bankarstvo

Vladimir Srb, Branko Matić: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU 1

POJAVA I RAZVOJ BANKARSTVA- Srednja Azija, 35. st. pr.n.e. sumeranski svećenici Babilonsko carstvo u hramovima pod zaštitom

svećenika, tzv. Tezauri (tezaurirati – imobilizirati, povući novac iz optjecaja) - Grčka, 7. st. pr.n.e. prvi privatni bankari, tzv. Trapeziti (grč. trapeza – klupa) i prve državne banke

(osnovane s ciljem sprječavanja prekomjernog bogaćenja bankara)- Rimski bankari, tzv. Argentari (lat. argentum – srebro) postaju posebna klasa, zahvaljujući povlasticama

dobivenim od države poznaju žiro i tekući račun raspadom Rimskog carstva, novac skoro nestaje- prve zlatne kovanice, tzv. florini u Firenci nastaju Banca di Genova (1320), Casa di Sant Georio (1401),

Casa di Rialto (1578), Banca del Giro (1617)- 17 st. prve velike banke koje se pored emisije novca bave i kreditiranjem države i platnim prometom

Švedska drž. banka (1668), engleska središnja banka - Bank of England (1694), francuska sred. banka – Banque General (1716)

HRVATSKA- preteča prve hrv. banke je založni zavod osnovan u Dubrovačkoj Republici 1617. Prva hrv. štedionica (1846)

u ZG, Hrv. poljodjelska hipotekarna banka d.d. (1892), Osječka štedionica d.d. (1867), Varaždinska štedionica d.d. (1868), Bjelovarska štedionica d.d. (1872) i dr.

Osobine bankarstva onoga vremena: izrazito velika rascjepkanost veliki broj malih privatnih banaka (niska koncentracija kapitala) – 178 banaka u nakon I. Svj. rata odsustvo specijalizacije u bankarskim poslovima

Nakon svjetske ekon. krize (1929/32), zbog nepridržavanja osnovnih bankarskih principa u poslovanju, većina banaka u RH odlazi u stečaj, ili se spaja s drugim bankama, a sve više ih prelazi u vlasništvo države (državni kapitalizam) tijekom II. Svj. rata partizanska izvršna vlast uređuje financ. pitanja raspisivanjem dva javna zajma (Zakon narodnog oslobođenja) i emisijom obveznica (2 serije)

Nakon oslobođenja napuštaju se trž. principi u bankovnom poslovanju te se prelazi na administrativno-centralističko planiranje posebna uloga Službe društvenog knjigovodstva čiji zadatak je vođenje društ. knjigovodstva, kontrola, stat. obrada i evidencije novč. tijekova osobine bank. sustava u socijalizmu:

česte promjene bank. sustava koje nikada nisu dale odgovarajuće učinke netržišnost, a time i neučinkovitost bank. sustava gotovo nikakva samostalnost posl. banaka u odnosu na središnju banku ograničavanje samostalnosti posl. banaka političkim mjerama i ciljevima utjecaj lokalnih pol. vlasti na posl. banke oskudnost instrumenata financ. tijekova (novac, bank. depozit, kredit)

Osamostaljenjem RH ulazi u razdoblje tranzicije u početnoj fazi tranzicije prevladavaju posl. banke u vlasništvu poduzeća (njihovih osnivača), tzv. ''stare banke'', a istovremeno se pojavljuju i prve privatne banke ''stare banke'' inercijom uz ''podršku'' monetarne politike uglavnom nastavljaju svoje neprofitno ponašanje uz zaduživanje kod središnje banke, a prisutan je i nesrazmjer između devizne i štednje u nacionalnoj valuti sanaciju nastalog stanja monetarne vlasti provode kroz jačanje kontrolne funkcije središnje banke i propisivanje strožih uvjeta poslovanja te kroz konkretne postupke ozdravljenja pojedinih posl. banaka, a jedini kriterij za sanaciju neke banke je veličina njezinog gubitka i njezin utjecaj na gospodarstvo sredine u kojoj djeluje Obilježja sanacije posl. banaka:

1. Prijenos loših plasmana na posebnu agenciju (Drž. agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka)2. Dokapitalizacija3. Promjena dioničara i Uprave banke


VRSTE BANAKAFunkcijama bankarstva (Perišin/Šokman):

1. Mjenjačka funkcija2. Funkcija primanja depozita i prijenosa (transfera), tj. plaćanja po nalogu deponenta 3. Funkcija kreditiranja

Ostale bank. funkcije (temelje se na osnovnim):1. Funkcije kreditno–garancijske prirode (povezane se mjeničnim avalom)2. Funkcije transfera (posrednička funkcija)3. Funkcije emisije vrijedn. papira (direktno financiranje)

1. Središnje banke ''banke banaka'' zbog vodećeg mjesta u bank. sustavu pojedine zemlje odgovorne su za provođenje ekon. politike zemlje kroz vođenje monetarno-kreditne i devizne politike te kroz osiguranje stabilnosti nacionalne novč. jedinice nazivaju se još i emisijske ili notne banke prema najrazvijenijem poslu kojeg obavljaju, emisiji novca (primarna emisija) predstavljaju kreditni oslonac bank. sustavu (kroz potraživanja banaka prema središnjoj banci) te utječu na njihovu likvidnost i kreditnu sposobnost odgovorne su za međunarodnu likvidnost zemlje i stabilnost tečaja nacionalne valute

2. Depozitno-kreditne banke (komercijalne banke) kreditiraju gospodarstvo ali i stanovništvo, a temelj tih aktivnosti čine kratkoročni depoziti iz svih izvora odobravanjem kredita povećavaju novčanu masu (sekundarna emisija novca) imaju važnu ulogu u suvremenom bankarstvu jer kroz obnašanje svojih funkcija utječu na cjelokupna gosp. kretanja, pri čemu se moraju rukovoditi načelom isplativosti svojih poslova uz minimiziranje rizika sredstva potrebna za svoje poslovanje sve češće osiguravaju kroz razne emisije vrijedn. papira (na tržištu), a ujedno raste i značaj njihovih drugih bank. poslova, npr. posredničkih poslova

3. Specijalizirane banke mogu biti različitog profila, a najčešće su to razvojne banke (banke dugoročnog kreditiranja), investicijske banke i dr. specijalizacijom u poslovanju nemaju sporednih poslova koji ih ponekad mogu dodatno opterećivati u poslovanju specijalizacija im omogućava:

potpunije sagledavanje potreba svojih klijenata smanjenje rizika u posl. odnosima kvalitetnije osiguranje izvora sredstava putem suradnje sa sličnim bankama iz inozemstva odgovarajuću kadrovsku ekipiranost

4. Univerzalne banke pružaju većinu bank. usluga prednost im je što u razdobljima loše konjukture1 mogu kroz jačanje određene djelatnosti kompenzirati one loše poslove koje ne mogu propustiti nedostatak im je odsustvo specijalizacije što im znatno povećava troškove i rizik poslovanja (npr. troškovi vezani uz zaposlenike jer trebaju imati stručnjake raznih profila sukladno uslugama koje pružaju)

5. Štedionice specifične, specijalizirane financijske (bankarske) institucije čija osnovna djelatnost je prikupljanje i plasman štednje najširih slojeva stanovništva prikupljaju male, ali brojne uštede koje bi inače većim djelom završile u konzumu, a koje zbog svoje veličine i rascjepkanosti nisu interesantne za ostale financ. institucije uglavnom odobravaju različite kredite svojim klijentima, stanovništvu (potrošački krediti, krediti za komunalnu izgradnju, adaptacije i dr.) posebno mjesto u poslovima štednje imaju poštanske štedionice čija glavna prednost je velik broj ekspozitura i šaltera gotovo u svakom mjestu (ipak osnovnu djelatnost im nije štednja i kreditiranje već druge djelatnosti kao što je bezgotovinski platni promet) o razvoj štednje rezultirao je i pojavom usko specijaliziranih institucija kao što su štedno-kreditne zadruge i

zadružne štedionice koje se također bave poslovima štednje i plasmanom tih sredstava, ali isključivo članovima tih udruga

1 konjuktura - stanje na tržištu s obzirom na odnos ponude i potražnje (loša, dobra, …).


PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA1. princip poslovnosti i urednog poslovanja2. princip rentabilnosti3. princip likvidnosti4. princip sigurnosti i efikasnosti ulaganja

1. Princip poslovnosti i urednog poslovanja poslovnost banka većim dijelom posluje s tuđim sredstvima, te je od velikog značaja racionalno raspolaganje tim sredstvima u odlučivanju se treba rukovoditi pravilima struke te koristiti najnovija znan. saznanja mora imati ispravna i potpuna saznanja o bonitetu klijenta i njegovoj kreditnoj sposobnosti, a kod složenijih poslova i većih kredita mora poznavati tehnološke procese, te tržišnu atraktivnost proizvodnje koja se kreditira, i dr. raspoloživa sredstva banke trebaju biti stalno u plasmanima kako bi se izbjegla štetna imobilizacija2 poslovnost banke je u uskoj vezi s njezinom autonomnošću, odnosno samostalnošću u odnosu na vlast, a jedini kriteriji njezina poslovanja mogu biti tržište i monetarno-kreditna politika središnje banke uredno poslovanje podrazumijeva stručnost, poslovnost i profesionalnost u obavljanju bankarskih poslova

2. Princip rentabilnosti rentabilno poslovanje je cilj svakog gosp. subjekta ostvarenje profita na razlici kamata je osnovni cilj osnivanja svake banke, a s razvojem bankarstva, imperativ nije ostvarivanje što većeg profita, već postizanje profita koji će osiguravati i kratkoročnu i dugoročnu stabilnost, te stoga rentabilno poslovanje mora istovremeno biti i sigurno i racionalno mogući problemi kod bančinog klijenta nisu samo njegovi već problemi koji se rješavaju uz pomoć banke koja je sudionik posla neplanirane situacije koje mogu ugroziti ispunjenje obveza komitenta, banka partner rješava novim kreditima ali i uspostavom skrbništva nad svojim posl. partnerom tim postupkom banka ne ugrožava princip svoje rentabilnosti, već osigurava uspješnost svojeg klijenta i stabilnost cjelokupnog gospodarstva u konačnici

3. Princip likvidnosti likvidnost je sposobnost svakog gosp. subjekta da u svakom trenutku može podmiriti sve svoje dospjele novč. obveze u cijelosti likvidna banka je ona banka koja može podmiriti sve svoje dospjele novč. obveze u cijelosti, i staviti u tečaj odobrene kredite, te mora o dospijeću izvršiti sve svoje obveze po izdanim garancijama, akreditivima i drugim instrumentima plaćanja likvidnost banke se osigurava kroz usklađivanje opsega angažiranja sredstava (plasmana) s izvorima tih sredstava

4. Princip sigurnosti i efikasnosti ulaganja sigurno ulaganje podrazumijeva bankovni posao koji garantira povrat plasiranih sredstava od strane njenog komitenta (uz najmanji, tj. prihvatljivi rizik) sigurnost plasmana za banku ima dvije dimenzije:

1. bonitet komitenta (posl. partnera banke) koji obuhvaća širok raspon elemenata, i to njegovu kreditnu sposobnost (kreditni rejting), likvidnost, rentabilnost poslovanja, tržišnost, prihvaćenost proizvoda odnosno usluga na tržištu i drugo

2. osiguranje pokrića i njegova adekvatnost:a) realno pokriće hipoteka, lombard, mjenica i drugo kreditiranje stanovništva (stamb. izgradnja,

adaptacije, kupovina robe i dr.)b) parterski odnos banka–komitent kreditiranje gospodarstva i svođenje rizika tog posla u

prihvatljive okvire se temelji na uspostavi partnerskog odnosa između banke i komitentaPrincip sigurnosti i ulaganja obuhvaća i selekciju poslovnih partnera banke, te uspostavu odnosa koji su vezani za posl. moral, ali i moral svih sudionika u posl. transakcijama uključujući i državu

BANKARSKI POSLOVIPodjela po načelu funkcionalnosti (polazi od gosp. sadržaja određenog bankarskog posla):

- poslovi imobilizacije i koncentracije sredstava- kreditni poslovi- posredničko–komisioni poslovi- vlastiti poslovi- kontrolno-upravni i administrativno-planski poslovi

Podjela prema bilančno-analitičkom kriteriju (kriterij je uloga banke u pojedinom poslu:1) pasivni (poslovi izvora sredstava) banka je dužnik2) aktivni banka je vjerovnik3) posrednički banka je posrednik4) vlastiti5) upravno-kontrolni poslovi

1) Pasivni bankarski poslovi počeci bank. poslovanja je primanje novč. depozita banka se javlja kao dužnik:

1. primanje uloga na viđenje2. primanje depozita

2 imobilizacija – pretvaranje tekućeg kapitala u temeljni kapital


3. izdavanje obveznica i drugih vrijedn. papira4. reeskontiranje mjenica5. primanje kredita drugih banaka6. ostali poslovi koji po svojim obilježjima pripadaju u pasivne bankarske poslove

Pasivne bank. poslove dijelimo na kratkoročne i dugoročne kratkoročni:1. emisija novčanica2. mobiliziranje i držanje kratkoročnih sredstava depozita po viđenju3. zaduživanje kod drugih banaka4. izdavanje blagajničkih zapisa5. eskontiranje vlastitih mjenica

Dugoročni bankarski poslovi su:1. emisija dionica i drugih vrijedn. papira2. novčani depoziti3. dugoročni depoziti države i javnih ustanova4. izdavanje obveznica5. dugoročni krediti iz inozemstva6. formiranje vlastitih fondova7. akumuliranje dugoročnih sredstava poduzeća

Pasivni bankarski poslovi vezani su za:1. prikupljanje novč. sredstava (depozita) 2. potraživanja prema središnjoj banci – primarna emisija novca3. kreditnu aktivnost posl. banaka jer depoziti (pravi – regulare) ili (nepravi – irregulare) čine

osnovicu za odobrenje kredita4. likvidnost novč. sredstava

Kratkoročni pasivni bankarski poslovi uz primarnu emisiju novca, primanje depozita je od izuzetnog značenja za svaku banku, jer ta sredstva čine osnovicu za odobravanje kredita, tj. služe kao temelj za multiplikaciju depozita, što zovemo sekundarna emisija novca u kratkoročne depozite (a vista depozita) spadaju i poslovi vezani za pribavljanje slobodnog novca pojedinaca, gosp. subjekata i države, a to su: štedni ulozi; depoziti na tekuće i žiro račune; ostali depoziti

1. štedni ulozi prikupljanje štednih uloga stanovništva (fizičkih osoba) je vrlo značajan pasivni bank. posao, a sama štednja proizlazi iz ljudske potrebe za osiguranjem budućnosti, svoje i svojih najbližih

2. depoziti na tekuće i žiro račune kratkoročni ulozi koji čine novč. sredstva trgovačkih društava, javnih poduzeća, institucija, države i fizičkih osoba, a služe za sva plaćanja među njima i to uglavnom knjižnim putem (depozitni novac) a rjeđe gotovinom

3. ostali depoziti ulozi na raznim računima bez otkaznog roka, a najčešće su to sredstva raznih fondova

Zaduživanje kod drugih banaka kratkoročni pasivni bank. posao putem kojeg banke povećavaju svoj kreditni potencijal, ali ne i novčanu masu budući da dolazi do drukčije alokacije novca zaduživanje može biti: kod središnje banke; između poslovnih banaka najčešći oblici zaduživanja kod središnje banke: reeskont; relombard; likvidnosni kredit; blagajnički zapisi; drugi certifikati o depozitu - reeskontni kredit je pasivni bank. posao kod kojeg poslovna banka mjenice iz svog portfelja eskontira kod

središnje banke i time dolazi do sredstava prije njihova dospijeća sličan je i relombard samo što je predmet transakcije neki drugi vrijednosni papir

- likvidnosne ili kredite za održavanje likvidnosti odobrava središnja banka poslovnim bankama u skladu sa Zakonom, kako bi one u svakom trenutku mogle izvršavati svoje dospjele obveze u hrv. bankarstvu sličnu ulogu imaju tzv. interventni i predsanacijski krediti

- blagajnički zapisi su vrlo učinkovit oblik mobiliziranja novč. sredstava izdaju se na okrugle svote, mogu biti denominirani u domaćoj ili u stranoj valuti, a njihov kupac sam odlučuje o visini upisane svote prilikom upisa središnja banka se obvezuje upisniku blagajničkog zapisa isplatiti u određenom roku upisani iznos uvećan za ugovorenu kamatu blagajnički zapisi HNB denominirani su u iznosima od 100.000 kn s rokom dospijeća 35, 91 ili 182 dana, a od travnja 1999. HNB izdaje i blagajničke zapise denominirane u DM i USA dolarima s rokom dospijeća 63, 91, 182 i 364 dana

Dugoročni pasivni bankarski poslovi radi se o sredstvima nižeg stupnja likvidnosti, a uspješnost ovog posla ima znatan utjecaj na investicije, a time i na ukupan gosp. rast to su oročeni depoziti te izdavanje vlastitih dionica i obveznica- oročeni depoziti dugoročni depoziti su svi depoziti s otkaznim rokom dužim od godine dana bez obzira na

osobu deponenta donose veću kamatu od kratkoročnih i stoga imaju značaj za ulagača (veća zarada)- obveznice i dionice obveznica je fiksno ukamativi vrijednosni papir kojim se njezin izdavatelj obvezuje da će

osobi naznačenoj u obveznici, ili po njenoj naredbi, odnosno donosiocu obveznice, isplatiti u određenom roku svotu navedenu u obveznici i pripadajuće kamate


2) Aktivni bankarski poslovi glavna osobina im je multiplikacija depozita (sekundarna emisija novca), a banka se pojavljuje kao vjerovnik:- davanje kredita- diskontni posao ili davanje kredita na temelju mjenica (eskontno kreditiranje)- lombard vrijednosnih papira i druge vrste lombarda- akreditivi raznih vrsta- rambursno, negacijsko i vinkulacijsko kreditiranje- dugoročni krediti na temelju hipoteka- konzorcijski i osnivački poslovi- akceptacijsko i avalno kreditiranje- drugi bank. poslovi koji po svom karakteru spadaju u srodne aktivne bank. poslove

Kreditni poslovi kredit je ustupanje određene svote novč. sredstava od strane financ. organizacije (banke i dr.) kao kreditora nekoj osobi uz obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu (kamatu) osiguranja povrata kredita:

- zalog pokretne stvari (vrijednosnice, plemenite kovine, numizmatički novac, umjetničke kolekcije i sl.)- nekretnine- jamstva trećih osoba u koje davalac kredita ima povjerenja- vlastiti ulog dužnika u obliku pologa sredstava na poseban račun kod vjerovnika- osiguranje povrata kredita vinkuliranjem police osiguravatelja u korist vjerovnika- kombinacije prethodnih oblika

Dodatna osobina kredita je da su činidba i protučinidba vremenski rastavljeni, te je radi smanjenja rizika, nužno kod odobravanja kredita istražiti:

- platežnu sposobnost tražitelja kredita, tj. da li dužnik po svojim gosp. osobinama može preuzeti krediti i uredno ga vraćati

- platežnu volju tražitelja kredita, tj. da li je dužnik voljan udovoljiti svojoj obvezi- zakonska sredstva, tj. da vjerovnik pravnim sredstvima može prisiliti dužnika na ispunjenje obveze

Kredit je moguće zaključiti i bez volje dužnika, a taj oblik nazivamo prisilni zajam

Funkcije kredita:1. funkcija osiguranja neometanog procesa reprodukcije osigurava se razvoj kako pojedinih gosp.

subjekata tako i zemlje bitne značajke suvremene proizvodnje su vremenska nepoklapanja između ulaganja (istraživanje, razvoj, prototipovi proizvoda, plaće, krediti) i dobiti od tih ulaganja, a kredit sve te probleme najučinkovitije rješava

2. funkcija stvaranja novca osigurava se ulaganje slobodnih sredstava u djelatnosti koje su profitabilne 3. funkcija koncentracije sredstava ima dvojaku ulogu jer s jedne strane predstavlja kupovnu moć

stanovništva, a s druge služi za sekundarnu emisiju novca

Čimbenici smanjenja kreditnog rizika osiguranja od rizika: osobno i stvarno kreditno osiguranje, kao što su jamstvo, garancija, zalog, zajednički dužnici, zalog pokretne stvari i prava, prijenos vlasništva, hipoteka, cesija potraživanja i drugo u tranzicijskim zemljama prihvaćanje samo tih realnih pokrića kao osiguranja ukazuje na veliku zabludu koja danas koči razvoj gospodarstva tih zemalja, a glavni uzrok toj pojavi je nerazvijenost banaka glede ocjenjivanja kreditne sposobnosti klijenata rješenje je u kvalitetna ocjena kreditne sposobnosti klijenta i njegova boniteta, te uspostava partnerskih odnosa kreditor–klijent, što uspješno funkcionira u zemljama razvijenih tržišnih gospodarstava

Vrste kredita:1. Prema predmetu na koji glase i u kojem moraju biti podmireni: naturalni; novčani2. Prema subjektima koji odobravaju kredit: komercijalni (trgovački); bankovni3. Prema duljini trajanja: kratkoročni; srednjoročni; dugoročni4. Prema robi za koju se daju: proizvođački; potrošački5. Prema namjeni za koju se daju: za obrtna sredstva; za investicijsku potrošnju6. Prema načinu osiguranja: otvoreni; pokriveni7. Prema državnom domicilu davatelja kredita: tuzemni; inozemni

Naturalni krediti (robni) krediti koji se odobravaju i vraćaju u robiNovčani krediti odobravaju se u novcu (u gotovini ili u depozitnom – žiralnom novcu), a kreditnu obvezu čini povrat glavnice uvećane za kamateTrgovački krediti krediti odobreni u robi, s tim da ih dužnici vraćaju u novcu, a kamata može biti uračunata u cijenu ili posebno iskazanaBankarski kredit odobrava ga banka svojim komitentima u novcu, s obvezom vraćanja u novcu

Kratkoročni kredit čest aktivni bankovni posao kojim banka povećava novč. masu jer tim poslom stvara novi novac (sekundarna emisija novca) vrste:

1. kontokorentni kredit ili kredit po tekućem računu na temelju solidnosti tražitelja kredita (npr. stalni priljev sredstava na tekući račun) banka odobrava kredit pri čemu utvrđuje njegovu maksimalnu visinu


glavna osobina je da dužnik plaća kamatu samo na visinu angažiranih sredstava, a ujedno za vrijeme nekorištenja kredita banka plaća kamatu

2. eskontni kredit odobrava se na podlozi nekog budućeg potraživanja, a pošto se potraživanje kupuje prije dospijeća, kredit je umanjen za kamate, troškove i proviziju najčešće pokriće za odobravanje je mjenica kredit se odobrava u roku dospijeća mjenice, a dužnik je dužan iskupiti mjenicu i banci vratiti kredit, a ako to ne učini, banka će protestirati mjenicu i naplatiti dužni iznos

3. lombardni kredit temelj kredita je zalog realnih pokretnih vrijednosti (zlato, umjetnine, vrijedn. papiri i dr.) odobravaju ga banke ali i druge specijalizirane institucije (npr. zalagaonice), a osnovicu za kredit čini tržišna vrijednost založene stvari zbog zaštite interesa vjerovnika iznos kredita je uvijek niži od trž. vrijednosti zaloga prednost kredita je u tome što tražitelj kredita ostaje vlasnikom založene stvari, dok u slučaju ne vraćanja kredita, vjerovnik prodaje založene stvari putem licitacije

4. akceptni kredit specifični kreditni posao kod kojeg samo u iznimnim slučajevima dolazi do isplate kreditnog iznosa budući da banka svom komitentu akceptira mjenicu tim postupkom banka postaje glavni dužnik (trasat) te se obvezuje isplatiti mjenični iznos ukoliko to ne učini njen izdavatelj (trasant) odnosno tražitelj kredita tražitelj kredita eskontira mjenicu kod druge banke te tako dolazi do sredstava prije njezina dospijeća

5. rambursni kredit to je akceptni kredit koji banka odobrava uvozniku robe temeljem pokrića u robnim dokumentima važan je za trgovačku razmjenu, te se često koristi u međunarodnim poslovnim odnosima

Dugoročno kreditiranje akumulacija (štednja) gosp. subjekata, fondova, države i stanovništva čini najveći dio izvora ovih kredita, a u to možemo ubrojiti i emisiju dugoročnih vrijednosnih papira (dionice, obveznice) u funkciji je razvoja, i ne povećava novč. masu jer se radi o prenošenju kupovne snage u profitabilne sektore

1. hipotekarni kredit odobrava se na temelju zaloga nekretnine, a dominantan je u stambenoj i komunalnoj izgradnji visina odobrenog kredita je zavisna od trž. vrijednosti nekretnine s tim da se odobrava u iznosu manjem od te vrijednosti

2. investicijski kredit investicijskim kreditiranjem danas se bave posebne, specijalizirane banke, konzorciji banaka i međunarodne financ. institucije veličina traženih sredstava uvjetovala je pojavu sindiciranih kredita u kojima se kao kreditori pojavljuju dvije ili više banaka koje spajanjem svojih kreditnih potencijala mogu zadovoljiti potrebe svojih komitenata banke participiraju u profitima ali i u gubicima takvih posl. poduhvata proporcionalno njihovom doprinosu u tom poslu

Potrošačko kreditiranje u uskoj je vezi s robnom proizvodnjom, odnosno pružanjem usluga jer se putem njega povećava potrošnja najčešće ga odobravaju trgovačka društva kupcima svojih proizvoda, putem obročnih otplata banke također mogu odobravati potrošačke kredite putem kojih korisnik kupuje točno određenu robu plaćajući je sredstvima odobrenog kredita (knjižno ili u gotovini) kao osiguranje kredita služi mjenica (najčešće bianco), sudužnici, vlastita učešća novi oblici ovih kredita se temelje na kreditnim karticama (Amex, Diners) a omogućuju korisnicima da obročno kupuju robu na potrošački kredit

3) Posrednički bankarski poslovi (neutralni, komisijski) bankarski poslovi kod kojih se banka javlja kao posrednik odnosno komisionar, a pripada joj provizija ili neka druga ugovorena naknada:

1. Posredovanje u platnom prometu platni promet (PP) su sve vrste plaćanja između različitih subjekata temeljem međusobnog pravnog osnova gotovinski PP obuhvaća sva plaćanja u gotovini putem blagajni banke, i sve isplate u gotovini bez obzira da li su one učinjene na teret depozita bezgotovinski PP karakterizira izostanak plaćanja u gotovini, i tu se radi o jednostavnom knjiženju dugovanja i potraživanja između različitih sudionika platnog prometa u suvremenim trž. gospodarstvima je, osim u posebnim slučajevima, zabranjeno plaćanje u gotovini između pravnih i fizičkih osoba, čime se postiže transparentnost svih novč. transakcija prema kriteriju domicila sudionika u platnom prometu, platni promet dijelimo na: platni promet unutar jedne zemlje; platni promet unije zemalja; međunarodni platni promet

2. Čuvanje i upravljanje vrijednostima predmet ovih bankarskih poslova su različite vrijednosti kao što su zlato i druge plemenite kovine, nakit, numizmatički novac, razni vrijedn. papiri i drugo vrijedn. papiri mogu biti povjereni banci osim na čuvanje i na upravljanje, a tada je banka dužna skrbiti o rokovima njihova dospijeća banke mogu svojim deponentima iznajmljivati posebne pretince (trezore) za pohranu nenovčanih depozita

3. Kupovanje i prodaja vrijedn. papira, deviza, valute i dragocjenih (plemenitih) kovina za tuđi račun u najrazvijenijim trž. gospodarstvima najzastupljenije je posredovanje pri kupnji, odnosno prodaji vrijedn. papira, a banke taj posao obavljaju za tuđi račun i uz naplatu provizije dok osobe koje vode te poslove nazivamo brokerima ili posrednicima

4. Preuzimanje jamstva i posredovanje kod izdavanja vrijedn. papira preuzimanje jamstva, odnosno davanje garancije je neutralni bankarski posao kod kojega banka preuzima izvršenje obveze svojega komitenta prema trećem, ukoliko on to ne učini ovaj posao je neutralan jer komitent da bi osigurao bank. garanciju mora na svom računu kod banke imati pokriće za nju, stoga ako i dođe do naplate garancije, ona se izvršava na teret komitenta posredovanje kod izdavanja vrijedn. papira je neutralni bank. posao kod kojeg banka u ime i za račun komitenta obavlja poslove izdavanja, upravljanja i prodaje vrijedn. papira


5. Otvaranje akreditiva i izdavanje kreditnih pisama ovi poslovi obavljaju se putem instrumenata platnog prometa koji zahvaljujući svojim osobinama izuzetno odgovaraju plaćanjima u trgovačkom prometu

4) Vlastiti bankarski poslovi poslovi koje banka obavlja u svoje ime i za svoj račun s ciljem ostvarivanja profita

1. Arbitražne poslovi poslovi kupnje i prodaje prvenstveno deviza, a manje valuta, te sve više vrijednosnih papira s ciljem ostvarenja dobiti na razlici između kupovnih i prodajnih cijena

2. Burzovne špekulacije banka kupuje i prodaje vrijedn. papire na burzi s ciljem zarade na razlici između prometne i terminske kotacije vrijedn. papira najpoznatiji su SWAP3, report poslovi i dr.

3. Osnivanje industrijskih poduzeća ili sudjelovanje u dioničarskim društvima kod nas je ovaj bank. posao čest, ali u nešto izmijenjenom obliku, jer banke postaju vlasnikom nelikvidnih, nerentabilnih poduzeća zbog naplate svojih potraživanja

5) Ugovorno-kontrolni poslovi radi se o određenim poslovima kontrole te poslovima za potrebe uprave (državnih organa), a ti najčešće su u domeni središnje banke, a odnose se na poslove izvršavanja državnog proračuna i sl. ove poslove mogu obavljati i posl. banke ali na razini nižih političkih zajednica u RH, npr. županija

BANKARSKI SUSTAV RHHNB (Hrvatska narodna banka) je središnja banka Republike Hrvatske i u isključivom je vlasništvu RH samostalna je u obavljanju svojih poslova, a odgovorna je Hrvatskom saboru osnovni cilj HNB je postizanje i održavanje stabilnosti cijena, što je u uskoj vezi s njenom samostalnošću budući da postoji uska veza između samostalnosti središnje banke, brzog gosp. rasta i niske inflacije pri čemu veća samostalnost središnje banke to omogućuje

ZADACI HRVATSKE NARODNE BANKE:4. Utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike

a) operacije na otvorenom tržištub) kreditiranje poslovnih banakac) diskontne posloved) trgovanje stranom valutom

5. Držanje i upravljanje pričuvama (rezervama)6. Izdavanje novčanica i kovanog novca7. Odnosi s bankama i regulacija bankovnog poslovanja8. Poslovi platnog prometa9. Poslovi HNB za RH

1. Utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike mjere i instrumenti za reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti banaka, za reguliranje količine novca u optjecaju i mjere u svezi s kamatnim stopama i tečajem domaće valute glede toga banka provodi:- operacije na otvorenom tržištu izdaje vlastite vrijedn. papire koji glase na domaću ili stranu valutu i ugovara

na financ. tržištima kupnje, prodaje i zamjene vrijedn. papira (ugovori o promptnoj kupnji i prodaji, kupnji i prodaji na rok, zamjeni, prebijanju, povratnoj kupnji (REPO poslovi)4 i dr.)

- kreditiranje poslovnih banaka krediti solventnim5 bankama sa sjedištem u RH na rok do 6 mj., uz instrumente osiguranja povrata:

a) zlato i plemenite kovine, potražna salda plativa u konvertibilnoj valuti, ukupni iznos posebnih prava vučenja, mjenice i druga imovina

b) zadužnice koje je izdala HNB ili RH, plative u RH, a koje čine dio javne emisijec) zadužnice čiji je izdavatelj ili za koje jamči osoba čije su kratkoročne obveze utvrdile dvije međunarodno

priznate agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga i svrstale ga u dvije najviše kategorije, a koji su indosirani na banku, s preostalim rokom dospijeća do 3 mj. od dana kad ih je HNB diskontirala

d) iznimno HNB može odobriti kredite solventnim bankama na rok do 12 mj. ako je zahtjev za odobrenje uputila RH i ako jamči za njegov povrat

- diskontne poslove HNB može na temelju ponude solventne banke diskontirati:a) zadužnice razvrstane u jednu od 2 najviše kategorije s preostalim rokom dospijeća do 3 mj.b) zadužnice koje je izdala ili za koje jamči RH ili HNB, plative u RH, a koje čine dio javne emisije i

dospijevaju u roku od 3 mj. od dana kad ih je HNB diskontirala

3 SWAP – burzovna terminska transakcija4 REPO poslovi – kreditni sporazumi prema kojima banka prodaje vrijedn. papire koje posjeduje uz istovremenu obvezu da će ponovno otkupiti te iste vrijednosnice ''na prvi poziv'' kupca-zajmodavca ili točno određenog dana po cijeni koja zajmodavcu donosi ugovoreni prihod5 solventna banka – banka koja u svakom trenutku može podmiriti svoje dospjele novč. obveze


- trgovanje stranom valutom na promptnom i terminskom tržištu, gotovinskim, financijskim instrumentima ili drugom imovinom koja čini međunarodne pričuve RH HNB određuje tečaj po kojem kupuje i prodaje valute na deviznom tržištu, a može i prodavati i kupovati valutu RH u inozemstvu

2. Držanje i upravljanje pričuvama (rezervama) HNB propisuje obvezu banaka da izdvoje i održavaju obveznu pričuvu na računu za namiru i u blagajni ili na izdvojenom računu u HNB to je kvantitativni instrument monetarno-kreditne politike koji utječe na:

- kreditni potencijal banke- multiplikaciju depozita

- obvezna pričuva određuje se u postotku propisanom s obzirom na vrstu, ročnost, veličinu i povećanje depozita i drugih obveza banke, a ujedno se propisuje i osnovica i način obračuna obv. pričuve banke koje nepravilno obračunavaju obv. pričuvu ili je ne izdvajaju u roku, dužne su platiti naknadu HNB

- HNB upravlja međunarodnim pričuvama RH koje sačinjavaju:1. zlato, plemenite kovine i drago kamenje koje drži HNB ili netko treći za račun HNB2. novčanice i kovani novac u konvertibilnoj stranoj valuti koje drži HNB ili netko treći za račun HNB3. potražna salda plativa u konvertibilnoj stranoj valuti na računima HNB kod stranih središnjih

banaka i međunarodnih financ. institucija4. ukupni iznos posebnih prava vučenja koji HNB drži kod MMF5. mjenice, potvrde o depozitu, obveznice i ostali dužnički papiri koje drži HNB ili netko treći za račun

HNB, a koji su plativi u konv. valuti dužnika6. terminska kupnja ili REPO ugovor koji je sklopila HNB s drugim središnjim bankama ili

međunarodnim financ. institucijama 7. druga imovina koja se po svom sadržaju i značenju može izjednačiti s ovom imovinom

3. Izdavanje novčanica i kovanog novca reguliranje količine novca u optjecaju imaju središnje mjesto u funkcijama i zadacima svake središnje banke, a njima se osigurava opseg novč mase, usmjeravanje kredita banaka i namjenska raspodjela primarne emisije u praksi povećanje novč. mase se provodi emisijom novca, a smanjenje njegovim poništavanjem HNB ima isključivo pravo izdavanja novčanica i kovanog novca, uključujući i numizmatičke kovanice te utvrđuje nominalni iznos, mjere, težinu, izgled i ostala obilježja novca kojeg izdaje odgovorna je za tiskanje novca, sigurnost i pohranu neizdanog novca, te čuvanje i uništavanje novca povučenog iz optjecaja, kao i materijala koji služi za izradu novčanica i kovanog novca HNB planira i osigurava redovitu opskrbu novcem i zamjenjuje novac koji je postao neprikladan za promet (pohabane novčanice u punom iznosu, a oštećene uz uvjete koje sama odredi)

4. Odnosi s bankama i regulacija bankovnog poslovanja HNB izdaje i oduzima odobrenja za rad bankama, nadzire njihovo poslovanje i obavlja druge poslove koji su joj Zakonom povjereni:

- dostavljanje informacija HNB odlukama HNB propisuju se podaci i izvješća koje su banke dužne dostavljati HNB te rokovi za dostavu tih podataka

- suradnja s inozemnim institucijama ovlaštenim za nadzor nad poslovanjem banaka HNB i institucije ovlaštene za nadzor nad bankama mogu međusobno razmjenjivati sve podatke o bankama, a te podatke ne smiju učiniti dostupnima neovlaštenim osobama

- informacijska mreža za banke HNB može uspostaviti i održavati informacijsku mrežu za cjelokupni bankarski sustav RH

5. Poslovi platnog prometa HNB nadzire obavljanje platnog prometa, vodi račune banaka i obavlja platni promet po tim računima (svaka banka sa sjedištem u RH mora otvoriti račun u HNB), izdaje odobrenja za rad međubankovnih platnih sustava, i određuje sudionike i plaćanja koja se izvršavaju putem platnih sustava

6. Poslovi HNB za RH HNB vodi račune RH i obavlja platni promet po tim računima, te sva plaćanja po nalogu deponenta vrši do visine deponiranih sredstava na računu deponentu HNB plaća kamate na deponirana sredstva, a za svoje usluge naplaćuje naknadu HNB može obavljati poslove fiskalnog agenta za RH vezane uz:

a) izdanja zadužnica RHb) isplate iznosa glavnice, kamata i ostalih troškova vezanih uz vrijedn. papirec) ostale poslove u skladu s temeljnim ciljem HNB

- zakonom je zabranjeno odobravanje kredita RH od strane HNB

Ustroj HNB tijela HNB su:1. Savjet HNB: guverner HNB, zamjenik guvernera i viceguverneri te najviše 8 vanjskih članova predsjednik Savjeta je guverner HNB koji saziva sjednice i njima predsjedava Savjet HNB odlučuje dvotrećinskom većinom a dužan je održati sjednicu najmanje 10 puta u jednoj godini zadaci:

- utvrđivanje monetarne i devizne politike i donošenje financ. plana HNB- donošenje izvješća o financ. stanju, te stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i monetarne politike- donošenje statuta HNB- utvrđivanje kam. stopa HNB i naknada za usluge HNB


- utvrđivanje osnovice za obračunavanje obvezne pričuve i stope obv. pričuve banaka- izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad banaka i podružnica stranih banaka- utvrđivanje insolventnosti banaka i davanje prijedloga za pokretanje stečaja nad bankama- davanje suglasnosti za pripajanje banaka i stjecanje dionica banaka- davanje suglasnosti za imenovanje predsjednika i članova uprava banaka- donošenje odluka kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba- izdavanje odobrenja za rad međubankovnih platnih sustava- odlučivanje o apoenima i obilježjima novca te o njegovu puštanju ili povlačenju iz optjecaja- određivanje vrsta i oblika imovine prikladne za držanje međunarodnih pričuva RH- odlučivanje o članstvu HNB u međunarodnim organizacijama- odlučivanje o osnivanju i zatvaranju podružnica i predstavništava HNB

2. Guverner HNB odgovoran je za provođenje odluka Savjeta HNB, a ovlašten je da:- upravlja i rukovodi poslovanjem, te predstavlja i zastupa HNB- organizira rad HNB- propisuje pobliže uvjete i način obavljanja kontrole banaka, te vrste i rokove- donosi akte o funkcioniranju i razvoju informacijskog sustava HNB- imenuje i razrješava osobe s posebnim ovlaštenjima u HNB- donosi opći akt o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u - odlučuje o drugim pitanjima za koja je prema Zakonu o HNB nadležan

Kapital HNB čine ga temeljni kapital i pričuve1. Temeljni kapital: 2 mlrd. i 500 mil. kuna, a u posjedu je isključivo RH i ne može se prenositi ili biti

predmetom zaduženja2. Pričuve sastoje se od općih i posebnih opće pričuve se formiraju radi pokrića općih rizika poslovanja

HNB i njihova visina nije ograničena posebne se formiraju radi pokrića uočenih gubitaka u skladu s odlukom Savjeta HNB

Financijska i ostala izvješća financ. izvješća za svaku financ. godinu u skladu s računovodstvenim propisima i međunarodnim računovodstvenim standardima temelj financ. izvješća je financ. plan koji se donosi godišnje financ. izvješća kao i cjelokupno poslovanje HNB su predmet revizije koju obavljaju nezavisni vanjski revizori financ. izvješća HNB su:

1. Informacije o financ. stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i monetarne politike2. Mjesečna skraćena bilanca stanja3. Ostala izvješća

OSOBINE I SPECIFIČNOSTI SUVREMENOG HRVATSKOG BANKARSKOG SUSTAVA

Uvjeti i način osnivanja banaka u RH banke se mogu analizirati s dva motrišta:1. banke kao dionička društva posluju kao i ostala trgovačka društva po načelima likvidnosti, sigurnosti i

rentabilnosti s ciljem ostvarivanja dobiti, a na njih se primjenjuju odredbe Zakona koje se odnose na trgovačka društva, stečaj, računovodstvo, sanaciju i rekonstrukciju

2. banke su specifične institucije koje svojim zadaćama i poslovima spadaju u red posebnih gosp. institucija, a obvezne su poslovati u skladu s uvjetima poslovanja propisanim posebnim Zakonom, te u skladu s propisima koje je donijela HNB

- banke mogu osnovati domaće fizičke i pravne osobe, a strane fizičke i pravne osobe pod uvjetom uzajamnosti (izuzeće je kad osnivači imaju sjedište, odnosno prebivalište u zemljama WTO)

- zakonom je točno propisan postupak osnivanja banke te uvjeti koje osnivači trebaju ispuniti s tim da moraju osigurati dokaze o ispunjenju propisanih uvjeta banka započinje s radom tek nakon dobivenog odobrenja za rad kojeg izdaje HNB statusne promjene banke (stečaj, likvidacija, spajanje banaka) su uvjeti prestanka odobrenja za rad banke banke mogu u inozemstvu osnivati podružnice u skladu s hrvatskim propisima i propisima strane zemlje uz prethodnu suglasnost HNB, a strane banke to mogu učiniti u RH pod uvjetom uzajamnosti (izuzeće su banke sa sjedištem u zemljama WTO)

Kapital banke- banka mora radi osiguranja stabilnog poslovanja i osiguranja obveza prema vjerovnicima raspolagati s

odgovarajućim jamstvenim kapitalom koji se sastoji od temeljnog i dopunskog kapitala koji može iznositi najviše do visine tem. kapitala minimalni iznos tem. kapitala je 20 mil. kn

- radi pokrića rizika koji nastaju u poslovanju banke formiraju posebne rezerve za osiguranje od potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz rizičnih plasmana ovisno o visini upisanog tem. kapitala Zakonom su propisani poslovi koje neka banka može obavljati banka na osnovu upisanog minimalnog tem. kapitala (20 mil. kn) može obavljati poslove:

1. primati sve vrste depozita u domaćoj i stranoj valuti od trgovaca pojedinaca i fizičkih osoba2. davati kredite manjim i srednjim poduzetnicima te drugim bankama3. davati jamstva i bankovne garancije


4. obavljati poslove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji (mjenjački poslovi)5. prikupljati sredstva izdavanjem vrijedn. papira6. kupovati i prodavati za svoj račun ili za račun svojih komitenata instrumente tržišta novca

(uključujući čekove, mjenice, certifikate o depozitu) i vrijednosne papire RH ili HNB7. pružati usluge platnog prometa i obavljati novč. posredovanja

Banka koja ima uplaćen najmanje dvostruki iznos minimalnog tem. kapitala može pored poslova koje obavlja banka s minimalnim tem. kapitalom, obavljati:

1. primati sve vrste depozita2. davati sve vrste kredita, izdavati jamstva i bank. garancije 3. obavljati poslove s mjenicama, čekovima i certifikatima o depozitu za svoj račun ili za račun

komitenata4. pozajmljivati, kupovati i prodavati financijske izvedenice5. obavljati poslove s vrijednosnim papirima za svoj račun ili za račun drugih osoba6. izdavati i upravljati sredstvima plaćanja7. obavljati financ. leasing i faktoring8. davati informacije o bonitetu komitenata na njihove zahtjeve9. pružati ostale financ. usluge koje odredi HNB

Banke koje uplate trostruki iznos minimalnog tem. kapitala mogu pored svih navedenih poslova, obavljati i:1. platni promet u zemlji2. kreditne poslove s inozemstvom i platni promet s inozemstvom3. pružati ostale financ. usluge koje propiše ili odredi HNB

Rezerve i posebne rezerve banke rezerve se koriste za otpis nenaplativih potraživanja, i za pokriće gubitaka koji proizlaze iz poslovanja banke radi sigurnosti poslovanja banka mora formirati i posebne rezerve za osiguranje od potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz rizičnih plasmana

Izloženost banke izloženost banke prema jednoj osobi podrazumijeva iznos svih kredita i drugih tražbina, ulaganja u vrijedn. papire i vlasničke uloge te preuzete obveze prema jednoj osobi ukupan iznos svih velikih izloženosti banke ne smije premašiti 400% jedinstvenog kapitala banka je dužna opseg poslovanja usklađivati tako da iznos jamstvenog kapitala u svako doba iznosi najmanje 10% ukupnog iznosa aktive i aktivnih izvanbilančnih stavaka raspoređenih po stupnjevima rizika

Nadzor i kontrola poslovanja HNB obavlja nadzor nad poslovanjem banaka, podružnica i predstavništava stranih banaka u RH u skladu s Zakonom o bankama te na osnovi međunarodnih ugovora HNB nadzire zakonitost poslovanja banaka i ocjenjuje sposobnost banaka da upravljaju rizicima u poslovanju te donosi mjere za uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti svaka banka je dužna voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća:

1. bilanca2. račun dobiti i gubitka3. izvješće o promjenama u kapitalu4. izvješće o promjenama u financ. položaju u obliku koji propisuje HNB

Financijska izvješća uključujući i vođenje posl. knjiga provjerava i ocjenjuje ovlaštena revizorska tvrtka u skladu s propisima o reviziji, koja je dužna bez odgađanja obavijestiti HNB o svakoj povredi Zakona u poslovanju banke banka je također dužna organizirati unutarnju kontrolu koja je izravno podređena Upravi banke i organizacijski odvojena od drugih dijelova banke, a njezini zadaci su:

1. stalan i cjelovit nadzor nad pravilnosti, ažurnosti i zakonitosti poslovanja banke2. određuje ima li banka opće akte i postupa li u skladu s njima3. nadzire provođenje općih akata i njima propisanih postupaka

Mjere za poboljšanje stanja u banci- ako banka krši odredbe Zakona o HNB ili propise koje donese HNB ili postoji opasnost da neće uredno

ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima, HNB poduzima neke od mjera:1. pismeno upozorenje2. traži sazivanje sjednice Uprave, NO ili glavne skupštine banke 3. pisani nalog banci za poštivanje odredaba Zakona o bankama odnosno propisa HNB4. propisuje uvjete poslovanja banke koji mogu sadržavati najniže, tj. najviše kam. stope, i rokove

dospijeća potraživanja i obveza te druge uvjete5. pisani nalog banci da potpuno ili djelomično obustavi isplatu dividende6. oduzima suglasnost za imenovanje predsjednika ili člana uprave7. daje pisane naloge prema kojima jedan ili više dioničara koji imaju značajan broj dionica banke

moraju prodati te dionice (u roku od 30 dana od primitka takvog naloga)8. imenuje povjerenstvo9. ukida odobrenje za rad banke


Ovisno o težini stanja u banci, HNB imenuje povjerenika ili privremenog upravitelja banke čiji zadaci su:1. predlaganje plana mjera i aktivnosti kako bi banka ponovno poslovala u skladu sa Zakonom

obavezna dokapitalizacija2. plan spajanja s nekom bankom ili pripajanja drugoj banci3. plan prodaje dionica, odnosno imovine banke

Mogući pravci glede prevladavanja zatečenog stanja u banci:1. Privremeni upravitelj koji će nakon procjene stanja u banci predložiti određene mjere za buduće

stabilno i profitabilno poslovanje banke tu prestaju sve ovlasti uprave, NO, i glavne skupštine 2. Stečaj ovisno o težini zatečenog stanja ili u slučaju da poduzete mjere nisu dale očekivane

rezultate osim HNB prijedlog za stečaj mogu podnijeti i vjerovnici banke i sama banka3. Sanacija ako je to od posebnog drž. interesa i ako su iscrpljene sve mogućnosti za sprječavanje

narušavanja stabilnosti ukupnog financ. sustava države, Vlada RH može na prijedlog HNB dononosi odluku o provođenju sanacije banke

Hrvatska udruga banaka (HUB) neovisna i profesionalna ustanova (15.10. 1999.) osnovana s ciljem da brani, štiti i promiče interese svojih članica kao i čitave bankovne industrije u RH- HUB je donijela Kodeks dobre bankovne politike koji je temeljen na solidarnosti i lojalnoj konkurenciji svih

članica - HUB je pridružena članica Bankovne federacije EU od 27.03. 2000.g. - uvjeti za članstvo: min 1% tržišnog udjela, mora imati obavljenu reviziju godišnjih financ. izvješća od renomirane

revizijske kuće u dvije uzastopne posl. godine- organi HUB su Skupština, Izvršni odbor i direktor Udruge Izvršni odbor utvrđuje ukupnu strategiju i poslovnu

politiku udruženja, donosi projekte značajne za rad i razvoj udruženja, izrađuje godišnji financijski plan - udruženje je otvoreno za sve nove članice ukoliko prihvate Kodeks dobre bankovne prakse te to pismeno

zatraže izvori financiranja HUB su članarina i doprinosi članica

Financijsko tržište i financijske institucije tržište kojem je predmet poslovanja novac ili njegovi reprezentanti (zamjenice) podjela: novčano tržište i tržište kapitala vremenska podjela na novčano ili kratkoročno tržište odnosno dugoročno ili tržište kapitala nije jedina podjela financ. tržišta, već financ. instrumenti (novac, ček, akreditiv, mjenice, dionice, obveznice, novac od plemenitih kovina, police osiguranja, vrijednosnice, i sl.) i postojanje financ. posrednika uvjetuju tu podjelu- financ. instrumenti su novčani oblici s različitim (većim ili manjim) stupnjem likvidnosti odnosno s većim ili

manjim prinosom (kamatom) i rizikom- novčano tržište u užem smislu je mehanizam pozajmljivanja novca centralne banke poslovnim bankama na

vrlo kratke rokove, dok novč. tržište u širem smislu obuhvaća cjelokupno kratkoročno kreditiranje: centralna banka–poslovne banke–komitenti

- bitne odrednice financ. tržišta: raznolikost financ. instrumenata, uloga središnje banke i posl. banaka, te sve više uloga i drugih financ. institucija

- financ. tržište nije izdvojeno samostalno tržište, već je integralni dio tržišta roba i usluga te je usko vezano uz štednju (stanovništva i gosp. subjekata) i investicije što u konačnici znači i potrošnju

- funkcije suvremenog tržišta su:1. prikupljanje i realokacija novč. sredstava2. maksimiziranje ili bar optimizacija gosp. aktivnosti3. učinkovit transfer novč. sredstava4. optimalizacija novč. cirkulacije

Zavod za platni promet samostalna organizacija ovlaštena za obavljanje platnog prometa u zemlji, i ima svojstvo pravne osobe posluje preko svojih jedinica i ekspozitura, a u obavljanju poslova primjenjuje znan. dostignuća i standarde s područja platnog prometa i informatičke tehnologije te jednak postupak rada i računalno-komunikacijsku mrežu poslovi Zavoda:

1. platni promet2. vođenje statistike financ. tijekova evidentiranih kod ovlaštenih organizacija platnog prometa3. izrada analiza i informacija4. ostali poslovi određeni propisima i na osnovi ugovora

Upravni odbor upravlja Zavodom, ima 5 članova, od kojih 4 imenuje Savjet HNB, a glavni direktor je član UO po položaju i rukovodi Zavodom, zastupa ga, predstavlja i odgovara za njegov rad glavnog direktora imenuje i razrješava Savjet HNB na prijedlog guvernera HNB


Zavod ostvaruje prihode od pravnih i fizičkih osoba:1. Naknade za obavljanje poslova platnog prometa koje se naplaćuju od sudionika s njihovih

računa ili u gotovini2. Naknade za poslove koji se obavljaju na temelju ugovora3. Ostale naknade ostvarene poslovanjem

Nadzor nad poslovanjem ZAP-a obavlja HNB, tako da Zavod podnosi Savjetu HNB program rada, proračun prihoda i rashoda, financ. izvještaje, te polugodišnje i godišnje izvješće o radu

INFOZAP servis je osnovan s ciljem osiguranja informacija i povećanja brzine njihove dostupnosti zainteresiranim korisnicima, a omogućava:

1. govornu informaciju o stanju računa2. dobivanje informacijskog izvatka na zahtjev – u istom pozivu, telefaxom3. dobivanje inform. izvatka u obliku datoteke modemskom komunikacijom4. automatsko dobivanje inform. izvatka, telefaxom5. dobivanje inform. izvatka na zahtjev – u povratnom pozivu, telefaxom

Dugovanja i potraživanja se mogu podmiriti i bez novč. prijenosa (kompenzacijom, cesijom, asignacijom), ali je to rijetko te se najviše koristi novčani prijenos:

1. Gotovina korištenje kovanog i papirnog novca manje zastupljeno i strogo zakonski regulirano2. Depozitni novac (knjižni, kreditni, virtualni) najviše se koristi zbog osobina kao što su: jeftina i brza

uporaba, te jednostavni postupak preknjižavanja zbog čega se lakše kontrolira depozitni novac čini osnovicu za stvaranje sekundarnih depozita (multiplikacija depozita) jer svaka deponirana novč. sredstva u obliku primarnih depozita to omogućuju isto kao i gotovi novac on je definitivan novac jer se predajom gotovine odnosno preknjižavanjem depozitnog novca izvršava novč. obveza u cijelosti

3. Prenosivi vrijedn. papiri nisu definitivan novac što znači da novč. obvezu nije moguće podmiriti bez volje dužnika i vjerovnika

Platni promet čine sva plaćanja između sudionika u platnom prometu preko računa koji se vode kod ovlaštenih organizacija, a pod plaćanjem u platnom prometu podrazumijevamo:

1. obračun preko računa;2. uplata na račun;3. isplata s računa

Otvaranje računa je zakonom propisana obveza, a zatvaranje računa se može provesti na dva načina: 1. po želji (zahtjevu) imatelja računa; 2. po službenoj dužnosti (stečaj, likvidacija)

Postupak otvaranja računa:1. zaključenje ugovora o obavljanju platnog prometa u zemlji2. podnošenje zahtjeva za otvaranje računa

Zahtjevu za otvaranje računa potrebno je priložiti:1. rješenje o upisu u sudski registar2. akt nadležnog organa o osnivanju3. obavijest o razvrstavanju prema djelatnosti4. ugovor o deponiranju sredstava5. prijava potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa

Zakonom regulirane vrste računa:1. Računi pravnih osoba:

a. račun za redovno poslovanje; b. račun za obavljanje novč. prometa organizacijskog dijela pravne osobe; c. obračunski račun;d. prolazni račun za naplatu prihodae. drugi račun određen propisomf. račun za naplatu javnih prihoda

2. Računi fizičkih osoba – s registriranom djelatnošću3. Računi fizičkih osoba – građana4. Računi javnih bilježnika


Sudionici u platnom prometu su domaće pravne i fizičke osobe, a strane pravne i fizičke osobe pod posebnim uvjetima platni promet u RH se obavlja preko pet grupa ovlaštenih organizacija s tim da HNB i ZAP imaju i kontrolnu funkciju

Ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa: HNB, ZAP, banke, štedionice i štedno-kreditne zadruge; i Hrv. pošta, a djelokrug i opseg poslova je različiti za svaku od njih

Funkcije HNB u svezi platnog prometa:- opskrbljivanje gotovim novcem jedinice ZAP-a- primanje depozita s računa depozitara utvrđenih zakonom i na temelju posebnog ugovora- vođenje računa banaka i štedionica- upravljanje Hrvatskim sustavom velikih plaćanja (HSVP)- kontrola obavljanja platnog prometa zavoda, banaka, štedionica, štedno-kreditnih zadruga i Hrv. pošte

ZAP-a kao ovlaštena organizacija za platni promet:- vodi račune za naplatu javnih prihoda; račune organa uprave i samouprave; račune pravnih osoba u drž.

vlasništvu; račune za obračun platnog prometa i obavlja platni promet preko tih računa- vodi račune ostalih pravnih i fizičkih osoba i obavlja platni promet po tim računima- obavlja platni promet između sudionika koji račune vode kod različitih ovlaštenih organizacija- evidentira naplatu javnih prihoda i vrši raspodjelu tih prihoda korisnicima- obavlja blagajničko-trezorske poslove- opskrbljuje gotovim novcem ovlaštene organizacije- obavlja zamjenu i povlačenje oštećenog i pohabanog novca- prati stanja novč. sredstava na računima pravnih i fizičkih osoba i njihovu solventnost- osigurava podatke za vođenje kreditno-monetarne politike i praćenje tekućih gosp. kretanja- obavlja druge poslove platnog prometa određene zakonom

Banke, štedionice i štedno-kreditne zadruge kao ovlaštene organizacije platnog prometa:- banke vode račune pravnih i fizičkih osoba, a štedionice samo fizičkih osoba- primaju uplate od fizičkih osoba u korist računa koji se vode kod ovlaštenih organizacija- primaju uplate dnevnog utrška u korist računa pravnih i fizičkih osoba- prate stanje novč. sredstava na računima pravnih i fiz. osoba i njihovu solventnost

Hrv. pošta preko svojih jedinica :- prima uplate od fiz. osoba- obavlja isplate fiz. osobama za račun pravnih i fiz. osoba koje imaju račune kod ovlaštenih organizacija- prima uplate dnevnog utrška gotovog novca u korist računa pravnih i fiz. osoba

Pravna osoba može imati račune kod više ovlaštenih organizacija, koji mogu biti: žiro i tekući računi, s tim da sudionici platnog prometa mogu otvoriti:

1. račun za redovno poslovanje2. račun za obavljanje novč. prometa organizacijskog dijela sudionika, koji je sastavni dio računa

za redovno poslovanje3. obračunski račun4. račun za naplatu javnih prihoda5. druge račune određene zakonom

Plaćanje preko računa obavlja se:1. obračunom2. bezgotovinski3. gotovim novcem

Bezgotovinska plaćanja (prijenos s računa na račun) i gotovinska plaćanja (uplate i isplate) preko računa obavljaju se putem naloga za plaćanje u korist odnosno na teret računa koji se vodi kod ovlaštene organizacije nalozi za plaćanje daju se na propisanim obrascima platnog prometa prilagođenim za elektroničku i optičku obradu podataka, a može i računalnom komunikacijom između sudionika i ovlaštenih organizacija plaćanje s računa provodi se do visine pokrića na računu pokrićem se smatra raspoloživi saldo na računu od prethodnog dana uvećan za priljev sredstava tijekom dana i sredstava kredita, a umanjen za plaćanja u tom danu

Ovlaštena organizacija je dužna naloge za plaćanje izvršiti sljedeći radni dan od dana primitka, a izuzetak su:1. nalozi za plaćanje koje daje HNB2. nalozi depozitnih institucija3. nalozi drž. proračuna i korisnika sredstava drž. proračuna4. nalozi za plaćanje između deponenata iste depozitne institucije5. nalozi čiji prioritet utvrdi HNB


Zakonom o platnom prometu utvrđene su i posebne ovlasti HNB i ZAP, a u skladu s tim HNB propisuje:1. način i postupak obavljanja platnog prometa2. uvjete i način ostvarivanja računa kod ovlaštenih organizacija3. uvjete koje moraju ispunjavati banke da bi mogle voditi račune pravnim osobama4. način i postupak kontrole obavljanja platnog prometa kod ovlaštenih organizacija5. način rukovanja i čuvanja novčanica, kovanog novca i vrijednosnica6. uvjete i način plaćanja gotovim novcem7. sadržaj naloga za plaćanje

Vrste platnog prometa platni promet se dijeli na tuzemni i inozemni, a tuzemni platni promet je gotovinski ili bezgotovinski svako plaćanje između sudionika u platnom prometu počinje davanjem naloga za plaćanje ovlaštenoj organizaciji kod koje se vodi račun, i to na tri načina:

1. pismenim nalogom, obrascima platnog prometa, (obrasci na kojima se izdaju nalozi za obavljanje gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja u RH)

2. nalogom na magnetnom mediju3. elektroničkim nalogom

Obrasci za gotovinska plaćanja1. ZA UPLATE

a. Opća uplatnica (obrazac 10) gotovinski i bezgotovinski nalog platnog prometa kao gotovinski nalog služi za uplate u korist vlastitog računa sudionika PP te za uplate građana i pravnih osoba na račune koji se vode u ZAP kao bezgotovinski nalog koristi se pri obračunu bariranih čekova i kad pravna osoba obračunava gotovinske isplate sastoji se od dva istovjetna primjerka (priznanice i izvještaja za arhiv), a izrađena je na samokopirnom papiru

b. Opća uplatnica (obrazac 10-1) služi za uplate u gotovom novcu po različitim osnovama u korist računa primatelja koji se vodi kod ovlaštenih organizacija PP razlikuje se od obrasca 10 po obliku i namjeni tiskana je u jednom primjerku, i nije kopirna, a sastoji se od 2 dijela (priznanice i izvj. za arhiv)

c. Posebna uplatnica (obrazac 11) koristi se za gotovinski promet kao i opća s tim da ima jedan primjerak više od opće uplatnice jer se uplatitelju pri uplati uručuju dva ovjerena primjerka (priznanica i izvještaj nadležnom organu) dok treći (izvj. za arhiv) ostaje u ZAP

2. ZA ISPLATEa. Ček (obrazac 20) izdaje ga sudionik PP (trasant) kada na teret svog računa nalaže isplatu određenog

iznosa naziva se i gotovinski ček jer služi za gotovinske isplate podnosi se na naplatu jedinici ZAP kod koje se vodi račun izdavatelja čeka (trasanta) najčešće se tiska u čekovnim knjižicama i sastoji se od dva dijela talona i samog obrasca čeka koji se sastoji od originala i kopije

b. Uputnica (obrazac 25) koristi se kao gotovinski nalog PP kad sudionik PP na teret svog računa vrši isplatu određenoj osobi namijenjena je isključivo gotovinskim isplatama i to fizičkim osobama doznačeni novac se isplaćuje primatelju preko jedinica Hrv. pošte (na kućnu adresu ili na šalteru) rok isplate uputnice je 30 dana

c. Nalog za gotovinsku isplatu (obrazac 28) upotrebljava se pri isplati gotovine na osnovi doznake građanima, pri isplati obveznica, pri isplati mirovina i sl. sastoji se od dva kopirna dijela (naloga za gotovinsku isplatu i kopije)

Obrasci za bezgotovinska plaćanja1. Opći nalog za prijenos (obrazac 40) upotrebljava se kad sudionik PP (nalogodavac) nalaže Zavodu da

na teret njegova računa prenese sredstva na račun drugog sudionika sastoji se od dva dijela (naloga za prijenos i kopije) prvi primjerak se podnosi Zavodu, a drugi ostaje kod uplatitelja

2. Posebni nalog za prijenos (obrazac 41) isti kao opći nalog za prijenos (obrazac 40) osim što se sastoji od tri kopirna dijela tako da drugi dio potvrđuje ZAP da je nalog primio na izvršenje

3. Nalog za obračun (obrazac 42) služi radi evidentiranja podmirenja obveza i potraživanja između sudionika PP obračunskim oblicima – kompenzacijom, cesijom, asignacijom i sl. sastoji se od dva kopirna primjerka (naloga za obračun i kopije)

4. Nalog za naplatu (obrazac 43) najviše se koristi pri naplati čekova tekućih računa građana, pri naplati mjenica, garancija i sl. sastoji se od dva dijela (naloga za naplatu i kopije)

5. Nalog za prijenos s računa-akreditiva (obrazac 44) na osnovu njega korisnici akreditiva vrše plaćanja preko otvorenog akreditiva terećenjem istoga i odobravanjem računa drugog korisnika sastoji se od dva primjerka (akreditiva i kopije)

6. Obračunski ček (obrazac 45) služi za bezgotovinsko plaćanje, a njime se prenosi novac s računa trasanta na račun remitenta

7. Zbrojni nalog za prijenos (obrazac 47) koristi se kad platitelj ima više obveza prema različitim primateljima, te on onda nalaže da se na teret njegovog računa prenesu sredstva u korist više računa primatelja sastoji se od dva dijela (zbrojnog naloga i kopije)


Instrumenti osiguranja plaćanja:1. pravni instrumenti osiguranja plaćanja –

bank. garancija, akreditiv, ček i mjenica2. stvarno-pravna sredstva osiguranja –

hipoteka, založno pravo i dr.

Bankovna garancija banka se obvezuje da će korisniku garancije, u iznosu navedenom u garanciji, izvršiti obvezu ako ju u ugovorenom roku nije izvrši glavni dužnik banka ostaje u obvezi ispunjenja i kad obveza glavnog dužnika prestane postojati ili postane pravomoćna mora biti izdana u pisanoj formi (ima oblik ugovora), a mogu glasiti i na kune i na devize banka namiruje obvezu iz garancije i ako je garancijom osigurana nenovčana obveza supergarancija banka izdaje garanciju za pokriće obveza po garanciji druge banke koristi se kada su veći garantirani iznosi, ovisno o predmetu garancije (npr. veliki investicijski radovi)

Akreditiv banka se obvezuje nalogodavcu da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novč. svotu ako do određenog vremena bude udovoljeno uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva mora biti u pisanoj formi i nezavisan je od pravnog posla temeljem kojeg je otvoren Vrste akreditiva:

1. opozivi i neopozivi 2. prenosivi i neprenosivi3. djeljivi i nedjeljivi4. osobni (obični) i dokumentirani kod osobnog vlasnik žiro računa putem banke stavlja na raspolaganje

određenu svotu trećoj osobi kod dokumentiranog isplata se uvjetuje predajom određenih dokumenata (tovarni list, faktura i sl.) ako nije drukčije ugovoreno, svaki dokumentirani akreditiv se smatra opozivim pa čak i kad je ugovoren na određeno razdoblje neopozivi dokumentirani akreditiv može biti ukinuti ili izmijenjen samo sporazumom svih zainteresiranih strana dokumentirani akreditiv je prenosiv ili djeljiv samo ako je banka ovlaštena u uputama prvog korisnika da plati u cjelini ili djelomično jednom ili većem broju korisnika

Ček instrument plaćanja ali se može koristiti i kao instrument osiguranja, a ta osobina se zasniva na pokriću koje izdavatelj čeka (trasant) ima kod isplatitelja čeka (trasata) u trenutku izdavanja čeka i u mogućnosti avaliranja čeka u slučaju da trasant izda ček bez pokrića, ček će biti valjan s tim da je izdavatelj pri tom počinio kazneno djelo kao pokriće za izdavanje čeka mogu poslužiti:

- novac na računima kod ZAP-a, banaka i štedionica- kredit po tekućem računu građana- kredit koji je banka, odnosno štedionica odobrila trasatu- dospjela potraživanja trasanta prema trasatu

Bitni sastojci čeka: da ima sve bitne elemente (oznaku da je to ček, poziv da se plati određena svota, ime trasata, potpis trasanta, mjesto isplate, oznaka mjesta izdanja čeka) i da je trasiran na banku

- ček se može avalirati u cijelosti, a čekovni avalist može biti bilo tko osim trasata, i on jamči da će osoba za koju se daje aval isplatiti svotu naznačenu na čeku, odnosno da će ju sama platiti ukoliko ta osoba to ne učini avalist koji je isplatio čekovnu svotu ima pravo regresa od onoga za koga je jamčio

Mjenica izdavanjem mjenice izdavatelj (trasant) se obvezuje izvršiti mjeničnu obvezu prema korisniku mjenice (remitentu), ali i prema svim kasnijim imateljima mjenice načini korištenja mjenica kao kreditnog instrumenta:

1. izdavanjem (trasiranjem) mjenice za podmirenje neke novč. obveze odgađa se plaćanje do roka označenog na mjenici kreditira se izdavatelj mjenice

2. indosiranjem (prenošenjem) mjenice između korisnika dolazi do međusobnog kreditiranja sudionika indosamenta

3. eskontiranjem, odnosno predajom mjenice prije njenog dospijeća, remitent dolazi do novca prije dospijeća mjenice, ali svota je umanjena za kamate kreditira se imatelj mjenice

Mjenica je praktično, učinkovito i relativno jeftino sredstvo osiguranja plaćanja jer dužnik predaje mjenicu vjerovniku koji u slučaju da dužnik ne podmiri obvezu u ugovorenom roku u cijelosti naplaćuje mjenicu

Bitni sastojci trasirane mjenice:1. oznaka da je mjenica2. bezuvjetni poziv da se plati određena svota3. ime onoga koji treba platiti (trasat)4. oznaka dospjelosti5. mjesto gdje se treba obaviti plaćanje6. ime onoga kome se ili po čijoj naredbi se mora platiti (remitent)7. naznaka dana i mjesta izdanja mjenice8. potpis izdavatelja (trasant)


Indosiranje mjenice mjenica se može prenijeti indosamentom osim mjenice na koju je trasant stavio riječi ''ne po naredbi'', no ona se može prenijeti ustupanjem (cesijom) indosiranje se vrši potpisom na mjenici ili na listu koji je uz nju vezan (alonž), a indosamentom se prenose sva prava koja proistječu iz mjenice, a indosant odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena indosament mora biti bezuvjetan, a indosant može zabraniti da se mjenica dalje indosira osoba koja posjeduje mjenicu se smatra njezinim zakonitim imateljem ukoliko svoje pravo može dokazati neprekinutim nizom indosamenata

Akceptiranje mjenice akceptom se trasat obvezuje mjenicu platiti o dospjelosti akceptiranje se vrši unošenjem riječi ''priznajem'', ''prihvaćeno''Avaliranje mjenice osigurava se isplata mjenice u cijelosti ili jednim dijelom avalist je u pravilu treća osoba ali to može biti i netko od potpisnika mjenice aval se daje na mjenici izrazom ''per aval'', ''kao jamac'' ako dođe do naplate mjenice na teret avalista on stječe pravo regresa od ostalih dužnikaDospjelost mjenice po viđenju; na određ. vrijeme po viđenju; na određ. vrijeme od dana izdanja; na određ. dan

Plativost mjenice mjenica je plativa na određeni dan ili na određeno vrijeme, nakon dana izdavanja ili po viđenju u slučaju da se mjenica ne podnese na isplatu u roku naznačenom na njoj, svaki dužnik je ovlašten da mjeničnu svotu položi u mjestu plaćanja kod prvostupanjskog sudaProtest mjenice protest mjenice je javna isprava koju je izdao javni bilježnik, a njome se utvrđuje da su nastupile činjenice za ostvarivanje regresa, i da je imatelj mjenice poduzeo prema trasatu sve propisane radnje protestom se utvrđuje da su u cijelosti ili djelomično odbijeni akcept ili isplataAmortizacija mjenice postupak kod nadležnog suda u slučaju nestanka mjenice, a temeljem tog postupka putem sudske odluke više se ne mogu ostvarivati nikakva mjenična prava

Plaćanje gotovim novcem korištenje gotovine u obje ili samo u jednoj fazi novč. transakcije bez obzira da li se radi o uplati ili isplati Odlukom o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem određeno je da se plaćanjem gotovim novcem smatraju sva plaćanja između pravnih osoba i između fizičkih osoba, te pravnih i fizičkih osoba koja se vrše izravnom predajom gotovog novca, uplatama i isplatama gotovog novca jedne osobe na račun druge isplatama u gotovom novcu smatraju se i isplate preko žiro računa:

1. isplate čekom fizičkim osobama obveznicima poreza na dohodak2. isplate na tekući račun ili štednu knjižicu građana u posl. banci ili pošti

- pravne i fiz. osobe dužne su gotov novac primljen tijekom dana uplatiti na svoj račun kod ovlaštene organizacije istog, a najkasnije idućeg radnog dana za potrebe poslovanja gotovim novcem, one mogu zadržati gotov novac krajem radnog dana do visine blagajničkog maksimuma čija se visina određuje Zakonom o računovodstvu u Odluci o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem određeno je da pravne i fiz. osobe mogu plaćati gotovim novcem drugima:

1. za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 1.000,00 kn po računu2. za potrebe opskrbe ovlaštenih mjenjača gotovim novcem3. za namjene temeljem posebne odluke guvernera HNB

Kontrolu primjene Odluke kod pravnih i fiz. osoba obavlja Financ. policija i Porezna uprava, dok kontrolu iznosa gotovog novca u blagajnama i trezorima ZAP-a, banaka, štedionica i jedinica HP vrši HNB

Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP) počeo s radom 6. travnja 1999.g. prenošenjem računa banaka i štedionica iz ZAP-a u HNB, a zajedno s Nacionalnim klirinškim sustavom (NKS) čini sustav za obračun svih bezgotovinskih plaćanja u zemlji sudionici HSVP su HNB, sve banke i štedionice (direktni sudionici) te institucije koje posreduju u obavljanju platnog prometa (ZAP) kao posredni sudionici- direktni sudionici HSVP imaju svoje račune za namirenje u HNB i to u kunama, a putem HSVP izvršavaju

međusobna plaćanja naloge za plaćanje na teret svoga računa direktni sudionici daju prema zakonom propisanom redoslijedu plaćanja

- pokriće na računu predstavlja raspoloživo stanje na računu direktnog sudionika u trenutku primitka plaćanja u HSVP, uvećano za ev. odobreni limit od strane HNB limit predstavlja visinu dozvoljenog negativnog stanja na računu tijekom dana

- direktni sudionik ima mogućnost određivanja prioriteta izvršenja u rasponu od 1 do 98 (1 je najviše), s tim da su prioriteti 1 – 10 rezervirani za zadavanje plaćanja za koja je zakonski propisan prioritet izvršenja

- HNB ima mogućnost zadavanja direktnih transfera direktni transfer predstavlja plaćanje na teret odnosno u korist računa za namirenje sudionika u HSVP, bez korištenja SWIFT telekomunikacijske mreže također HNB ima mogućnost zadavanja direktnog transfera s prioritetom izvršenja 0 što predstavlja najviši mogući prioritet


U ZAP-u se vode i obračunski računi čija svrha je uključivanje onih financ. transakcija koje nisu obuhvaćene HSVP-om i Nacionalnim klirinškim sustavom (NKS), a to su:

1. računi obračuna sredstava depozita po viđenju banaka/štedionica u jedinicama ZAP-a2. računi obračuna uplata i isplata deponenata banaka/štedionica u pošti3. računi za banke/štedionice koje nisu uključene u rad s NKS4. računi za evidentiranje plaćanja preko računa deponenata banaka/štedionica u ZAP-u koja su

izvršena putem NKS

Nacionalni klirinški sustav (NKS) osnovan s ciljem stvaranja učinkovitog, pouzdanog i promptnog bezgotovinskog plaćanja između depozitnih institucija, a njegov osnov čine međubankovna plaćanja u neto multilateralnom načelu neto multilateralno načelo predstavlja izračun neto pozicija na obračunskim računima, koje su rezultat kontinuiranog obračuna platnih transakcija zadanih na teret i u korist obrač. računa tijekom radnog dana u NKS- oznaka datuma valute određuje i datum obračunskog dana, ali se platne transakcije mogu dostaviti NKS-u i

unaprijed, najranije 14 radnih dana prije datuma valute saldo na obračunskim računima je nula na početku svakog obračunskog dana platne transakcije se izvršavaju do visine pokrića odnosno do visine odobrenog limita na obračunskom računu kojeg određuje HNB, a potpisuje guverner HNB posebnom odlukom platne transakcije se zadavaju s oznakom prioriteta izvršenja od 0 do 99 (0 je najviši)

Putem NKS-a razmjenjuju se:- platne transakcije- podaci za namirenje obračunatih transakcija na računima sudionika obračuna u HNB- podaci za izvješća o promjenama i stanju sredstava na računima koji se vode kod banaka i ZAP-a- podaci o dnevnom prometu i stanju na obrač. računima sudionika obračuna- poruke u slobodnom formatu i poruke operativnog sustava- podaci i upiti za provođenje nadzora nad obračunom

Sudionici NKS banke i štedionice; HNB; ZAP; treće strane (institucije koje temeljem ugovora dostavljaju platne transakcije u NKS radi obračuna u ime i za račun banke ili HNB) sudionici obračuna putem NKS su banke, štedionice i HNB ZAP obavlja sve poslove vezane za operativno i tehničko-tehnološko funkcioniranje NKS i zadaje platne transakcije na teret obračunskih računa banaka, štedionica i HNB platne transakcije i razmjena informacija se obavljaju u elektroničkoj formi korištenjem SWIFT sustava i dostavljaju NKS-u u obliku datoteke za elektroničku razmjenu (DER)

Funkcije NKS:1. Kontrolna nadzorna funkcija u vezi je s funkcijom HNB u NKS, jer HNB svakog radnog dana postavlja

limite poslovnim bankama te ih dostavlja NKS-u, a ujedno temeljem NKS HNB tijekom dana ima uvid u financ. pozicije svih banaka što joj osigurava nadzor nad poslovanjem banaka

2. Funkcija informiranja kreiranje izlazne datoteke za elektr. razmjenu (DER), mogućnost povezivanja na računalni sustav NKS radi uvida u trenutno stanje obrade određenog sudionika, mogućnost upozorenja telefonom ili telefaxom na neuobičajene situacije

Sve informacije koje sudionik mora primiti u obrač. transakcijama formiraju se u izlaznim DER-ovima koji sadrže:1. poruke o platnim transakcijama inicirane od strane sudionika obračuna2. poruke i potvrde o izvršenom obračunu zadanih naloga3. poruke o pogreškama4. poruke o obračunu naloga zadanih od trećih strana5. poruke slobodnog formata prikupljene tijekom ciklusa6. dnevna izvješća

Suvremeni načini plaćanja kartice i elektronički oblici plaćanjaKartice specifični bezgotovinski instrument plaćanja, ali i polugotovinski ako se plaćanje usluga korisnika kartice vrši uplatom u gotovini na blagajni izdavatelja imatelj kartice svojim potpisom na posebnom obrascu (slipu) vrši plaćanje robe ili usluge primatelju kartice koji je u tom slučaju kreditor jer na temelju te transakcije stječe potraživanje prema izdavatelju kartice, a koji istovremeno stječe pravo naknade troška transakcije od korisnika kartice ne dolazi do prijenosa gotovine već je čitav posao obavljen žiralno

Vrste kartica prema izdavatelju:1. bankarske kartice izdaju ih poslovne banke (Visa, Master Card)2. nebankarske kartice izdaju ih specijalizirane kompanije kao svoju osnovnu djelatnost (Amex, Diners)3. trgovačke kartice izdaju ih trgovački lanci, a pružaju niz pogodnosti na prodajnim mjestima izdavatelja


Prema kriteriju mogućnosti koje pružaju1. kreditne kartice omogućuju vlasniku kartice kreditiranje temeljem ugovora o korištenju kartice, tj.

korisnik u trenutku preuzimanja obveze ne mora imati sredstva na svom računu2. troškovne kartice (Charge Cards) omogućuju korisniku plaćanja bez ograničenja3. debitne kartice vezane su za tekući račun korisnika, a računi se plaćaju putem trajnog 4. pretplatne kartice korisnik mora prije transakcije osigurati novac na svome računu tzv. ''pametne''

(smart) kartice koje sadrže čip koji omogućuje identifikaciju i plaćanje uz pomoć odgovarajuće opreme5. Purchasing kartice koriste se za nabavu opreme ili reprodukcijskog materijala pravnih osoba

Podjela po vrsti korisnika: osobne i poslovne (Company Card) osobne možemo podijeliti na:1. osnovne namijenjene su punoljetnim korisnicima koji ispunjavaju tražene uvjete glede sposobnosti

namirenja obveza2. dodatne namijenjene su za uže (punoljetne) članove obitelji s tim da je glavni dužnik osnovni korisnik

Podjela po vrsti proizvoda standardne kartice; zlatne kartice; platinaste kartice

Temelj kartičnog poslovanja čini profit u poslovanju s kreditnim karticama, a izvori prihoda izdavatelja kartica su:- naknada izdavanja (članarina)- naknada servisa i provizija obračunata na prodajnim mjestima- kamate za kreditne usluge- aktivnosti obrade platnih kartica za treće

Elektronički oblici plaćanja prijenos podataka elektroničkim putem bez kolanja dokumenata zasnovan na računalnoj komunikaciji i globalnim komunikacijskim mrežama (u posljednje vrijeme na javnim telekomunikacijama) svojstva:

- privatnost zaštita od neovlaštenog uvida u informacije koje se prenose- identifikacija korisnika mogućnost utvrđivanja stvarnog identiteta osoba koje obavljaju transakciju- integritet poruka osiguranje prepoznavanja autentičnosti poruke i zaštite od izmjenjivanja- nemogućnost opovrgavanja obavljene transakcije

Elektroničko plaćanje može biti u obliku:- On-line komunikacijska veza stalna komunikacijska veza između osoba koje vrše elektr. plaćanje- Off-line komunik. veza povremena komunikacijska veza

Tržište novca specijalizirana financijska institucija čija osnovna funkcija je organizacija financ. posredovanja, odnosno trženja novca i kratkoročnih vrijednosnih papira tržište novca je pravna osoba, a u pravnom prometu istupa u ime i za račun sudionika u radu tržišta osnivaju ga banke i druge financ. institucije organi Tržišta novca su osnivački odbor, osnivačka skupština (donosi Statut i Poslovnik o radu, te bira UO) i upravni odbor u radu Tržišta novca mogu sudjelovati banke i druge financ. institucije koje istupaju na Tržištu u svoje ime i za svoj račun, ili u svoje ime i za tuđi račun, ili u ime i za račun drugih osoba HNB je sudionik u radu Tržišta po osnovi reguliranja ponude i potražnje novca te kratkoročnih vrijedn. papiraStatutom Tržišta se utvrđuju:

1. unutrašnja organizacija Tržišta2. sastav, način izbora i nadležnost UO i drugih tijela3. kriterij o udovoljavanju uvjetima za sudionike u radu Tržišta4. vrste vrijednosnih papira koji su u prometu na Tržištu5. prava i dužnosti sudionika u radu Tržišta6. način obavljanja kontrole poslovanja na Tržištu od strane UO7. način rješavanja sporova koji se odnose na poslove Tržišta8. druga pitanja značajna za rad Tržišta

Poslovnikom o radu Tržišta se određuju:- način i uvjeti obavljanja poslova na tržištu- način formiranja i objave kamatnih stopa- način utvrđivanja i obračuna provizije- način vođenja evidencije o izdanim vrijedn. papirima- mjesto i način organizacije jedinstvenog informacijskog sustava- druga pitanja o radu Tržišta


Stambene štedionice (SŠ) stambena štednja je ''organizirano prikupljanje novč. sredstava (depozita) od domaćih fizičkih i pravnih osoba radi rješavanja stambenih potreba građana odobravanjem kredita za stanogradnju uz financ. potporu države stambene štedionice mogu osnivati banke ili štedionice, a posluju isključivo kao d.d. ili d.o.o. poslovanje im je regulirano Zakonom o bankama i Zakonom o stamb. štednji i drž. poticanju stamb. štednje predmet poslovanja SŠ je primanje depozita u domaćoj valuti radi namjenske štednje i odobravanje kredita SŠ odobravaju kredite za: kupnju ili izgradnju nekretnina; rekonstrukciju ili adaptaciju stana ili kuće; kupnju građevinske čestice i njezino komunalno uređenje (Zakonom je strogo određena namjena kredita)- osim namjenskog kreditiranja SŠ može izdavati vrijedn. papire (obveznice s rokom dospijeća od 6 godina) ili

može sudjelovati u kapitalu trg. društava SŠ mogu višak sredstava (neutrošena sredstva) koristiti za:1. ulaganje u financ. tržište, ako je povrat tih depozita osiguran bezuvjetnom bank. garancijom ili

državnom garancijom na prvi poziv2. kupovinu prvorazrednih drž. vrijedn. papira, ili vrijedn. papira osiguranih drž. jamstvom3. plasman sredstava kod osiguranih kreditnih institucija

- nadzor nad poslovanjem SŠ vrši HNB, a nadzor zakonitosti korištenja drž. poticajnih sredstava6 obavlja Min. financija ali i HNB i Državni ured za reviziju

Štedno-kreditne zadruge (ŠKZ) financ. institucija zadrugara u čijem poslovanju sudjeluje svaki zadrugar prema načelu uzajamne pomoći može ju osnovati najmanje 30 poslovno sposobnih fizičkih osoba (obrtnika) i drugih fizičkih osoba koje samostalnim radom obavljaju dopuštenu djelatnost trgovca pojedinca poslovanje im je regulirano Zakonom o ŠKZ i Zakonom o trg. društvima ukupan iznos zadružnih udjela ne može iznositi manje od 100.000 kuna svojstvo zadrugara se stječe: ili sudjelovanjem u osnivanju zadruge ili pristupanjem zadruzi poslovi ŠKZ:

1. prikupljanje štednih uloga i svih drugih vrsta depozita u domaćoj valuti2. vođenje žiro i tekućih računa zadrugara te obavljanje platnog prometa u zemlji za zadrugare3. odobravanje kredita zadrugarima

- ŠKZ je dužna u svom poslovanju pridržavati se načela likvidnosti i sigurnosti, a ima obvezu osnivanja sredstava pričuve koji se koriste za otpis nenaplaćenih potraživanja i za pokriće gubitaka ŠKZ je obvezna sastavljati financ. izvješća prema propisima o računovodstvu za male poduzetnike te ih dostaviti Min. financija nadzor nad poslovanjem ŠKZ obavlja Financijska policija

- tijela ŠKZ su: Skupština (čine ju svi zadrugari ili njihovi predstavnici, a sastaje se najmanje 1 godišnje); Nadzorni odbor (nadzire poslovanje ŠKZ i o tome podnosi izvješće na Skupštini); Upravitelj (vodi poslove i zastupa ŠKZ)

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka specijalizirana neprofitna financ. institucija koja osigurava štedne uloge u bankama i štedionicama i provodi postupak sanacije banaka osnivač Agencije je država koja i jamči za njene obveze osnovne funkcije:

1. Osiguranje štednih uloga osigurava isplatu uloga u slučaju stečaja banke, tj. Agencija umjesto banke isplaćuje osigurane štedne uloge osigurani štedni ulozi nisu jednaki ukupnim štednim ulozima, a njihovu visinu utvrđuje ministar financija

2. Provođenje postupka sanacije i restrukturiranja banaka poslovi koje pri tom obavlja:- izdaje obveznice i ulaže sredstva za sanaciju banke- upravlja dijelom rizičnih plasmana banke i prodaje ih- daje upute i naloge banci za naplatu dijela rizičnih plasmana koji su preneseni na Agenciju- obavlja kontrolu nad radom banke- odobrava kredite bankama nad kojima je proveden postupak sanacije- obavlja tekuće poslove upravljanja bankom u sanaciji- organizira prodaju dionica, odnosno poslovnih udjela

Izvori sredstava Agencije:1. premije osiguranja što ih banke i štedionice plaćaju Agenciji za osiguranje štednih uloga2. prihodi što ih Agencija ostvari svojim poslovanjem

Organ upravljanja Agencijom je Uprava koja je odgovorna Vladi RH koja ju i imenuje, a čine ju predsjednik i 6 članova Uprava donosi Statut, godišnji program rada i proračun prihoda i rashoda Agencije, te opći akti kojim utvrđuje visinu premije za osigurane štedne uloge, a donosi i odluke o odobravanju kredita banci nad kojom je provedena sanacija organ rukovođenja je direktor kojeg imenuje i razrješava Vlada RH najmanje jednom godišnje Agencija podnosi HNB izvješće o radu, a Drž. ured za reviziju provodi godišnju reviziju financ. izvješća i nalaz revizije dostavlja vladi RH

6 drž. poticajna sredstva - 25% uloga stamb. štednje u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uloga 5.000,00 kn po štediši tijekom jedne kalendarske godine


BANKARSTVO U FUNKCIJI MONETARNO-KREDITNE POLITIKE

Značajke hrvatske monetarno-kreditne politike HNB je središnja banka u RH koja je svojim odlukama i propisima utvrdila monetarno-kreditne agregate, novč. masu, kredite i druge plasmane banaka što u biti čini njenu samostalnost to se posebno odnosi na kreiranje porasta novč. mase i potreban obujam primarnog novca što ima velik utjecaj na sekundarnu emisiju novca koja nastaje kroz bank. sustav zemlje, te na ukupnu količinu novca u optjecaju i očuvanje stabilnosti domaće valute mogući uzroci ugrožavanja samostalnosti HNB u RH:

- prevelika javna potrošnja (proračunski deficit, dugovanje države, itd.)- manjak na računima izvanproračunskih fondova- unutrašnji i/ili vanjski dugovi- opća gosp. kretanja (nelikvidnost, neisplaćivanje plaća, itd.) - netržišni bank. sustav koji je velikim dijelom realna slika ukupnih gosp. odnosa u zemlji

Instrumenti monetarno-kreditne politike kao što su:- dnevni krediti za premošćivanje problema tekuće nelikvidnosti- interventni krediti- predsanacijski krediti

koje primjenjuje HNB ne uklanjanju uzroke već samo premoštavaju trenutne probleme (to su samo trenutna, ad hoc rješenja)

Hrvatske obvezne pričuve imaju značajnu ulogu glede stabilnosti tečaja domaće valute i u prosjeku su u porastu, ali zabrinjavaju izvori tih rezervi jer su sve zastupljenija sredstva ostvarena prodajom imovine u strukturi tih rezervi, dok su realni izvori kao što su štednja i povećana produktivnost manje zastupljeni mjere poput uvođenja depozita na inozemne financ. kredite i devizne depozite inozemnih banaka ukazuju na administrativno reguliranje obvezne pričuve međutim, u pozitivne pomake možemo ubrojiti promjene koje nastaju u trženju vrijednosnim papirima, i to u: 1. blagajničkim zapisima HNB; i 2. trezorskim zapisima Min. financija

Kreditni potencijal i multiplikacija depozita u samom začetku novčarstva dolazi do pojave raznih novč. surogata u obliku potvrdnica i doznačnica koji cirkuliraju umjesto punovrijednog novca (depositum regulare) a sve to zbog nesigurnosti prenošenja punovrijednog novca funkcioniranje tog sustava rezultira uspostavom takvih odnosa kod kojih vjerovnik ne traži povrat baš onih apoena koje je deponirao, već se zadovoljava prihvatom istovrsnog novca (depositum irregulare) depozitar (banka) uočava da se svi depoziti ne dižu istovremeno te počinje ta sredstva davati u obliku kredita trećima, a na ta deponirana sredstva počinje plaćati kamatu deponentima tako danas, suvremene banke odobravanjem kredita stvaraju novac (sekundarna emisija), a da bi mogle poslovati one moraju imati izvore sredstava, a to su:

1. depoziti (fizičkih i pravnih osoba, nefinanc. institucija, države)2. temeljni (početni) kapital 3. međubankarski krediti

Na temelju ovih sredstava, uz osiguranje obvezne rezerve i rezerve likvidnosti, banka osigurava svoju likvidnost, odnosno izvršava svoje obveze plaćanja tj. povrata depozita ili isplate odobrenih kredita, odnosno stvara novac

Novi bankovni proizvodi u Hrvatskoj Investicijski fondovi zasebna imovina u vlasništvu svojih dioničara ili vlasnika udjela kojom upravlja društvo za upravljanje investicijskim fondovima s ciljem ostvarivanja zajedničkih interesa dioničara fonda osnovna prednost u odnosu na klasičnu štednju je mogućnost investiranja sredstava na tržištima koja im inače, s obzirom na visinu sredstava kojima raspolažu, ne bi bila dostupna osnivanje i funkcioniranje fondova je regulirano Zakonom o investicijskim fondovima- svrha osnivanja fonda je javno prikupljanje novčanih i imovinskih sredstava javnom prodajom dionica fonda ili

udjela u fondu, a koja se dalje ulažu u prenosive vrijedn. papire i/ili nekretnine te depozite u financ. institucijama- postoje zatvoreni fondovi kao d.d. i otvoreni fondovi koji se temelje na udjelima ali bez pravne osobnosti- investicijskim fondom upravlja društvo za upravljanje fondovima, a ono je TD u smislu ZTD osnovano kao

d.d. ili d.o.o. kojem je predmet poslovanja osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima u vlastito ime i za račun vlasnika udjela otvorenih fondova, odnosno u ime i za račun dioničara zatvorenih fondova jedno društvo može upravljati s više fondova

Uvjeti za početak rada fonda su Statut fonda i prospekt (javna ponuda i poziv na kupnju udjela otvorenog fonda i upis dionica zatvorenog fonda) prospekt mora sadržavati sve informacije na temelju kojih bi ulagači mogli stvoriti pravilan sud o stvarnom stanju fonda fondovi svoju imovinu pohranjuju u izabranu depozitnu banku koja:

1. osigurava da novč. sredstva od prodaje udjela ili dionica fonda budu uplaćena na, kod nje, posebno otvoreni račun

2. izdaje dokumente o udjelu, uzima ih nazad i isplaćuje vlasniku, te isplaćuje udjele u dobiti fonda3. utvrđuje vrijednost pojedinačnog udjela u fondu4. isplaćuje dividendu dioničarima5. vodi računa da se prihodi zasebne imovine upotrebljavaju prema zakonskim propisima i statutu fonda


Depozitne banke investicijskih fondova mogu biti banke i štedionice sa sjedištem u RH, a odgovorne su za eventualnu počinjenu štetu fondu - Imovina fonda se mora držati odvojeno od imovine društva, a imovinu mogu činiti prenosivi vrijedn. papiri,

nekretnine i novč. depoziti vrijedn. papiri mogu glasiti na donositelja ili na ime, te mogu biti uvršteni ili neuvršteni na burzi, s tim da neuvršteni vrijedn. papiri ne mogu prelaziti 10% zasebne imovine

- nekretnine fonda su sve nepokretne stvari uknjižene na ime fonda u zemljišnim knjigama te udjeli u društvima čiji predmet poslovanja je pretežito stjecanje, prodaja, zakup i upravljanje nekretninama

- novčani depoziti fonda se moraju držati u depozitnoj banci, a iznimno u nekoj drugoj banci uz prethodno odobrenje Komisije za vrijedn. papire

- nadzor nad poslovanjem fondova i društava za upravljanje investic. fondovima vrši Komisija za vrijedn. papire

Otvoreni (novčani) fondovi zasebna imovina bez pravne osobnosti koju osniva i njom upravlja društvo za upravljanje predmet poslovanja im je prikupljanje novč. sredstava izdavanjem i javnom prodajom dokumenata o udjelu u fondu (investicijski kuponi) vlasnici fonda imaju pravo na razmjerni udio u dobiti i pravo da u svakom trenutku zatraže isplatu udjela i istup iz fonda bitne osobine:

- sredstva se investiraju u kratkoročne likvidne i vrlo sigurne vrijednosne papire- imaju u pravilu uvijek pozitivne ali niže stope povrata- namijenjeni su fizičkim i pravnim osobama ali i financ. institucijama

Razlozi za ulaganje u otvorene fondovei:- postizanje većeg profita zarada je veća od kamate na klasičnu štednju- optimalizacija i minimalizacija rizika ulaganja u druga financ. tržišta- istovremeno ulaganje u više financ. tržišta što smanjuje ukupni rizik tih transakcija

Podjela rizika ulaganja u fondove:1. Tržišni rizik vezan je za promjenu cijena financ. instrumenata u koji se ulažu sredstva fonda2. Kreditni rizik rizik podmirenja obveza po izdanim vrijedn. papirima u trenutku njihova dospijeća3. Tečajni rizik vezan je za promjenu tečaja veću sigurnost pružaju fondovi koji omogućuju ulaganja u

različite valute4. Zakonodavni rizik prvenstveno se odnosi na tranzicijske zemlje gdje se događaju česte promjene zakona

prvenstveno na monetarnom i fiskalnom području, a fondovi nemaju mogućnost utjecati na te promjene

Zatvoreni fondovi d.d. koja, uz odobrenje Komisije za vrijedn. papire RH, osniva i njima upravlja društvo za upravljanje fondovima, kojem je predmet poslovanja prikupljanje novč. sredstava i imovine javnom ponudom svojih prenosivih dionica dionice zatvorenog fonda uvijek glase na ime, a fond ne smije izdavati ni povlaštene ni dionice s različitim pravima dionice fonda se mogu uplatiti u novč. sredstvima, vrijedn. papirima i pravima te moraju biti u cijelosti uplaćene prije no što se osnivanje fonda upiše u sudski registar najmanji tem. kapital fonda iznosi 4.000.000 kuna

Ostali (novi) bank. proizvodi u RH

Forfeitni posao7 otkup nedospjelog potraživanja izvoznika uz potpuno preuzimanje rizika naplate od kupca sklapanjem forfeit-ugovora izvoznik ne mora trošiti vrijeme i novac na poslove koje je do tada obavljao jer ih preuzima posl. banka jeftiniji je od klasičnog bank. kredita jer je oslobođen određenih troškova za pojedine rizike koje je preuzela banka

Kupnja vrijedn. papira na kredit (margin trading) razlikuje se od klasičnog bankovnog kredita jer se radi o izrazito namjenskom kreditu koji služi isključivo za kupnju vrijedn. papira, a ujedno komitent (korisnik kredita) uspostavlja partnerski odnos bankom temelj kredita je vlastiti ulog komitenta u novcu ili vrijedn. papirima (najčešće omjer vlastitog udjela i odobrenog kredita je 1:1)

Usluge skrbništva nad vrijedn. papirima u biti to je jedna od najstarijih bank. funkcija, odnosno to je posrednički posao

7 forfeit – eng. gubitak prava, izgubljeno pravo


NOVČANI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE Suvremeni novčani sustav u biti predstavlja zbroj nacionalnih novčanih sustava te novčanih sustava monetarnih unija, a njegove osobitosti su:

1. veliki broj novč. oblika2. raznolikost mjera monetarno-kreditne politike3. stupanj postignute i održavane stabilnosti4. utjecaj novč. sustava na fiskus5. jačina administrativnog reguliranja6. internacionalizacija

Suvremeni hrvatski novčani sustav vezan je za suverenitet RH jer nakon raspada YU federacije RH samostalno i suvereno uređuje svoj politički i gospodarski sustav, a između ostalog pristupa i transformaciji vlasništva (privatizaciji) odabirući svoj izvorni model RH za razliku od ostalih tranzicijskih zemalja ima jedan bitan monetarni problem – kako održati stabilnost nacionalne valute u ratnim uvjetimaPrivremeni novac – hrvatski dinar bivša YU u kojoj se nalazila i RH, gotovo čitavo vrijeme postojanja je bila suočena sa snažnom inflacijom, te je zbog toga stanovništvo u svakoj mogućoj prilici vršilo konverziju YU dinara u DEM, dok je nacionalni novac služio za manja plaćanja osamostaljenjem RH uvodi se hrvatski dinar (23.12.1991.g.) kao prijelazna, privremena novč. jedinica, bez podjele na stote dijelove i samo u papirnom obliku zamjena je izvršena u omjeru 1:1 privremeni novac je uveden zbog toga da podnese sav teret inflacije i omogući stvaranje općih uvjeta za uvođenje trajne i stabilne valute novčanice u apoenima 1, 5 i 10 hrv. dinara izrađene su u tiskari Zrinski u Čakovcu, a apoeni od 25, 50, 100, 500, 1000, 2000, 5000, 10.000, 50.000 i 100.000 u ŠvedskojTečaj hrv. dinara intervalutarni tečaj je jedan od najpouzdanijih pokazatelja kupovne moći nekog novca tečaj na dan puštanja u optjecaj hrv. dinara je bio 13 dinara za 1 DEM i u početnom razdoblju je bio relativno stabilan no, zbog jakih inflatornih kretanja u gospodarstvu tečaj se već 1.1.1992.g. formira na razini 55 HRD za 1 DEM, a inflacija je kulminirala 1993.g. kada je iznosila 1.249,7%

Kune i lipe – novac RH bez stabilnosti nacionalne valute nema uspješne monetarno-kreditne politike postupnim jačanjem hrv. gospodarstva i ostvarivanjem makroekonomske stabilnosti stvaraju se uvjeti za uvođenje trajne novč. jedinice 30.05.1994. kune i lipe postaju zakonsko sredstvo plaćanja: novčanice u 8 apoena (5,10,20,50,100,200,500 i 1000 kn) i kovani novac u 9 apoena (1,2,5,10,20,50 lipa i 1,2,5 kuna) kratica za kunu je kn a za lipu lp, u međunarodnom platnom prometu kratica je HRK a brojčana oznaka 191 tečaj na dan puštanja u optjecaj je 3,7165 kn za 1 DEM, a zamjena između kn i HRD je izvršena u omjeru 1:1000 uvođenje kune je provedeno u dvije faze jer je četvrtina teritorija RH bila okupirana, a njegovim oslobađanjem kn se postupno uvodila u ta područja na okupiranim područjima Srbi su izdali svoj novac (dinare) u 6 apoena a do 1994. u čak 28 apoena zbog hiperinflacije koja je obezvrijedila taj novac jer na okupiranom području nije bilo gotovo nikakvog gospodarstva, a rati plijen nije mogao održati stabilnost tog novca tijekom 1994. ''krajinski'' dinar nakon valutnog sloma odlazi s novčane scene, a zamjenjuje ga YU dinar koji je u praksi vrlo brzo bio potisnut njem. markom

Kuna danas kuna je danas stabilna novč. jedinica čiji tečaj je od uvođenja do danas deprecirao oko 5%, što na godišnjoj razini iznosi svega 1% tečaj domaće valute se formira na deviznom tržištu u skladu s ponudom i potražnjom, a prema tome, RH ima potpunu liberalizaciju deviznog poslovanja te je uspostavljenja konvertibilnost kune na unutrašnjem planu, a daljnjim jačanjem makroekonomske stabilnosti i tečaja kune stvaraju se svi uvjeti da kuna postane konvertibilna i u suvremenom smislu

Numizmatički aspekti emisije recentnog hrvatskog novca stabilan tečaj kune, njena kupovna snaga i odabir apoena omogućuju RH da na planu gospodarenja recentnim novcem ostvari emisijsku dobit, te postigne nefiskalne i znatne gospodarske učinke što ju svrstava u neveliku grupu zemalja koje to uspijevaju postići (Njemačka, USA…) pri emisiji prigodnog novca, a posebice novca izrađenog od plemenitih kovina, RH ostvaruje emisijsku dobit veću nego u slučaju optjecajnog kovanog novca vješto koristeći bogatstvo hrv. novčarske baštine (još od antičkih vremena, pa preko prvog hrv. kovanog novca iz 7.st. do danas), RH se počinje uvrštavati u respektabilne numizmatičke ponuđače hrv. numizmatička djelatnost pruža izuzetne mogućnosti u smislu kapitalizacije vrijednosti jer prigodni novac izdaje u izuzetno malim serijama


Jedinstveni novac Europske unije – euro i euro cent i kuna 1. siječnja 2002.g. uvodi se Euro kao zajednička novčana jedinica u 12 država EU, a od 1.lipnja 2002. je isključivo zakonsko sredstvo plaćanja u tim državama izrađen je u 6 apoena euro centa (1,2,5,10,20,50) i 2 apoena eura (1,2) sve kovanice imaju zajednički revers za sve zemlje EU s tim da kovanice (uz brojčane oznake i nazive novč. jedinica) od 1, 2 i 5 centa imaju prikaz zemaljske kugle, apoeni od 10, 20 i 50 centa imaju prikaz karte zemalja EU, a kovanice od 1 i 2 eura su izrađene od dvije slitine (''bimetal'') i imaju prikaz zemljovida zemalja EU avers svih kovanica je određen od strane svake zemlje uz obavezni prikaz 12 zvjezdica i oznaku godine kovanja papirni novac je tiskan u 7 apoena i to 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura i jedinstvenog je izgleda za sve zemlje EU (na licu je prikaz znamenitih europskih gradova a na naličju mostovi kao simbol povezanosti među ljudima)- RH kao država koja svoju budućnost planira u Uniji se mora prilagodit euru kao valuti EU, a i pretpostavka

je da će euro zamijeniti DEM kao valutu uz koju je vezana naša kuna u tom slučaju postoje dvije mogućnosti: prva, da će doći do jačanja eura što ovisi isključivo za USA $, a druga, da će opadati povjerenje u euro i da će on oslabiti

- buduće uvođenje zajedničke novč. jedinice EU u RH će imati veliki utjecaj na cjelokupnu ekonomsku politiku RH, i utjecat će na mnoga područja, primjerice:

1. na međunarodnu razmjenu koja je u uskoj vezi s dovršetkom privatizacije javnih poduzeća i ulaskom stranog kapitala

2. na inozemni dug3. na promjene u bankovnom sustavu kam. stope, troškovi konverzije i transfera4. na promjene u financijskom sektoru5. na promjene u gosp. okruženju i utjecaj ovih promjena na gosp. subjekte

Monetarno pravo i numizmatika svaka država određuje pravni položaj nacionalne novč. jedinice i njezin način (tj. određuje zakonsko sredstvo plaćanja na njenom teritoriju), a pri tom postoje dva osnovna pristupa:

1. Metalistički jedino je metalni novac pravi novac jer on sam ima svoju unutrašnju vrijednost (vrijednost kovine i/ili slitine) npr. 1 forinta = 0,0757575 grama zlata ili 13210 forinti = 1 kg zlata

2. Nominalistički novcem se smatra sve ono što država proglasi novcem ne razlikuje se punovrijedan (pravi) novac od novca s prisilnim tečajem (papirni novac), već se smatra bitnim da iza izdavatelja novca stoji država i da se taj novac nakon odluke države smatra novcem u pravnom smislu te riječi

Numizmatički novac država može posebnim zakonom dopustiti kovanje prigodnog novca vezanog za različite događaje, osobe ili slično ova materija je regulirana nizom zakona, odluka i uputa, s tim da gotovo niti jedan pravni propis isključivo ne regulira tu materiju:

Zakon o HNB odrednice u svezi numizmatike sadržane su u dijelu koji definira novč. jedinicu RH, zatim u dijelu koji određuje poslove u svezi utvrđivanja apoena i osnovnih obilježja kovanog novca, u dijelu vezanom za izradu novca i njegovu distribuciju, te u dijelu vezanom za poslove zamjene novca koji je oštećenZakon o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata uređuje se devizno tržište, tečaj domaće valute, devizne pričuve, iznošenje i unošenje domaće i strane valute u zemlju, te promet zlata

1. Devizno tržište i tečaj domaće valute pod devizama se smatraju sva potraživanja u inozemstvu koja glase na stranu valutu i sve vrste efektivnog stranog novca, osim kovanog zlatnog novca Zakon omogućava stranim osobama da devize i zlato u RH naslijeđene u RH mogu transferirati i inozemstvo

2. Iznošenje i unošenje domaće i strane valute iz zemlje domaća valuta se može iznositi i unositi u RH u putničkom prometu s inozemstvom u iznosima i apoenima koje utvrdi HNB kod iznošenja strane valute postoje određena ograničenja, a unošenje strane valute u RH je potpuno slobodno

3. Promet zlata zakon zlato dijeli na:a. neprerađeno zlato u bilo kojem obliku (zlatne poluge)b. sve vrste zlatnog novca bez obzira jesu li zakonsko sredstvo plaćanja u nekoj državi (zlatnici)

Zakon omogućava izvoz zlatnika jedino po odobrenju HNB (ne spominje se kovani novac izrađen od drugih kovina ili slitina, te se smatra da je izvoz slobodan), a zlatnike koji glase na novč. jedinicu RH može izdati samo HNB, a također je zabranjeno taljenje zlatnika

Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina uređuje se obvezno označavanje, ispitivanje i žigosanje predmeta od plemenitih kovina koje se proizvode, uvoze ili stavljaju u promet u RH plemenite kovine u smislu Zakona su: platina, zlato, iridij, srebro i paladij, te njihove slitine čistoća predmeta od plemenitih kovina označava se stupnjevima čistoće a iskazuje se u tisućitim dijelovima (x/1000) mase plemenite kovine u ukupnoj masi predmeta Zakon propisuje stupnjeve čistoće za platinu, zlato i srebro, dok za ostale plemenite kovine ne (1 stupanj za platinu, 4 za srebro i 5 stupnjeva čistoće za zlato) Zakon o posebnom porezu za luksuzne proizvode uvodi se i uređuje obveza plaćanja posebnog poreza na promet luksuznih proizvoda koji se proizvode i prodaju na carinskom području RH ili se uvoze na to područje, tako se porez plaća i na prigodni kovani novac (uključujući i zlatni), te na numizmatički novac i zbirke kovanica, a iznosi 30% od porezne osnoviceZakon o muzejima odnosi se na arheološki i povijesni novac kao pokretna kulturna dobra


Odluka o razvrstavanju robe na oblike uvoza i izvoza navodi se da se kolekcije i primjerci numizmatičkog novca kao robe svrstavaju u kategoriju izvoznih roba za koje je izvoz dopušten uz dozvolu, dok je uvoz potpuno slobodanOdluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti određuje se nacionalna klasifikacija djelatnosti s nazivima područja, podpodručja, odjeljaka, skupina, razreda i podrazreda gospodarskih i inih djelatnosti, tako se pod razredom 36.21. navodi proizvodnja novca i medalja u odjeljku trgovine se navodi trgovina na malo u specijaliziranim trgovinama na malo i to: specijalizirana trgovina na malo filatelističkim markama i novcem

Odluka o uvjetima pod kojima se domaća i strana valuta, čekovi i drugi vrijedn. papiri mogu unositi i iznositi iz RH u poštanskim i drugim pošiljkama moguće je slanje novca u numizmatičke i kolekcionarske svrhe putem pošte u inozemstvo uz odobrenje HNB, i to najviše do 3 kompleta svih novčanica po jednom zahtjevu ne spominje se kovani novac pa se smatra da za njegovo slanje ne postoji nikakva zaprekaPosebne uzance u trgovini na malo ne postoji mogućnost prodaje numizmatičkog novca putem narudžbi što bi se trebalo uvestiUpute operativno uređuju pojedine aspekte numizmatičke djelatnosti, kao što je npr. Uputa o uništavanju novčanica HRD povučenih iz optjecaja koju je izdala HNB

Devizni sustav RH je sastavni dio novčanog sustava zemlje reguliran je Zakonom o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometa zlata kojim se posebno uređuje:

1. Platni promet između osoba u RH s pravnim i fiz. osobama u inozemstvu, te stjecanje deviza i raspolaganje njima u zemlji i inozemstvu

2. Osnove deviznog tržišta u RH i tečaj domaće valute3. Mjenjački poslovi kao poseban oblik deviznog poslovanja4. Položaj i ovlaštenja banaka u deviznom poslovanju5. Unošenje i iznošenje deviza iz RH6. Promet zlatom

Devizno poslovanje devize su potraživanja u inozemstvu koja glase na stranu valutu i sve vrste efektivnog stranog novca, osim kovanog zlatnog novca podjela po načelu ročnosti:

1. Kratkoročno devizno poslovanje2. Transfer kapitala (dugoročno devizno poslovanje)

Devizno tržište i tečaj domaće valute devizno tržište čine sve kupnje i prodaje deviza koje se obavljaju u RH između ovlaštenih banaka; između ovlaštenih banaka i HNB; i između ovlaštenih banaka i drugih osoba, te sve kupnje i prodaje efektivnog stranog novca koje obavljaju ovlaštene banke i druge domaće osobe tečaj domaće valute prema stranim valutama formira se na deviznom tržištu u skladu s ponudom i potražnjom deviza, a ovlaštene banke su dužne održavati međuvalutarne odnose utvrđene na inozemnim tržištima

- HNB kupuje i prodaje devize na deviznom tržištu radi održavanja stabilnosti domaće valute, u skladu sa zadacima monetarne i devizne politike radi toga HNB može utvrditi intervencijske tečajeve a inače HNB vrši kupoprodaju deviza po tečajevima utvrđenim na deviznoj burzi

- srednji tečajevi utvrđeni na deviznoj burzi obvezno se primjenjuju za utvrđivanje potraživanja i obveza u devizama, za obračun carine i drugih uvoznih pristojbi i za izvršenje sudskih presuda

- mjenjački poslovi su poslovi kupnje i prodaje strane valute (efektivnog stranog novca), putničkih i bankarskih čekova te kreditnih pisama ovim poslovima se mogu baviti:

1. ovlaštene banke i2. druge domaće osobe koje su registrirane za te poslove (moraju sklopiti ugovor o obavljanju

mjenjačkih poslova s ovlaštenom bankom)- kupovni tečaj se primjenjuje za obračun protuvrijednosti izvršene naplate u devizama radi isplate domaće

valute korisniku- prodajni tečaj primjenjuje se za obračun protuvrijednosti u domaćoj valuti za plaćanje u devizama koje se

izvršava po zahtjevu nalogodavca

Stjecanje i raspolaganje devizama i platni promet s inozemstvom (''devizno poslovanje'') u deviznom poslovanju razlikujemo: domaće osobe; domaće pravne osobe, strane osobe i strane pravne osobe domaće osobe stječu devize u RH:

- kupnjom na deviznom tržištu- pravnim poslovima sa stranima osobama koji se odnose na izvoz roba i usluga- pravnim poslovima u RH kada je to zakonom određeno- nasljeđivanjem

Strane osobe stječu devize u RH kupnjom deviza na deviznom tržištu za zakonito stečenu valutu RH ili na drugi zakonom predviđeni način stjecatelji deviza mogu svoje konvertibilne devize držati na deviznom računu ili deviznom štednom ulogu kod ovlaštene banke, a domaće fiz. osobe mogu devize i prodati ovlaštenoj banci


Devizni računi mogu glasiti na ime, a devizni štedni ulozi na ime i na donositelja te mogu biti ili a vista ili s otkaznim rokom ili oročeni raspolaganje devizama je potpuno slobodno osim kapitalnih transfera za koje je potrebna dozvola HNB na uložena devizna sredstva banke plaćaju kamatu u valuti na koju glasi devizni ulog, a visina kamate se utvrđuje ugovorom

Platni promet s inozemstvom specifičnosti:- dolazi do plaćanja između stanovnika različitih carinskih i monetarnih područja uz istovremeno plaćanje

između njihovih država- promet se obavlja u raznim nacionalnim valutama, a prema sporazumima država koje sudjeluju u plaćanju- obavlja se putem ovlaštenih domaćih i inozemnih banaka

Platni promet s inozemstvom se može obavljati: u devizama; u domaćoj valuti; u skladu s međudržavnim ugovorom; preko kontokorentnog računa; prijebojem; u efektivnom novcu

- platni promet s državama s kojima ugovorno nije utvrđen način plaćanja obavlja se u konvertibilnim devizama ili u domaćoj valuti, a preko banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom sa sjedištem u RH

Prijenosi (transferi) koji se obavljaju potpuno slobodno su:1. prijenos dobiti ostvarene ulaganjem kapitala u RH2. prijenos kapitala koji pripada stranom ulagaču po prestanku ulaganja3. prijenos utrška od prodaje dionica ili udjela4. prijenos dobiti koja se ostvaruje izvođenjem investicijskih radova u RH

Domaće osobe koje obavljaju usluge u međunarodnom, putničkom, poštanskom i telekomunikacijskom prometu, te usluge osiguranja imovine i osoba mogu koristiti mogućnost plaćanja preko kontokorentnog računa s pravom prijeboja dugovanja i potraživanja

Rokovi naplate izvezene robe ili usluga sve naplate duže od 60 dana se smatraju kreditnim poslovima s inozemstvom te se ravnaju prema propisima koji uređuju tu materiju izuzeci su:

- odluka Vlade RH o produžetku roka naplate potraživanja ako se time ne narušava likvidnost plaćanja s inozemstvom

- rješenje HNB o jednokratnom produžetku roka naplate ako pravna osoba dokaže poseban pravni interes- rokovi i postupci propisani međunarodnim ugovorom- ugovorni rokovi za izvezenu robu i usluge stranim osobama u okviru slobodnih zona

Plaćanje uvezene robe i usluga ugovorno se regulira, a iznimno se može plaćati unaprijed plaćanje u inozemstvo banka će izvršiti:

- sa deviznog računa nalogodavca ako na njemu ima dovoljno deviza- kada je primila protuvrijednost deviza u domaćoj valuti

Vrste obrazaca u platnom prometu s inozemstvom: - Izvješće o naplati iz inozemstva (nalog 10) uvijek ga popunjava ovlaštena banka i ispostavlja u

potrebnom broju primjeraka korisniku naplate služi kao dokaz o izvršenoj naplati, a max. rok naplate je 90 dana

- Opći devizni nalog (nalog 11) uvijek ga popunjava banka a korisniku služi kao dokaz da su devize odobrene na njegovom deviznom računu koji se vodi kod te banke

- Nalog za doznaku u inozemstvo (nalog 14) za plaćanje obveze u inozemstvu - Nalog za otvaranje dokumentiranog akreditiva (nalog 15)- Izvješće o isplati po akreditivu (nalog 15a)

Kontrola deviznih poslova s inozemstvom provodi ju HNB i to tako da provjerava:- evidenciju o svakom sklopljenom vanjskotrgovinskom poslu- evidenciju o izvršenju tih poslova (plaćanje i naplata)- izvješća o prometu i stanju na računima u inozemstvu i kontokorentnim računima

Devizno i kreditno poslovanje banke postoje dvije kategorije poslovnih banaka s obzirom na njihova ovlaštenja:

1. banke koje imaju odobrenje za poslove platnog i kreditnog prometa s inozemstvom 2. banke koje imaju odobrenje za poslove sa stranim sredstvima plaćanja

Ovlaštene banke mogu deponirati devize kod domaćih banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom, i to uz kamatu prava i mogućnosti banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom su:

- kupovanje i prodavanje deviza i na inozemnim deviznim tržištima- mogu odobravati devizne kredite domaćim pravnim osobama, isključivo radi plaćanja u inozemstvu

Devizna kontrola obavlja ju:- Devizni inspektorat RH- HNB- a određene poslove i Financijska policija i carinski organi (Min. financija)


Iznošenje i unošenje domaće i strane valute i vrijednosnica za unošenje strane valute i vrijednosnica koje glase na stranu valutu u RH nema nikakvog ograničenja, dok određena ograničenja postoje kod unošenja domaće valute (propisuje ih HNB) za iznošenje domaće i strane valute postoje veća ograničenja, pa tako domaće fiz. osobe mogu u putničkom prometu s inozemstvom iznositi domaće i strane valute samo prema posebnim odlukama HNB izuzetak su strane i domaće fiz. osobe na radu u inozemstvu i u diplomatskim predstavništvima RH

Promet zlata u kategoriju zlata uvrštavaju se zlatne poluge (neprerađeno zlato u bilo kojem obliku) i sve vrste zlatnog novca – zlatnika (bez obzira da li je zakonsko sredstvo plaćanja u nekoj državi) zlatom se ne smatraju:

- predmeti od zlata (nakit, tekuće zlato, zlatni zubotehnički lim i zlatni poluproizvodi)- lomljeno zlato (predmeti od zlata koji su izgubili svoju ukrasnu i umjetničku vrijednost pa se kupuju i

prodaju po težini i čistoći)Uvoz i izvoz zlata je najvećim dijelom ograničeno Zakonom, a Zakonom je izričito regulirano pravo izdavanja zlatnog novca koji glasi na novč. jedinicu RH i koji sadržava naziv države, a to pravo ima isključivo HNB

MEĐUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJEMeđunarodni monetarni fonde (MMF) 1944., Bretton Woods (SAD) ciljevi osnivanja:

1. unapređenje međunarodne monetarne suradnje 2. potpomaganje ekspanzije i ravnomjernog rasta međunarodne trgovine3. unapređenje stabilnosti tečajeva i održavanje pravilnih intervalutarnih odnosa između zemalja članica4. pomaganje uvođenja multilateralnog sustava plaćanja5. pružanje pomoći zemljama članicama glede poremećaja u bilanci plaćanja6. smanjenje trajanja neravnoteže u bilanci plaćanja zemalja članica

Organi upravljanja:1. Odbor guvernera najviši organ upravljanja u kojem se nalazi predstavnik svake zemlje članice2. Izvršni odbor 20 izvršnih direktora odgovoran za vođenje tekućih poslova Fonda3. Upravni direktor brine se za ukupno poslovanje Fonda

Sustav deviznih tečajeva i kvote zemalja članica čine okosnicu funkcioniranja MMF sustav kvota predstavlja obvezu članica MMF glede unosa SPV (specijalnih prava vučenja) u Fond, a ujedno svakoj zemlji daje pravo na broj glasova i osnovicu glede korištenja sredstava Fonda nacionalnu kvotu članica upisuje 25% u SPV i 75% u nacionalnoj valuti temeljem tog upisa svaka zemlja članica ima određena prava glede dobivanja kredita dio kvote od 25% predstavlja rezervni trošak koji zemlja u teškoćama može u svakom trenutku koristiti

Osnovna načela za korištenje sredstava Fonda: 1. da je korištenje u skladu s odredbama Statuta Fonda2. da članica dokaže da joj je takva kupnja potrebna radi njenog platnobilančnog položaja ili stanja njenih

rezervi3. da predložena kupnja predstavlja kupnju u okviru ''rezervne tranše''

Stand-by aranžman najčešći oblik korištenja sredstava Fonda namijenjeni su za prevladavanje platno-bilančnih poremećaja uzrokovanih strukturom valutnih poremećaja u zemlji tražitelju kredita procedura za dobivanje Stand-by aranžmana:

1. podnošenje Zahtjeva za odobrenje stand-by aranžmana2. pismo namjere koje sadrži sve mjere koje ta zemlja planira provesti glede stabilizacije i prevladavanja

stanja u kojem se nalazi3. MMF utvrđuje kriterije izvršenja sa svim uvjetima i načinom korištenja sredstava

RH i MMF RH je članica MMF od 1992. a dosad je sklopljeno nekoliko aranžmana:1. olakšice za pretvorbu gosp. sustava2. stand-by aranžman3. prošireni aranžman4. servisiranje obveza koje proizlaze iz sukcesije bivše države po SPV5. devizne pričuve u SPV se drže kod MMF6. SPV RH 1999. god. iznose 365,1 mil SPV


Svjetska banka ili Međunarodna banka za obnovu i razvoj u vlasništvu 182 zemlje članice sjedište u Washingtonu RH je članica od 1992., a korisnik je Zajma za prilagodbu financ. sektora i poduzeća (160 mil $) osnovni zadaci:

1. pomaganje obnove i razvoja gospodarstva u nerazvijenim zemljama članicama putem investiranja kapitala2. podsticanje privatnih investicija putem garancija ili učešća u zajmovima3. pomaganje razvoja međunarodne trgovine i održavanja ravnoteže u bilancama plaćanja putem poticanja

međunarodnih investicija4. pored osnovnih zadaća Svj. banka preko svojih specijalista sudjeluje u analizi ekonomskih problema, te

vrši izobrazbu kadrova za ekonomska, financijska i tehnička pitanjaOrgani upravljanja:

1. Savjet guvernera najviši organ banke koji se sastoji od predstavnika zemalja članica određuje uvjete za prijem novih članova, odlučuje o povećanju ili smanjenju kapitala banke, zaključuje razne financ. aranžmane, i sl. odluke donosi na skupštini koja se održava jedanput godišnje

2. Savjet uprave sastoji se od 20 izvršnih direktora, od kojih 5 imenuju zemlje članice s najvećim brojem glasova, a 15 biraju ostale zemlje članice

3. Predsjednik banke rukovodi poslovanjem banke

Europski monetarni sustav (EU Unija) nakon napuštanja vezivanja dolara za zlato (1971.g.) zemlje EU uvode fiksni tečaj nacionalne valute s dopuštenim odstupanjima od 2% 1978.g. uvode Eur. monetarni sustav (EMS) i utvrđuju fiksni tečaj nacionalnih valuta s dopuštenim odstupanjima 2,25% osim tal. lire (6%) 1992.g. utemeljuje se Unija 12 europskih zemalja s krajnjim ciljem uspostavljanja zajedničke valute uvjeti za zemlje koje žele ostvariti krajnji cilj EU:

1. poštivanje najužih limita fluktuacije (2,25%) aktualnog EMS u trajanju od najmanje 2 godine2. stopa inflacije ispod 1,5% prosj. stope inflacije triju članica s najnižom stopom3. budžetski deficit manji od 3% BDP i javni dug manji od 60% GNP4. dugoročne kamate ne smiju biti veće od 2% visine kamata koje se primjenjuju u 3 zemlje s najnižom kam.

stopom

Europska banka za obnovu i razvoj financijska institucija dugoročnog kreditiranja koja ima regionalni karakter RH je član od 1993.g. poslovi:

1. pomaže 27 zemalja u provođenju strukturalnih reformi i reformi sektora, u promicanju konkurencije, privatizacije i poduzetništva

2. putem investicija promovira aktivnosti privatnog sektora, te jača financ. institucije i zakonodavstvo3. pomaže mobilizaciju domaćeg kapitala i provodi tehničku suradnju u odgovarajućim područjima

Europska banka i RH do 30.06. 2000.g. EBOR je financirala 33 projekta (ukupno 1.620 mil EU), a najviše u farmaciju, proizvodnju piva i hrane planovi EBOR u RH:

1. stalna pomoć razvoju malih i srednjih poduzeća putem kredita i kroz bankovna ulaganja2. koordinacija aktivnosti s Vladom RH i Svj. bankom u provođenju reformi banaka3. potencijalno sudjelovanje i suradnja s Vladom RH u privatizaciji državnih banaka

Internacionalno udruženje za razvoj (IDA) specijalizirana afilijacija Svj. banke osnovana 1960.g. s ciljem pomaganja ekonomskog razvoja nerazvijenih zemalja koje zbog svoje nerazvijenosti nisu mogle koristiti kredite Svj. banke sredstva plasira u obliku dugoročnih beskamatnih zajmova svrha IDA je da smanji siromaštvo i poboljša kvalitetu življenja u najsiromašnijim zemljama 161 zemlja članica, RH od 1993.g. 78 zemalja koristi zajmove (53% svjetske populacije) u 2000.g. IDA je odobrila zajmove u vrijednosti 4.385 mlrd. $

Internacionalna financijska korporacija (IFC) afilijacija Svj. banke osnovana 1956.g. s ciljem poboljšanja kvalitete života u zemljama u razvoju osim financiranja privatnog sektora u zemljama u razvoju, IFC pruža i savjetodavne usluge, pomaže vladama da kreiraju uvjete kojima će stimulirati domaću i stranu štednju i investicije 174 članice, a RH je član od 1993.g. dosad je IFC uložila više od 26,7 mlrd $ u zemlje u razvoju

Multilateralna investicijska garancijska agencija (MIGA) afilijacija Svj. banke osnovana 1985.g. s ciljem da osigura zemljama u razvoju priljev kapitala i tehnologije za njihove razvojne potrebe tem. kapital MIGA je 1 mlrd. SPV 154 članice, a RH je član od 1993.g.

Internacionalni centar za poravnanja prijepornih investicija (ICSID) afilijacija Svj. banke od 1966.g. sa ciljem olakšanja poravnanja u prijepornim investicijskim poslovima između vlada i stranih investitora, a sve s ciljem unapređenja i povećanja stranih investicija 133 članice, a RH od 1998.g.

bankarstvo

Documents