,

reeskontni

poslovi,

relombardni

poslovi,

izdavanje

blagajničkih

zapisa,obveznica

i drugih

kratkoročnih

hartija

od

vrijednosti,

kratkoročni

krediti

od

drugih

banaka.


2. Dugoročni pasivni bankarski poslovi

emisija

dionica,emisija

obveznica

i

emisija založnica.


Emisija založnicaTime se obično bave hipotekarne banke. Kao podloga emisije založnica obično služe hipotekarni krediti, odnosno određene nepokretne vrijednosti (zemljište, zgrade, tvornice, određena imovina i sl).Dosta je raširena u zemljama tržišne privrede.

One su najčešće predmet berzanskih operacija.


B. Neutralni bankarski poslovi

POSREDNIčKI: u tuđe ime i za tuđi račun

platni promet u zemlji,platni promet sa inostranstvom, razne naplate i isplate,inkaso (poslovi dokumentarne naplate).


KOMISIONI: u svoje

ime

i za

tuđi račun

emisija obveznica i drugih hartija od vrijednosti, otvaranje akreditiva, izdavanje garancija, čuvanje i upravljanje vrijednosnicama,komisioni kreditni poslovi i sl.


Neutralni kratkoročni poslovi

platni promet u zemlji i sa inostranstvom,komisioni kratkoročni poslovi,poslovi dokumentarne naplate (inkaso poslovi),akreditivno poslovanje,valutni i devizni poslovi,primanje depoa ili ostava.


Neutralni dugoročni poslovi

finansijski

konsalting

iupravljanje

imovinom

komitenata.

Poseban

segment nekreditnih

poslova: garancijsko

poslovanje


C. Nekreditni, neklasični bankarski poslovi

faktoring,forfeting,lizing,avaliranje i akceptiranje,učešće na berzi.


FaktoringPredstavlja

kupovinu kratkoročnih

potraživanja prije

roka dospjeća

po osnovu isporuka robe i usluga kupcima u zemlji i inostranstvu (30 do 120 dana) uz

preuzimanje “del credere”

rizika i obično bez prava regresa.

Faktor se obavezuje da, pored dospjelih, kupi i buduća potraživanja od prodavca. Sva potraživanja trebaju biti izvršena u domaćoj valuti jer faktor, po definiciji, ne preuzima kursni, valutni i transferni rizik.


Učesnici u poslu:prodavac,kupac,faktor - preuzima obavezu naplate

potraživanja.

Otvoreni i zatvoreni (skriveni)Za

svoju

uslugu

faktor

naplaćuje

proviziju

koja

zavisi

od

vrste

posla, visine

potraživanja, roka

dospjeća i

procjene

rizika

naplate.


Procedura:Samo prvi put:

ocjena boniteta firme i njenog dužnika,sklapanje posebnog ugovora sa definisanjem iznosa otkupa potraživanja, provizije i diskontne stope, sredstava osiguranja...

Kod svakog otkupa:zahtjev za otkup sa priloženim fakturama/ugovor,prijem konfirmacije od dužnika,potpisivanje zaključnice banke i preduzeća,isplata diskontovane vrijednosti otkupljenog potraživanja.


Prednosti izvoznog faktoringa IGA BiH za izvoznika:

likvidnost (avansno fakturisanje 80-90% izvozne fakture, ostatak po naplati potraživanja...),

nema zahtjeva za hipotekom kao kolateralom,povoljne diskontne stope,podrška rastu izvozne prodaje,efikasna naplata potraživanja,administracija potraživanja,


Prednosti izvoznog faktoringa IGA BiH za banku:

učešće u ostvarenoj dobiti,kvalitetna kontrola izvoznikovih poslovnih veza,

oslobađanje hipoteke za druge kreditne linije,asignacija priliva po osnovu faktoringa kao dodatna sigurnost,obezbjeđenje veće likvidnosti izvoznika kako bi plaćao druge bankarske kredite,povećanje kreditne sposobnosti izvoznika,povećanje konkurentske sposobnosti izvoznika...


PRODAVAC KUPAC1

2

1.


dostavljanje instrumenata obezbjeđenja plaćanja (IOP)

3.

isporuka robe

4. prodaja potraživanja5. plaćanje diskontov. vrijednosti6. prezentacija IOP7. naplata potraživanja

BANKA FAKTOR

3

4 5

6

7

FAKTORING POSAO


ForfetingPredstavlja

oblik finansiranja izvoznih

kredita koje se realizuje putem prodaje izvoznog potraživanja banci

uz prezentiranje

dokumenata na osnovu kojih se garantuje otplata duga od uvoznika.

Banka kupuje izvozno potraživanje koje je izvoznik stekao prema svom inostranom kupcu, pri tome se ona odriče svakog prava na regres prema prodavcu potraživanja

(za

slučaj da potraživanje po dospjelosti ostane nenaplaćeno).

Forfetar –

kupac, Forfetist –

prodavac.


Potraživanja su pokrivena garancijama ili vrijednosnim papirima. Prodavac potraživanja garantuje banci potraživanje i valjanost garancije.

Prodajom potraživanja svi ekonomski i politički rizici prelaze na forfetara.

Forfetar postaje vlasnik potraživanja i može trgovati sa njima.


Prodavac prodajom dolazi do likvidnih sredstava i oslobađa se rizika naplate.

Osnovica za utvrđivanje cijene je neka referentna kamatna stopa.

Pokrivaju se srednjoročne i dugoročne ST transakcije (3 do 7 godina). Obezbijeđeni su vrijednosnim papirima.


IZVOZNIK UVOZNIK1

BANKA UVOZNIKA

BANKA IZVOZNIKA

2

1.


zahtjev za izdavanje instrumenata obezbjeđenja plaćanja (IOP)

3.

izdavanje IOP4.

notifikacija IOP5.

isporuka robe

6. prodaja IOP7. isplata u gotovini8. dostava dokumenata na naplatu9. naplata usklađena sa dospjećem10.obavještenje o izvršenom plaćanju11. plaćanje u skladu sa dospjećem

3

4

BANKA FORFETAR

5

6 7

8

9

10 11

FORFETING POSAO


Razlika između forfetinga i faktoringa

FORFETING FAKTORINGNosilac

posla: najčešće banka drugi

poslovni subjekat

Ročnost

potraživ. koja

se prodaju:

od

3

do 7. god.(srednjor. i dugoročna)

od 30 do 120 dana(kratkoročna)

Poslovni

odnos: samo

jedno

potraživanje trajnija

saradnjaNastanak

potraživanja: spoljnotrgovinsko

poslovanje

(ST)obično

sa

domaćeg

tržišta

Cijena: skuplji

posao

jer

uključuje: kamate, veće

troškove

i bankarsku

proviziju

jeftiniji

posao

Rizik

i

Pravo na regres:

veći

jer

preuzima

potraživanja

iz

ST

bez prava na regres

manji

rizik

sa ili bez prava na regres


LizingIznajmljivanje ili ustupanje određene stvari na privremeno korištenje primaocu lizinga.

Korisnik lizinga plaća naknadu ili najamninu, ali je obavezan i da nadoknadi štetu u slučaju oštećenja ili uništenja predmeta lizinga.


Lizingom banka obično finansira lizing kompaniju, odnoso davaoca lizinga (proizvođača), a time posredno i korisnika lizinga.

Lizing kompanija često je u vlasništvu banke.

Banka lizing kompaniji odobrava kredit kojom ona nabavlja sredstvo i iznajmljuje ga korisniku lizinga.


Prednosti za davaoca lizinga:

sigurnost (vlasništvo nad opremom i jednostavnija procedura povrata),

relativno jednostavna dokumentacija,manja regulacija (nedepozitna institucija),veća efikasnost.


Prednosti za primaoca lizinga:

bez dodatnih sredstava obezbjeđenja (manje nego kod tradicionalnog kreditiranja),

pogodnost i brzina (u idealnom slučaju za svega jedan dan),

fleksibilnost (pogodan za mali i početni biznis, rate prilagođene potrebama korisnika),

obezbjeđenje dodatnih usluga posredstvom davaoca lizinga (npr. povoljnije održavanje opreme).


D. Sopstveni bankarski posloviArbitražni poslovi (zarada na razlici u kursevima hartija od vrijednosti na različitimberzama),

Berzanski špekulativni poslovi (kupovinahartija od vrijednosti na berzi po jednom kursuda bi ih kasnije uz veći kurs prodala),

Osnivanje sopstvenih privrednih društavaili učešće u tuđim radi maksimalizacijeprofita.


Avaliranje Predstavlja

mjenično jemstvo (garanciju)

banke.

Banka garantuje da će neko od potpisnika mjenice ispuniti svoju mjeničnu obavezu.

Davanjem avala banka prihvata obavezu da će, u slučaju kada mjenični dužnik ne isplati obavezu mjeničnom povjeriocu -

istu ona u potpunosti izmiriti.


Akceptiranje

Predstavlja

mogućnost koju pruža banka svom klijentu da na nju trasira mjenicu do određene visine i sa određenim rokom.

Akceptiranjem

mjenice

banka

postaje glavni

mjenični

dužnik

čime

mjenica

postaje

sigurnija

i brže

se realizuje.


Bankarske garancije

Vježbe


Sadržaj vježbi1.

Uvod2.

Subjekti bankarske garancije3.

Vrste garancija4.

Elementi garancije5.

Osnovna načela garancije6.

Postupak izdavanja garancije7.

Protestiranje garancije8.

Bankarska garancija i drugi instrumenti obezbjeđenja


1. UvodPojam bankarska garancija:“Bankarskom garancijom se obavezuje bankaprema povjeriocu garancije (korisniku) da ćemu za slučaj da mu treće lice ne ispuniobavezu o dospjelosti izmiriti obavezu akobudu ispunjeni uslovi navedeni u garanciji”. U praksi se tretira kao instrument obezbjeđenja.


2. Subjekti bankarske garancije

U garancijskim poslovima pojavljuju se najmanje tri subjekta:

1.

Povjerilac => korisnik garancije, 2.

Dužnik => nalogodavac,3.

Banka garant => izdavalac garancije, U slučaju kontragarancije moguće je da se pojavi više banaka (garanata).


3. Vrste garancija

1.

Nostro => banka daje garanciju po nalogu svoga klijenta;

2.

Loro => banka prima garanciju od neke druge banke u korist svoga klijenta;

3.

Bezuslovna => banka se obavezuje da će o roku dospjelosti izvršiti obavezu na prvi poziv korisnika, bez prethodnog dokazivanja opravdanosti zahtjeva;

4.

Uslovna garancija => uslovljena prethodnim ispunjenjem, odnosno neispunjenjem neke radnje;


5.

Direktna => banka garant po nalogu dužnika preuzima direktnu obavezu u odnosu na korisnika;

6.

Indirektna => pored banke garanta, između povjerioca i dužnika, pojavljuje se još

jedna ili

više banaka. Indirektna garancija može biti:a.

Notificirana => nepotvrđena, b.

Konfirmirana => potvrđena, c.

Supergarancija => garancija na garanciju.


7. Pokrivena garancija => banka se obavezuje da unaprijed položi pokriće svom korespondentu;

8. Nepokrivena => suprotno prethodnom;9. Akcesorna => banka može isticati sve prigovore

prema svom korisniku koje može da ističe jemac prema glavnom dužniku;

10.

Samostalna => sa klauzulom “bez prigovora”;


11. Platežna => obaveza i dužnika i banke garanta izražena je u novcu.

Tipične platežne garancije su:a.

Garancija za otplatu robnih kredita ib.

Garancija za otplatu finansijskih kredita.


12.

Činidbena => banka garantuje da će ona korisniku platiti određenu obavezu u novcu, ukoliko nalogodavac ne izvrši radnju (izgradnja objekta). Činidbene garancije mogu biti:

a.

Garancija za učešće na licitaciji, b.

Garancija za dobro izvršenje posla, c.

Avansne garancije, d.

Konsignacione garancije,e.

Carinske garancije,f.

Špediterske garancije.


4. Elementi garancijeOsnovni elementi bankarske garancije su:

1.

Naziv banke garanta i njena adresa2.

Naziv korisnika bankarske garancije3.

Osnovni posao za koji se garantuje4.

Iznos na koji glasi garancija5.

Rok važenja bankarske garancije6.

Mjesto izdavanja bankarske garancije7.

Potpis banke garanta8.

Obračunata provizija


5. Osnovna načela garancije1.

Načelo samostalnosti => bankarska garancija je odvojena od osnovnog posla

2.

Načelo formalnosti => pismeni oblik3.

Načelo poslovnosti => poslovni ugled i finansijska sposobnost banke

4.

Načelo neposrednosti => u slučaju potrebe korisnik se može obratiti bilo kojoj banci koja je izdala supergaranciju.


6. Postupak izdavanja garancije

Postupak izavanja bankarske garancije realizira se kroz sljedeće korake:

1.

Podnošenje zahtjeva, 2.

Donošenje odluke, 3.

Zaključenje ugovora o izdavanju garancije, 4.

Operativno izdavanje garancije,5.

Knjigovodstvena evidencija, 6.

Izmjene po garanciji, 7.

Plaćanje po garanciji,8.

Likvidacija garancije.


7. Protestiranje garancijeOsnovanost protesta utvrđuje grupa za dokumentarne poslove. Ako je protest opravdan vrši se isplata po garanciji.Nalog za plaćanje garancije potpisuje ovlaštena osoba iz Sektora podrške. Sukladno uobičajenoj praksi isplata se vrši u roku od 5 radnih dana.


Nakon izvršenog plaćanja i knjigovodstveno se evidentira iznos plaćen po osnovu protestirane garancije. Garancija se knjigovodstveno rasknjižava na vanbilansna konta za garancije.Nakon toga, knjiži se na odgovarajućim kontima protestiranih garancija.


8. Bankarska garancija i drugi instrumenti obezbjeđenja

Bankarska garancija i dokumentarni akreditiv => bankarska garancija štiti samo jednu stranu, to jeste, povjerioca.


Bankarska garancija i ugovor o jemstvu => bankarska garancija uvijek predstavlja novčanu obavezu dok je kod ugovora o jemstvu riječ o ispunjenju nenovčanih obaveza. Banka garant preuzima obavezu da će korisniku garancije isplatiti novčani iznos na koji garancija glasi. Jemac, kod ugovora o jemstvu, preuzima odgovornost da će ispuniti obavezu koju je o dospjelosti propustio da ispuni glavni dužnik. Predmet jemčeve obaveze također može biti i ispunjenje novčane obaveze.


Bankarska garancija je pravno, ali ne i ekonomski odvojena od osnovnog posla pa je bankarska garancija punovažna i onda kada je osnovni posao ništavan. Kod ugovora o jemstvu, obaveza jemca je ništavna, ako je obaveza glavnog dužnika ništavna.

Jemstvo nije tako sigurno i efikasno sredstvo obezbjeđenja (zbog različite regulacije u različitim zemljama), dok se bankarskom garancijom postiže viši stepen sigurnosti.


Bankarska garancija i hipoteka => hipoteka nemora uvijek biti dovoljna da se iz nje izmiri povjerilac, dok kod garancije to nije slučaj.Bankarska garancija i garantni depozit => kod garantnog depozita dužnik mora izdvojiti određena finansijska sredstva da bi se njegov povjerilac obezbijedio za potraživanja koja ima prema njemu (garantni depozit kod izvođenja investicionih radova).


11. KREDITI I KREDITIRANJE

Kreditiranje:Značaj kreditiranjaKlasifikacija kreditaOcjena kvaliteta kreditnog portfolijaPolitike i procedure odobravanja kredita.


KREDITIRANJESvi

izvori

koje

karakteriše

obligaciona

obaveza

vraćanja

definisana

posebnim

ugovorom

o kreditu mogu

se tretirati

kao

kreditni

izvori

finansiranja.

Odobravanje kredita –

glavna ekonomska funkcija banke.

Krediti čine polovinu ili više ukupne aktive, te polovinu ili 2/3 ukupnih prihoda banke.

Najveći rizici koncentrisani su u kreditnom portfoliju.


Struktura bankarskih kredita

Ročna struktura: (kratkoročni i dugoročni),

Obezbjeđenje (osiguranje): (osigurani i neosigurani),

Metode otplate kreditnih obaveza: (jednokratni i višekratni),

Namjena: (privredni, potrošački, stambeni i sl.),

Podjela po drugim kriterijima...


Klasifikacija

kreditakriteriji

klasifikacije:

predmet

u kojem

se daju

i vraćaju,namjena

za

koju

se daje

kredit,

vrijeme

na

koje

se daju

krediti,način

obezbjeđivanja

kredita,

subjekti

kao

nosioci

kredita,uslovi

otplate,

način

zaračunavanja

kamate,porijeklo

kredita,

način

korištenja, odobravanja

i pokrića kredita,valuta

u kojoj

se daju

krediti

i sl.


Vrste kreditaNovčani

kredit, bankarski

ili

finansijski.

Komercijalni

kredit

predstavlja

uzimanje

kredita

za

kupovinu (uvoz) ili

prodaju

(izvoz) robe na

kredit

određenog

proizvođača.

Obuhvataju

i vršenje

usluge

uz

odgođenu

naplatu. Obično

se vraćaju

u novcu. Postoji

i mogućnost

da

se dio

kredita

vrati

i u

proizvedenim

robama

(50 -

90%). To je

povoljno

za

firme

koje

se još

nisu

afirmisale

na

tržištu.

Robni

kredit

predstavlja

uzimanje

kredita

za

kupovinu

robe bez uslovljavanja

proizvođača

robe, odnosno

davanje

kredita

za

neodređenog

proizvođača.

Naturalni

krediti, davanje

robe uz

odgođenu

kontra-isporuku

robe. Rjeđe

se koriste.


Garancijski

krediti

se

odobravaju

na

osnovu

bankarskih

garancija. Posebno

je

prisutan

u spoljnotrgovinskom

poslovanju.

Depozitni

krediti

daju

se na

bazi

držanja

i uzimanja

depozita

od potencijalnog

dužnika.

Okvirni

krediti, određuje

se maksimalan

iznos

do kojeg

se korisnici

kredita

mogu

zadužiti.

Konzorcijalni

krediti, kada

se radi

o većem

kreditu

ili

kreditu

sa većim

rizikom.

Kratkoročni, do 1 godine,

Srednjoročni, do 5 godina,

Dugoročni, preko

5 godina.


Sezonski

krediti, da

se prebrode

problemi

koji

nastaju

zbog sezonskog

karaktera

poslovanja

(proizvodnja

poljoprivrednih

mašina, sjemena, ljetnje

i zimske

odjeće

i obuće, sladoleda

i sl.)

Trgovački

krediti, kupac

robe ne

plaća

robu

pri

njenoj

isporuci, već

mu

se odobrava

odgoda

plaćanja.

Najveći

izvor

kratkoročnih

sredstava.

Proizvođački, za

finansiranje

proizvodnje

i prometa

robe i usluga. Dijele

se na

kredite

za

proizvodnju

i kredite

za

promet.

Potrošački, krediti

koji

povećavaju

kupovnu

moć.


Pokriveni,

obezbjeđeni

posebnim

pokrićem, zalogom, cesijom, garancijom

trećeg

lica. Nepokriveni, daju

se na

bazi

kreditne

sposobnosti

tražioca

i njegovog

poslovnog

ugleda.

Kontokorentni

krediti, - po tekućem

računu. Crveni

saldo.

Lombardni

kredit, na

osnovu

prava

zaloge

pokretne

imovine. To je

potpuno

pokriće.

Hipotekarni

kredit, dugoročni, na

osnovu

založnog

prava

na nekretnini.

Investicioni

krediti, odobravaju

se u zavisnosti

od

dužine ekonomske

funkcionalnosti

objekta

i opreme

za

koju

se daje

kredit.

Obično

od

6 do 10 godina.


Osigurani krediti

-

imaju pokriće u vidu specifičnih zaloga, tj. različitih vrsta imovine debitora,

-

zalog mora biti utrživ,-

vrijednost najmanje jednaka vrijedn. kredita,

-

prioritet naplate u slučaju bankrotstva debitora,-

obezbjeđenje olakšava kreditni odnos:

-

debitori sa marginalnom kreditnom sposobnošću,-

produžavanje kreditnog odnosa (duži rok kredita).


Neosigurani krediti

-

kod velikih i kvalitetnih kompanija,-

osiguranje i detaljna kreditna analiza znači: nepotreban administrativni detaljizam,

-

prvorazredni debitori:-

koriste kredite visoke vrijednosti,

-

zbog malih troškova odobravanja kredita i procjene kreditne sposobnosti krediti se odobravaju po povoljnim kamatama i rokovima.


Plasirani krediti svih osiguranih banaka u SAD u 1998.god.

Krediti prema svrsiSve banke

(mlrd.$) < $100 Mill.$100 Mill.

do $1 Mlrd. > $1 Mlrd.

Hipotekarni krediti 2068,00 49,70 60,10 46,20Krediti fin.institucijama 133,50 3,20 0,10 3,80Poljoprivredni kred. 46,80 1,10 10,30 0,50Poslovni i ind.krediti 912,00 21,90 16,80 22,90Krediti pojedincima 703,60 16,90 11,40 18,30Mješoviti krediti 137,00 3,30 1,00 3,70Lizing 162,50 3,90 0,30 4,60

Ukupno: 4163,40 100,00 100,00 100,00


Sektorska struktura kredita banaka u FBiH


Ročna struktura kredita banaka u FBiH


Faktori koji određuju miks kreditnog portfolija banke

Karakteristike opsluživanog tržišnogpodručja,

Veličina banke,

Iskustvo i stručnost menadžmenta,

Kreditna politika banke,

Očekivani rezultati banke


FCA –

Funkcionalna troškovna analiza kredita


VIKR –

veliko izlaganje kreditnom riziku, predstavlja svako UIKR (ukupno izlaganje

kreditnom riziku)

koje prelazi 15% osnovnog kapitala banke.

UIKR banke prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica ne smije da pređe iznos 40% osnovnog kapitala banke

i to

predstavlja NIKR (najveće ukupno dozvoljeno izlaganje kreditnom riziku).

Regulisanje funkcije kreditiranja- zakonska ograničenja


ZVIKR –

zbir svih VIKR ne smije da pređe 300% iznosa osnovnog kapitala banke.

Zbir svih izlaganja banke kreditnom riziku u obliku izdatih garancija (osim garancija za dobro izvršenje posla) ne smije da pređe iznos od 100% iznosa osnovnog kapitala banke.


U SAD zakoni:

o reinvestiranju u zajednicu

(1977) propisuje udovoljavanje kreditnim potrebama pojedinaca i poslovnih subjekata na svim područjima...

o ravnopravnom odobravanju kredita (1974) –

bez diskriminacije kod odobravanja

kredita...

o istinitosti u posuđivanju (1968) – porodicama koje posuđuju novac da se odredi

“istiniti trošak”

kredita prije nego što je ugovor o kreditu potpisan...


C

–

Adekvatnost kapitala (Capital)

A

–

Kvalitet aktive (Aassets)

M –

Kvalitet menadžmenta (Management)

E

–

Evidencija zarade (Earnings)

L

–

Stanje likvidnosti (Liquidity)

S

–

Osjetljivost na tržišni rizik (Sensitivity)

Kvalitet kreditnog portfolija u okviru CAMELS-rejting sistema


Moguće ocjene:

1 -

snažno poslovanje2 -

zadovoljavajuće poslovanje

3 -

korektno poslovanje4 -

granično poslovanje

5 -

nezadovoljavajuće poslovanje

(ili Rang 1 do Rang 5)

Kvalitet kreditnog portfolija – kao kriterij rangiranja banaka


Moguće kategorije:

A

-

dobra aktiva

B

-

aktiva sa posebnom napomenom

C

-

podstandardna aktiva

D

-

sumnjiva aktiva

E

-

gubitak

Kvalitet kreditnog portfolija – kao kriterij kategorisanja kreditnog rizika


Kriteriji kategorisanja kreditnog rizika-

KR

objektivni: poštovanje rokova u izvršavanju obaveza i starost već

dospjelih obaveza korisnika usluga banke,

subjektivni: kriteriji vezani za finansijsko i ekonomsko stanje, kao i uočene poslovne i moralne osobine korisnika.


Kašnjenje sa plaćanjem obaveza prema banci:

A

–

nema kašnjenja ili kašnjenje do 30 dana,

B

–

od 31 do 90 dana

C

–

duže od 91, a kraće od 180 dana

D

–

duže od 181, a kraće od 270 dana

E

–

duže od 271 dan.

Kriteriji kategorisanja kreditnog rizika


RKG -

su rezerve koje je banka dužna da formira, prilikom procjene kvaliteta aktive, putem terećenja TRKG -

troškova za kreditne

gubitke, i koje, kada se za to steknu uslovi, služe za otpis loše klasifikovane aktive, djelimično ili u cjelini.

Rezerve za kreditne gubitke-

RKG


RKG za kategoriju A –

čine ORKG-opšte rezerve za kreditne gubitke,

RKG za kategorije B, C, D i E –

čine PRKG – posebne rezerve za kreditne gubitke.


Najmanje u sljedećim procentima po kategorijama:

A

–

2% ORKG (opštih rezervi za KG)

za OKR (opšti KR)

B

–

5 do 15% PRKG (posebne RKG)

za PKG (potencijalni KG)

C –

16 –

40% PRKG za PKG

D

–

41 do 60% PRKG za PKG

E

–

100% PRKG za PKG

Utvrđivanje nivoa rezervi za pokriće kreditnih gubitaka-KG


KREDITIRANJE


Banka je dužna da procjenu i formiranje rezervi za stavke aktive obavlja pojedinačno po svakom korisniku ili grupi korisnika, po svakoj njihovoj pojedinačnoj stavci aktive (za svaki kredit i drugi oblik potraživanja posebno).

Utvrđivanje nivoa rezervi za pokriće kreditnih gubitaka


12. KREDITIRANJE STANOVNIŠTVA

Procedura odobravanja kredita,Ocjena kreditne sposobnosti,Uloga kreditnog biroa,Potrošački krediti,Stambeni krediti iUslovi kreditiranja.


Procedura odobravanja kredita

Kredit se odobrava nakon provedene procedure:

1.

Uvid u kreditni zahtjev,

2.

Razgovor ili popunjavanje obrazca sa pitanjima od strane debitora,

3.

Analiza kreditne sposobnosti –

Credit score kartica4.

Kreditna ocjena,

5.

Utvrđivanje obima kredita,

6.

Potpisivanje kreditnog ugovora.


Ocjena kreditne sposobnosti

Detaljno razmatranje šest aspekata kreditnog zahtjeva, “6 C”

Karakter (Caracter),

Sposobnost (Capacity),

Gotovina (Cash),

Kolateral (Collateral),

Uslovi (Condition),

Kontrola (Control).


Sastavni dijelovi kreditne analize:1.

Analiza debitora u pogledu: zaposlenosti, radnog vijeka, vrste profesije, dohotka, imovine i dugova,

2.

Direktna analiza tzv. anatomije debitora: karakter, kapital, kreditno povjerenje, poslovna stabilnost,

3.

Utvrđivanje kvantitativnih odnosa između: kreditnih obaveza i raspoloživog dohotka,

4.

Utvrđvanje boniteta žiranata,5.

Utvrđivanje: uslova, dinamike i metoda realizacije odobrenih kredita.

Izvori informacija o klijentu ???


Izvori informacija o klijentu ???


Zone kreditne sposobnosti

Tri zone kreditne sposobnosti:

1.

Tražioci kredita sa najvećim

rangom sposobnosti –

skraćena i pojednostavljena procedura odobravanja kredita,

2.

Tražioci kredita sa srednjim

rangom sposobnosti –

krediti se odobravaju relativno jednostavno i

3.

Tražioci kredita prema kojima bi se primjenjivala detaljna analiza kreditne sposobnosti.


Uobičajeni načini kreditiranja stanovništva

Banke kreditiraju stanovništvo, uglavnom, na tri načina:

1.

Odobravanjem potrošačkih kredita,2.

Odobravanjem stambenih kredita,

3.

Kreditiranjem farmera, mikro i malog biznisa.


Potrošački krediti

Direktno bankarsko kreditiranje,

Indirektno bankarsko kreditiranje i

Bankarske kreditne kartice.


Stambeni krediti

-

dugoročni plasmani (20 do 30 godina),-

praćeni su većim stepenom rizika (veći iznos i duži rok),

-

visok stepen obezbjeđenja povrata,-

amortizacioni metod povrata

(oko 10% mjesečno

opterećenje prihoda domaćinstva),-

najpoznatiji oblik su: hipotekarni krediti,

-

povezani su sa dugoročnom namjenskom štednjom koja služi kao inicijalno učešće (obično oko 20%),


- potreba realne procjene zaloga,

- procjena obezbjeđenja kredita u funkciji je utvrđivanja osnovice,

- na zapadu: vrši se prenos imovine debitora na kreditora,

- kod nas: uknjižba založnog prava u dokumentu o vlasništvu,

- založena imovina se osigurava, a osiguranje plaća debitor.


Fizička lica –

ciljni segmenti banke

-

klijenti private

segmenta –

privatno bankarstvo,

-

klijenti affluent segmenta –

(imućni klijenti) – osobno bankarstvo,

-

klijenti mass segmenta –

(svi ostali klijenti) – obiteljsko bankarstvo.


Bankarski proizvodi fizičkim licima:

krediti,depoziti,kartice,proizvodi vezani za tekući račun:

SMS uslugetrajni nalogosiguranje

plaćanje u zemlji i inostranstvu,isplata ino-penzijawestern union,internet bankarstvodirektni kanali distribucije – bankomati i POS terminali


KREDITI FIZIČKIM LICIMA

UOBIČAJENA PONUDA DOMAĆIH BANAKA:

nenamjenski,stambeni,potrošački – za robe široke potrošnje,auto-krediti,lombardni krediti,krediti po tekućem računu,krediti po kreditnim karticama...


USLOVI KREDITIRANJA

iznos kredita,kamatna stopa,rok vraćanja kredita,obezbjeđenje naplate kredita,naknada za obradu kredita.


KOLATERAL

administrativna zabrana glavnog dužnika, sudužnika i jemaca,

mjenica glavnog dužnika, sudužnika i jemaca,

hipoteka,

namjenski deponovana sredstva,

ostali instrumenti obezbjeđenja prihvatljivi za banku (mjenica firme zaposlenja, nalog za plaćanje firme zaposlenja, garancije i sl....).


Primjer - stambeni kreditKlijent se obratio Banci sa zahtjevom za stambeni kredit u iznosu od40.000 KM za kupovinu stana.plata klijenta 1.500 KM; 1/3 plate = 500 KMrata kredita 528,38 KMplate jemaca (2 jemca) = 700+900=1.600; 1/3 zbira = 533,33 KMpotrebna vrijednost nekretnine u omjeru 1:1,5=> (najmanje 60.000 KM)procijenjena vrijednost nekretnine 72.000 KM =>(1:1,8)klijent nema kreditnu sposobnost za traženi iznos, jer je rata kredita

veća od 1/3 njegove plate – šta banka predlaže klijentu?banka predlaže: 40.0000 KM na 12 godina (rata 477,80 KM) ili37.000 KM na 10 godina (rata 488,75).


KARTIČKO POSLOVANJE-

1. VISA ELECTRON

KARTICA TEKUĆEG RAČUNA -

debitna

kartica

2. VISA CLASSIC KARTICA SA ODGOĐENIM PLAĆANJEM DO 50 DANA charge kartica

3. VISA CLASSIC KREDITNA

KARTICA

- Plaćanje

na

svim

prodajnim

mjestima

gdje

je

istaknut

znak

Visa Electron -

19 miliona

prodajnih

mjesta

širom

svijeta

-

Podizanje

gotovine

na

bankomatima

-

PIN (personal identification number)-

za

podizanje

gotovine

na

bankomatima

-

Izvod

o stanju

sredstava

na

računu

i izvršenim

plaćanjima

klijentu

se dostavlja:

* poštom

na

adresu

klijenta

* e-mail -

om

* preuzimanjem

u poslovnici


PROIZVODI UZ TEKUĆI RAČUN

SMS USLUGA - omogućava kontrolu računa uz ušteduvremena te nudi informacije o:

- stanju tekućeg računa,- zadnje tri promjene po tekućem računu,- dopuštenom prekoračenju po tekućem računu.

TRAJNI NALOG - omogućava vlasniku računa da zadajebanci nalog za prenos sredstava unutar ili van banke,

OSIGURANJE OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUČAJA- vlasnici tekućih računa mogu se osigurati od posljedicanesretnog slučaja za samo 1 KM mjesečno.


Elektronsko bankarstvo

Vježbe


Sadržaj vježbiUvodATM – bankomati

Prednosti ATM-aFunkcije ATM-a

Softver za lične finansijePOS terminali


Plastične karticeDebitne karticeKreditne karticeKartice s magnetnom trakomInteligentne kartice Domaće i međunarodne kartice


SMS bankarstvoInternet bankarstvo

Internet bankarstvo- prednosti za bankuInternet bankarstvo- prednosti za korisnikeŠematski prikaz obavljanja platnog prometa putem e-banka


1. Uvod

Elektronsko bankarstvo predstavlja obliksavremenog bakarstva koje se zasniva na računarima, računarskim mrežama i telekomunikacionim sistemima.Elektronsko bankarstvo obuhvata sve načine izvođenja transakcija posredstvomspecijalizovanih računarskih mreža koje nemoraju biti dio Interneta i ne moraju bitibazirane na Internet tehnologiji.


2. ATM –

bankomatiATM - automated teller mashines ATM je aparat sa mikroprocesorom koji je on-line povezam sa bankomOsnovni model ATM-a je cash dispenser koji samo vrši operacije izdavanja cash novcaLokacija ATM se pažljivo određuje.


a. Prednosti ATM-aZa banke:

Smanjuju troškove bankama

Utiču na povećnje profitabilnosti

Rasterećuju mreže bankarskih filijala

Za korisnike:

Radno vrijeme ATM-a je 24 sata na dan, 365 dana u godini

jednostavna upotreba


b. Funkcije ATM-a1.

Isplata

novca

sa

računa,2.

Izdavanje

stanja

računa,3.

Bankarska

plaćanja,4.

Polaganje

novca

na

transakcione

i štedne račune,


Zamjenu stranog za domaći novac,Druge funkcije - zavisno od vrste ATM-a,Najmoderniji oblici ATM-a imaju u sebi ugrađen interaktivni TV pomoću kojeg klijent može da komunicira sa službenikom u banci (kod nas ih jošnema).


3. Softver za lične finansijeSoftver za lične finansije je softver kojiomogućava ljudima da uz pomoćračunara vode brigu o svom novcu. Softver za lične finansije korisniku omogućava: Podsjetnik o neizmirenim obavezama, Kreiranje različitih vrsta finansijskihizvještaja,


plaćanje računa,programiranje budućih isplata,kreiranje plana otplate duga,kalkulator za finansijsko planiranje,finansijski adresar.


4. POS terminali

POS - Point of Sale To su uređaji za elektronsko poslovanjekod bezgotovinskog plaćanja roba, uslugai ostalih financijskih transakcijaLocirani su na blagajnama trgovina koje nude usluge bezgotovinskog plaćanjaKoriste se za plaćanja karticama.


Preko POS uređaja se povezuje kupac, trgovina i banke (izdavači kartice).POS terminal provjerava valjanost karticeVrši se provjera da li kupac ima dovoljnosredstava za kupovinu u okviru kreditnoglimita.


Uređaj ispisuje podatke vezane zaizvršeni promet i time preuzima funkcijublagajne.Ostvareni promet se automatskitelefonskom linijom prenosi do procesing centra izdavača kartice, a nakon toga se izdaje elektronski nalog o prenosu novca sa računa kupca naračun trgovine.


5. Plastične karticeOsnovna podjela kartica:Debitne kartice Kreditne karticeKartice sa magnetnom trakom Inteligentne kartice Domaće i međunarodne kartice


a. Debitne karticePružaju mogućnost komitentima da povlače sredstva sa tekućeg računa.Mogu se koristiti do iznosa pokrića na tekućem računu. Postoje debitne kartice sa odobrenim limitom – na primer, debitna kartica sa limitom jedne plate (u minus) korisnika kartice.


b. Kreditne karticePodrazumijevaju određeni kreditni limit do koga se može plaćati za robu i usluge ili povlačiti gotovina.Charge => sa odgodom plaćanjaRevolving - obnavljajuće kreditne kartice => mogućnost otplate kredita u više rata.

Ass. velid Efendić 242

c. Kartice s magnetnom trakom

To su standardne plastične kartice Na magnetnoj traci je upisan PIN, ime korisnika kartice, broj računa i limit korištenja kartice.Ovo su najčešće korištene kartice kod nas.


d. Inteligentne kartice Smart cards => inteligentne karticeSadrže mikroprocesorski čip. One omogućavaju realizaciju nekih složenijih operacija od standardnih kartica. Kod ovih kartica nije neophodna autorizacija.


e. Domaće i međunarodne kartice

Domaće kartice - BamCard - jedina BH kartica

Moguće ih je koristiti samo u BiH.

Međunarodne kartice - npr. VISAMoguće ih je koristiti u zemlji i inozemstvu.


6. SMS bankarstvoSMS bankarstvo se zasniva na razmjeni SMS poruka između klijenta i banke.

SMS bankarstvo omogućava:

1. Uvid u stanje računa,2. Dobijanje raznih informacije o računu,3. Izvršavanje plaćanja na prethodno

navedene račune,


4. Slanje SMS izvoda o stanju računa na kraju dana,

5. Uvid u kursnu listu banke itd.


7. Internet bankarstvo

Pojam “virtuelna banka”Pod pojmom Internet banke podrazumijevase mogućnost da korisnik ima naraspolaganju usluge banke, neposredno sasvog radnog mjesta ili od kuće.Upotrebom Internet bankarstva klijenti su pošteđeni čekanja pred bankovnim šalterima.Poslovanje je sigurno, brzo i diskretno.


a. Internet bankarstvo -

prednosti za banku

Kreiranje imidža inovativne firmeRelativno lahko osvajanje novih tržišta u veoma kratkom vremenuBolje i veće interaktivne mogućnostiMogućnost racionalizacije potencijala bankeSamouslužno bankarstvo smanjuje troškoveVelika sigurnostGrade se nove konkurentne prednosti.


b. Internet bankarstvo -

prednosti za korisnike

Smanjenje troškova transakcijaBrži obrt sredstavaVeoma siguran i bezbijedan platni prometUšteda vremenaMogućnost obavljanja transakcija sa radnog mjesta i iz kućeStalni uvid u stanje i promet na računuRelativno jednostavna upotreba


c. Šematski prikaz obavljanja platnog prometa putem E-banke


13. KREDITIRANJE PRIVREDE

Tehnologija kreditiranjaProces kreditiranja

Ocjena kreditne sposobnostiProcjena kreditnog rizika

Nastanak i upravljanje problematičnim kreditima.


TEHNOLOGIJA KREDITIRANJA

Priprema

za

donošenje

kreditnih

odlukaSagledavanje realnosti kreditnog zahtjeva:

Analiza indikatoraMetode ocjene investicionih programa

Metod NSVMetod ISRMetod anuiteta...

Analiza gotovinskog toka


OCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI

☺ Personalna kreditna sposobnost,☺ Tehnička,☺ Ekonomska,☺ Finansijska,☺ Kolateral.


Analiza bilansa preduzeća


Procjena rizika preduzeća


Elementi kreditnog izvještajagrana privrede,godina osnivanja firme,brzina plaćanja računa dobavljačima,visina prodaje i struktura kupaca,broj i struktura zaposlenih,trend biznisa firme,bilans stanja za posljednja tri obračunska perioda,kretanje profita firme,informacije o vlasnicima firme,prosječna visina depozita kod banke,urednost otplate kredita banci (kategorizacija).


Analiza kreditnog rizika

KREDITNI RIZIK

KarakterKapacitetKolateralKapitalKondicije

5C

Analiza rizika svih faza poslovnog procesa


Dokumentacija u procesu kreditiranja

1.

zahtjev

za

kredit

sa

obrazloženjem

posla:

kratak

opis

djelatnosti

preduzeća,namjena

kredita,

iznos

i rok

vraćanja,ponuđeno

osiguranje

za

uredno

vraćanje,

podatke

na

osnovu

kojih

se može ocijeniti realnost

potreba

za

kreditom,

efekti

kreditiranog

posla

i mogućnost

vraćanja kredita

u ugovorenom

roku.


2. Službena dokumentacija o preduzeću i njegovom poslovanju

izvod

iz

sudskog

registra,obavijest

zavoda

za

statistiku,

poreski broj,spesimen

potpisnika,

finansijski

izvještaji,plan priliva

i odliva

sredstava,

(plan izvoza

i uvoza).


3. Dokumentacija za osiguranje povrata kredita

bjanko

-

mjenice,garancije

drugih

banaka

ili

pravnih

osoba,hipoteka,zalog

pokretnih

stvari,

zalog

vrijednosnih

papira, ugovor

o cesiji

potraživanja,

depozit

položen

u banku

i sl.


4. Dokumentacija za investicione kredite

investicioni

program,poslovni

(business) plan.


GLOBALNI SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA

1.

Opis

projekta,2.

Snabdjevanje

sirovinama,3.

Lokacija

–

makro

i mikro,4.

Rukovodstvo,5.

Osoblje,6.

Tržište,7.

Konkurencija,8.

Očekivani

korisnici

proizvoda,9.

Rokovi

implementacije,10. Ekologija,11. Analiza

rizika,


12. Ekonomsko-

finansijska

analiza

•

proračun

ulaganja,

•

proračun

prihoda

i troškova,

•

projekcija

ukupnog

prihoda,

•

analiza

praga

rentabilnosti,

•

statički i dinamički pokazatelji,

•

analiza gotovinskog toka.


Banke–

stručnjaci u izbjegavanju rizika

Banke

ne

investiraju

novac

-

one ga

pozajmljuju?

Banke

ne

pozajmljuju

novac

da

preuzmu

rizik

stvaranja novog

biznisa.

Radije

daju

novac

za

posao

koji

se već

potvrdio, koji

ima

iskustvo

i neki

profit i koji

može da vrati

kredit

i plati

kamatu.

Kredit

= kišobran?


Najčešći uzroci propasti biznisa:počeli, a ni

sami

nisu

znali

ZAŠTO,

počeli

sa

premalo

novca,proizvodnja

ili

tržište

je

na

izdisaju,

ne

razumiju

potrebe

svojih

kupaca,ne

poznaju

svoj

proizvod,

nedostaju

marketinška

znanja,loša

politika

prodaje,

imaju

lošu

upravu,neodgovarajuće

osobe

i po

kvalifikacijama

i

po

mentalitetu.


Glavni uzroci problematičnih kredita

GREŠKE KREDITORA:

Loše obavljen razgovor za kreditNeadekvatna finansijska analizaNepravilno strukturiranje kreditaNeprikladna podrška kreditaNeadekvatna dokumentacija kreditaNeadekvatan monitoring


LOŠE OBAVLJANJE POSLA:

Loš menadžmentPogoršanje kvaliteta proizvoda/uslugaLoš marketingLoše finansijske kontrole


NEGATIVAN UTICAJ VANJSKIH FAKTORA:

Ekonomski faktoriFaktori konkurencijeRegulatorni faktoriTehnološki faktori


Rani finansijski upozoravajući signali:

Izvještaji kasne,Pogoršanje gotovinske pozicije,Nagli porast potraživanja ili sporost u naplati,Zastoj u obrtu zaliha,Smanjenje tekuće aktive,Pogoršanje likvidnosti (nedostatak obrtnih sredstava),Nagle promjene u koncentraciji osnovnih sredstava,


Veliki rast zaliha gotovih proizvoda,Neproporcionalan rast zaduženja,Nizak kapital u odnosu na dug,Značajne promjene u strukturi bilansa stanja,Nekvalifikovana vanjska inspekcija,Promjena knjigovođa,Pad ili nagli porast prodaje,Porast troškova i rastući poslovni gubici,Neproporcionalan rast režijskih troškova u odnosuna

prodaju,


Promjena prirode poslovanja ili djelatnosti firme,Neracionalan raspored pogona i opreme (tehno-logičnost),Gubitak glavnih, finansijski jakih klijenata,Slabo održavanje pogona i opreme,Odgođena zamjena zastarjelih ili neefikasnih pogona i opreme,Stare zalihe, visok nivo zaliha, ili neodgovarajućemješanje zaliha.


Prvi upozoravajući signali trećih strana:

Pozivi od strane postojećih dobavljača koji tražeinformacije o kreditu;

Pozivi od strane novih dobavljača koji tražeinformacije o kreditu;

Javljanje drugih kreditora;

Poništenje osiguranja zbog neplaćene premije;


Izvještaji o blokadi računa;

Sudske opomene ili presude;

Pozivi zbog neizmirenih poreskihobaveza;


Rješavanje problematičnih kredita:

Likvidiranje

kolateralnog

jemstva:Provjera prava banke na kolateral,Kooperativnost korisnika kredita,Vrijednost kolaterala i mogućnost plasmana,Izgledi pravnog postupka,Mogućnost bankrota ili stečaja,Posljedice odnosa sa klijentima,Posljedice po reputaciju banke.


Kreditna analiza

Vježbe


Sadržaj vježbi1.

Uvod2.

Finansijski indikatori preduzećaa.

Indikatori likvidnostib.

Indikatori zaduženostic.

Indikatori aktivnostid.

Indikatori profitabilnostie.

Indikatori deviznih efekataf.

Modifikovani Du Pontov analitički sistem3.

Zaključak o finansijskim indikatorima4.

Z-score model vjerovtnoće bankrotstva5.

Primjer


1. Uvod

•

Cilj: ocjena kreditne sposobnosti klijenta- kreditnog rizika.

•

Polazna osnova-

sagledavanje finansijskih tokova kompanije.

•

Finansijska projekcija bilansa tokova•

EFN- potreba za spoljnim finansiranjem•

Rezlika između porasta aktive i porasta pasive

•

Razlika između spontanih i diskrecionih pozicija u bilansima


2. Finansijski indikatori preduzeća

•

Određivanje stepena izvjesnosti vraćanja kredita

•

Pet osnovnih indikatora:1.

Indikatori likvidnosti (tekući, brzi, radno raspoloživi),

2.

Indikatori zaduženosti (prema ukupnoj imovijni, prema neto imovini, pokriće kreditnih obaveza),


3.

Indikatori aktivnosti (prosječni period naplate, obrt zaliha, obrt fiksne aktive, obrt ukupne aktive),

4.

Indikatori profitabilnosti (ROI, ROA, ROE),

5.

Indikatori deviznih efekata – predhodni indikatori u devizama.


a. Indikatori likvidnosti Osnovni indikatori likvidnosti su:

Indikator tekuće likvidnosti = = tekuća aktiva / tekuće obaveze

Indikator žestoke likvidnosti = = (tekuća aktiva minus zalihe) / tekuće

obaveze


b. Indikatori zaduženosti Osnovni indikatori zaduženosti su:

Zaduženost prema ukupnoj aktivi = = ukupan dug / ukupna aktiva

Zaduženost prema neto imovini = = ukupan dug / vlasnički kapital

Pokriće kreditnih obaveza == (kamatni rashodi plus otplata glavnice) / profit


c. Indikatori aktivnosti Još se nazivaju i indikatori efikasnosti:Prosječan period naplate =

= (potraživanja od kupaca x 360) / prodaja na kreditObrt zaliha = godišnja prodaja / prosječno stanje zalihaObrt fiksne aktive = godišnje prodaja / prosječno stanje fiksne aktiveObrt ukupne aktive = godišnja prodaja / prosječno stanje ukupne aktive


d. Indikatori profitabilnosti Osnovni indikatori profitabilnosti su:

Stopa prinosa od prodaje (ROI) = = profit / godišnja prodaja

Stopa prinosa aktive (ROA) = = profit / ukupna aktiva

Stopa prinosa na vlasnički kapital (ROE)=

= profit / neto imovina


e. Indikatori deviznih efekata Osnovni indikatori deviznih efekata su:

1.

Devizna realizacija / ukupna aktiva2.

Devizna realizacija / neto profit3.

Devizna služba dugova / ukupan profit4.

Spoljni dug / ukupna aktiva5.

Spoljni dug / neto imovina


f. Modifikovani Du Pontov analitički sistem

Često se koristi u kreditnim analizama preduzeća.On pokazuje veze između nekih ključnih finansijskih odnosa.Suština ovog sistema može se prezentirati na sljedeći način:profit / aktiva =

= (prodaja / aktiva) x (profit / prodaja)


3. Zaključak

•

Dosta su korisni kod ocjene kreditne sposobnosti, ali imaju slabost -

statičnost

•

Ublažavanje ovog nedostatka moguće je po dva osnova:

1.

Poređenjem posmatrane kompanije sa drugim sličnim kompanijama unutar iste grane,

2.

Poređenjem rezultata poslovanja posmatrane kompanije u različitim vremenskim periodima u prošlosti.


4. Z-score model vjerovatnoće bankrotstva

•

Predstavlja zbir posmatranih indikatora prilagođenih određenim ponderima.

•

Z =

0,012 X1 + 0,04 X2 + 0,033 X3 + 0,006 X4 + 0,999 X5

•

Mogući rezultati:1.

Z > 2,99 = > bezbijedna zona2.

Z > 1,81 = > siva zona –

relativno rizična kompanija

3.

Z < 1,81 = > zona bankrotstva –

velika mogućnost propasti date kompanije


5. PrimjerBilans uspjeha preduzeća Igman d.o.o. (u 000. KM)

Kategorija Iznos

Prihod

od

prodaje 13.000Troškovi

prodaje

(materijal, rad, proizvodna

režija) 8.950Bruto

dobit 4.050Troškovi

uprave

i prodaje 2.184Operativna

dobit 1.866Troškovi

finansiranja(kamate) 610Dobit

prije

poreza 1.256Porez

na

dobit 356Dobit

poslije

poreza 900Dividende

(na

povlaštene

i obične

dionice) 400Zadržana

dobit

(profit) 500


AKTIVA PASIVA

DUGOROČNA AKTIVA VLASTITI KAPITAL

Patenti 350 Dionički

kapital

(obične) 5.500

Zemljište

i zgrade 5.000 Dionički

kapital

(povlašt.) 1.000

Oprema 8.690 Zadržana

dobit 3.000

Dugor. aktiva

ukupno 14.140 Dobit

tekućeg

perioda 900

TEKUĆA AKTIVA Vlastiti

kapital

ukupno 10.400

Brza

aktiva: OBAVEZE

Kupci 2.050 a) Tekuće

obaveze:

Novac

u banci

i blag. 350 Kratkoročni

krediti 1.100

Brza

aktiva

ukupno 2.404 Dobavljači 600

Zalihe: Primljeni

avansi 1.648

Sirovine

i materijal 640 Porezi 356

Nedovršena

proiz. 390 Tekuće

obaveze

ukupno 3.704

Gotovi

proizvodi 530 b) Dugoročne

obaveze

Zalihe

ukupno 1560 Dugoročni

krediti 4.000

Tekuća

aktiva

ukupno 3964 Obaveze

ukupno 7.704

AKTIVA UKUPNO 18.104 PASIVA UKUPNO 18.104

Bilans stanja preduzeća Igman d.o.o. (u 000 KM)


Uz kreditni zahtjev koji nam je dostavio komitent, preduzeće «Igman d.o.o.», dobili smo predhodno prezentirani bilans stanja i bilans uspjeha koji izgleda kakao slijedi: Na osnovu prezentiranih dokumenata, a u cilju kreditne analize ovog preduzeća, izračunajte:

a.

Indikator tekuće likvidnosti, b.

Indikator žestoke likvidnosti,c.

Zaduženost prema ukupnoj aktivi,d.

Zaduženost prema neto imovini,e.

Stopu prinosa na aktivu,f.

Stopu prinosa na vlasnički kapital.


Rješenje:a.

Indikator tekuće likvidnosti

= = tekuća aktiva / tekuće obaveze

=> 3.964 / 3.704 = 1,07

Indikator tekuće likvidnosti iznosi 1,07.


Rješenje:b.

Indikator žestoke likvidnosti

= = (tekuća aktiva minus zalihe) / tekuće obaveze=> (3.964 –

1560) / 3.704 = 2.404 / 3.704 =

= 0,65

Indikator žestoke likvidnosti iznosi 0,65.


Rješenje:c.

Zaduženost prema ukupnoj aktivi

= = ukupan dug / ukupna aktiva⇒

7.704 / 18.104 = 0,42

•

Zaduženost prema ukupnoj aktivi iznosi 0,42,

što znači da na jednu jedinicu aktive

preuzeće Igman ima 0,42 jedinice duga.


Rješenje:d.

Zaduženost prema neto imovini

= = ukupan dug / vlasnički kapital⇒

7.704 / 10.104 = 0,76

•

Zaduženost prema ukupnoj aktivi iznosi 0,76,

što nam govori da preduzeće Igman

na jednu jedinicu kapitala ima 0,76 jedinica duga u pasivi.


Rješenje:Stopa prinosa aktive (ROA) =

= profit / ukupna aktiva= 500.000 / 18.104.000 = 0,027

Stopa prinosa na aktivu iznosi 2,7 %,što znači da preduzeće Igman na 100 KM aktive kreira 2,7 KM neto profita.


Rješenje:Stopa prinosa na vlasnički kapital (ROE)= profit / neto imovina

⇒

500.000 / 10.400.000 = 0,048

•

Stopa prinosa na vlasnički kapital iznosi 4,8 %,

što nam daje informaciju da akcionari

preduzeća Igman d.o.o. ostvaruju povrat na uložena srestva u ovo preduzeće od 4,8 %.


14. PLATNI PROMET

Unutrašnji platni prometMeđunarodni platni promet

INCOTERMSInstrumenti međunarodnog platnog prometa

Dokumentarni akreditivInkaso posaoDoznaka


MEĐUNARODNI PLATNI PROMET

Svi oblici plaćanja

i naplate

van teritorije

jedne

države,

Obuhvata

samo

tansfere

u inostranim

sredstvima

plaćanja,

Cilj: da

se posredstvom

banaka

ili sličnih

organizacija

izvrši

prenos

(transfer) sredstava

između platioca i

primaoca

(nalogodavca

i korisnika).


PRAVILA MEĐUNARODNE TRGOVINSKE KOMORE

svrha: olakšati

vanjskotrgovinski

promet

i međunarodna

plaćanja:

međunarodni

trgovinski

termini,

jednobrazna

pravila

i običaji

u poslovanju dokumentarnim

akreditivima,

kodeks

standarda

u reklamiranju,

jednobrazna

pravila

za

unovčavanje vrijednosnih

papira

i dokumenata....


Najznačajniji instrumenti MPP

A.

DOKUMENTARNI AKREDITIV

B.

INKASO POSAO

C.

DOZNAKA


Dokumentarni akreditiv

70 -

80% vrijednosti

spoljne

trgovine

☺Funkcioniše

tako

što

kupac

-

uvoznik

stavlja svojoj

banci

na

raspolaganje

iznos

kupovne

cijene, s tim

što

ga

ona

bilo

neposredno, bilo posredovanjem

treće

banke

isplati

prodavcu

-

izvozniku, ali

pod uslovom

da

joj

on do određenog

roka

preda

otpremna

i druga

robna

dokumenta.☺Banka

se obavezuje

da

će

mu

prilikom

podnošenja

dokumenata

isplatiti

iznos.

☺Cilj: nastojanje

obje

strane

(uvoznika

i izvoznika) da maksimalno

zaštite

i obezbijede

svoje

interese.


Zaštita interesa prodavca

Naplata

odmah

po

otpremi

(daleke

zemlje),

Eliminacija

rizika

ocjene

boniteta

kupca,

Eliminacija

političkih

rizika

zemlje

kupca,

Smanjenje

rizika

jer

pored kupca

odgovara

i banka,

Mogućnost

obezbjeđenja

dodatnog finansiranja,

Jurisdikcija

-

domaći

sudovi.


Zaštita interesa kupca

Obezbjeđen

od

rizika

plaćanja

unaprijed nepoznatom

prodavcu,

Siguran

da

će

biti

plaćanje

ako

se dostave svi

potrebni

dokumenti,

Banke

sa

posebnom

pažnjom

kontrolišu dokumentaciju,

Nema

potrebe

da

vidi

robu,Prodavac

nudi

bolje

uslove

ako

je

plaćanje

osigurano

akreditivom,Lakše

finansiranje

jer

banka

može

ponuditi

kredit


Vrste akreditiva

Nostro

i loro,Opozivi

i neopozivi,

Konfirmirani

i nekonfirmirani,Prenosivi

i neprenosivi,

Jednostrani

i revolving,


Domicilirani

u zemlji

i inostranstvu,Kontraaktreditivi

–

back-to-back,

Akceptni

dokumentarni

akreditiv,Akreditiv

sa

crvenom

klauzulom,

Stend-by akreditivi,Negociacioni

akreditivi.


Dokumenti u akreditivnom poslovanju

1. Ukrcajni

i otpremni

(transportni) dokumenti:konosman,dokumenti

kombinovanog

transporta.2. Dokumenti

o osiguranju:

polica

osiguranja,certifikat

osiguravajućeg

društva.3. Trgovačke

fakture

4. Ostala

dokumenta:uvjerenje

o porijeklu

robe,uvjerenje

o kontroli

kvaliteta

i kvantiteta,certifikat

o analizi

robe,uvjerenje

o težini

robe.


Inkaso posao (dokumentarna naplata)

Sličnost

sa

akreditivom

je

u tome što

se radi

o dokumentarnoj

naplati.

Kod

akreditivnog

posla

banka

ima

obavezu plaćanja, dok

kod

inkaso

posla

banka

nastupa

u

ulozi

inkasanta. Primjena: kada

kupci

(uvoznici) diktiraju

uslove

kupoprodaje

i kada

između

partnera vlada

visok

nivo

povjerenja.


Izvoznik-

prodavac

robu

adresira

na

inkaso banku

ili

špediteru

koji

izdaje

nalog

da

se robna

dokumenta predaju

inkaso

banci.

U slučaju

da

dužnik

odbije

platiti

robu

- prodavac

sa

njom

raspolaže. Rizik

prodavca

u inkaso

poslu

je

nesigurnost

naplate.

Sa stanovišta

banke

inkaso

posao

je neutralan

-

komisioni

posao

jer

u njemu

banka ne vrši

angažovanje

svojih

sredstava.


Banka

ne

garantuje

za

honorisanje

dokumenata, odnosno

naplatu

kupoprodajnog

iznosa. Banka

će

pokušati

naplatiti, ali

rizik

snosi

izvoznik- prodavac.

Uvoznik

je

obavezan

da

se odazove

pozivu banke

naplate

i da

bez

oklijevanja

izvrši

isplatu

inkaso

iznosa.


Vrste inkaso poslaDokumentarni

inkaso

(slanje

mjenica

ili

čekova

za

naplatu

-

to je

čista

ili

prosta

naplata),

Robni

inkaso

naplata

robnih

dokumenata,

Loro

inkaso

- domaća

banka

prima nalog

od ino-

banke

da

pozove

domaću

firmu

da

otkupi

dokumenta,

Nostro

- domaća

banka

prima od

domaće

firme nalog

za

naplatu

u inostranstvu,

Inkaso

uz

bankarsku

garanciju

-

korisnik garancije

je

izvoznik, odnosno

prodavac.

Aktivira

se ako

kupac

ne

plati.


Doznaka (bankarski platni nalog)

Zasniva

se na

odobravanju, odnosno zaduživanju

žiro, odnosno

transakcijskog

računa.

Kada

primi

nalog

za

izvršenje

doznake

banka provjerava

da

li

nalogodavac

ima

pokriće.

Nakon

toga izdaje

nalog

svojoj

korespodentskoj banci

u inostranstvu

da

korisniku

isplati

navedeni

iznos.


Vrste doznakaRobne

i nerobne, osnov

za

robnu

doznaku

je

roba

koja

se plaća

na

osnovu

fakture,

Nostro

i loro, nostro

-

domaća

banka

daje nalog

ino-banci, svom

korespodentu, da

izvrši

isplatu,

Bezuslovna

i uslovna.


Unutrašnji platni promet

Vježbe


Sadržaj vježbi1.

Uvod2.

Reforma UPP BiH3.

Strategija implementacije platnog sistemaa.

Tranzicijab.

Nagli prelazak

4.

Subjekti UPP5.

Vrste računa6.

Otvaranje računaa.

Transakcijski računb.

Nalog za plaćanje


7.

Platna transakcija8.

RTGS u BiHa.

RTGS –

poravnanjeb.

RTGS –

Plaćanje odbijeno

9.

Žiro kliring10.

Greške u platnom prometu11.

Potvrda boniteta klijenta12.

Prinudna naplata


1. UvodPlatni promet obuhvata sva plaćanja koja se vrše između pravnih i fizičkih lica.Unutrašnji platni promet neke zemlje podrazumijeva sva gotovinska i bezgotovinska plaćanja izvršena između pravnih i fizičkih lica domaćim novcem.


Platni promet obuhvata:1.

Prijem naloga za plaćanje sa računa2.

Obračun preko računa3.

Kontrolu ispravnosti naloga za plaćanje4.

Transfer sredstava sa računa na račun1.

Naplata sa računa2.

Uplata na račun3.

Isplata s računa5.

Obavještavanje učesnika u platnom prometu o izvršenom plaćanju.


2. Reforma UPP BiHCilj promjena u platnom prometu BiH-

Brže obavljanje transakcija,

-

Smanjenje troškova,-

Razvoj tržišta novca,

- Jačanje kreditne funkcije banaka,-

Efikasniji sistem ubiranja javnih prihoda,

- Veći koeficijent obrta novčane mase.


3. Strategija implementacije platnog sistema BiHU praksi postoje dva osnovna pristupa pri određivanju strategije implementacije platnog sistema:

a.

Tranzicija b.

Nagli prelazak Najčešći oblik strategije u svijetu je tranzicija (npr. Slovenija) dok je u BiH primjenjena strategija naglog prelaska.


a. Tranzicija Prednosti tranzicijskog pristupa su:

Sveobuhvatnost,Temeljitost,kadrovska pripremljenost,potpuna istestiranost,otklanjanje nedostataka,manji socijalni udari.

Nedostaci: Dugotrajnost, Prolongiranje rokova implementacije.


b. Nagli prelazakPrednost:

brzina prelaska na novi sistem.

Nedostaci: problemi u okruženju,mogućnosti propusta,nedovoljna kadrovska opremljenost, nedovoljna istestiranost,naknadno utvrđivanje i otklanjanje nedostataka,veći socijalni udari.


4. Subjekti UPPUČESNICI

pravna i fizička lica

BANKA CENTRALNA BANKA


5. Vrste računa1. Račun

za obavljanje

registrovane

djelatnosti:

•

Redovni račun,•

Račun dijelova pravnih lica,•

Račun izdvojenih sredstava.

2. Račun za uplatu i raspored javnih prihoda;

3. Prolazni račun;

4. Ostali računi.


6. Otvaranje računaPotrebno je u roku od tri dana obavijestitiPoreznu upravu da je zaključen ugovor o otvaranju računa.Račun se može koristiti narednog bankovnog dana po otvaranju.

Vlasnik računa je dužan obavještavati bankuo relevantnim promjenama.Dokumentacija se mora trajno čuvati.


a. Transakcijski računTransakcijski račun sastoji se od 16 cifara podijeljenih u četiri odvojene grupe:

XXX

YYY

ZZZZZZZZ

KK

Broj

banke prema

kataloguBroj

organizacionog dijela banke

Broj računa

klijenta

Kontrolni broj


b. Nalog za plaćanjeNalog za plaćanje predstavlja bezuvjetnu instrukciju banci za uplatu ili isplatuodređenog novčanog iznosa sa nekogračuna.Forma naloga za plaćanje može biti:

Pisana,Elektronska.

Veoma bitno je da se tačno identifikuje primaoc i odredišna banka.


b. Nalog za plaćanjeOsnovne vrste naloga za plaćanje:

1.

Za gotovinska plaćanjaNalog za uplatu (običnu),

–

Nalog za uplatu javnih prihoda i carina,–

Nalog za gotovinsku isplatu.

2.

Za

bezgotovinska plaćanja-

Nalog za uplatu javnih prihoda i carina,-

Nalog za plaćanje,-

Nalog za obračun.


Izgled naloga

za uplatu (običnu)


Izgled naloga

za uplatu javnih prihoda i carina


Izgled naloga

za gotovinsku isplatu


Izgled naloga

za plaćanje


7. Platna transakcijaPojam platna transakcija: predstavlja transfer sredstava između dva računa istih ili različitih fizičkih ili pravnih lica.

Plaćanje preko računa se može izvršiti:

a)

bezgotovinski,b)

obračunom,c)

gotovinski.


Transferi sredstava mogu biti:unutarbankarski imeđubankarski

Pojam: credit-transfer je platna transakcija u kojoj dužnik izdaje nalog za plaćanje, to jeste, dužnik izdaje nalog banci za transfer sredstava sa njegovog računa na račun povjerioca.Pojam: debit-transfer je platna transakcija u kojoj povjerilac na osnovu dužnikovog ovlaštenja daje instrukciju banci da izvrši naplatu sa računa dužnika.


8. RTGS u BiHRTGS (Real Time Gross Setllement) ili Bruto poravnanje u realnom vremenu, jedan je od segmenata platnog sistema BiH.Koristi postojeću SWIFT mrežu. SWIFT–Y Copy => način toka finansijke poruke od pošiljaoca do primaoca uključujući poravnanje u Centralnoj banci. SWIFT Alliance Y-Net Server CBTCentralni sistem za računovodstvo (Central Accounting System)Sredstva banaka koje učestvuju u platnim transakcijama su u CAS u Centralnoj banci i tu se vrši poravnanje platnih naloga.


RTGS je u principu skuplji od Žiro kliringa i trebao bi se koristi uglavnom za velika plaćanja.Svjetski standard je da preko RTGS sistema prolazi 10% naloga koji čine 90% vrijednosti i obratno u Žiro kliringu.U BiH za sada to nije slučaj.


Ostale usluge koje nudi CB:Rezime aktivnosti na računu,Sigurnost i intergritet,Opis greške,Status poruke,Mogućnost slanja poruka u grupi ili pojedinačno,Detaljan rezime transfera,Nadgledanje salda računa,Povrat.


Šema RTGS–a

TerminaliCentralneBanke

BankeČlanice (CUG)

CAS

CBT

FIN Copy


a. RTGS –

poravnanje

Primalac-ReceiverPošiljalac-

Sender

CAS

S.W.I.F.T.

Y Copy

FIN

Plaćanj

e

2

4

51PlaćanjeMT 103

PlaćanjeMT 103

Poravnanje-Potvrda-

MT097

Poravnanje-Zahtjev-

MT096

• Zadužuje

Pošiljaoca-

•Odobrava

Primaoca-33


b. RTGS –

Plaćanje odbijeno

Pošiljalac-Sender Primalac-Receiver

CAS

S.W.I.F.T.

Y Copy

FIN

1

2

3

4Plaćanje-Payment

Zahtjev

za

poravnanje-MT096

Poravnanje

odbijenoMT097

MT019


9. Žiro kliring u BiHŽiro kliring je sistem koji se koristi za manja plaćanja (do 10.000 KM).To je multilateralni kliring koji se ne odvija u realnom vremenu.Za sada se obavlja u tri ciklusa, tri puta dnevno, u 10,00, 13,00 i 15,00 sati.Postoji i četvrto poravnanje za BamCard koje se obavlja u 9,00 sati.Žiro kliring koristi SWIFT formate poruka, ali ne i SWIFT mrežu.


9. Žiro kliring u BiH

BANKA

KLIRINŠKA KUĆA

ŽK CENTAR

BANKA

BANKA

RTGSCAS


Plan

rada za radni dan u ŽK

AKTIVNOSTI VRIJEME KB CB KOMENTAR

7.30 Banka dobija registar učesnika Start radnog dana

8.00, 9.00, 9.30

Komercijalna banka prati svoje stanje (stanje u 9.30 osnov je za poravnanje)

Prikupljanje, informativni presjek, obavještavanje banaka o trenutnim neto pozicijama

Komercijalna banka je obavezna obezbijediti sredstva u RTGS-u za poravnanje do 10.00

10.00 Poravnanje u sistemu RTGS

do 11.00

Komercijalna banka dobija rezultate poravnanja, usklađuje svoja plaćanja i knjiži primanja

Obaveštavanje banaka o konačnom stanju po okončanju ciklusa i o primanjima

11.00, 12.00, 12.30


Prikupljanje, informativni presjek, obavještavanje banaka o trenutnim neto pozicijama




do 14.00



14.00, 14.30, 14.45


Prikupljanje, informativni presjek, provjera grešaka, skupljanje batcheva po biranim lokacijama na zahtjev banke i obavještavanje banaka o trenutnim neto pozicijama



do 16.00




Plan rada za radni dan za RTGS

AKTIVNOSTI VRIJEME KB CB KOMENTAR

7.30

Obavijestiti glavnu jedinicu o iznosu sredstava za transakcioni račun RTGS

Start radnog dana

Ovo određuje iznos sredstava na transakcijskom računu RTGS za određeni dan Obavezne rezerve moraju biti ostavljene u glavnoj jedinici, a sve ostalo može biti prebačeno na transakcijski račun u RTGS.

7.50

Primiti obavijest o transferu sredstava na račun RTGS

Glavna jedinica zahtijeva transfer sredstava sa računa CBBiH u RTGS na transakcijski račun komercijalne banke u RTGS Komercijalna banka prima informaciju o odobrenju

8.00 Početak slanja plaćanja u RTGS

Sistem RTGS otvoren za rad

Plaćanja se mogu poslati u RTGS Plaćanja se sada mogu poravnati u RTGS


cijeli dan Nadzirati likvidnost

Nadzirati likvidnost interno, unutar komercijalne banke Koristeći, također, upite za RTGS sistem (MT298/800, 801, 804)

tokom dana

Zahtijevati više sredstava na transakcijskom računu RTGS

Ukoliko je potrebno više sredstava u RTGS, komercijalne banke mogu sada izvršiti transfer svih sredstava iz glavne jedinice u RTGS (uključujući obavezne rezerve ukoliko je potrebno) za upotrebu u RTGS u toku dana Komercijalna banka se dogovori sa glavnom jedinicom o zahtjevu

Prima obavijest o transferu sredstava na račun RTGS

Glavna jedinica zahtijeva transfer sredstava sa računa CBBiH u RTGS na transakcijski račun komercijalne banke u RTGS Komercijalna banka prima informaciju o odobrenju

16.00 Prestanak slanja današnjih RTGS plaćanja

Sistem RTGS prestaje sa poravnanjem plaćanja

Nakon ovoga ne može se izvršiti poravnanje ni jednog MT100, MT102, MT202 ili MT205 plaćanja Ako ima plaćanja u redu za čekanje u RTGS, a za koje nije izvršeno poravnanje, takva plaćanja biće odbijena


16.30

Prima obavijest o transferu sredstava izvan računa RTGS

Centralna banka vrši transfer salda sredstava sa transakcijskog računa komercijalne banke u RTGS nazad na račun CBBiH Komercijalna banka prima informaciju o zaduženju

16.30 Sistem RTGS

zatvoren za rad

16.45 Prima stanja RTGS na kraju dana

MT950

nakon 16.45

Vrši poravnanje stanja RTGS na kraju dana

Provjerava sve transakcije na MT950 u odnosu na ono šta očekuju komercijalne banke kako bi osigurali da se to slaže


10. Greške u platnom prometuNajčešće grešake u platnom prometu su:

1.

Isplaćen

veći iznos od navedenog na nalogu,

2.

Isplaćen

manji iznos od navedenog na nalogu,

3.

Isplaćen iznos

sa pogrešnog računa,4.

Odobren

pogrešan račun.


11. Potvrda

boniteta

klijenta

Potvrda boniteta klijenta sadrži:Ukupan iznos izvršenih transakcija na teret računa klijenta,Broj izvršenih transakcija u korist računa klijenta,Da li klijent ima neizvršenih naloga i u kojemiznosu,Broj izvršenih transakcija na teret računa klijenta,Ukupan iznos transakcija u korist klijenta,


Da li je klijentov račun bio u blokadi i kolikodugo,Da li klijent ima neizvršenih naloga,prinudne naplate i u kom iznosu,Period poslovanja klijenta za koji se izdaje,Potpis ovlaštenog radnika banke i pečat.


12. Prinudna naplataKlijent treba platiti sve dospjele neizmirene obavezenajkasnije na dan dospijeća obaveza za plaćanje.Ako klijent nema dovoljno novčanih sredstava na računu => razvrstavanje naloga prema prioritetu plaćanja.Prioriteti plaćanja su:

1.

Carine, carinske dadžbine, akcize i porez, 2.

Doprinosi iz i na plate,3.

Javni prihodi,4.

Obaveze koje ne čine javne prihode, 5.

Nalozi za isplatu neto plata.


15. ISLAMSKO BANKARSTVO

Muslimanske zemlje


Islamska ekonomija Zasnovana na osnovnim postavkama Islama sa snažnim naglaskom na moralnim, duhovnim i etičkim vrijednostima,

Cilj - ostvarenje falah-a,

Razlika: drugačiji pogled na svijet i različit izvor saznanja


Definicija Islamske ekonomije

poseban naučno-teoretski pristup, u okviru ekonomske nauke, kojim se na “drugačiji” način nastoje obijasniti ekonomske pojave i zakonitosti, te definisati koherentan ekonomski sistem koji će za podlogu imati osnovne norme i vrijednosti Islama.

Metodologija istraživanja u oblasti IE?

Šerijat – osnovni “filter” prihvatljivosti


Osnovne predpostavke

Teoretske osnove IE izvedene iz osnovnih postavki Islama:

tevhid,

rububijjet i

halifat.


Islamska ekonomska filozofija Izvodi se iz životne islamske filozofije:

Islamski koncept čovjeka, naređivanje činjenja dobra i zabrana činjenja zla, odnos prema vlasništvu i bogatstvu, motivacija, ekonomska nejednakost i pravedna raspodjela.


Zlatna etička pravila

Maksimizacija društvene koristi ili općeg interesa,

Zabrana povrede ili nanošenja tuge drugima,

Davanje prednosti društvenoj nad privatnom dobrobiti,

Olakšavanje života drugima i olakšavanje njihovih teškoća i tegoba, posebo u uslovima nužde i imperativne potrebe.


Pristup razvoju teoretičara IE Razvoj -

multidimenzionalni proces

simultanog razvoja materijalnih, moralnih i duhovnih vrijednosti

čovjeka u vremenskom

totalitetu

Temelj u učenjima Kur´an-a i Sunet-a,

Pravedna raspodjela,

Osnovni cilj: uvećanje Božijeg dž.š. zadovoljstva


Čovjek – osnovni prioritet,

Odbacivanje supremacije kapitala,

Pravedno korištenje raspoloživih resursa,

Opasnost od nekritičke implementacijezapadnog pristupa –

novi antagonizmi,

Poseban odnos prema globalizaciji,


Bojazan od hegemonije zapadne kulture i civilizacije “moralna propast društva”,

Traganje za alternativnim rješenjem,

Čvrsta povezanost i međuzavisnostna globalnom nivou (finansije i trgovina),

Problem visoke zaduženosti,

Rast kreditnog rizika - averzija MFI.


Kriza dugova muslimanskih zemalja

uzrok svjetskih finansijskih kriza i slomova,

problem visokih kamata,

negativni finansijski tokovi,

MFS – “kočnica razvoja”,

razvoj ili “održavanje likvidnosti dužnika”.


Tendencije na tržištu kapitala sa javnih i dotacijskih na privatne i

komercijalne,

udar na poljoprivredu i preradu hrane,

umjesto samoodrživosti – otplata starih zajmova,

duboka finansijska zavisnost,

rezultat: naglašen problem dugova.


Rast zaduženja

0,0

100,0

200,0

300,0

400,0

500,0

600,0

700,0

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000*

Zemlje članice IDB IDB LDMCsIzvor: Prilog 3.1., Tabela P3.1. *Projekcija

projekcija


Interni izvori finansiranja

štednja stanovništva - zanemariva,

zekat – samo kao dopunski izvor finansiranja,

porezi – pravednost prikupljanja,

budžetski deficit – nepravedan,

zaključak: interni izvori - nedovoljni.


Eksterni izvori finansiranja ?

INOSTRANA POMOĆ

–

uslovljena i “vezana”,

negativni efekti,

posljednjih godina – smanjenje “vezane” pomoći,

mnoge zemlje nemaju izbora- preživljavanje,

IP - bez značajnijih efekata na razvoj


FDI

–

bilježe veliku ekspanziju,

ka zemljama sa visokim dohotkom (86%),

prema MZ, posljednjih godina, - bilježe rast,

negativni efekti FD–“sistematska eksploatacija”,

eliminisati negativne efekte FDI,

FDI –

generalno prihvatljive sa islamskog aspekta uz uslov investiranja u halal projekte,


KREDITIRANJE

–

rast obima,

smanjenje javnog i rast privatnog,

prema zemljama srednjeg nivoa razvijenosti,

Izlaz: saradnja bogatih i siromašnih muslimanskih zemalja.


Islamske finansijeRespektuju sljedeća ograničenja:

1)

apsolutna zabrana plaćanja i naplate kamate,2)

obaveza podjele profita ili gubitka,3)

nemogućnost zarade bez preuzimanja rizika,4)

zabrana stvaranja “novca novcem”,5)

zabrana kockanja, neodređenosti, pretjeranog rizika, špekulacija i neizvjesnosti,

6)

zabrana finansiranja, trgovine ili rada sa haram proizvodima, uslugama, djelatnostima i aktivnostima.


Odnos prema kamatiU Staroj Grčkoj kamata je bila zabranjena

(Platon i Aristotel),

U Starom Rimu - osuđivana i ograničavana,

U Srednjem vijeku - po kanonskim zakonima (do 13.st.) zabranjena, a poslije dozvoljena,

Sve velike monoteističke religije se, uglavnom, protive kamati.


Islam, Katoličanstvo i Judaizam

Judaizam:

“Ne traži kamata od svog brata, niti kamata za novac, niti kamata na jestvine, niti kamata na bilo što gdje se obično traže. Od tuđinca možeš

tražiti kamate, ali od svog brata

nemoj tražiti...”

(Deuteronomija 23:20)


Zabrana kamate u Islamu Ishodište u učenju Kur´an-a Časnog:

“A novac koji dajete da se uveća novcem drugih ljudi neće se kod Allaha uvećati” . (Ar-Rum, 39)

“O vjernici, bezdušni zelenaši ne budite, i Allaha se bojte, jer ćete tako postići što želite” . (Ali´Imran, 130)


“Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: “Kamata je isto što i trgovina”, a Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu.Onome do koga dopre poruka Gospodara

njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati: a oni koji opet to učine – biće stanovnici džehennema, u njemu će vječno ostati”. (Al-

Baqara, 275)


“O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici”. (Al-Baqara, 278)

“Ako ne učinite, eto vam onda, nek znate – rata od Allaha i Poslanika Njegova!, A ako se pokajete, ostaće vam glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti niti ćete oštećeni biti”. (Al-Baqara, 279)


Hadisi Božijeg Poslanika (s.a.v.s.), npr:

“Allah je prokleo one koji uzimaju kamatu, one koji je plaćaju, one koji pišu ugovor i one koji svjedoče ugovoru”. (Ahmed, Abu Dawudu, al-Nesaiju, Ibn Madže i al-Tirmizi)

“Svaka se pozajmica ubraja u sadaku, ali pozajmica iz koje se izvlači kakva materijalna korist, ubraja se u kamatu, a kamata je strogo zabranjena ”.(Teberani)


Razlozi zabrane kamate

Elementi koji opravdavaju plaćanje naknade za štednju:

faktor vrijeme,

oportuniteni trošak,

elemenat rizika.“Vrijeme je dar od Allaha dž.š.”


Islamski finansijski sistem MZ –

finansijski heterogene,

MZ –

usmjerene prema Zapadu,Cilj izgradnja FS zasnovanog na šerijatu,

IFS –

u završnoj fazi “izgradnje”,

Iran, Sudan i Pakistan,

Malezija i Bangladeš.


Islamsko bankarstvo Snažna ekspanzija!

Prva: 1963. godine u Egiptu – “utopia”,

1974. godine – IDB,

1975. godine – Dubai Islamic Bank...

Najveće:

Al-Rajhi Banking & Investment Corp.Albaraka & The International InvestitorKuwait Finance House, Shamil Bank of Bahrein...


Rast interesa zapadnih banaka

–

“ethical investment”,

Konvencionalne banke -

“Islamic windows”

američke:

Citibank, JP Morgan/Chase,

Goldman Sache

i UBS Warburg,

britanske:

HSBC, Barclays Capital, ANZ

Grindlays, francuske:

BNP Paribas, Societe Generale, njemačke: Germany's Commerzbank

i Deutsche Bank,

holandska

ABN Amro, ruska

Mežkobank,

japanska Nomura Securities,

švajcarska UBS...


Islamsko komercijalno bankarstvo

Finansijski modeli mobilizacijeIZVORI FINANSIRANJA

(DEPOZITI)

TEKUĆI RAČUNIAl-Wadiah ugovor

ŠTEDNI RAČUNIAl-Wadiah ugovor

INVESTICIONI RAČUNIPLS računi

SPECIJALNI INVESTICIONI RAČUNI

PLS računi


Modeli finansiranja

MODELI FINANSIRANJA

Modeli prodaje(Ajal)

Najam ili lizing(Ijara-Idžara)

Partnerstvo(PLS Sharing -

Širka)

Podjela profita(Mudaraba...)

Trajno Privremeno ili opadajuće


Modeli finansiranja na bazi...

Metode prodajeMetode prodaje

MurabahaMurabaha

SalamSalam

IstisnaaIstisnaa

IdIdžžaraaraNajmaNajma

MuMuššarekaarekaPartnerstvaPartnerstva

MudarebaMudarebaPodjele profitaPodjele profita

Kard hasenKard hasenBez troBez trošškova i naknadekova i naknade


Modeli finansiranja na bazi metoda prodaje:

Murabaha – (troškovi plus),

Salam - (kupovina uz odloženu isporuku koja će naknadno uslijediti u ugovorenom roku),

Istisn´a – (plaćanje odmah – realizacija naknadno-kod izvođenja građevinskih radova).


Modeli finansiranja na bazi najma:

Idžara – (najam ili lizing):

Operativni idžara posao,

Idžara posao sa kupovinom.


Modeli finansiranja na bazi partnerstva:

Mušaraka – (zajedničko ulaganje),

Podjela profita ili gubitka


Modeli finansiranja –

partnerstvoMušareka

–

predstavlja

poslovni

odnos

banke

i

njenog

klijenta

u kome

oni

zajednički

učestvuju

u finansiranju

i zajednički

vode

posao

PRIMJERPoduzetnik

40.000 KM, banka

60.000 KMpodjela

dobiti:

50% : 50%ukupan

kapital: 100.000 KM

a) Profit 10.000KM b) Gubitak 10.000KM-

banci 5.000KM -

banka 6.000KM-

poduzetnik 5.000KM -

poduzetnik 4.000KM


Modeli finansiranja na bazi podjele profita:

Mudareba – (podjela profita),

Podjela profita -

gubitak snosi vlasnik kapitala


Modeli finansiranja –

podjela profitaMudareba

–

jedan

partner

daje

novac

kao

učešće

(banka),

a drugi

savjesno

upravlja

investicijom.

PRIMJERbanka

ulaže 100.000 KM, poduzetnik vodi posao

podjela

dobiti

50% : 50%

ukupan

kapital

100.000 KM

a) Profit 10.000KM

b) Gubitak 10.000KM

-

banci 5.000KM -

banka 10.000KM

-

poduzetnik 5.000KM

-

poduzetnik 0KM


Modeli finansiranja bez troškova i naknade:

Kard hasanOdobrava se:

studentima i drugim ekonomski slabijim klijentima,u slučaju poteškoća u realizaciji nekog projekta,banka sa klijentom već

ima odnos na bazi

mudarebe ili mušareke


Ostali bankarski posloviVođenje tekućih računa,

Izdavanje debitnih kartica,

Akceptiranje, izdavanje i naplata čekova i mjenica,

Otvaranje i realizacija dokumentarnih akreditiva,

Izdavanje bankarskih garancija,

Promet dionicama,

Usluge portfolio menadžmenta,

Usluge uzajamnog osiguranja i upravljanja penzionim fondovima,

Čuvanje dragocjenosti


Struktura korištenja modela finansiranja u poslovnoj praksi IB

Modeli finansiranja %Murabaha 70,19Mušaraka 6,48Mudareba 7,29Idžara 4,84Ostalo 11,20UKUPNO: 100,0


Islamsko razvojno bankarstvo

IDB –

Islamic Development Bank:

osnovana 1973. godine u Jeddah,

53 zemlje članice,

do kraja 2001. godine odobrila:3.372 projekta u vrijednosti 25,5 mlrd.

US$


Islamsko investiciono bankarstvo

Islamski uzajamni / investicioni fondovi:

posluju na islamskim principima,

posluju sa islamski prihvatljivimvrijednosnim papirima.


Islamsko finansijsko tržište

Islamsko novčano tržište

Islamsko tržište kapitala

obveznice, preferencijalne dionice ifjučersi,

obične dionice i varanti

The Dow Jons Islamic Market Index iFTSE Global Islamic Index Series


Mogućnosti primjene islamskog pristupa u BiH

Doprinos IFI finansiranju ekonomskog razvoja BiH

Rana iskustva podsticajnog finansiranja

Rana iskustva islamskog bankarstva u BiH

BBI – Bosna Bank International


Problemi i ograničenja IB u BiH

domaće zakonodavstvo,poreski sistem,uticaj sudskog sistema,odnos prema CB i državnim institucijama,povećan rizik,problemi ugovaranje profita i izbora projekata,konkurencija komercijalnih banaka.

Posljedice problema i potreba rješavanja


Perspektiva “Bosna bi kroz razvoj svoje stabilnosti i sigurnosti trebala privlačiti kapital islamskih, arapskih i drugih zemalja.

Naravno, predpostavka za to je da školuje kadrove, da, jednostavno daje komparativne uvjete za razvoj bankarstva koje, recimo, neće nuditi EU i susjedne države”.

Danko Plevnik, publicista iz Zagreba


Instrumenti finansiranja u islamskom bankarstvu

Vježbe


Sadržaj

vježbi1.

Uvod2.

Principi islamskog bankarstva3.

Islamsko komercijalno bankarstvo4.

Izvori sredstava islamskih banaka


5.

Instrumenti finansiranja

u

islamskom

bankarstvua.

Mušarekab.

Mudarebac.

Murabahad.

Salame.

Istisna’af.

Razlike

salama

i istisna’ag.

Idžarah.

Kard Hasen6.

Instrumenti obezbjeđenja u islamskim bankama7.

Statistika


1. UvodIslamsko bankarstvo predstavlja jedan od segmenata islamske ekonomije.Predstavlja poslovanje sa izraženom moralnom, etičkom, društvenom i vjerskom dimenzijom.Islamske banke posluju bez kamata koje su u Islamu strogo zabranjene.


1. UvodPrva islamska finansijska institucija je osnovana 1963. god. u Egiptu “Mit Ghamr Saving Bank”.1972. god. u Egiptu je osnovana “Naser Social Bank”.IDB (Islamic Development Bank) osnovana je 1974. god. Prva komercijalna islamska banka “Dubai Islamic Bank” osnovana 1975. god.


2. Principi islamskog bankarstva

1.

Stroga zabrana plaćanja ili naplate kamata,2.

Podjele profita ili gubitka,3.

Nema zarade bez preuzimanja rizika,4.

Novac ne može da kreira novac,5.

Zabrana kockanja, neodređenosti, pretjeranog rizika, špekulacija i neizvijesnosti,

6.

Nema finansiranja ili saradnje sa kompanijama koje se bave proizvodima ili aktivnostima koje su u Islamu zabranjene (haram).


3. Islamsko komercijalno bankarstvo

Ovee banke imaju posebne šaltere(takozvane ˝Islamic windows˝), putem kojih plasiraju svoje finansijske proizvode.Osnovni poslovi islamskih komercijalnih korespondiraju poslovima konvencionalnih banaka, a to su:

Pribavljanje sredstava,Plasiranje sredstava, Ostali poslovi.


4. Izvori sredstava islamskih banaka

•

Islamske banke mobiliziraju sredstava u

dva osnovna oblika depozita:

neinvesticioni (nerizični) i investicioni (rizični).

•

Osnovni izvori u islamskim bankama su:1.

Vlasnički kapital2.

Transakcijski depoziti:a.

Tekući računib.

Štedni računi 3.

Investicijski depoziti.


5. Instrumenti finansiranja

u islamskom

bankarstvu

U islamskom bankarstvu banka deponentima ne isplaćuje kamatu, nego im nudi učešće u raspodjeli dobiti ili gubitka.Odabir instrumenta finansiranja zavisi od prirode posla za koji su sredstva namijenjena. Pored osnovnih, postoje i instrumenti zarealizaciju neutralnih bankarskih poslova koji suidentični onim kod konvencionalnih banaka(akceptiranje i izdavanje čekova, njihova naplata, platni promet, akreditivno poslovanje itd.)



u islamskom

bankarstvu

Osnovni instrumenti finansiranja su:1.

Instrumenti

zasnovani

na

zajedničkim poslovnim

poduhvatima:

Na podjeli profita ili gubitka (Mušareka)Na podjeli profita (Mudareba)

2.

Instrumenti

zasnovani

na

trgovini: (Murabaha, Salam, Istisna’a)

3.

Instrumenti

na principu

najma

ili

lizinga

(idžara)4.

Beskamatne pozajmice (Kard hasen)


MODELI FINANSIRANJA

-partnerstvo Mušaraka Mudaraba

-trgovina Murabaha Salam Istisna’a

-najam Idžara

- operativna -sa kupovinom

-zajam Kard hasan


u islamskom

bankarstvu


a. Mušareka

Mušareka predstavlja poslovni odnos banke i njenog klijenta u kome oni zajednički učestvuju u finansiranju i vođenju posla i u kome se dobit iligubitak dijeli na sve učesnike.Mušareka poslovni odnos se uspostavlja ugovorom u kome se utvrđuje: vrsta posla, trajanje, raspodjela profita itd.Omjer raspodjele dobiti može odstupati od omjera ulaganja u posao.Gubitak se snositi tačno u omjeru pojedinih ulaganja.


PRIMJERpoduzetnik ulaže 40.000 KM a banka 60.000 KMpodjela dobiti 50% : 50%

ukupan kapital 100.000 KM

poduzetnik 5.000 KM (45.000 KM)Profit 10.000 KM

banka 5.000 KM (65.000 KM)

poduzetnik 4.000 KM (36.000 KM)Gubitak 10.000 KM

banka 6.000 KM (54.000 KM)


Vrste mušareke:1.

Trajna mušareka,2.

Umanjujuća mušareka,3.

Finansiranje radnog kapitala,4.

Finansiranje jedne transakcije.

Osnovni nedostatci mušareke su:1.

Rizik

gubitka,2.

Nepoštenje

partnera,3.

Odavanje

poslovne

tajne.


b. MudarebaMudareba predstavlja oblik poslovne saradnje u kome za realizaciju nekog projekta jedna strana(banka) obezbijeđuje kapital, a druga stranaideju, znanje i rad.Banka se pojavljuje samo u ulozi finansijera, bez aktivnog učešća u upravljanju poslom, dok poduzetnik preuzima odgovornost vođenja posla.Banka i poduzetnik su slobodni u određivanju omjera raspodjele dobiti, a gubitak u cijelosti snosi banka.


PRIMJER

banka ulaže 100.000 KM, podjela dobiti 50% : 50%

poduzetnik 5.000 KMProfit 10.000 KM

banka 5.000 KM (105.000

KM)

poduzetnik -Gubitak 10.000 KM

banka 10.000 KM (95.000 KM)


c. MurabahaMurabeha je najznačajniji model finansiranjakojeg u svom poslovanju koriste islamskebanke.Uz primjenu ovog mehanizma danas se realizuje preko 70% kreditnih aktivnostiislamskih banaka.To je ugovor o prodaji po kojem se robaprodaje po nabavnoj cijeni uvećanoj zaodređeni profit.Prodavac je obavezan da saopšti kupcunabavnu cijenu robe i profit koji će nastatinjegovim poslom.


Klijent zbog nedostatka sredstava traži od banke da ona kupi potrebnu robu za njega.Klijent u svom zahtjevu precizno definiše svojstvopredmeta kupovine i banci predaje “obećanje zakupovinu”.Banka preuzima na sebe odgovornost da pod najpovoljnijim uslovima kupi robu sa svojstvima kojeje odredio klijent.Po Šerijatu banka mora da postane vlasnik robe.


Posebno je pogodna za finansiranjetrgovine na kratak rok.Pogodna je za finansiranje potrošača kodnabavke trajnih potrošnih dobara, kupovinenekretnina i stanova.Pogodna je i za finansiranje proizvodnogsektora kod kupovine mašina, opreme, sirovina i repromaterijala.


d. SalamSalam je oblik kupoprodajnog ugovora kojim se prodavac obavezuje da će u zamjenu zaunaprijed naplaćenu cijenu isporučiti kupcutačno određenu robu, po vrsti, količini i kvalitetu, na tačno određeni datum u budućnosti.Prodavac će tako doći ranije do finansijskihsredstava neophodnih za proces proizvodnje, a kupac će ostvariti nižu cijenu od cijene koju bi platio na dan isporuke.Količina i kvalitet proizvoda moraju biti preciznodefinisani u trenutku zaključenja ugovora.


e. Istisna’aIstisna’a je vrsta kupoprodajnog ugovorakojim kupac naručuje od proizvođača da mu,u zamjenu za dogovorenu cijenu, proizvedetačno određenu robu.Kada proizvođač otpočne radove, ugovor ne može biti prekinut jednostrano.U trenutku zaključenja posla predmetkupoprodaje fizički još ne postoji.Nije neophodno da cijena bude u cjelostiunaprijed plaćena kao kod salama.


f. Razlike

salama

i istisna’a1.

Predmet

istisna’a

je uvijek

stvar

koja

tek treba proizvesti

dok

kod

salama

to nije

slučaj.

2.

Kod

salama cijena

mora biti

u potpunosti isplaćena

unaprijed,

a kod

istisna’a ne mora.

3.

Istisna’a

ugovor

može

biti

jednostrano

raskinut prije

nego

proizvođač

otpočne

radove,

a kod

salama

ne može.4.

Kod

salama

je vrijeme

isporuke

izuzetno važno, dok

kod

istisna’a

precizan datum isporuke

nije

tako

važan.


g. IdžaraIdžara predstavlja ugovor kojim vlasnikodređenog predmeta ustupa pravo korištenjatog predmeta drugoj ugovornoj strani uzobavezu da plaća rentu.Ovo je klasičan lizing posao sa razlikom što kod idžara ugovora nije dozvoljenorazdvajanje prava vlasništva od pravaraspolaganja.


Predmet lizinga može biti kako pokretnatako i nepokretna imovina.U toku trajanja lizinga banka na korisnikaprenosi prava korištenja predmeta.Nakon isteka ugovora predmet se vraćavlasniku ili vlasništvo prelazi na korisnika(korisnik otkupljuje predmet).


Vrsta idžara poslova:1.

Operativni

idžara

posao

=> banka

nabavlja predmet idžare

koji

će

iznajmljivati

zainteresiranim

korisnicima.

Nakon

isteka perioda

najma

predmet

se vraća orginalnom

vlasniku.2.

Idžara

posao

sa

kupovinom

=> kod ove vrste idžare, nakon

isteka

perioda

najma

predmet se prodaje

korisniku.


h. Kard hasen

Kard hasen => ”lijep kredit”Kredit kojeg banka odobrava klijentu naodređeno vrijeme bez troškova i naknada.Kard hasen namijenjen je:

Studentima, Ekonomski slabijim klijentima,Vlasnicima investicionih depozitnih računa,Klijentima sa kojima banka već ima odnos na bazi mudarebe ili mušareke a koji su upali u poteškoće u realizaciji nekog od projekata, Drugima kojima su takva sredstva neophodna.


Kard hasen je izraz solidarnosti islamskihbanaka prema onima kojima su sredstva u datom momentu potrebna za rješavanjeproblema i ne mogu ih pribaviti na drugi način.Efekti primjene ovog instrumenta:

1.

Širenje tržišta povećanjem kupovne moći, 2.

Kreiranje potencijalnog tržišta banke,3.

Razvijanje interpersonalnih odnosa pojedinaca i finansijskih institucija,

4.

Utiče se na smanjenje nezaposlenosti.


6. Instrumenti obezbjeđenja u islamskim bankama

Mudareba => banka od klijenta ne smije zahtjevati bilo kakvo obezbjeđenje.Mušareka => nema međusobnih garancijaMurabaha, salam, idžara => banka može tražiti garanciju, založno pravo ili hipoteku.


7. StatistikaKorištenje osnovnih instrumenata finansiranja u iranskim bankama:

14,112,110,149,9Ostalo

1,51,66,67,0Jo'alah

1,72,52,81,7Direktno investiranje

5,04,64,54,7Kard hasen

5,95,25,05,5Salem

6,36,46,76,8Mudareba

9,411,619,619,4Mušareka

56,156,043,445,0Murabaha

%%%%

'98'97'961995Model finansiranja:


11,20Ostalo

4,84Idžara

6,48Mušareka

7,29Mudareba

70,19Murabaha

1994. – 1996.%

Modeli finansiranja

Prosječna zastupljenost pojedinih instrumenata finansiranja u deset najvećih islamskih banaka:


Korištenje osnovnih instrumenata finansiranja u ABC Islamic Bank iz Bahreina (2000. god.):

19,5Ostalo

18,0Mudareba

19,3Idžara

43,2Murabaha

%Model finansiranja

PRAVILA za polaganje ispita iz nastavnog predmeta BANKARSTVO

A. POLAGANJE ISPITA

Ispit iz nastavnog predmeta Bankarstvo sastoji se iz pismenog i usmenog dijela.

Pismeni dio ispita realizuje se u formi dva parcijalna ili jednog integralnog testa.

1. PISMENI DIO ISPITA: PARCIJALNI TESTOVI

1.1. Pristupanje parcijalnom testu

U toku semestra u kojem se realizuju predavanja organizuje se polaganje pismenog dijela ispita u formi dva parcijalna testa.

Svaki test obuhvata oko polovine gradiva.

Parcijalnim testovima mogu pristupiti svi studenti – kandidati koji su upisali godinu studija u kojoj se navedeni nastavni predmet prvi put sluša, bez obzira da li su stekli uslov (da li su položili sve ispite iz prethodne godine) ili ponavljaju godinu.

Ispunjavanje uslova za pristupanje prvom parcijalnom testu cijeniće se i na osnovu redovnosti prisustva na predavanjima i vježbama.

Prijavljivanje za pristup prvom parcijalnom testu studenti mogu izvršiti na predavanjima koja će se realizovati u sedmici koja prethodi roku određenom za polaganje prvog parcijalnog testa (odnosno, najmanje, sedam dana ranije).

Prvi parcijalni test je eliminatoran, naime ukoliko kandidat ne položi prvi parcijalni test, nema pravo pristupa drugom parcijalnom testu.

Ako kandidat dobije više od 17 bodova (prolaz) na prvom parcijalnom testu, stiče pravo pristupa drugom parcijalnom testu.

Smatra se da je kandidat položio pismeni dio ispita iz navedenog nastavnog predmeta, ako je dobio prolazni broj bodova na oba testa. Konačna ocjena pismenog dijela ispita daje se na osnovu zbira bodova iz oba parcijalna testa.

Ukoliko kandidat položi prvi test, a ne položi drugi test, mora pristupiti integralnom pismenom dijelu ispita; dakle, polaganje samo prvog parcijalnog testa ne oslobađa kandidata polaganja tog dijela gradiva.

221

1.2. Pitanja

Svaki parcijalni test sadrži 30 pitanja (otvorenih, zatvorenih, esej, zadatak, shema i sl.) iz oblasti nastavnog sadržaja predmeta obrađenog na predavanjima, vježbama i u preporučenoj literaturi. Predavanja i vježbe obuhvataju kako ona koje je realizovao predmetni nastavnik ili saradnik, tako i ona koja su realizovali gosti-predavači ili kolege studenti na prezentacijama.

Broj pitanja može biti i manji od 30. U tom slučaju odgovori na pojedina pitanja, koja zahtjevaju složeniji odgovor, nosiće i veći broj bodova.

1.3. Bodovanje

Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti na jednom parcijalnom testu je 30.

Minimalan broj bodova potreban za dobijanje prolaza na pismenom dijelu parcijalnog testa je 17 bodova (55%).

1.4. Ocjenjivanje

Parcijalni testovi ne ocjenjuju se pojedinačno.

Bodovi osvojeni na prvom parcijalnom testu predstavljaju osnovu za pristup drugom parcijalnom testu.

Zbir bodova ostvarenih na oba parcijalna testa ocjenjivaće se kako slijedi:

Bodovi Ocjena 0 - 33 5 34 - 40 6 41 - 46 7 47 - 52 8 53 - 56 9 57 - 60 10

Ocjene ostvarene na pismenom dijelu ispita predstavljaju osnovu za polaganje usmenog dijela ispita i ne upisuju se u indeks.

2. INTEGRALNI TEST

2.1. Pristupanje integralnom testu

Integralni test organizuje se u svim ispitnim rokovima predviđenim pravilima Fakulteta.

Integralnom testu mogu pristupiti samo studenti – kandidati koji su uredno predali prijave za taj ispitni rok u Studentskoj službi. Kandidati bez podnijete prijave neće moći pristupiti ispitu.

222

2.2. Pitanja

Integralni test sadrži 50 pitanja (otvorenih, zatvorenih, esej, zadataka, shema i sl.) iz oblasti nastavnog sadržaja predmeta obrađenog na predavanjima, vježbama i u preporučenoj literaturi. Predavanja i vježbe obuhvataju kao ona koje je realizovao predmetni nastavnik ili saradnik, tako i ona koja su realizovali gosti-predavači, odnosno kolege studenti na prezentacijama.

Broj pitanja može biti i manji od navedenog broja, ukoliko neka od njih zahtjevaju složeniji odgovor. U tom slučaju odgovori na pojedina pitanja nosiće i veći broj bodova.

2.3. Bodovanje

Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti na integralnom testu je 50.

2.4. Ocjenjivanje

Minimalan broj bodova potreban za dobijanje prolazne ocjene na integralnom testu je 27 bodova.

Bodovi ostvareni na integralnom testu ocjenjivaće se kako slijedi:

Bodovi Ocjena 0 - 26 5 27 - 32 6 33 - 37 7 38 - 42 8 43 - 46 9 47 - 50 10

Ocjene ostvarene na pismenom dijelu ispita predstavljaju osnovu za polaganje usmenog dijela ispita i ne upisuju se u indeks.

3. ZAJEDNIČKA PRAVILA ZA OBJE VRSTE TESTOVA

3.1. Bodovanje

Svako pitanje, u principu, nosi jedan bod. Pitanja koja zahtjevaju složeniji odgovor mogu nositi i više od jednog boda.

Kod pitanja sa višestrukim odgovorima uvijek je tačan najmanje jedan odgovor. To znači da mogu biti tačni dva, tri ili više, odnosno svi ponuđeni odgovori.

Na testu se neće računati negativni bodovi. Za netačne odgovore ne oduzimaju se bodovi ni kod jedne vrste pitanja. Odgovori na višestruka pitanja trebaju biti u potpunosti tačni. Tako,

zaokruživanje jednog ili više tačnih i jednog ili više netačnih odgovora smatraće se netačnim odgovorom i neće biti bodovano.

223

3.2. Ponašanje kandidata na pismenom dijelu ispita

Za pristup pismenom dijelu ispita kandidat mora imati indeks.

U prostoriju u kojoj se održava pismeni dio ispita kandidati ulaze nakon nastavnika ili saradnika koji će izvršiti prozivanje prijavljenih kandidata i razmještanje po grupama.

Kandidati na ispit smiju donijeti samo pribor za pisanje i index. Mobiteli se moraju isključiti i staviti u torbe ili držati na drugim, za to predviđenim, mjestima. Na stolovima ili na zidovima ne smije biti nikakvih zabilješki koje se odnose na predmet iz kojeg se test polaže. (U tom smislu svako oštećenje imovine sankcionisaće se u skladu sa Pravilima Fakulteta). Ispod stolova ne mogu se nalaziti nikakve knjige, papiri i drugi pisani materijali. U protivnom, kandidat će biti odstranjen sa ispita, odnosno neće mu biti prihvaćeni rezultati urađenog testa.

Od kandidata se zahtjeva visok nivo ozbiljnosti i odgovornosti kod polaganja ispita. U tom smislu neće se tolerisati nikakvi oblici nedozvoljenog ponašanja (razgovor u toku izrade testa, okretanje, ometanje i/ili prepisivanje od kolega, korištenje nedozvoljenog materijala i/ili uređaja i sl.). Svi navedeni prestupi biće sankcionisani odstranjivanjem kandidata, oduzimanjem testa i/ili njegovim nepriznavanjem, te drugim mjerma predviđenim Pravilima Fakulteta.

U slučaju da u toku izrade testa kandidat ima potrebu da se obrati dežurnom nastavniku ili saradniku to će učiniti podizanjem ruke, bez riječi i ometanja ostalih kolega.

Odgovori u testu mogu se upisivati hemijskom olovkom, flomasterom ili perom. Upotreba grafitne olovke nije dozvoljena. U slučaju greške ispravka se vrši na način što će kandidat prekrižiti netačan i pregledno upisati tačan odgovor. Za ispravke kandidati mogu koristiti korekturni lak.

Uredno, pregledno i čitko pisanje u interesu je samih kandidata.

3.3. Trajanje pismenog dijela ispita

Parcijalni test radi se 30 minuta. Integralni test radi se 45 minuta.

Vrijeme izrade testa, u zavisnosti od njegove težine i discipline kandidata, može biti skraćeno, odnosno produženo.

Vrijeme se računa od trenutka kada svaki kandidat dobije primjerak svog testa i kada dežurni nastavnik ili saradnik saopšti da se može početi sa radom.

Za vrijeme trajanja testa kandidati ne mogu napuštati salu, osim ako to dežurni nastavnik ili saradnik izričio ne dozvoli.

Po isteku vremena za rad kandidati prestaju sa radom (ne smiju dopisivati odgovore, pričati, ustajati, niti izlaziti iz sale). Kandidati mogu napustiti salu tek kada dežurni nastavnik ili saradnik pokupi sve radove, provjeri da su svi radovi predati i objavi da je završeno polaganje pismenog dijela ispita.

Kandidatima nije dozvoljeno da primjerak testa iznose iz sale.

224

3.4. Rezultati

Rezultati pismenog dijela ispita objavljuju se na oglasnoj tabli na III spratu (Aneks) i na web stranici Fakulteta, te, izuzetno, na oglasnoj tabli Fakulteta u terminu koji će studentima biti saopšten prilikom izrade testa.

Rezultati pismenog dijela ispita ne upisuju se u indeks.

Uz rezultate testa biće naveden i termin polaganja usmenog dijela ispita. Usmeni dio ispita može biti zakazan istoga dana kada su objavljeni rezultati pismenog dijela, ali najmanje dva sata nakon objavljivanja tih rezultata. Nastavnik i saradnik će nastojati da objave rezultate ispita istoga dana, odnosno neposredno nakon što testovi budu pregledani, te neposredno nakon toga organizuju i usmeni dio ispita. U tom slučaju, pojedinačni rezultati testa biće neposredno saopšteni kandidatima i neće se objavljivati na web stranici Fakulteta.

Testovi se mogu pogledati u kabinetu saradnika ili nastavnika (kabinet br. 98/III -Aneks) u terminu koji je za to određen, odnosno u terminu predviđenim za održavanje usmenog dijela ispita.

4. USMENI DIO ISPITA

Usmeni dio ispita predstavlja integralni dio ispita iz nastavnog predmeta Bankarstvo.

Kandidati koji su zadovoljili na pismenom dijelu ispita stiču pravo i obavezu da pristupe usmenom dijelu ispita.

Ukoliko student, koji je zadovoljio pismeni dio, bez opravdanog razloga, ne pristupi usmenom dijelu ispita smatraće se da je odustao od polaganja. U tom slučaju biće obavezan, u narednom ispitnom terminu, ponovno pristupiti pismenom dijelu ispita.

Kod usmenog dijela ispita respektovaće se rezultati ostvareni na testu, aktivnost studenata na predavanjima i vježbama kao i redovnost prisustva na nastavi (predavanjima i vježbama). Od navedenog će zavisiti broj i vrsta pitanja koja će biti postavljena kandidatima u toku usmenog dijela ispita.

U izuzetnim slučajevima, a na osnovu procjene i odobrenja nastavnika, student može neposredno pristupiti usmenom dijelu ispita.

Ocjena ostvarena na usmenom dijelu ispita upisuje se u prijavu i indeks u terminima redovnih ispitnih rokova - nakon što ispit bude prijavljen Studentskoj službi.

Studentima koji pristupe ispitu prije nego što su stekli na to pravo ocjena se upisuje na kraju indeksa uz obavezu da izvrše prijavu ispita u Studentskoj službi (kada na to steknu pravo), te dođu u vrijeme i na mjesto predviđeno za polaganje ispita radi upisa ocjene u prijavu i indeks.

Sarajevo, 20. 2. 2006. godine

Doc. dr. Fikret Hadžić

225

EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU Predavač: Doc.Dr Fikret Hadžić

T E S T P2

Broj bodova Ocjena

Prezime i ime:

Indeks br.: Stepen: God.

Datum: Mjesto:

Napomena: Čitko, uredno i pregledno pisanje u Vašem je interesu. Pitanja sa zaokruživanjem mogu sadržavati jedan ili više tačnih odgovora. Odgovori koji sadrže pravopisne i gramatičke greške smatraće se netačnim !

Odgovorite na sljedeće grupe pitanja:

I Definišite pojmove:

1. Depozitni kredit: Kredit koji se daje na bazi držanja i uzimanja depozita

od potencijalnog dužnika

2. ATM: Uređaj koji služi za podizanje gotovine pomoću elektronske kartice ili

takozvani bankomat

3. Mudaraba: Model finansiranja u islamskom bankarstvu na principu podjele profita

II Da li ste saglasni sa sljedećim tvrdnjama?

4. Kontokorentni kredit je kredit po tekućem računu Da Ne

5. Međunarodni platni promet obuhvata sve oblike plaćanja i naplate van teritorije jedne države

Da Ne

6. Lizing prestavlja hipotekarni kredit Da Ne

7. Depoziti po viđenju jačaju stabilnost banaka Da Ne

EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

2

III Zaokružite tačan odgovor na postavljena pitanja

8. i 9. Kompanija se nalazi u bezbjednoj zoni ako je Altmanov zeta: a. Ispod 1,81 b. Iznad 2,99 c. Između 1,81 i 2,99 d. Ništa od navedenog

10. i 11. Međunarodni standard minimalne stope kapitala iznosi: a. 12% b. 12,5 % c. 8 % d. Ništa od navedenog

12. i 13. U aktivne bankarske poslove ubrajamo: a. Emisiju obveznica b. Izdavanje blagajničkih zapisa c. Odobravanje lombardnih i drugih kredita d. Pojedine depozitne poslove e. Inkaso f. Odobravanje i izdavanje garancija g. Ništa od navedenog

IV Nabrojite i kratko objasnite:

14. - 16. Funkcije kapitala:

1. Zaštitna, 2. Apsorbovanje potencijalnih gubitaka,

3. Izvor finansiranja redovnih aktivnosti; 4. Pokriće potencijalnog i preuzetog rizika

5. Širenje obima aktivnosti banke

6. Finansiranje nekamatonosne aktive

17. - 19. Sopstvene bankarske poslove:

1. Arbitražni poslovi - zarada na razlici u kursevima HOV na različitim berzama

2. Berzanski špekulativni poslovi - kupovina HOV na berzi po manjem, a prodaja po većem

kursu

3. Osnivanje sopstvenih privrednih društava ili učešće u tuđim radi maksimizacije profita

EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

3

20. – 22. Subjekte koji se pojavljuju u poslovima bankarske garancije:

1. Povjerilac - korisnik garancije

2. Dužnik - nalogodavac

3. Banka garant - izdavalac garancije

23. - 25. «5C»

1. Kolateral - pokriće 2. Karakter - spremnost da se kredit vrati

3. Kapacitet - mogućnost vraćanja kredita sa procijenjenim kapacitetima

4. Kapital - rezerva solventnosti - ukazuje na dotadašnje ponašanje klijenta

5. Ekonomske prilike - makroekonomske i sektorske prilike

VI Nacrtajte šemu i pojasnite:

26. - 30. Inkaso posao

bankarstvo

Documents