Barbanski glasnikBarbanski glasnik2

vijesti

i m p r e s u m

PROBLEM LUTA -JU∆E STOKE

Ova Êe zima biti obiljeæe-

na haranjima lutajuÊe stoke iz do-

line rijeke Raπe po Barbanπtini.

NajveÊe su πtete nastale na pod-

ruËju mjesnih odbora Puntera,

Barban i Prnjani. Komisija je ti-

jekom sijeËnja popisala πtete, na

usjevima, vinogradima, voÊnjaci-

ma i maslinicima, u iznosu preko

500 tisuÊa kuna, a u meuvre-

menu su one udvostruËene.

Problem lutajuÊe stoke iz

doline Raπe je prisutan na ovim

prostorima veÊ duæi niz godina,

Ëak 15-20 godina. Rjeπavanja su

se pokretala u nekoliko navrata,

meutim on je prisutan joπ i

danas. Osim nastanka πteta, stalno

je prisutna i opasnost od

ozljeivanja prigodom ulaska

poludivljih i divljih goveda u

naselja opÊine Barban, odnosno

prometnih nesreÊa kod prelaæenja

preko prometnica.

U OpÊini Barban je prvi

sastanak sa ovom temom odræan u

zadnjim danima proπle godine, a

u sijeËnju je osnovano Povje-

renstvo za rjeπavanje problema

lutajuÊe stoke, na Ëijem Ëelu je

proËelnik æupanijskog Upravnog

odjela za poljoprivredu i stoËar-

stvo, g-din Milan AntoloviÊ. U

povjerenstvu su naËelnici opÊina

Barban i Raπa, predstavnici

Veterinarske inspekcije IÆ i pred-

stavnici ugroæenog puËanstva.

Veterinarska inspekcija Istarske

æupanije je po naputku Mini-

starstva poljoprivrede RH izdala

rjeπenje za trajno uklanjanje stada

iz doline. Eventualnog vlasnika

Êe se javno pozvati da refundira

sve nastale πtete i troπkove priku-

pljanja stoke, a u sluËaju neodazi-

vanja vlasnika, stado Êe biti pro-

dano.

PRIJEVOZ SRED-NJO©KOLACA IRADNIKA

PoduzeÊe PULAPRO-

MET d.o.o. iz Pule je konaËno

krajem veljaËe dobilo πest novih

autobusa, a uz Ëije prispjeÊe je bi-

lo povezano obeÊanje za ponovno

uvoenje prometovanja u treÊoj i

Ëetvrtoj zoni, gdje pripada i naπa

opÊina. Meutim, u fazi Ëekanja

novih autobusa, pulsko je po-

duzeÊe ostalo bez nekoliko starih

autobusa, koji su iskljuËeni iz

upotrebe zbog dostrajalosti, pa se

niti prispjeÊem novih autobusa ne

moæe rjeπiti prijevoz putnika

Puljπtine.

Stoga, OpÊina Barban,

zajedno sa OpÊinom MarËana,

priprema raspisivanje javnoga

natjeËaja za dodjelu koncesije za

prijevoz na tri linije u ove dvije

opÊine i to polaske iz Raklja,

Sutivanca i Cera (OpÊina Æminj).

Dodjelom koncesije rjeπio bi se

goruÊi problem, odnosno nezado-

voljavajuÊi naËin trenutnog

prometovanja.

Valja podsjetiti da se rani-

je Pulaprometu sufinanciralo pre-

voæenje sa mjeseËnim iznosom 12

tisuÊa kuna, a da je lanjske go-

dine, desetak dana prije poËetka

πkolske godine, to poduzeÊe

obustavilo, zbog nedostatka auto-

busa, voænju u 3. i 4. zoni.

Trenutno se za prijevoz izdvaja

viπe od 50 tisuÊa kuna mjeseËno,

odnosno opÊina plaÊa za ake

50% pretplatne karte, a za radnike

35%.

IZRADA PROS-TORNOG PLANA

Prostorni plan ureenja

OpÊine Barban je od 24. oæujka do

24. travnja 2003. god. izloæen u

vijeÊnici OpÊine Barban, odnosno

dat na javni uvid. To znaËi da je

izrada strateπkog plana razvoja

opÊine u zavrπnoj fazi, te da jav-

na rasprava, koja je zakonski

propisana u trajanju 30 dana, daje

joπ jednu moguÊnost davanja

primjedbi na izraeni plan.

Prethodno je Prostorni plan pred-

stavljen u svim mjesnim odbori-

ma OpÊine Barban, a stanov-

niπtvo opÊine se viπekratno oba-

vjeπtavalo o moguÊnostima da-

vanja zahtjeva za proπirenje zona

graenja u naseljima.

Nakon javne rasprave,

Prostorni plan, kao strateπki

dokument plana razvojnih

moguÊnosti opÊine, treba dobiti

konaËnu potvrdu OpÊinskog vi-

jeÊa te suglasnost Istarske æupani-

je i nekoliko ministarstava RH.

S lijeva na desno: dr.sc. Zdravko JelenoviÊ (savjetnik Predsjednika zakulturu i sport), Ivan JakovËiÊ (æupan Istarske æupanije), MaksimilijanRojniÊ (slavodobitnik Trke na prstenac), Stjepan MesiÊ (PredsjednikRH), Branko Blaæina (predsjednik Druπtva Trka na prstenac), DenisKontoπiÊ (naËelnik OpÊine Barban), Stanko Kancelar (Ëlan Izvrπnogodbora Trke na prstenac).

PREDSJEDNIK MESI∆ DOLAZI NA TRKU NA PRSTENAC

Krajem sijeËnja Predsjednik Republike Hrvatske, g-din

Stjepan MesiÊ, primio je delegaciju barbanske "Trke na prstenac" u

svom uredu na zagrebaËkom PantovËaku. U delegaciji su bili: æupan

Istarske æupanije, Ivan JakovËiÊ; naËelnik OpÊine Barban, Denis

KontoπiÊ; predsjednik Druπtva Trka na prstenac, Branko Blaæina; lanj-

ski slavodobitnik, Maksimilijan RojniÊ i Ëlan Izvrπnog odbora Druπtva

Trka na prstenac, Stanko Kancelar.

Predsjednik se rado prisjetio svog kratkog boravka u Barbanu

na zavrπetku njegove istarske predizborne kampanje. Pohvalio je trud

i æelju Barbanaca za podizanjem kvalitete trke te naroËito bio zado-

voljan apolitiËnoπÊu barbanske manifestacije. Najavio je svoj dolazak

na ovogodiπnju Trku na prstenac.

Dovrπenje izrade ovisi tada jedino

o brzini dobivanja potrebnih sug-

lasnosti.

IZGRADNJAMRTVA»NICA IPRO©IRENJAGROBLJA

Komisija za izgradnju

mrtvaËnica i proπirenja groblja,

koju saËinjavaju svi predsjednici

vijeÊa mjesnih odbora naπe

opÊine, usuglasila je svoje

stavove vezano uz izgradnju mrt-

vaËnica na grobljima Barban,

Prnjani i ©kitaËa, te za nuæno

potrebna proπirenja groblja u

Barbanu i na Prnjanima. Trenutno

se oËekuju izdavanja lokacijskih

dozvola za spomenuto, a takoer

se pribavljaju i potrebne suglas-

nosti. MrtvaËnice bi se gradile

opÊinskim sredstvima, ali potpo-

mognuto i uËeπÊem graana.

ZAPO»ELO URE–E -NJE LJEKARNE

Sredinom oæujka za-

poËelo je dugo oËekivano uree-

nje ljekarne, odnosno depoa li-

jekova, u Barbanu, a koje Êe

graanima omoguÊiti nabavku li-

jekova u njihovoj opÊini. Nakon

ureenja opÊinskog prostora, koji

se ureuje investicijom najmo-

primca, privatne ljekarne VAL-

UN iz Pule, slijedi pregled i izda-

vanje suglasnosti nadleænog min-

istarstva te otvarenje depoa.

PRIPREME ZA OSNI -VANJE TURISTI»KEZAJEDNICE

OpÊina Barban je kra-

jem oæujka uputila Ministarstvu

turizma RH zahtjev za proglaπe-

nje naselja Barban i OpÊine

Barban turistiËkim mjestom i nji-

hovo razvrstavanje u odgovara-

juÊe statusne razrede. To je

ISSN 1333 - 4468 * Izlazi 3 puta godiπnje * Broj 5 * IzdavaË: OpÊina Barban * www.barban.hrZa izdavaËa: Denis KontoπiÊ, prof. ing. * Urednik: Denis KontoπiÊ, prof. ing. * Fotografije: arhiv izda-vaËa * GrafiËko oblikovanje, priprema: Grafika Reæanci * Tisak: Grafika Reæanci * Naklada: 1250primjeraka * Naslovnica: Panorama Barbana (foto: Igor PetroviÊ)

Barbanski glasnikBarbanski glasnik 3

vijesti

RIJE» NA»ELNIKA:

NA PO PUTA

Drage Barbanke i Barbanci,

eko nan u rukah joπ jedan broj Barbanskega glasnika, peti. Prvi je

broj objavljen na 6 boæiÊnjaka 2001. lita, na dan Svetega Mikule, zaπtitni-

ka naπega Barbana i opÊine. Rekli smo uniput da Êe ga svaka fameja dobit

na svoju adresu svaka Ëetiri miseca i to za sada trdo dræimo. Fala unin ki

nas pomoru z tin Ëa plate reklamu, a veselje je za srce kad se vidi da su to

naπa, barbanska poduzeÊa. Barbanac za Barbanca, dobroton na dobrotu,

svit je naπ.

Vazam 2003. lita, dani za srca steplit, za z famejon poπtimat

krπÊanski blagdan kega svaki Istrijan ud vajka πtuje prez rigvarda. Vazam

donese i dah pramaliÊa, temperanu i naprofumanu ariju, veselje. Srca te

dane nikako treputaju, smiju se po svoju. Pasala je zima, pupi na sve

bande, sve je zbujeno... Barbanπtina je parat te lipote, zelena i rascvitana,

raskantana. Lipa kako pupa, nikad liplja. Kuntenat je svaki Barbanac Ëa

je takovu ima, Ëa je naπa forcu kad je bilo najteæe, pak ni partija u tujinu

i puπtija svoje ognjiπÊe.

Sredinom lipnja trenutna opÊinska vlast je stigla na pola puta,

polovinu svog mandata. Dovoljan je to razlog za okrenuti se i vidjeti πto se

to napravilo u protekle dvije godine. VjeËiti nezadovoljnici Êe uskliknuti:

Juπto niπ!, a zaljubljenici svoga kraja i malo strpljiviji Êe ustvrditi: Vidi se

da se dela i da se z malima πoldi more, samo ko Êe se!

NeÊemo se hvaliti, ali djela govore sama za sebe. Poradi onih

prvih, koji uvijek gunaju, triba reÊi da Barban pomalo poËinje nalikovati

na opÊinsko srediπte: zavrπili smo ureenje zubne ambulante s Ëekaoni-

com, uredili dvoranu i sanitarne prostorije druπtvenog doma, postavili

novu ogradu oko koπarkaπkog igraliπta, uredili djeËje igraliπte i uredili

zgradu vrtiÊa (nova drvenarija, raËunalo, krevetiÊi, stolovi i dr.), ofarbali

kompletnu zgradu OpÊine i druπtvenog doma (iznutra i izvana) te ogradu

crkve i gornje osnovne πkole, postavili leæeÊe policajce, izgradili manjeæ za

πkolu jahanja, pomogli ureenje nogometnoga igraliπta, postavili klupe

prema GradiπÊu, oËistili kulu od raslinja, postavili zaπtitnu ogradu uz

crkvu Sv.Antuna, pomogli postavljanje skulpture Ptica na prstenac na

Placi, uredili sanitarne prostorije gornje πkole, postavili table dobrodoπlice

na ulazima u Barban (i na cestovnim ulazima u opÊinu), trenutno se

ureuje ljekarna i postavlja nova javna rasvjeta prema Æminju.

Svih devet mjesnih odbora pomaæemo sa materijalima, kada se

pokrenu radne akcije za ureenje svojih naselja, sanirali smo preko 30

divljih deponija, uredili smo spomenike u Petehima, ©ajinima i FrkeËima,

pomaæemo kod ureenja druπtvenih domova i autobusnih Ëekaonica,

πirimo javnu rasvjetu, uskoro Êe Ëitava opÊina biti pokrivena malim kon-

tejnerima... Prostorni plan je trenutno na javnom uvidu, kreÊemo prema

osnivanju TuristiËke zajednice, pripremamo izgradnju mrtvaËnica i

proπirenja groblja ... Joπ bi mogli nabrajati, ali pustimo za slijedeÊi broj.

Najvaænije je da naπa Barbanπtina gre Ëvrstega korka naprid. ZA

NA©U BARBAN©TINU vajka i za vajka, z ponoson, veseljen i urton ko triba!

Vaπ naËelnik

DENIS KONTO©I∆, prof.ing.

proglaπenje potrebno da bi se

mogla osnovati TuristiËka zajed-

nica, a koju OpÊina Barban plani-

ra osnovati πto prije.

Naime, ubrzani razvoj

seoskog turizma na podruËju

Ëitave opÊine i planovi za razvoj

primorskog turizma na obalnom i

priobalnom dijelu, itekako izisku-

ju institucionaliziranje te kvalitet-

nije bavljenje ovom tematikom.

Broj noÊenja lanjske godine u

naπoj opÊini, kod seoskih

domaÊinstava u koje dovodi tur-

iste njemaËki touroperater I.D.

Riva Tours, iznosi 1341. Ove je

godine u katalogu tog touroperat-

era Ëak 8 barbanskih domaÊinsta-

va, pa se moæe oËekivati viπes-

truko poveÊanje broja noÊenja.

Trenutno se ureuje joπ nekoliko

starih obiteljskih kuÊa za prihvat

turista, a turistiËka zajednica

Istarske æupanije ima na svom

popisu zabiljeæeno Ëak 13 seoskih

domaÊinstava koja ulaze u

ponudu ruralnog turizma Istre.

BRATIMLJENJE SOP∆INOM MATULJI

Krajem travnja potpisat

Êe se u Matuljima Povelja o pri-

jateljstvu i suradnji OpÊine

Barban i OpÊine Matulji

(Primorsko-goranska æupanija).

Povezanost naselja ©ajini, u naπoj

opÊini, i naselja Lipa, u OpÊini

Matulji, sliËnim tragiËnim

stradanjima u 2.svjetskom ratu

(1944.g. - zapaljena su naselja

©ajini i Lipa sa velikim ljudskim

ærtvama), dovela je 1984.god. do

bratimljenja ondaπnjih mjesnih

zajednica ©ajini i Kras. Svake go-

dine do danas upriliËuju se posjete

delegacija Lipe i ©ajina na go-

diπnjicu pogibije (©ajini - 9. si-

jeËnja, Lipa - 30. travnja), a Ëesta

su i druæenja lovaca i sportaπa.

Povelju Êe 30. travnja potpisati

naËelnici dviju opÊina, Denis

KontoπiÊ i Radivoj MarmiliÊ.

BRATIMLJENJE SOP∆INOM NIJEMCI

Sredinom svibnja pot-

pisat Êe se u Nijemcima (kod

Vinkovaca) Povelja o pri-

jateljstvu i suradnji OpÊine

Barban i OpÊine Nijemci

(Vukovarsko-srijemska æupani-

ja). Prijateljstvo KUD-a Barban

sa KUD-om pri DVD-u Nijemci

traje viπe od 25 godina, od 1977.

god. do danas, a nije prekinuto ni-

ti tijekom Domovinskog rata i

teπkih prognaniËkih dana

stanovnika Nijemaca. Ovom Êe

poveljom biti ovjekovjeËeno nji-

hovo prijateljstvo, a takoer i naz-

naËena æelja i dobre namjere za

joπ boljom suradnjom njih i nji-

hovih opÊina. Povelju Êe pot-

pisati opÊinski naËelnici Denis

KontoπiÊ i Ivica Klem, a potpisi-

vanje je upriliËeno povodom

"Dana OpÊine Nijemci" koji se

obiljeæava manifestacijama od

15. do 17. svibnja. U pratnji dele-

gacije OpÊine Barban bit Êe i

Ëlanovi KUD-a Barban.

USAID - PROJEKTUSKLA–ENJAZEMLJI©NIH KNJI -GA I KATASTRA

OpÊina Barban je kra-

jem proπle godine izabrana od

strane AmeriËke agencije za

meunarodni razvoj (USAID -

The United States Agency for

International Development) za re-

alizaciju pilot-projekta usklaen-

ja zemljiπne knjige i katastra, vri-

jednoga oko 300 tisuÊa kuna, u di-

jelu katastarske opÊine Prnjani

(Hrboki i okolno podruËje).

Agencija Êe u suradnji s OpÊin-

skim sudom u Puli, PodruËnim

uredom za katastar - Ispostava u

Puli te OpÊinom Barban, izvrπiti

usklaivanje razlike stanja vlas-

niπtva u zemljiπnim knjigama u

OpÊinskom sudu u Puli sa stanjem

u naravi.

U postupku Êe se koris-

titi stari i novi planovi,

zemljiπnoknjiæni podaci, zraËne

snimke (izraene tijekom oæujka)

te po potrebi izvrπiti mjerenja na

terenu i pristupiti pojedinaËnom

ispravnom postupku. Neophodno

je razumjeti da se ovim Projektom

usklaivanja ne æeli naruπiti ili

promjeniti postojeÊe granice un-

utar kojih graani veÊ dugo æive,

veÊ je cilj postiÊi usuglaπenost po-

dataka o vlasniπtvu u zemlji-

πnoknjiænom sustavu sa stvarnim

stanjem na terenu. Korist od pro-

jekta su viπestruke, kao npr.:

toËno definirani vlasniËko-pravni

odnosi, uveÊana djelotvornost

svih pravnih transakcija nekretni-

na, poboljπana sigurnost prijenosa

vlasniπtva prilikom ostavina,

poveÊanje vrijednosti zemljiπta

na træiπtu nekretnina poradi pouz-

danosti zemljiπnoknjiænih po-

dataka, rijeπenost mnogih posto-

jeÊih sporova i dr.

Barbanski glasnikBarbanski glasnik4

poduzetniπtvo

Samo dva turistiËka do -

maÊinstva lani, ove godine os-

am, a iduÊe sezone moæda i de -

setak novih, znak je da hvatamo

korak s ostatkom Poluotoka u

Ëijem se zaleu razvija speci-

fiËan turistiËki proizvod, rekao

je naËelnik KontoπiÊ.

U barbanskoj πkoli 14. je

oæujka odræano predavanje o ra-

zliËitim moguÊnostima razvoja

seoskog turizma. Pedesetak oku-

pljenih vlasnika veÊ uhodanih tur-

istiËkih domaÊinstava i objekata,

poËetnika te onih koji tek kreÊu

njihovim stopama, mogli su Ëuti

najbitnije informacije, od toga πto

sve spada u ruralni turizam, do

savjeta kako se πto bræe ukljuËiti

u programe ruralnog razvoja Istre,

kako adaptirati kuÊu i urediti

okoliπ, registrirati se i uskladiti s

postojeÊim zakonima, πto ponudi-

ti suvremenom inozemnom gostu,

kako se predstaviti na inozemnom

træiπtu te gdje naÊi potreban no-

vac.

Nakon lanjske premijere,

OpÊina je po drugi put pred

mjeπtane dovela Roberta BaÊca ,

struËnjaka za ruralni turizam iz

æupanijske TuristiËke zajednice te

predstavnike Ëak tri banke,

Reiffeisen, Nove banke i Hypo

Alpe-Adria banke, koje nude tu-

ristiËke i poduzetniËke kreditne

linije za kupnju, izgradnju,

adaptaciju ili opremanje turi-

stiËkih objekata.

Sonja Sacco p r e d s t a v l-

jala je najveÊeg tour-operatera u

Istri, münchenski I. D. Riva

Tours, Ëiji katalog u programu

nazvanom "Ruralne kuÊe zelene

Istre" u koji su uvrπtena ukupno

184 seoska domaÊinstva s dvije

tisuÊe kreveta, njemaËkim i ni-

zozemskim gostima ove godine

nudi i odmor u Ëak osam

domaÊinstava s Barbanπtine. Lani

su, istaknula je Sacco, tada jedina

dva agroturistiËka domaÊinstva

na podruËju opÊine Barban ost-

varila ukupno 1.341 noÊenje.

Ruralni turizam, objasnio

je Robert BaÊac , osim iznajmlji-

vanja soba, apartmana i kuÊa za

odmor te agroturistiËkih doma-

Êinstava Ëija se eno-gastronomska

ponuda zasniva na vlastitim

proizvodima, ukljuËuje i vinske

podrume, kuπaonice, obiteljske

hotele i vile s bazenom. Osim do-

datne zarade æiteljima Barban-

πtine, to Ëitavom podruËju donosi

i bolju zaπtitu okoliπa, oËuvanje

starih zanata i tradicionalnog gra-

diteljstva, od starih kuÊa do

suhozida, zadræava ljude na selu

te potiËe razvoj poljoprivrede i

proizvodnje zdrave bio hrane.

- U odnosu na samo dva

turistiËka domaÊinstva lani, ovo-

godiπnjih osam, a iduÊe sezone

moæda i desetak novih, velik je

napredak - zakljuËio je opÊinski

naËelnik Denis KontoπiÊ , doda-

juÊi da je to pravi znak da i

Barbanπtina hvata korak s os-

tatkom Poluotoka u Ëijem se za-

leu razvija specifiËan turistiËki

proizvod kojem sezona traje

Ëitavu godinu i koji nije samo

servis priobalju veÊ se oslanja na

pregrπt vlastitih moguÊnosti un-

utraπnje, ruralne Istre.

OP∆INA ORGANIZIRALA DRUGO PREDA-VANJE S CILJEM RAZVOJA SEOSKOGTURIZMA NA BARBAN©TINI

IDU∆E SEZONE NA BAR -BAN©TINI 20-AK TURISTI»KIH

DOMA∆INSTAVA

Arhitekt u sluæbi mjeπtana

Robert BaÊac iz æu-

panijske TuristiËke zajednice

posebno je pohvalio OpÊinu

Barban kao prvu u Istri koja je

angaæirala arhitektu - Vladi-

mira Delfara iz rovinjske tvrtke

ICON, koji je na raspolaganju

zainteresiranim mjeπtanima pri

obnovi i opremanju kuÊa i

drugih turistiËkih objekata.

Uskoro proglaπenje Barbana

turistiËkim mjestom

- Lani zabiljeæena prva

turistiËka noÊenja na Bar-

banπtini omoguÊavaju nam

pokretanje procedure za pro-

glaπenje Barbana turistiËkim

mjestom - nadam se sasvim

uskoro - a to je preduvjet osni-

vanju TuristiËke zajednice

Barban πto nam je bio jedan od

temeljnih ciljeva - rekao je

naËelnik Denis KontoπiÊ, do-

dajuÊi da Barbanπtina ima πto

ponuditi svojim gostima, od

Trke na prstenac i πkole jaha-

nja do komada morske obale,

beskrajnog seoskog mira i gos-

toljubivih domaÊina. Do sada

je sanirano viπe od 30 divljih

deponija, a uskoro Êe Ëitava

opÊina biti snabdjevena malim

kontejnerima.

Isus Krist je uskrsnuo, uistinu je uskrsnuo!

Uskrs je najveÊi blagdan crkvene godine. Svojim hrvatskim nazivom æeli upozoriti na jedinstveni povijesni i nadpovijesni

dogaaj. Isus Krist je, nakon svoje muËeniËke smrti na kriæu i poπto je bio poloæen u grob, treÊeg dana uskrsnuo iz groba na nov æivot. To

nije samo tjelesno uskriπenje na produljenje zemaljskoga æivota. Ovo uskrsnuÊe je ustajanje na novi æivot koji nadilazi sva naπa iskustva i

poimanja. To nije samo neki bolji æivot, nego je to novi, boæanski æivot koji nadilazi sve ono πto mi o æivotu znamo. Krist uskrsnuli viπe

ne umire. To je definitivna pobjeda nad smrÊu.

Nadalje, Uskrs je uvijek u proljeÊe. To je osobito znakovito godiπnje doba. To je vrijeme kad se priroda budi na novi æivot,

pojavljuju se prvi plodovi, sve govori o novosti. I ta se znakovitost prirode dobro uklapa u sadræaj Uskrsa, blagdana novoga æivota.

Neka nam je Uskrs sretan, dopustimo da Gospodin rasprπi naπe sumnje i da nam vrati vjeru u æivot! Ima smisla æivjeti poput

Krista, ima smisla iÊi njegovim stopama ljubavi! Ima smisla æivjeti poπteno i Ëestito, troπeÊi svoje sile za dobro bliænjega sve do samoprije-

gornoga davanja æivota za one koje ljubimo.

Neka radost i mir uskrsnoga blagdana ispuni vaπa srca! Sretan Uskrs!

VlË. Daniel H. Saturi, æupnik

Æupe Barban

Robert BaÊac, TuristiËka zajednica Istarske æupanije

Barbanski glasnikBarbanski glasnik 5

poduzetniπtvo

Da su stanovnici Barban-

πtine ozbiljno prionuli projektu

razvoja agro i uopÊe ruralnog tu-

rizma, udaljenog od priobalja,

najbolje govori podatak da je ove

sezone u katalog njemaËkog tour-

operatera, specijaliste za

Hrvatsku, I. D. Riva Toursa iz

Münchena, uvrπteno osam do-

maÊinstava, Ëetiri puta viπe nego

lani. Uz kapacitete lani otvorenih

kuÊa "Barmel" i "Meri", ove se se-

zone nudi 58 postelja, πto u au-

tentiËnim istarskim hiæama, πto u

apartmanima. Mjeπtani, ponukani

dobrim iskustvima susjeda, koji-

ma gosti dolaze cijele godine, od-

luËili su se i sami okuπati u ovoj,

za Barbanπtinu relativno novoj

djelatnosti.

Kada je o agroturizmu ri-

jeË, Istra sve viπe poËinje sliËiti

Toscani, talijanskoj regiji koja

veÊ obilato koristi plodove ove,

mogli bismo reÊi, podvrste turiz-

ma. A Istra je, rekli su mnogi, od

Toscane ljepπa. Samo joj treba

vremena.

U rubrici "Landhäuser"

(Seoske kuÊe), bogatog kataloga

I. D. Riva Toursa i na web strani-

ci Interneta na adresi www.idri -

va.de , domaÊinstva su predstavl-

jena s osnovnim informacijama o

veliËini objekta, ponudi i cijena-

ma te s nekoliko fotografija.

"Barmel" u Melnici

"Barmel" u Melnici je

kuÊa povrπine 56 Ëetvornih

metara s Ëetiri postelje u kojoj

noÊenje, ovisno o dijelu sezone,

stoji od 48 do 84 eura. Do mora,

odnosno Raπkog zaljeva, svega je

devet kilometara. Ovdje gosti

ipak neÊe biti daleko od svijeta -

kuÊa je opremljena satelitskom

televizijom. U blizini je i Barban,

poznat po konjiËkoj Trci na

prstenac koja se odræava zadnjeg

vikenda u kolovozu i meta je broj-

nih posjetitelja.

"Meri" u RebiÊima

Obitelj Bariπa je u

RebiÊima uredila dva apartmana s

po 50 Ëetvornih metara koji ukup-

no mogu primiti osam gostiju. Do

mora na Blazu su svega dva kilo-

metra, a obitelj ne kani proπiriti

kapacitete, jer im je cilj pruæiti

gostima mir u svom domaÊinstvu.

Da bi se osjeÊali "kao kod kuÊe",

gosti mogu koristiti i vrt obitelji

Bariπa, Ëije vino takoer rado

kuπaju. DomaÊini vele da goste

posebno oduπevljavaju divlje

plaæe, daleko od prenapuËenih,

betoniranih turistiËkih srediπta. O

ovom se domaÊinstvu brine cijela

ËetveroËlana obitelj, koja je

ovladala i njemaËkim, pa nemaju

problema sa sporazumijevanjem.

Prve goste oËekuju veÊ za Uskrs.

NoÊenje u ovim apartmanima s tri

zvjezdice stoji od 44 do 88 eura.

"Barbara" u Dobranima

Ove godine obnovljena

kuÊa u Dobranima, stara je istar-

ska hiæa za Ëijeg se ureenja vodi-

lo raËuna o oËuvanju izvornih el-

emenata, poput prozora i ognjiπta.

Osamdeset kvadrata kuÊe

(prizemlje i kat) predvieno je za

Ëetiri osobe. Gostima je na raspo-

laganju dvoriπte od petstotinjak te

joπ oko tri tisuÊe kvadrata ureene

zelene povrπine iza kuÊe. Od do-

maÊih delicija moguÊe je uæivati

u vinu, rakiji, jajima, sezonskom

povrÊu i voÊu. Kao zanimljivost

istiËe se susjedstvo prepuno djeci

zanimljivih domaÊih æivotinja,

ureeno djeËje igraliπte te krajolik

pogodan za pjeπaËenje i voænju

biciklom. Do plaæe Blaz u

Raπkom zaljevu svega je tri, a do

KrniËkog porta devet kilometara.

Cijena noÊenja kreÊe se od 42 do

74 eura.

Apartman "Draguzeti"

U Draguzetima je

smjeπten istoimeni apartman od

80 kvadrata za πest osoba, udaljen

od KrniËkog porta 20, a od Duge

uvale i Rapca 25 kilometara.

RijeË je o novoizgraenoj obi-

teljskoj kuÊi na imanju ukupne

povrπine od oko deset hektara,

okruæenom vinogradima, πumom

i travnjacima. Obiteljsko doma-

Êinstvo nudi vlastiti med, prπut,

vino i groæe. U susjedstvu je

agroturistiËko imanje na kojem se

moæe naruËiti izvorna hrana, a u

nedalekom Barbanu i πkola ja-

hanja. Iskusniji mogu iznajmiti

konja za samostalno jahanje u

prirodi. NoÊenje stoji od 50 do 87

eura, a imanje je otvoreno cijele

godine.

"Grm" u Prhatima

Apartman "Grm" u Prha-

tima, smjeπten u prizemlju nove

obiteljske kuÊe, na povrπini od 60

kvadrata, moæe ugostiti dvije do

Ëetiri osobe. Idealan za parove ko-

ji traæe mir i odmor od svakod-

nevnog stresa. Gosti mogu konzu-

mirati domaÊe proizvode (prπut,

sir, jaja, sezonsko voÊe i povrÊe).

Uz prethodni dogovor, postoji i

moguÊnost prehrane kod doma-

Êina. U ponudi je i najam dva bi-

cikla. NoÊenje stoji od 40 do 74

eura. Uvala Blaz i Raπki zaljev

udaljeni su 11, Barban 5, a Pula 32

kilometra.

"Hortensia" u Koæljanima

KuÊu "Hortensia" u

Koæljanima od Barbana dijele

dva, a od mora u KrniËkom portu

15 kilometara. Povrπine od oko

140 Ëetvornih metara, moæe pri-

miti Ëetiri do πest osoba. Stara je

to istarska kuÊa koju je vlasnica

naslijedila i lijepo uredila te joj

nadjenula ime po prelijepim bujn-

im hortenzijama koje cvatu u

dvoriπtu. I ovdje, prema dogov-

oru, postoji moguÊnost prehrane

kod domaÊina. KuÊa je od poz-

natog istarskog ranËa

"Barba Tone" udaljena

osam kilometara, gdje

je moguÊe pohaati

πkolu jahanja, iznajmi-

ti konje ili sudjelovati

u organiziranim kon-

jiËkim izletima.

Ujesen se turistima nu-

di sudjelovanje u berbi

groæa. Do KrniËkog

porta odavde treba pri-

jeÊi 15 kilometara, a do

Rapca 20.

"Nina" u JuriÊevKalu

U apartman

"Nina" u JuriÊev Kalu

obitelj KalËiÊ ove Êe

sezone primiti prve

goste. Ponukani do-

brim iskustvima susjeda,

prizemlju svoje obiteljske kuÊe,

nekada stare istarske hiæe, vratili

su tradicionalni πtih. "Nina" Êe u

90 kvadrata moÊi primiti 6 do 9

gostiju, kojima je osigurana i do -

maÊa kuhinja. Obitelj, naime, uz-

gaja svinje, kokoπi, patke, guske,

kuniÊe, povrÊe te proizvodi

raznorazne delicije, poput prπuta,

kobasica, rakije, jaja…MoguÊe je

unajmiti Ëetiri bicikla, dæip, a do-

maÊini nude Ëak i voænju πest

metara dugom barkom. Nudi se i

sudjelovanje u berbi groæa,

πparoga, gljiva, pa i vaenju

krumpira…

KuÊa "Orihi"

Istoimena kuÊa za dvije

do Ëetiri osobe u Orihima,

povrπine od 40 kvadrata, stara

viπe od 200 godina, zadræala je

gabarite izvorne istarske arhitek-

ture. Iako je samostojeÊa, dvoriπte

dijeli s joπ dvije identiËne hiæe.

Gostima se uz uobiËajene stan-

darde smjeπtaja nudi moguÊnost

prehrane, kao i domaÊa jaja, sir,

sezonsko voÊe i vino. I ova kuÊa,

Ëiji vlasnici æive u Puli, nudi na-

jam bicikla. Do Duge uvale i

Rovinja odavde je oko 25 kilo-

metara. U pred i posezoni moæe se

uæivati veÊ za 36, a u sezoni za 65

eura.

TURIZAM NA BARBAN©TINI

OSAM DOMA∆INSTAVA BARBAN©TINE U KATALOGU -I.D. RIVA TOURSA

Naslovna stranica kataloga RIVA tours-a

Barbanski glasnikBarbanski glasnik6

razgovor

POZNATI BARBANCI:

LJILJANA VOJNI∆, viπi struËni suradnik za tur -

izam u Hrvatskoj gospodarskoj komori -

Æupanijskoj komori Pula

NEKAD JE BILO VI©ESIROMA©TVA, ALI PUNO

VI©E TOPLINE

Nekada su ljudi ljeti

naveËer sjedili vani, a zimi se

okupljali oko ognjiπta i pripovi -

jedali priËe. To je bilo vrlo lije -

po i zanimljivo. Godine prove -

dene u Batelima bile su vrlo

zanimljive i uvijek nosim u duπi

ta lijepa sjeÊanja. Danas nema

tolike razlike izmeu grada i

sela, ali onda je razlika bila

oËita

Za razliku od svojih sum-

jeπtana, koji su se trbuhom za

kruhom otputili daleko od rodne

Barbanπtine, pa Ëak i na druge

kontinente, Ljiljanu VojniÊ do

rodnih Batela dijeli tek dvadese-

tak kilometara. S obitelji æivi u

Puli, gdje je skoro dva desetljeÊa

zaposlena u Hrvatskoj gospo-

darskoj komori - Æupanijskoj ko-

mori Pula, danas na poziciji viπeg

struËnog suradnika za ugos-

titeljstvo, turizam i poljoprivredu.

Æivjeti u Puli poËela je puno rani-

je, prvo po zavrπetku osnovne

πkole u Barbanu 1959. godine, ka-

da upisuje Ekonomsku πkolu te

biva smjeπtena u Prvi aËki dom

u Epulonovoj.

- Uspomene iz tog vreme-

na za mene su vrlo lijepe. Bilo je

to prvo odvajanje od obitelji. U

domu su bila djeca iz cijele Istre,

ali i iz ondaπnje Jugoslavije. Tada

srednjih πkola nije bilo u manjim

mjestima kao danas. Æivot u do-

mu bio je dobro organiziran - od

16 do 19 sati bilo je vri-

jeme za uËenje, usta-

janje u 7… Tu si uËio

æivjeti meu razliËitim

ljudima… Nakon sred-

nje πkole upisala sam

Ekonomski fakultet u

Rijeci te se po

zavrπetku zaposlila u

Puli kao pripravnik u

hotelskom poduzeÊu

Veruda. Tu sam ostala

godinu i pol, nakon

Ëega sam u medulin-

skoj Rivieri jedno vri-

jeme, sve do 1973., bi-

la πef plana i analize.

Te sam se godine za-

poslila u tadaπnjem

Zavodu za ekonomiku u Puli, a u

Komoru sam preπla 1984. i tu sam

sve do danas.

Pulska uËenica

- Kako to da ste se iz

gospodarstva ipak "preselili" u

instituciju?

- Iskustvo steËeno u

gospodarstvu, i to iskljuËivo tur-

izmu, vrlo sam lijepo poËela ko-

ristiti u Zavodu za ekonomiku,

radeÊi na raznim studijama, in-

vesticijskim programima, dugo-

roËnim programima razvoja.

Jedan od veÊih projekata na kojim

sam radila je program dugo-

roËnog razvoja bivπe OpÊine

Pula. To je bilo jedno vrlo plodno

razdoblje u kojemu sam stekla

dragocjeno iskustvo.

- Kako je u vaπem dje -

tinjstvu bilo æivjeti na

Barbanπtini? Koliko se teæe

æivjelo u odnosu na danas?

- Æivot se sigurno razliko-

vao od danaπnjega. U obitelji nas

je bilo Ëetvero djece, dva brata i

jedna sestra, te majka. Brat se kas-

nije oæenio pa smo æivjeli zajedno

s njegovom obitelji koja se proπi-

rila za tri Ëlana. Taj je æivot sig-

urno bio materijalno mnogo siro-

maπniji nego danas, meutim bilo

je neπto drugo πto je moæda danas

nestalo - viπe povezanosti, viπe

komunikacije meu ljudima, viπe

topline, bilo je i viπe djece, viπe

druæenja... A sada imam osjeÊaj

da se sve to moæda odvija dru-

gaËije. Nekada su ljudi ljeti

naveËer sjedili vani, a zimi se oku-

pljali oko ognjiπta i pripovijedali

priËe. To je bilo vrlo lijepo i za-

nimljivo. Godine provedene u

Batelima bile su vrlo zanimljive i

uvijek nosim u duπi ta lijepa

sjeÊanja. Danas nema tolike raz-

like izmeu grada i sela, ali onda

je razlika bila oËita.

- Kakvom pamtite Pulu

iz πkolskih dana? Je li uopÊe

imala graanskoga duha?

- Pula je bila prekrasna,

barem za mene. Bila je lijepo

ureena, Ëista. Ekonomska πkola

bila je u danaπnjoj SveuËiliπnoj

knjiænici, grad nije bio velik kao

πto je danas, ali je æivot omladine

bio sasvim drugaËije koncipiran.

Na Giardinima su naveËer πetali

mladi, nije bilo kafiÊa i takvog vi-

da zabave. Izlazilo se na plesnjake

po takozvanim blokovima (neka-

daπnje mjesne zajednice), onda u

Dom armije, u Circolo. Pula se

proπirila u novim stambenim

zonama, ali æivot nekada kao da je

bio sadræajniji. Nakon zavrπenog

studija vratila sam se u Pulu i za-

snovala obitelj.

Istra je bogom dana za

razvoj agroturizma

- Koji su to razvojni

potencijali Barbanπtine, poseb -

no turistiËki?

- Prije nekoliko godina u

Barbanu je, u povodu obnove

crkve Sv. Pavla, organiziran

okrugli stol o dosadaπnjem

razvitku Barbanπtine i viziji

razvoja u buduÊnosti. Priredila

sam referat o moguÊnostima

razvoja turizma. PoznavajuÊi taj

kraj i turistiËku djelatnost te zna-

juÊi koje resurse ima to podruËje,

mogu reÊi da sigurno postoje ve-

like neiskoriπtene moguÊnosti za

razvoj razliËitih vidova turizma.

- Agroturizam se veÊ

razvija: ove je sezone u kata-

logu I. D. Riva Toursa osam

kuÊa i apartmana.

- S obzirom na postojeÊe

resurse, jedna od moguÊnosti

svakako je agroturizam. Lovni

turizam prisutan je veÊ duæe vri-

jeme, premda stanovnici od toga

nemaju neposredne koristi. U bo-

gata loviπta Barbanπtine Talijani

dolaze viπe od 30 godina. Postoji

i moguÊnost razvitka konjiËkog

turizma, koji se veæe uz Trku na

prstenac. MoguÊe je razviti i kul-

turni turizam jer je cijela

Barbanπtina bogata kulturno-

povijesnim nasljeem, poËevπi od

arheoloπkih nalaziπta do

spomenika u crkvama koje su vr-

lo vrijedne, a neke i vrlo stare.

Pojedini dijelovi tog podruËja

spominju se i u Istarskom razvo-

du. Tu je i duhovno nasljee:

putem glazbe joπ se uvijek njegu-

ju narodni istarski melos i folklor.

Ima uvjeta i za proizvodnju

zdrave hrane, samo treba ljude

poduËiti, informirati ih i potaknu-

ti, pogotovo domaÊinstva koja

Predsjednica Kluba æe -

na lijeËenih od raka

dojke

- Predsjednica ste

pulskog Kluba æena lijeËenih

od raka dojke "Gea". S

kakvim se problemima

susreÊete i koje su trenutne

aktivnosti?

- U æivotu sam se sus-

rela s tom boleπÊu i uspjela sam

je pobijediti. Klub je osnovan

1997., a trenutno ima oko 150

Ëlanica. Takvi su klubovi - s

ciljem da pomognu æenama

operiranim od raka dojke u πto

bræoj rehabilitaciji te uklju-

Ëivanju u svakodnevni æivot -

osnovani u svim veÊim grado -

vima. Osim πto pomaæemo æe-

nama u postoperativnoj reha-

bilitaciji, cilj nam je i pomoÊi

svim drugim æenama koje se

susretnu s takvom boleπÊu s

obzirom da je rak dojke velik

problem. Naime, pogaa naj-

veÊi broj æena, pa je u Evropi

proglaπena epidemija te boles-

ti. U odnosu na ostatak Hrvat-

ske, Istra je meu prvim æu-

panijama po broju oboljelih.

©to je razlog, ne znam, to bi tre-

balo znanstveno utvrditi. Mo-

æda se u Istri viπe æena pregle-

dava nego drugdje.

Sad smo uredili pro-

store u bivπoj oËnoj ambulanti

u Nobilovoj 1 i æelimo da to

postane informativno-zdrav-

stveni centar koji bi pruæao in-

formacije, ne samo o tome gdje

se oboljele trebaju obratiti,

nego i o preventivi. To je moj

humanitarni rad i dio svog slo-

bodnog vremena, zajedno s os-

talim Ëlanicama koje su vrlo

kooperativne, ugraujem u taj

klub.

Barbanski glasnikBarbanski glasnik 7

razgovor

imaju stoku pa mogu zemlju nasi-

pati prirodnim gnojivom, a ne

upotrebljavati konvencionalna

sredstva.

- Moæe li Istra, pa tako i

Barbanπtina, u agroturizmu

biti ono πto je danas Toscana?

- Moæe. Istra je bogom

dana za razvoj takvog vida turiz-

ma. Meutim, treba imati odre-

enu mjeru, ne uniπtiti prirodu,

poπtivati zakonitosti izdræljivosti

prostora. Istra u buduÊnosti moæe

ponuditi puno viπe u agroturizmu.

To su veliki potencijali: ima puno

zapuπtenog zemljiπta i prelijepih

kuÊa koje bi se mogle oæivjeti.

Dvostruka je tu korist: oæivlja-

vanje domaÊinstava i zapoπlja-

vanje cijelih obitelji. Ima neko-

liko sluËajeva u Istri da su ljudi,

nakon πto im je krenuo agrotu-

rizam, ostavili stalan posao i

okrenuli se novoj djelatnosti.

Iskustva su im vrlo povoljna.

Korijeni u Batelima

- Prije nekoliko godina

stalno se isticao problem odlas -

ka mladih sa sela. Je li tako joπ

uvijek?

- U vrijeme kad sam ja bi-

la mlada, djeca su masovno od-

lazila. Meutim, nakon poveÊanja

standarda æivota na selu (elektri-

fikacija, dovoenje vode, tele-

fonizacija...) proces odlaska je

zaustavljen. Danas veÊina mladih

ostaje, neki odlaze, meutim na-

talitet je puno manji. Nekad su

obitelji imale po Ëetvero, petero,

πestero, a nisu bile rijetke ni one

sa sedmero djece. Danas gotovo

da nema obitelji iznad prosjeka od

dvoje djece. Dio ljudi koji ostaje

sasvim sigurno moæe osigurati

egzistenciju otvaranjem agrotu-

rizma, ali zaπto na selu ne bi bilo

i nekih drugih sadræaja.

- Koliko Ëesto posje-

Êujete rodne Batele?

- Oba brata æive na

Barbanπtini, ali na imanju gdje

sam roena ostao je stariji i jako

sam ponosna zbog toga. Dolazim

vikendom πto mi je uvijek drago

jer tu su moji korijeni i ponosna

sam πto potjeËem iz tog kraja gdje

su ljudi vrlo vrijedni, poπteni, ko-

munikativni, otvoreni, tolerantni i

gostoljubivi. Moje dvoje djece

takoer rado odlaze u Batele,

pogotovo dok im je baka, moja

pokojna majka, bila æiva. Ali i sa-

da rado odlaze, i oni osjeÊaju ko-

rijene majke i oca.

U GOSTIMA KOD NAJSTARIJE MJE©TANKE BARBAN©TINE- LUCE BUÆLETA IZ BORINI∆I

NISAN JA OKOLO HODILA,JA SAN DELO DELALA- Bog zna Êu li doËkat sto,

to me Ëuda pitaπ. ∆a nan Bog da,

to imamo - kaæe nam L u c a

Buæleta , roena KoliÊ, najstarija

mjeπtanka u opÊini Barban koju

smo posjetili u njenom domu u

BoriniÊi broj 4 gdje u staroj ka-

menoj hiæi æivi sa sinom Filipom.

Dvije godine joj fale do sto lit.

Rojena je, kaæe, 26. avrila 1905 .

u ©ajini, bila je srida, a z 18 lit se

uæenila u BoriniÊe. Iz bugate

fameje je doπla u bugatu fameju.

Njeni su u ©ajini, pamte

stari Barbanci, bili najbogatiji.

Imali su veliku kamenu kuÊu i ve-

liko dobro imanje, dobru zemlju,

prvi su u ovom kraju imali

vrπalicu za æito i traktor, velike

volove i konje. Bila je to radiπna i

poπtena familija, teæaËka. U takvu

se kuÊu i udala.

- U fameji u ©ajini nas je

bilo 12, a sad ni ninega. Nidan

viπe ni æiv, otac Grgo je umra zad -

nji - priËa nam teta Luca, dok se

grije na πkanjiÊu kraj ognjiπÊa, a

stari zidni sat otkucava podne.

Pitamo je kako se nekad æivjelo u

BoriniÊi, kad je doπla kao nevjes-

ta.

- Ljudi su delali Ëa i sad.

Teæaki smo bili. Imali smo viπe

kampanje i blaga. Sad gredu na

delo u grad, a oni put su stali z

blagon doma. Siromaπka dica su

sluæila u tujih hiæah. Kako su im

plaÊali? Ko je bija siromah, ni da

niπ, a drugi bi dali πumu za loæit,

vino eli πenicu.

Susjedi je pamte kao

srËanu, kao velikog radnika, kako

je u polju sijeno grabila bez vila, a

vahlji bili viπi od nje. Pamte i

njenu dobrotu, kako je u brajdah

dala vode svakom tko je zatraæio,

a trebalo ju je izdaleka donijeti.

Pomogla je i pokojnom ocu kad je

1944. prebjegao poli nje, jer su

faπisti zapalili ©ajine.

- Uægali su mu hiæu i tu je

sta dok tamo nisu popravili. A moj

lipi neÊak je bija u partizani.

Jedanput mi je dopelja pedeset

njih na veËeru. Briæna san dala tin

briænin Ëa san imala, pak su poπli

Êa. To ti je æiva istina.

Muæa je, kaæe, upoznala

na plesu, u ©ajini poli Foπke, poz-

natije kao "Fota". Kad je kao nev-

jesta doπla u njegovu kuÊu, bilo ih

je pet, mati i otac, teta, muæ i nje-

gov brat.

- Svaki ki pojde Êa iz svo -

jega doma plaËe, ma moren reÊ da

su mi bili pravi u hiæi. San bila ja

njin, ma su vero i oni meni. Imali

smo Ëetiri-pet govedi, ovac 20 i

par kusi. Ujutro smo se ustali kako

je ki riva, oko Ëetiri ure. Na njivu

smo hodili orat, pak se z blagon

moralo pojt vanka. Kolike san se

pute ustala prva i zajala krave u

Boljunku, prije druge dice i

neviste - priËa teta Luca.

VeÊ je deset lit pasalo

kako je udovica, kako ju je na-

pustio njen "gospodar". Od petoro

djece ostao joj je samo sin Filip

koji æivi s njom i kÊerka koja je u

Italiji, a koja joj je podarila dva

unuka i tri praunuka. Dou joj jed-

nom na godinu. Filip se nije æenio,

sad mu je 67. godina.

- Ne moren ti povidat ko -

like san mu pute rekla da se uæeni

- jada se teta Luca.

A zdravlje, pitamo. Zdrav

razum i pamÊenje je ne izdaju,

vidimo, ali boli li je πto?

- A joh je meni, me boli,

bole me πpale - kaæe teta Luca i

hvata se za ramena, a Filip nam

objaπnjava da je imala uËeru, ali

da je medig reka da su njoj srce,

pluÊa i tlak kako da ima 20 lit. Da

z tin more æivit do sto lit. Jedino

je muËe oËi - dok je mogla ni

operirala mrenu, pak zadnjih de-

setak lit sve manje vidi. Hodila je

dva puta da Êe operat oËi, ma njoj

je medig reka da joπ ni zdrilo.

Za rastanak je pitamo je li

ikad iπla u grad.

- Nisan ja okolo hodila, ja

san delo delala - odreπito Êe nam

Luca Buæleta, prije nego krenus-

mo s njezina praga, poæeljevπi joj

svakako 100. roendan.

BARBANSKI FOTO-VREMEPLOV

Ako posjedujete stare fotografije ili razglednice s barbanskim motivima , radovalo bi nas

da omoguÊite njihovu objavu. Stoga, izvucite vrijedne foto-zapise iz ladica, javite nam se, done -

site ili dostavite materijale kako bi najbolje uvrstili u glasnik i time mlaima pokazali kako je

nekada izgledao njihov zaviËaj. Naravno, bilo bi dobro uvijek znati πto ili tko je na fotografiji te

gdje i kada je snimljena.

Fotografije, odnosno razgled -

nice, Êemo skenirati i vratiti

donositelju.

Za poËetak, evo jedne

stare fotografije iz 1900. go -

dine, snimljene negdje u bar -

banskoj strani , a na kojoj se vi -

di vrlo zanimljiva konstrukcija

voza-Ëetveroprega (i troje ljudi

gori u strani - ne znamo Ëa de -

laju).

Barbanski glasnikBarbanski glasnik8

poduzetniπtvo

EMIL ROJNI∆ NA FARMI U ORIHIMA BRINE O 16 AUTOHTONIH ISTARSKIH GOVEDA

VODI ME LJUBAV PREMABO©KARINU, A NE ZARADA

Emil RojniÊ jedan je od

svega nekoliko uzgajivaËa autoh-

tonog istarskog goveda, zahvalju-

juÊi kojima je u Istri uspjelo op-

stati dvjestotinjak pripadnika ove

gotovo izumrle pasmine.

Premalo, moæda Êe netko reÊi, no

i to je bolje nego niπta, jer rijeË je

mahom o ljudima koji su zane-

marili svoju profesiju da bi se u

potpunosti posvetili ovom ne-

unosnom poslu. Tako se i Emil

uzgoja istarskoga goveda na far-

mi u Orihima prihvatio nakon 20-

godiπnjeg mesarskog staæa u ro-

vinjskom Jadranturistu.

- IskljuËivo uzgojem is -

tarskih goveda bavim se veÊ tri

godine. IspoËetka sam pokuπao

odræati oba posla, ali nije iπlo. I

ranije, dok je otac bio æiv, dræali

smo Ëetiri, pet goveda, a sada se i

ja i brat time bavimo - priËa Emil.

Istarsko govedo uspjelo

se odræati do druge polovice

proπloga stoljeÊa. Meutim, uz

revoluciju mehanizacije, kada je

gotovo svaka kuÊa priskrbila trak-

tor i strojeve za rad u polju, ovo

autohtono govedo gotovo da

nikome viπe nije bilo potrebno.

Ekonomskim rjeËnikom - nije bi-

lo rentabilno. Njegov opstanak

danas se ipak koliko-toliko odræa-

va zahvaljujuÊi projektu "Istarsko

govedo" koje novËano podupire

dræava, a prati ga Hrvatski selek-

cijski centar Kriæevci.

»itav dan na farmi

Emil za svako od 16 svo-

jih goveda (iskljuËivo æenki) od

dræave dobije 6,5 tisuÊa kuna go-

diπnje. Na pitanje je li to dovoljno,

odgovara da bi bilo kada bi imao

malo viπe zemlje. Ovako, veÊinu

hrane kupuje, a u obzir dolazi

samo prirodno - djetelina i sijeno.

Za boπkarine se, iz razumljivih

(nereproduktivnih) razloga, ne

dobiva potpora, a meso bikova je-

dina je neposredna korist za

obitelj RojniÊ, izuzmemo li poti-

caje i nekoliko svinja koje uzga-

jaju na istoj farmi. A kojima -

pretvorenim u domaÊe kobasice -

dajemo Ëistu peticu!

Premda se Ëini da oko

ovih æivotinja nema puno posla,

jer jednostavno ih pustiπ na is-

paπu, Emil na farmi koja se pro-

Emil na farmi koja se prostire na pet hektara provodi vrijeme koje je donedavno "troπio" na

svom bivπem poslu, pa i cijeli dan, a tek se naveËer vraÊa u Pulu k obitelji. Sve obavlja sam,

a tu i tamo mu se pridruæi brat Branko, koji na stanciji kod SaviËente brine o 20-ak grla

Barbanski glasnikBarbanski glasnik 9

poduzetniπtvo

stire na pet hektara provodi vri-

jeme koje je donedavno "troπio"

na svom bivπem poslu, pa i cijeli

dan, a tek se naveËer vraÊa u Pulu

k obitelji. Sve obavlja sam, a tu i

tamo mu se pridruæi brat Branko,

koji na stanciji kod SaviËente na

oko 30 hektara brine o 20-ak grla.

Obojica su Ëlanovi Saveza uzga-

jivaËa istarskog goveda Viπnjan.

Za razliku od Emila, Branko osim

bavljenja govedima (poËeo Ëetiri

godine prije Emila), ipak stigne

odraditi redoviti posao na

Purisovoj farmi u SaviËenti, πto je

i razumljivo, s obzirom da mu na

stanciji pomaæe obitelj.

Viπnjanski pobjednik

Branko je nekad uzgajao

ovce, pa krave ("obiËne"!), a na

koncu je uspio nagovoriti brata da

se oboje posvete spaπavanju is-

tarskog goveda od izumiranja.

Osim njih u Istri se moæda za tro-

je ili Ëetvero ljudi moæe reÊi da su

veÊi uzgajivaËi, ostali dræe po

govedo, dva. Oboje, meutim,

istiËu da je presudna bila ljubav

prema uzgoju, jer tu neke materi-

jalne koristi baπ i nema.

Koje su, zanima nas, raz-

like izmeu autohtonog i, nazovi-

mo ga, obiËnog goveda? Emil ob-

jaπnjava da je u autohtonog meso

vrlo kvalitetno, puno kvalitetnije

od obiËnog, πto se dobrim dijelom

ima zahvaliti prirodnoj ishrani bez

ikakvih dodataka. Istarsko govedo

najËeπÊe je sivo ili bjelkasto, a uπi

su mu uokvirene crnim. Krave da-

ju pet, πest litara mlijeka, πto je

puno manje nego kod "obiËnih",

ali je hranjivije - sadræi od Ëetiri do

πest posto masti.

Na koncu, ova goveda ni-

je da ne sluæe baπ niËemu.

Redovito su na raznoraznim

izloæbama: u Gudovcu kod

Bjelovara meunarodna je smotra

goveda svih pasmina, koncem srp-

nja u Kanfanaru se odræava smo-

tra istarskih volova, a jedna od

izloæbi prireuje se i u Viπnjanu.

- Ocjenjuju se najbolja gr-

la. Ja sam poËetnik, ali je bilo par

nagrada. Recimo, preklani je mo-

ja junica osvojila prvo mjesto u

Viπnjanu - kaæe Emil.

Osim njega, na cijeloj se

Barbanπtini joπ dvoje ljudi bavi

uzgojem autohtonog istarskog

goveda, pasmine koja je, sreÊom,

ali i voljom pripadnika civilizaci-

je koja mu je skoro doπla glave -

joπ uvijek dio ovoga svijeta.

ja, moæete pogledati na internetu

na adresi: www.4x4barban.com

Barbanke i Barbanci, za

Sve je spremno za start

jubilarne, pete, trke. Dæipovi

veÊ danima zagrijavaju motore.

Ove godine treba biti bolji nego

lani. Spretniji, bræi - ukratko

najbolji.

Da bi sve bilo OK po-

brinuli su se deËki i cure iz klu-

ba OFF ROAD 4x4 BARBAN,

koji veÊ tjednima Ëiste puteve,

vode bitku sa kupinom i rasli-

njem na trasi trke. Na korist je

to svima: mjeπtanima, lovcima,

vatrogascima i izletnicima-

pjeπacima.

I ove se godine oËekuje

viπe od 50 terenskih vozila iz

Hrvatske, Slovenije i Italije. Slo-

venci su i dalje oduπevljeni sta-

zom i organizacijom, a trku

svrstavaju meu najbolje na ovim

prostorima (sjever Italije, Slove-

nija, Hrvatska). Detaljnije o sve-

mu, sa mnogo efektnih fotografi -

PROGRAM:

26.04.2003. subota - Off road poligon Bundanovac - 20,00 sati

• Start noÊne voænje po roadbook-u u duæini od oko 50 kilo-

metara, koja ukljuËuje Ëetiri posebna Extreme ispita.

• Nakon noÊne voænje organizirana je veËera za sve sudionike

utrke te nakon toga zabava i druæenje uz æivu muziku

27.04.2003. nedjelja - Off road poligon Bundanovac - 10,00 sati

• Vozit Êe se dvije utrke BRZINCA i dvije utrke EXTREME

• U nedjeljnom EXTREME takmiËenju mogu sudjelovati

samo posebno opremljena vozila za extreme (vitlo,M/T gume, ...) , jer

Êe se voziti kroz duboku vodu, blato...

gledat uvi sport ne portaju lita.

Dojdite!

5. OFF-ROAD 4x4 BARBAN

PETEHI - Bundanovac26.04. - 27.04.2003.

Barbanski glasnikBarbanski glasnik10

dogaanja

Ako niste do sada, vjeru-

jemo da Êete svoju reklamu ob-

javiti u nekom od narednih broje-

va "Barbanskoga glasnika".

Uvjereni smo da Êete iskoristiti

prigodu i objelodaniti svojim

sumjeπtanima i svijetu Ëime se

bavite, pohvaliti se uspjesima

Vaπeg poduzeÊa ili obrta, ugo-

voriti posao ili prodati svoj

proizvod ili uslugu. Ne treba

zanemariti niti to da se svaki glas-

nik postavi na Internetu na web

stranicu OpÊine Barban na adresi

www.barban.hr , a πto znaËi da

je na bilo kojem dijelu zemaljske

kugle moguÊe to i proËitati.

Ulaskom u reklamni dio lista, Vi

ste na taj naËin pomogli objavu

"Barbanskoga glasnika", koji je

zamiπljen kao opÊinski informa-

tor (izlaæenje svakih 4 mjeseca,

odnosno 3 broja godiπnje) i dijeli

se svim stanovnicima OpÊine

Barban besplatno , dostavom na

kuÊnu adresu svake obitelji.

"Barbanski glasnik" je

svojim dosadaπnjim izlaæenjem (4

broja) argumentirano opravdao

inicijativu za pokretanje. Stanov-

nici OpÊine Barban se time re-

dovito i temeljito izvjeπtavaju o

svim vaænim stvarima i opÊin-

skim akcijama. Uvjereni smo da

jedino tako, dobro informirani i

zajedniËkim trudom svih (vrsnih

barbanskih vinogradara, iskusnih

poljoprivrednika, uspjeπnih obrt-

nika, mladih πkolovanih struËnja-

ka...), OpÊina Barban moæe

krenuti putem razvitka i boljitka.

Valja spomenuti da se

do sada u "Barbanskom glas-

niku" reklamiralo Ëak 38 po-

duzeÊa i obrtnika, te da je pri -

hod reklamnog prostora u pot -

punosti pokrio sve troπkove

vezane uz izradu glasnika.

Molimo da Vaπ interes za

objavom reklame dojavite na tel.:

567-635 ili 567-638, na fax. 567-

606 ili e-mail: o p c i n a -

b a r b a n @p u . h i n e t . h r barem 20

dana prije navedenog datuma za

izlaæenje glasnika.

POZIVZA SURADNJU

Ako niste znali, OpÊina Barban ima svoju web stranicu na

Internetu i to na adresi: www.barban.hr

Ako imate ideju ili prijedlog glede izgleda ili ureenja web

stranice, ili imate prilog koji bi voljeli objaviti unutar rubrika stran-

ice, molimo da nam se javite na e-mail:

opcina-barban @pu.hinet.hr

ili telefone 567-635 ili 567-638, fax: 567-606.

Na istu adresu i telefone moæete dostaviti primjedbe i prijedloge za

izgled i ureenje "Barbanskoga glasnika".

REKLAMIRAJTE SE U“BARBANSKOM GLASNIKU”

Plan izlaæenja u 2003. godini:

5. broj: Uskrs (20.04.2003.)6. broj: Trka na prstenac (17.08.2003.)7. broj: Dan OpÊine Barban - (06.12.2003.)

Barbanski glasnikBarbanski glasnik 11

Barbanski glasnikBarbanski glasnik12

Barbanski glasnikBarbanski glasnik 13

Barbanski glasnikBarbanski glasnik14

Barbanski glasnikBarbanski glasnik 15