Baraka Pet Be Miroslav Krleža

Pažljivo pročitaj priloženi tekst i smjernice ispod njega. Oblikuj svoj sastavak kao zaokruženu cjelinu (uvod, razrada, zaključak). Poštuj pravopisna i gramatička pravila i trudi se biti stilski i leksički točan. Tvoj sastavak trebaš prepisati u zadadnicu. Napiši 450 do 650 riječi. «Bilo je u magazinu i konjaka i burgundera crnog i madžarskih vina vilanjskih i šampanjca, i jedan sat zatim cijeli je malteški špital bio pijan do grla, i vino je samo teklo po barakama, i razbijale se pune pivske flaše, jer tko de da pije pivo! Ruski robovi, omamljeni svijetlom iluzijom, da de sad , sutra ved u svoje deravnje na Ural, na Volgu, počeli su da plešu preko sviju baraka, a kad je neki madžarski doktor pucao iz revolvera za verterima i htio da svlada alkohol barutom, nastala je cijela mala bitka i puškaranje, te se taj madžarski doktor pobijeđen povukao pred elementom i nestalo ga sa sestrama bolničarkama u tmini. Dvije su Švabice, sestru Fridu i sestru Marijanu (kojoj je zaručnik pao kod Verduna i koja je uvijek čitala Ullsteina) uhvatili još u njihovim sobama i silovali ih, a poslije toga puklo je sve, i gomila je počela da pije slobodu sve silnije i sve dublje, pa se napila te iluzije do ludila i sve je postalo kao pijani san. Svaku raketu, što se od minute na minutu dizala, s druge strane iz šuma, pozdravljali su ti pijani ranjenici, u košuljama, sa flašama u ruci, ijujuškanjem divljačkim i zviždanje, i sve je izgubilo glavu, kao na pučkim zabavama. U baraku Pet Be nosili su onim ranjenim bokcima vino na škafove, i one polomljene kosti, i one odrezane noge što se suše pod tilom kao suhomesnata roba, sve se to bogme napilo, pa su na Vidovidevoj postelji neki Madžari zaigrali «ajnc.»

SMJERNICE

Smjesti djelo Baraka Pet Be u književni opus Miroslava Krleže. Odredi književnu vrstu i temu teksta. Poveži temu djela sa književnom epohom u kojoj je nastalo, istakni i s djelom poveži i potkrijepi citatima barem tri obilježja književnog pravca (poetike) koju tekst slijedi. Smjesti ponuđeni ulomak u cjelinu teksta (uvod, sredina, kraj). Zašto možemo redi da je ova epizoda groteskna slika rata? Što se događa u ponuđenom ulomku, a ne bismo očekivali? Vrijedi li za ove ranjenike misao: «In vino veritas!(U vinu je istina!)». Kako tumačiš prepuštanje ranjenika alkoholnom ludilu i prepirkama? Zašto Krleža prikazuje ratnu zbilju kao pučku zabavu? Prepoznaješ li odlike sniženog stila (ironiju, grotesku, burlesku) u imenovanju ranjenika – potkrijepi primjerima iz teksta. Koja je funkcija tuđica u Krležinom stilu? Koja je funkcija asidentona i polisidentona u gradnji Krležine rečenice? Obrazloži i potkrijepi primjerima. Dokaži da je ovo antiratni tekst. Je li danas svijet bliže opdem miru nego početkom 20. stoljeda?

ESEJ:

Baraka Pet Be djelo je hrvatskog književnika Miroslava Krleže. Po vrsti djelo je antiratna novela. Spomenuta novela dio je zbirke novela Hrvatski bog Mars koja nastaje nakon Krležinog kratkog boravka u Prvom svjetskom ratu, nastala 1922. godine. Tema koju djelo opisuje su posljednji životni trenutci studenta Vidovida. Ideja koju Krleža iznosi je teška osuda rata, zgražanje nad njim te besmislenost umiranja. Krleža također iznosi svoj strogi, antiratni stav koji želi prenijeti i na čitatelja. Razdoblje u hrvatskoj književnosti kada je nastala sama zbirka je hrvatski ekspresionizam (1914.-1929. godine). Ekspresionistički izraz vidljiv je u opisima unutarnjih stanja duše, očuđivanju stvarnosti te snovitim stanjima i prikazima. "Ruski robovi, osamljeni svijetlom iluzijom, da de sad, sutra ved u svoje deravnje na Ural, na Volgu, počeli su da plešu preko sviju baraka, a kad je neki madžarski doktor pucao iz revolvera za verterma i htio da svlada alkohol barutom, nastala je cijela mala bitka i puškaranje, te se taj madžarski doktor pobijeđen povukao pred elementom i nestalo ga sa sestrama bolničarkama u tmini". Osim ekspresionističkog izraza

prepoznajemo i naturalistički izraz vjernog, autentičnog, ružnog opisivanja deformacija ljudskog ponašanja očitovanog u ludilu izazvano alkoholom te masovnih scena silovanja i pijančevanja. Ulomak je iz središnjeg dijela novele. Ova epizoda groteskna je slika rata zato što ranjenici postaju anarhisti. Zato što se uređeni svijet bolnice deformira pred skorom propasti. Svijet koji žalimo postaje svijet koji osuđujemo (ranjenici siluju bolničarke). Ono što u djelu sa sličnom tematikom zasigurno ne bismo očekivali je slika opijanja, pijančevanja i silovanja. "Dvije su Švabice, sestru Fridu i sestru Marijanu (kojoj je zaručnik pao kod Verduna i koja je uvijek čitala Ullsteina) uhvatili su još u njihovim sobama i silovali ih, a poslije toga puklo je sve, i gomila je počela da pije slobodu sve silnije i sve dublje, pa se napila te iluzije do ludila i sve je postalo kao pijani san". Misao "In vino veritas!" u potpunosti vrijedi za ranjenike jer su u svom pijanom stanju na površinu pustili svu onu životinjsku stranu, svu životinjsku prirodu ljudskog bida. Alkoholiziranje ranjenika te prepuštanje ludilu koje to stanje donosi tumačim kao bijeg od stvarnosti. Potpuno udaljavanje od realnosti, vizije i iluzije. Krleža je ratnu zbilju prikazao kao pučku zabavu gdje je rat zabava za bogate i modne, a mali i siromašni su ti koji podnose realnost i surovost rata pa im je jedini način bijeg od stvarnosti, od teškoda koje rat donosi. Krleža ironično i gotovo groteskno imenuje likove ne po nekim osobinama, nadimcima, nego po dijelu tijela koji im je polomljen, po vrsti i težini rana koje su zadobili "...one polomljene kosti, i one odrezane noge što se suše pod tilom kao suhomesnata roba". Ovakvim ironičnim opisom, Krleža zapravo ranjenike ne smatra kao ljude, ljudska bida, nego kao dio ratnog stroja, kao predmet sazdan od mesa koji se bori za tuđe ideale. Također, sličnu funkciju ima i uporaba tuđica u Krležinu stilu. Čestom uporabom tuđica Krleža pokazuje da su u jednoj vojci, vojci Austro - Ugarske Monarhije bili pripadnici mnogih naroda koji su bili primorani boriti se, ne za svoje, nego opet za tuđe (Austro - Ugarske) ideale i ciljeve. Tako te tuđice zapravo ne predstavljaju pojedinca koji ih izgovara, nego čitav jedan narod kojem je taj jezik materinji. Asidentonom "... u košuljama, sa flašama u ruci, ijujuškanjem i zviždanje..." te polisidentonom "...i konjaka i burgundera crnog i madžarskih vilanjskih vina i šampanjca i jedan sat zatim cijeli je malteški špital bio pijan do grla, i vino je samo teklo po barakama, i razbijale se pune pivske flaše..." Krleža stvar asocijativne grozdove, ali ujedno i pojačava naturalističke prikaze. Smatram da je svijet danas puno bliže opdem miru nego početkom 20. stoljeda. Prvenstveno zato što je u vedini zemalja svijeta zavladala demokracija. Nadalje, važan čimbenik u očuvanju opdeg mira su i razne organizacije primjerice NATO, UN, EU, te mnoge druge koje se međusobno zalažu za očuvanje dobra i mira u svijetu. No, činjenica koju cijel ljudska vrsta mora prihvatiti jest da je čovjeku prirodno, nagonski predodređena borba, koja je oduvijek bila i uvijek de i biti. S tim se moramo pomiriti ili se nastojati boriti protiv toga.